24.8 C
Vancouver

Slike, crteži, grafike: Izložba posvećena zaostavštini svestranog umetnika Miloša S. Maksimovića u kragujevačkom Malom likovnom salonu

Slike, crteži, grafike: Izložba posvećena zaostavštini svestranog umetnika Miloša S. Maksimovića u kragujevačkom Malom likovnom salonu 1

U Malom likovnom salonu kragujevačkog Narodnog muzeja Šumadije, sutra, u utorak, 7. jula otvara se izložba „Umetnička zaostavština Miloša S. Maksimovića”. Otvaranje izložbe je u 13 sati.

Kustos izložbe je Tatjana Milosavljević, muzejska savetnica, istoričarka umetnosti, koja je i autor publikacije „Umetnička zaostavština Miološa S. Maksimovića – slike, crteži, grafike” koju je Narodni muzej Šumadije objavio još 2018. godine.

– Miloš S. Maksimović je potekao iz porodice intelektualaca, pisaca, prevodilaca, profesora. Po rečima njegovog najbližeg prijatelja – „ Više no i jedan njegov kragujevački vršnjak bio je u središtu umetnosti, u njenoj bitnosti. Bio je podređen njenom magnetizmu, začaran njenom sveprisutnošću u prostoru i vremenu…”, podseća za Danas Tatjana Milosavljević.

Svestrani umetnik Miloš S. Maksimović je rođen u Kragujevcu 1942. godine. Diplomirao je na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu na slikarskom odseku, u klasi profesora Mila Milunovića i Ljubice Sokić, 1968. godine. Radio je kao profesor likovnog obrazovanja u OŠ „Đura Jakšić” u Kragujevcu. Samostalno je izlagao u Kragujevcu 1970. godine. Učestvovao na brojnim kolektivnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Bio je jedan od osnivača Udruženja likovnih umetnika Kragujevca i njegov sekretar. Član ULUS-a od 1971. godine. Objavljivao je tekstove o slikarstvu, posebno o likovnoj kulturi u Kragujevcu, likovnom stvaralaštvu tzv. kragujevačkog kruga – i bio vrlo pristrasan. Pisao je i poeziju. Izgubio je život nesrećnim slučajem 1973. godine.

Direktan darodavac jednog velikog dela umetničkog opusa ovog umetnika je njegova majka Dora Pilković Petani. U njenom domu kustosi Odeljenja za istoriju umetnosti Narodnog muzeja Kragujevac Spomenka Kovačić Gužvić i Tatjana Milosavljević pregledale su i popisale sve što je Dora Pilković Petani želela da pokloni Muzeju.

– Nakon svega, došli smo do broja koji se zvanično vodi kao Umetnička zaostavština – Legat Miloša S. Maksimovića – 226 slika (24 ulja na platnu, ostalo su akvareli, pasteli, gvaševi ….) i 324 crteža i grafika. Ukupno je preuzeto i Muzej čuva – 550 predmeta- 548 ulja, pastela, akvarela i crteža, kao i kutija za boje i paleta, precizno navodi Tatjana Milosavljević.

Prema njenim rečima iako je profesionalno bio aktivan tek deceniju, od početka 60.-ih godina do smrti 1973. godine, Miloš S. Maksimović je ostavio raznovrstan i brojno veliki opus. Tematski, najviše se bavio – portretom, autoportretom, mrtvom prirodom, pejzažom, kragujevačkim motivima, dok je u smislu tehnika primenjivao najviše akvarel, ulja na platnu ili na lesonitu, gvaš, pastel.

– U legatu, uz 24 ulja na platnu i lesonitu, ima najviše akvarela i crteža, kao i manji broj gvaševa i pastela. Figura i priroda su glavne teme njegovog interesovanja. Uz najbrojnije raznovrsne portrete (devojaka, dece, poznatih Kragujevčana…) prisutni su pejzaži (seoski i urbani, posebno kragujevački), kao i enterijeri i mrtve prirode. Crteži su rađeni: olovkom, ugljenom, flomasterom, tušem, mastilom, čak i hemijskom olovkom, dodaje kustoškinja izložbe.

Izložba je otvorena do 25. avgusta.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

OSTALI KOMENTARI

KANADA

Najnovije vesti i priče

Šta je ADHD i zašto se sve češće dijagnostikuje ženama

„Bila sam dobra u školi, ali sam uvek osećala...

Istraživanje na 340.000 ljudi dalo odgovor: Šta je štetnije – pivo ili vino?

Pivo ili vino? Iako je prekomerna konzumacija alkohola uvek...

Ljubavna pisma Pavla Vuisića prvi put dostupna javnosti po želji pokojne supruge

Poslije ovog pisma nikada više nećete Paju Vuisića gledati...