19.9 C
Vancouver

Istorijski dan za Međunarodnu svemirsku stanicu – osam letelica istovremeno u orbiti

Međunarodna svemirska stanica (MSS) doživela je jedan od značajnijih trenutaka u svojoj istoriji. Prvi put otkako je stanica počela da se gradi 1998. godine, svi njeni moduli za pristajanje istovremeno su bili zauzeti. Ovaj događaj predstavlja izuzetno složen logistički i operativni poduhvat, izveden kroz saradnju više svemirskih agencija i različitih tipova letelica koje su u istom trenutku bile spojene sa laboratorijom u orbiti.

Kako izgleda Međunarodna stanica sa osam letelica?

Stanica je bila okružena kombinacijom teretnih brodova i kapsula za prevoz astronauta. Dve Dragon letelice kompanije „Spejs eks“, jedna namenjena prevozu posade, a druga za dopremanje opreme i naučnih eksperimenata, bile su privezane na američkom segmentu stanice.

Uz njih, tu je i američki teretni brod “Cygnus XL”, koji je prethodno morao biti privremeno premešten robotizovanom rukom Canadarm 2 kako bi se stvorio prostor za dolazak ruskog broda sa posadom.

Na japanskom pristajnom otvoru nalazila se letelica “HTV-X1”, novi teretni brod japanske agencije JAXA, koji je dopremio veliku količinu istraživačke opreme i zaliha.

Ruski segment imao je četiri vozila –  dva teretna broda „Progres“, zadužena za dopremanje goriva, rezervnih delova i hrane i dva „Sojuz“ broda koja se koriste za rotaciju posade i kao spasilačka vozila u slučaju hitnih situacija.

Попуњеност „паркинга

Popunjenost „parkinga” na Međunardonoj svemirskoj stanici

Ovakva konfiguracija, u kojoj je svih osam otvora za pristajanje na stanicu istovremeno aktivno u upotrebi, ranije nije bilo moguće postići, ni tehnički ni logistički.

To je posebno značajno kada se uzme u obzir složenost koordinacije između američke Nase, ruskog Roskosmosa, japanske Jaxe i komercijalnih kompanija.

Desetočlana posada

Sa dolaskom „Sojuza MS-28“  krajem novembra, broj članova posade na Međunarodnoj svemirskoj stanici porastao je na deset.

Tri nova člana su Kris Vilijams astronaut Nase i kosmonauti Roskosmosa, Sergej Kud-Sverčkov i Sergej Mikaev. Oni će ostati u orbiti do jula 2026. godine. Do tada će proučavati kako život u mikrogravitaciji utiče na krvotok u rukama i nogama, učestvovađe u biološkim i medicinskim eksperimentima, a zadatak im je i da posmatraju ponašanje materijala u svemiru.

Na  stanici  je i drugi „Sojuz MS-27“ čiji se boravak u orbiti bliži kraju. Planirano je da MSS napusti 8. decembra, a sa njim kući idu astronaut Nase Džoni Kim i kosmonauti Roskosmosa Sergej Rižikov i Aleksej Zubricki.

“Cygnus XL” će ostati priključen za stanicu najranije do marta 2026. godine, kada će bezbedno odleteti i uništiti do pet hiljada kilograma otpada sagorevanjem u atmosferi.

Dakle, svaka letelica od osam prikačenih ima  svoja zaduženja – od isporuke pošiljki, zamene posada, sprovođenja naučnih projekata, do podrške dugotrajnim misijama. Ovaj neuobičajen, gotovo „saobraćajni špic“ u orbiti pokazuje koliko se tempo aktivnosti na stanici povećao u poslednjim godinama.

Slika

Događaj koji je važan za buduće misije

Popunjenost „parkinga” na Međunardonoj svemirskoj stanici  ukazuje i na evoluciju svemirskih operacija. MSS je dizajnirana da podrži veliki broj misija, ali nikada ranije nije bio istovremeno  opterećen do ovog nivoa. To pokazuje da stanica i dalje ostaje centralni element međunarodne saradnje u svemiru.

Puna popunjenost priključnih mesta važna je i zbog toga što simulira uslove koji se u budućnosti očekuju na većim i kompleksnijim stanicama, poput planiranih komercijalnih orbitalnih konstrukcija ili eventualnih lunarnih platformi.

Testiranje ovakve koordinacije sada omogućava razvoj novih procedura za sigurniji i efikasniji rad sa većim brojem letelica.

Novi brodovi u redu za pristajanje na stanicu

Kada stanicu napuste brodovi čija se misija bliži kraju, otvori za pristajanje će samo privremeno biti oslobođeni jer novi brodovi već čekaju u redu za lansiranje.

Svojevrsni rekord u broju letelica koje su istovremeno na Međunarodnoj svemirskoj stanici nagoveštava da će se slične situacije verovatno događati sve češće. Sa sve većim brojem misija, privatnih kompanija i međunarodnih partnerstava, MSS ostaje najprometnija i najrazvijenija svemirska laboratorija u istoriji čovečanstva.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

OSTALI KOMENTARI

KANADA

Najnovije vesti i priče

Šta je ADHD i zašto se sve češće dijagnostikuje ženama

„Bila sam dobra u školi, ali sam uvek osećala...

Istraživanje na 340.000 ljudi dalo odgovor: Šta je štetnije – pivo ili vino?

Pivo ili vino? Iako je prekomerna konzumacija alkohola uvek...

Ljubavna pisma Pavla Vuisića prvi put dostupna javnosti po želji pokojne supruge

Poslije ovog pisma nikada više nećete Paju Vuisića gledati...