18.2 C
Vancouver

Tajna oaza na dnu Tihog okeana

U vodama zapadnog Pacifika, nedaleko od ostrva Lihir u Papua Novoj Gvineji, naučnici su otkrili neobično i do sada nepoznato stanište na morskom dnu. Na padini podvodnog vulkanskog grebena, na dubini od oko 1.300 metara, pronađen je sistem u kome se kombinuju dva prirodna fenomena , vreli hidrotermalni otvori i hladna izvorišta metana. Do sada je smatrano da ovi fenomeni postoje uglavnom odvojeno, ali u ovom slučaju, vode, gasovi i minerali ističu bukvalno jedan pored drugog, ponekad samo na nekoliko centimetara razdaljine.

Ovaj „hibridni“ sistem je jedinstven u svetskim okeanima. Magmatska aktivnost podvodnog vulkana zagreva organske sedimente ispod morskog dna, što izaziva stvaranje metana i drugih hidrokarbonata, koji izlaze iz sedimenata.

Slika

Istovremeno, magmatska toplota pokreće mineralima bogate fluide – hidrotermalne vode koje izbijaju kroz iste ili susedne pukotine. Rezultat je skladištenje i istovremeno isticanje toplog rastvora i hladnog gasa, što podvodno stanište čini izuzetno kompleksnim i hemijski jedinstvenim.

Život u ekstremnim uslovima

Stručno istraživanje je pokazalo da ova neobična podvodna dolina podržava izuzetno bogat i raznolik biološki život. U ovom dubokomorskom ekosistemu,  školjke, crvi‑cevčari, škampi, amfipodi, morski krastavci u ljubičastim nijansama naselili su stene i sedimente na mestima gde topla voda i hladni metan izbijaju.

U nekim zonama živih bića je bilo u tako velikom broju da se jedva mogla videti ijedna gola stena. Stručnjaci veruju da neke od ovih vrsta nisu ranije opisane i da predstavljaju do sada nepoznate oblike života.

Ono što ovaj ekosistem čini posebnim jeste način na koji život crpi energiju –  ne od sunčeve svetlosti, već od hemijskih procesa u dubinama. Metan, minerali i hidrotermalni fluidi obezbeđuju hemijsku energiju, a organizmi žive u mraku i pod visokim pritiskom, adaptirajući se na ekstremne uslove.

Takav način preživljavanja dokazuje da okeanske dubine mogu da budu dom neverovatne biološke raznovrsnosti, čak i u okolnostima koje nam se čine neprihvatljivim.

Slika

Geološka prošlost i bogatstvo minerala

Studija koja je opisala ovo otkriće ukazuje da područje nosi i značajan geološki „otisak”. Stene na kojima je sistem otkriven sadrže tragove zlata, srebra i drugih metala, kao i arsena, antimona i žive. Ta mineralizacija potiče iz ranijih faza vulkanske aktivnosti kada je magma kroz fluide bogate metalima dolazila u kontakt sa sedimentima i taložila ih u stenama.

Današnji hidrotermalni sistem, manje intenzivan po temperaturi, ipak nastavlja da emituje fluide i gasove, što znači da je geološka aktivnost i dalje prisutna, ali u drugačijem obliku.

Ova istorija čini „podvodnu kartu“, zapis koji svedoči o magmatskim, mineralnim i hemijskim procesima tokom hiljada godina, sada dostupnim kroz istraživanje i analizu.

Pretnje i važnost očuvanja staništa

Uprkos svemu, ovo jedinstveno podvodno stanište nalazi se pod pretnjom. U blizini se nalazi rudnik zlata, čije pražnjenje otpada i rudarskog sloja u okean već ugrožava morske ekosisteme.

Pored toga, izdate su dozvole za istraživanje i eksploataciju minerala i ugljovodonika sa morskog dna. To znači da jedan loš potez  rudarske kompanije ili države  može nepovratno da uništi ovako ranjiv i jedinstven ekosistem, pre nego što bude potpuno proučen i dokumentovan.

Naučnici apeluju da se preduzmu hitne mere koje podrazumevaju temeljno istraživanje, strateško morsko prostor­no planiranje i međunarodnu zaštitu ovog područja, kako bi se sprečilo da ekonomski interesi potisnu očuvanje prirode i naučnu vrednost.

Slika

Šta nam ovaj nalaz poručuje

Otkriće ovog podvodnog „hibrida”, mešavine hidrotermalnih otvora i metanskih izvorišta podseća nas koliko malo zapravo znamo o dubokim okeanskim predelima. Nauka, pomoću napredne tehnologije i istraživačkih poduhvata, otkriva da život i procesi na morskom dnu mogu biti izuzetno kompleksni, neočekivani i dragoceni.

Ovo takođe predstavlja poziv na odgovornost prema prirodi, budućim generacijama i celom planetarnom ekosistemu. Ako ne uspemo da zaštitimo ovakva mesta, rizikujemo da izgubimo neprocenjive naučne i prirodne resurse.

Otkriće područja nazvanog Karambusel pokazuje da okeanske dubine i dalje kriju tajne, i da je naša obaveza da ih razumemo, istražimo  i sačuvamo.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

OSTALI KOMENTARI

KANADA

Najnovije vesti i priče

Šta je ADHD i zašto se sve češće dijagnostikuje ženama

„Bila sam dobra u školi, ali sam uvek osećala...

Istraživanje na 340.000 ljudi dalo odgovor: Šta je štetnije – pivo ili vino?

Pivo ili vino? Iako je prekomerna konzumacija alkohola uvek...

Ljubavna pisma Pavla Vuisića prvi put dostupna javnosti po želji pokojne supruge

Poslije ovog pisma nikada više nećete Paju Vuisića gledati...