25.5 C
Vancouver

Saharu čeka kišovita budućnost i to uopšte nije dobra vest

Prema prognozama klimatologa, već u drugoj pololivi 21. veka u Sahari će padati 75 posto više kiše nego sada. Ovo nisu nimalo dobre vesti (iako zvuči tako) – ni za Saharu, a ni za ostatak sveta.

Saharu čeka kišovita budućnost i to uopšte nije dobra vestGetty © Anadolu / Contributor

U svim delovima sveta nedostatak padavina je jedan od najvećih problema i uzročnik požara, smrtnih slučajeva i smanjenja populacije biljnog i životinjskog sveta, ali ne u i Sahari – ovde su takvi klimatski uslovi sasvim uobičajeni, dok češće padavine nisu baš dobrodošle. U pustinjskoj regiji na severu arfičkog kontinenta kiša pada najviše 5 puta tokom godine, dok u nekim njenim delovima kap kiše ne padne godinama. Sada su klimatolozi sa Univerziteta u Ilinoisu poprilično zabrinuti, jer je njihova analiza pokazala da se u budućnosti klima u Sahari može preokrenuti već u narednih nekoliko decenija.

Sve simulacije klimatologa prognoziraju porast padavina u Sahari

Stručnjaci su napravili čak 40 različitih klimatskih simulacija kako bi prognozirali koliko će kiše pasti u Sahari u drugoj polovini 21. veka, a rezultati su ih šokirali: svaka od simulacija pokazala je da će kišne padavine biti neuporedivo češća pojava, te da Saharu očekuje čak 75 procenata više kiše u poređenju sa periodom između 1965. do 2014. godine. Po mišljenju klimatologa, ovo će uglavnom imati negativne posledice po životnu sredinu regije (a i ostatka Zemlje), iako bi bilo logično da bude upravo suprotno, piše ruski portal Nejked Sajens.

Češće kiše u Sahari prouzrokovaće ne samo lokalne, već i globalne klimatske probleme

Učestale kiše u saharskoj regiji svakako hoće podstaći njeno ozelenjavanje (pa makar i privremeno), ali će istovremeno imati i brojne negativne strane: češće će se dešavati poplave, koje će za posledicu imati i oštećenja puteva i drugih infrastrukturnih objekata, a doći će i do erozije tla. Istovremeno, smanjiće se i talasi pustinjske prašine koji se od Sahare kreću ka Atlantiku, što za posledicu može imati veći rizik od pojave uragana i porast temperature okeanskih voda. Drugim rečima – više štete nego koristi. A ko bi rekao da je to uopšte moguće, imajući u vidu da se većina Zemlje bori sa sušama.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

OSTALI KOMENTARI

KANADA

Najnovije vesti i priče

Šta je ADHD i zašto se sve češće dijagnostikuje ženama

„Bila sam dobra u školi, ali sam uvek osećala...

Istraživanje na 340.000 ljudi dalo odgovor: Šta je štetnije – pivo ili vino?

Pivo ili vino? Iako je prekomerna konzumacija alkohola uvek...

Ljubavna pisma Pavla Vuisića prvi put dostupna javnosti po želji pokojne supruge

Poslije ovog pisma nikada više nećete Paju Vuisića gledati...