14.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 930

Partizan obeležio 30 godina od osvajanja titule evropskog šampiona

0

Košarkaški klub Partizan obeležio je danas u Beogradu 30 godina od osvajanja titule evropskog šampiona u Istanbulu.Partizan je 16. aprila 1992. godine u Istanbulu u finalu pobedio španski Huventud sa 71:70, čuvenom trojkom Aleksandra Djordjevića u poslednjim trenucima utakmice.

Svečanosti u Beogradu prisustvovali su Predrag Danilović, Željko Rebrača, Zoran Stevanović, Nikola Lončar, Igor Mihajlovski, Mladjan Šilobad, Slaviša Koprivica, Vladimir Dragutinović, Ivo Nakić, Branko Sindjelić i trener Željko Obradović. Aleksandar Djordjević nije bio prisutan zbog obaveza u klubu.
“Siguran sam da bez prošlosti nema budućnosti, danas ne bi bilo nas da nije bilo vas iz 1992. godine. Da nije bilo vas, mi bismo bili bleda slika”, rekao je predsednik kluba Ostoja Mijailović, prenosi Mocart Sport.

“Ono što je bitno, ponovo smo zajedno na čelu sa Željkom Obradovićem. Danas smo jedini šampioni Evrope iz Srbije. Vezivno tkivo ove tri decenije je Željko Obradović koji je osvojio prvu titulu ovde, a želim mu da zaokruži i ovde osvoji desetu”, dodao je on.

Obradović se na početku govora prisetio pokojnih profesora Aleksandra Nikolića, Radoice Nikčevića, tadašnjeg predsednika kluba Dragiše Šarića koji je bio deo ekipe, kao i Milenka Savovića, tadašnjeg direktora.

“Milenko je bio moj kum, brat, prijatelj, sada mi je teško kada pričam o njemu”, rekao je Obradović.

On je istakao da “radi u najboljem klubu na svetu” i svojim igračima poručio da želi da ostanu što duže zajedno kako bi ostvarili neke njegove želje.

“Znam da nije lako sa mnom, da se nekada naljutim, ali im verujem, svim srcem im verujem. Sledeće nedelje počinjemo nešto važno (plej-of Evrokupa) i uvek im kažem da nikada ne zaborave da igraju u najboljem klubu na svetu”, rekao je Obradović.

Nekadašnji igrač i predsednik Partizana Predrag Danilović zahvalio je Fuenlabradi, u kojoj su crno-beli te godine igrali utakmice kao domaćini.

“Fuenlabrada je bila nešto što je vezano za naše osvajanje titule, ta ljubav i ta energija, to se retko vidja, a bio sam po svetu. Veliko im hvala. Ponoviću još jednom, trojka Saleta Djordjevića nam je svima promenila život”, rekao je Danilović.

Pored tadašnje ekipe, svečanosti su prisustvovali i sadašnji igrači Partizana predvodjeni kapitenom Radetom Zagorcem, kao i brojni bivši igrači medju kojima su bili Aleksandar Pavlović i Novica Veličković.

Stručnjak za zaštitu bilja: Sada je pravo vreme da se voćnjaci zaštite

0

Prolećno vreme je u Topličkom okrugu dovelo do naglog kretanja vegetacije pa je na stablima u voćnjacima već 20 odsto otvorenih cvetova, rekao je za agenciju Beta Aleksandar Petković poljoprivredni stručnjak za zaštitu bilja u Poljoprivredno stručno savetodavnoj službi Prokuplja.

Prema njegovim rečima, sada je pravo vreme da se voćnjaci zaštite, jer cvetanje predstavlja najpogodnije vreme “za razvoj monilioza koštičavog voća”.

“Prouzrokovači monilioza se javljaju, pre svega kao patogeni cvetova i grančica, ali kao i prouzrokovači truleži”, kazao je Petković i dodao da je u topličkom kraju to posebno izraženo na višnji, ali i na ostalom koštičavom voću šljivi, trešnji, kajsiji i breskvi.
“Najveći gubici zbog ove bolesti nastaju usled truleži plodova, naročito kod šljiva, gde gubici u kišnim godinama budu i 50 odsto, naglašava Petković i objašnjava da taj parazit napada cvetove nakon njihovog otvaranja, a preko žiga tučka i stubića patogen prodire unutar mladara, koji bivaju prstenasto zahvaćeni, što prouzrokuje njihovo sušenje”, rekao je on.

Petković je naglasio da se suzbijanje monilioza sprovodi agrotehničkim i hemijskim merama koje se sprovode u dva navrata, neposredno pred otvaranje pupoljaka i u punom cvetanju.

Takodje, voćarima je preporučio da sada sprovedu zaštitu nekim od registrovanih fungicida kao što su Ciprodedž 0,05 odsto, Neon pola litra po hektaru (l/ha), Chorus 50 NJG 0,3-0,5 kg/ha, Signum 0,562-0,75 kg/ha, Akord, Lira, Tebukon 250 ENJ 0,75 l/ha.

Petković je naglasio da je primena insekticida u periodu cvetanja zakonom zabranjena.

U prokupačkom kraju je samo pod zasadima višanja 2.000 hektara, a u blačkom, najpoznatijem voćarskom kraju ima dva miliona stabala šljiva.

Banka Kanade povećala referentnu kamatnu stopu na 1%

0
Centralna Banka Kanade
A general view of the Bank of Canada building in Ottawa July 21, 2009. REUTERS/Blair Gable

Banka Kanade je u sredu povećala referentnu kamatnu stopu za pola procentnog poena, na jedan posto u svom najnovijem potezu da obuzda visoku inflaciju.

Kamatna stopa utiče na kanadske kompanije i potrošače utičući na stope, koje plaćaju stvari poput kredita, GIC-a i štednih računa.

Banka je smanjila ovu stopu na jedva iznad nule u martu 2020. kada je počela pandemija.
Iako je ovaj potez pomogao ekonomiji da prebrodi neizvesnost oko COVID-19, poslednjih meseci inflacija je dostigla najviši nivo u poslednjih nekoliko decenija, što je navelo centralnu banku da počne da oslobađa od jeftinih kredita.
“Inflacija je previsoka”, rekao je guverner Tiff Macklem na konferenciji za novinare najavljujući vesti. “Potrebne su nam veće kamate.”
Ovo je drugi put u toliko meseci da je banka povećala svoju kamatnu stopu, i kao takav ovaj potez je i prvo uzastopno povećanje kamatne stope banke od 2017., kao i njeno najveće pojedinačno povećanje od 2000. godine.
Ekonomisti su očekivali taj potez, a s obzirom da inflacija koketira oko šest posto, očekuju još više, barem dok se stopa centralne banke ne podigne na dva posto – a moguće i više.

I prodaja obveznica
Povećanje kamatnih stopa nije jedino što banka radi da ukloni stimulanse iz privrede,
Prethodno u pandemiji, banka je započela program otkupa obveznica kao način da zadrži protok novca i niske troškove pozajmljivanja. Poznato kao “kvantitativno ublažavanje”, banka je već neko vreme signalizirala da se program kupovine obveznica možda bliži kraju, a u sredu je banka objavila da se sada kreće u suprotnom smeru, oslobađajući se svih tih obveznica.
“Dospele obveznice kanadske vlade u bilansu banke više neće biti zamenjene i, kao rezultat toga, veličina bilansa će se vremenom smanjivati”, navode iz banke.
To će dodatno povećati troškove zaduživanja, jer će centralna banka, koja kad se ukloni kao garantovani kupac svih tih obveznica, primorati one koji ih emituju da moraju da plate višu stopu za pozajmljivanje novca.

Te stope su bile veće i pre odluke banke. Prinos na petogodišnje obveznice ove sedmice je premašio 2,7 %, najvišu stopu od 2013. Pre jedva mesec dana bio je manji od 1,5 posto, a u jednom trenutku ranije tokom pandemije pao je ispod 0,5 posto.

Odluka banke da implementira program “kvantitativnog pooštravanja” dodatno će povećati te prinose, čineći kredite s fiksnom kamatnom stopom skupljima.
U međuvremenu, krediti sa varijabilnom kamatnom stopom vezani su za kamatnu stopu banke, tako da će i oni kao rezultat imati rast. U roku od nekoliko sati nakon odluke centralne banke, svih pet najvećih kanadskih zajmodavaca — RBC, TD, Scotiabank, CIBC i BMO — podiglo je svoju primarnu kamatnu stopu za 50 poena kako bi odgovaralo povećanju kamatne stope centralne banke.

Teže je sve kupiti
Svako ko ima zajam s fiksnom kamatnom stopom za sada je imun na veće kamatne stope jer je rata zaključana, ali svako ko ima zajam s varijabilnom kamatnom stopom će osetiti da će mu stopa verovatno rasti čim budu platili.
A oni koji traže zajam suočavaju se sa strmijim brdom da se popnu. Jedan od najvećih uticaja ovog povećanja kamatnih stopa biće za kupce koji prvi put kupuju, jer će više stope podići letvicu za stres test koji izračunava koliko im je dozvoljeno da pozajmljuju.
Hipotekarni broker Leah Zlatkin sa Lowestrates.ca kaže da će tačan iznos zavisiti od situacije u kojoj se ljudi nalaze, ali generalno, svako pomeranje bankarske stope od 25 poena dovodi do gubitka kupovne moći od oko 12.000 dolara. Povećanje od 50 poena u sredu je duplo više.
“Zbog toga će se ljudi kvalifikovati za malo manje novca nego što su se do sada kvalifikovali”, rekao je on u intervjuu.
Dok su stambeni krediti najočitiji način na koji kamatne stope utiču na Kanađane, svako ko ima dugove će verovatno osetiti taj problem.

I drugi dugovi su skuplji
U Edmontonu, Michelle i Candace Lister iz prve ruke znaju kako se sa dugom upravlja. Iako oboje zarađuju dobro i poseduju svoj dom, njihov stabilan finansijski život počeo je da se komplikuje nakon saobraćajne nesreće koja je u potpunosti uništila njihovo vozilo 2019. godine.
Za svoj otpisani kombi dugovali su više novca nego što je vredio, pa je taj dug pretočen u novi kredit za automobil 2020. godine.
Zatim su oboje oboleli od COVID-19 2021. godine, što je dovelo do toga da neko vreme nisu mogli raditi, zbog čega su im prihodi privremeno opali do te mere da nisu mogli ostati dobro sa plaćanjima.
“Na kraju smo išli sve dalje i dalje u kreditne kartice, a onda je bilo zaista teško izaći”, rekla je Michelle za CBC News.
Par trenutno pregovara o nagodbi sa svojim pozajmljivacima, ali se osećaju primorani da podele svoju priču kao priču upozorenja drugima.
“Mislim da ima više ljudi nego što se može zamisliti… koji su u istoj situaciji”, rekla je Michelle.

Poskupljenja su i dobra i loša
Promene bankarske kamatne stope mogu biti loša vest za zajmoprimce, ali svejedno tako da ima pozitivan uticaj i na drugu stranu knjige. Stanovnik Toronta Paul Fotia je penzioner s fiksnim primanjima i kaže da će svi koji pokušavaju živeti od ušteđevine pozdraviti veće stope.
“Ljudi na koje to negativno utiče sigurno nadmašuju druge”, rekao je on za CBC u intervjuu, “ali se nadamo da će učiniti ono što bi trebalo da uradi sa stopom inflacije.”
On se prisjeća vremena kada je nešto tako jednostavno kao što je držanje novca u banci moglo doneti kamatu od 14 posto ili više. “Sada morate tražiti mesta na kojima ćete ga staviti i dobiti… nekoliko procentnih poena.”

To je deo razloga zašto je za potrošače povećanja stope ” i dobro i loše”, smatra Bruce Sellery, izvršni direktor Credit Canada Debt Solutions.
“Losije je to, što će vas više koštati da pozajmite novac, ali je pozitivno to što centralna banka može preduzeti da pokuša da kontroliše inflaciju”, rekao je on u intervjuu za CBC News.

Stopa inflacije u Kanadi je prošlog meseca dostigla 5,7 posto, a cena svega, od hrane, stanova do benzina, raste najbržim tempom u poslednjih nekoliko decenija. “Mora se nešto učiniti kako ne bismo plaćali tako visoke cene za stvari”, rekao je Sellery.

SERBIANNEWS/CANADA

Lovac na naciste optužuje Kanadu zbog obuke neonacista u Ukrajini: “Tačno su znali ko su oni”

0

Direktor jerusalimskog Centra „Simon Vizental“ Efraim Zurof osudio je to što su kanadske snage obučavale neonacističke borce u Ukrajini, poručivši da je odgovornost Otave da obezbedi da se takve stvari ne dešavaju. Kanadska vojska, međutim, tvrdi da nema obavezu da proverava polaznike obuke.

Zurof je za „Otava sitizen“ (Ottawa Citizen) istakao da je odgovornost kanadskog Ministarstva odbrane da tačno zna koga obučava.

On je to izjavio nakon što je kanadski radio u ponedeljak izvestio da su u novembru 2020. godine kanadske snage fotografisane kako obučavaju pripadnike bataljona „Azov“ (protiv čijih je pripadnika pokrenut krivični postupak u Rusiji), kao i najmanje jednog vojnika sa obeležjem SS divizije „Galicija“, ukrajinske jedinice koja se borila na strani nacista u Drugom svetskom ratu.

Kanadska vojska je potvrdila autentičnost fotografija, ali tvrdi da nema obavezu da proverava vojnike koje obučava.

Kapetan kanadske vojske Veronik Saboren izjavila je za list da je Ukrajina odgovorna za proveru sopstvenog osoblja. Svi pripadnici kanadske vojske koji obučavaju ukrajinske vojnike obavešteni su o tome kako da prepoznaju obeležja „povezana sa desničarskim ekstremizmom“, i ukoliko posumnjaju u takve veze ili „rasističke stavove“, polaznici bi bili izbačeni.

Vlada kanadskog premijera Džastina Trudoa snažno je podržavala Ukrajinu od 24. februara, kada je pokrenuta ruska specijalna vojna operacija sa ciljem demilitarizacije i denacifikacije kijevske vlade, preneo je RT. Vlade i mediji širom Zapada su od tada počeli da insistiraju da tvrdnja da su „Azov“ i druge jedinice ukrajinske vojske naklonjene nacizmu predstavlja „rusku dezinformaciju“.

Kanada je navodno potrošila 794 miliona američkih dolara na obuku ukrajinskih trupa od puča 2014. u kojem su ekstremisti koje podržava Zapad zbacili demokratski izabranu vladu zemlje. Neonacistički borci su bili instrument za promenu režima, a bataljon „Azov“ je kasnije korišćen za suzbijanje nemira.

Prema navodima „Sitizena“, kanadska operativna grupa koja je bila angažovana u Ukrajini sačinila je 2017. godine izveštaj u kom se napominje da je „više pripadnika ‘Azova’ sebe opisalo kao naciste“.

Pet najvažnijih zdravstvenih prednosti avokada zbog kojih ćete zavoleti ovo voće

0

Od preliva za tost do deserta i smutija, avokado je zaista namirnica koju možete da kombinujete na nebrojeno mnog načina zbog blage teksture i neutralnog ukusa. Kako god da se opredelite da ga poslužite, treba da znate da je izuzetno zdrav. Avokado je voće i postoji na desetine sorti avokada u rasponu veličine, boje i teksture. Svi su poreklom iz tropske klime i kada se ubere, njegovo meso omekša do teksture maslaca, a nutricionista Jo Levin za Bi- Bi- Si navodi da porcija avokada od 80 grama sadrži 152 kalorija.

Avokado je nutritivno bogat

Avokado je primer hrane bogate hranljivim sastojcima. Odličan je izvor mononezasićenih masti i vitamina E i izvor folne kiseline, gvožđe, bakar i kalijum.

Zdravije srce

Avokado je bogat mastima, a 60 odsto su mononezasićene masti za koje istraživanja pokazuju da pomažu u zaštiti od srčanih bolesti i snižavaju krvni pritisak.

Smanjuje holesterola

Ulja koja isporučuje avokado uključuju oleinsku kiselinu i linolnu kiselinu ove nezasićene masti se preporučuju kao deo uravnotežene ishrane za pomoć u upravljanju holesterolom.

Reguliše apetit

Nema sumnje da je kalorijski sadržaj avokada veći od drugog voća i povrća. Međutim, zanimljiva studija je pokazala da sadržaj masti i vlakana u avokadu dovodi do osećaja sitosti što pomaže u regulisanju apetita i težine.

Utiče na vid

Avokado je bogat izvor vitamina E, kao i karotena, uključujući lutein i zeaksantin, za koje se smatra pozitivno utiču na vid.

U ovoj zemlji moguće je napraviti balans između posla i porodice

0

Moderno vreme uslovilo je da smo skoro uvek dostupni, tako da se naš poslovni deo dana ne završava uvek izlaskom iz kancelarije. Uz promenu dinamike i češći rad od kuće, razvajanje posla i porodice, ondosno privatnih obaveza sve je teže, međutim ima i onih zemalja u kojima je to moguće.

Ukoliko ste pomislili na Švedsku, pogodili ste, jer se ova zemlja ponosi mnogim principima o kojima možete više pročitati u nastavku.

Rodna ravnopravnost

Jedan od sveobuhvatnih švedskih principa za rodnu ravnopravnost je da svako, bez obzira na pol, ima pravo da radi i izdržava sebe, kao i da balansira karijeru i porodični život.

Na nacionalnom nivou, ovaj princip se takođe odnosi na postavljanje osnova za privredu. Švedska ima dugu istoriju politike sa ciljem da se podjednak broj muškaraca i žena – drugim rečima, što više ljudi – uključi u radnu snagu kako bi se pospešio rast zemlje.

Švedska je 1974. godine bila prva zemlja na svetu koja je porodiljsko odsustvo po polu zamenila roditeljskim odsustvom, prenosi Zadovoljna.

Roditeljsko odsustvo

Napori Švedske da postigne rodnu ravnopravnost su se u priličnoj meri isplatili. Prošetajte bilo kojim švedskim manjim ili većim gradom danas i verovatno ćete naći očeve kako guraju kolica i dele kafu jedni sa drugima dok hrane svoje bebe u kafićima i parkovima. Švedska je zaista dom i „latte mama“ i „latte tata“.

A na najnovijoj rang listi zemalja OECD-a prema stopi učešća radne snage, Švedska je na prvom mestu.

Roditelji u Švedskoj imaju pravo na 480 dana plaćenog roditeljskog odsustva kada se dete rodi ili usvoji. Svaki roditelj, ako ih je dvoje, ima pravo na 240 tih dana. Ako je dete rođeno 2016. godine ili kasnije, svaki roditelj ima rezervisano 90 dana isključivo za njega. Ako on/ona odluči da ih ne uzme, oni se ne mogu preneti na partnera. Samohrani roditelj ima pravo na punih 480 dana.

Statistički gledano, očevi u Švedskoj trenutno u proseku imaju oko 30 odsto svih plaćenih roditeljskih odsustava.

Briga o deci, školovanje i zdravstvena zaštita

Od dana kada napune godinu, deca u Švedskoj imaju pravo na mesto u vrtiću. Većina dece u nekom trenutku krene u vrtić i pohađa ga do jeseni godine kada napune šest godina – tada počinje obavezna škola. Pristupačna briga o deci znači da većina roditelja u Švedskoj odlučuje da se vrati na posao nakon roditeljskog odsustva.

Škola za decu uzrasta od 6 do 19 godina – od „predškolskog razreda“ (forskoleklass) do više srednje škole/šestog razreda/srednje škole – je u potpunosti finansirana iz poreza, najčešće uključujući i ručkove.

Ako radite u Švedskoj i morate da uzmete slobodne dane da biste se brinuli o bolesnom detetu, postoji nadoknada preko Švedske agencije za socijalno osiguranje, koja je dostupna roditeljima sa decom mlađom od 12 godina. Deca uzrasta od 12 do 15 godina zahtevaju lekarsko uverenje.

Većina zdravstvene zaštite u Švedskoj, uključujući porođaj, subvencionisana je porezima.

Švedska je prilagođena deci

Od rampi za dečija kolica do igrališta i namenskih parkova za decu, Švedska ima mnogo javnih površina i mogućnosti da bi cela porodica bila srećna.

Većina šoping centara i biblioteka ima sobe za negu odojčadi i stolove za presvlačenje u zajedničkim kupatilima. Prilikom večere, većina restorana će obezbediti visoku stolicu za bebe i malu decu, a mnogi imaju i stolove za presvlačenje u toaletima.

Švedska takođe ima snažnu književnu kulturu usmerenu na decu. Biblioteke nude knjige za decu na različitim jezicima i često aktivnosti kao što su slikanje, zanati i pevanje.

Ukratko, Švedska je zemlja pogodna za porodice, piše Sweden.

Antec predstavlja Dark League DF800 FLUX mid-tower ATX kućište

0

Antec je napravio novo rešenje za hlađenje za svoju F-LUX platformu, objašnjavajući to: „Kada su Intel i AMD objavili svoje najnovije procesore, svi oni isporučuju izuzetne nadogradnje performansi i bolju produktivnost, to takođe znači da funkcionalni zahtev PC opreme treba da pređe na sledeći nivo, posebno toplotne performanse. Da bi se nosio sa stresom poboljšanog odvođenja toplote, Antec je razvio revolucionarnu strukturu za protok vazduha, pružajući poboljšano i moćno rešenje za hlađenje – F-LUX platformu”.

Postoji neverovatna količina prostora unutar Dark Fleet DF800 FLUX mid-tower ATX kućišta, kao i loša količina hlađenja – tačnije 5x120mm ventilatora, dovoljno da najmoćniji CPU + GPU bude lep i hladan. Još bolje: Antec vam daje 5x120mm ARGB ventilatore sa kućištem, sve za 119.95$.

ZAŠTO su PIVSKE FLAŠE od braon stakla?

0
Glass ice cold bottles of beer with opener cap on dark background

Svi znamo da se pivo flašira u staklenu ambalažu ili pakuje u konzerve.Pivo koje se ambalažira u staklenu ambalažu obično je braon boje.

Odmah na početku da vam kažemo da je prvo pivo delo drevnih Egipćana nastalo još pre nekoliko hiljada godina. Tek u 19. veku ovo piće je počelo komercijalno da se prodaje.

Pivare su shvatile da će staklena ambalaža duže da održi svežinu piva, pa su pakovili pivo u staklene flaše koje su u početku bile providne.

Takvo rešenje se zadržalo neko vreme, ali se javio problem jer je pivo dobijalo neprijatan ukus pri malo dužem dodiru sa suncem. Razlog za to bio je što su UV zraci prodirali u piće.

Rešenje je pronađeno u zelenim i braon flašama.Tamna boja blokira štetne UV zraka i pruža veću zaštitu, pa je pivo zadržavalo svoj pravi ukus.

Čak Skajpek iz Udruženju pivara, koji već 21 godinu poseduje i upravlja pivarama, rekao je da uzrok procesa koji utiče na promenu ukusa piva nije bio shvaćen sve do 1960-ih.

Kada je hmelj u pivu izložen jakoj svetlosti, dolazi do reakcije fotooksidacije, stvarajući jedinjenje 3-metil-2-buten-1-tiol, piše CNN. Da bi sprečili da dođe do tog procesa, proizvođači piva su se odlučili za tamnije staklo pivskih flaša. Zato danas vidite toliko piva u braon staklenim flašama.

“To je jednostavna reakcija koja stvara ono što većina ljudi smatra nepoželjnim ukusom. S obzirom na to da zelena nije toliko zaštitna od svetlosti, razlog za njenu upotrebu je uglavnom marketing”, navodi Skipeck.

“Ako pogledate koji su brendovi u zelenom staklu, verovatno ćete pronaći uglavnom brendove nasleđa koji postoje već neko vreme. Prilična količina evropskih pivara koristi zeleno staklo. Njihove zelene boce su njihov imidž. I opet, govorimo o decenijama unazad.”, rekao je Skajpek.

Zašto su pivske flaše češće zelene nego braon boje?

To je zato što nije bilo dovoljno braon stakla posle Drugog svetskog rata, pa se uglavnom koristilo staklo zelene boje. Od tada, zelena je ostala tradicionalna boja pivskih flaša, iako se i one braon boje i dalje povremeno viđaju.

Danas, pivare mogu primeniti UV zaštitni sloj na staklo kako bi sačuvali ukus, ali će, upravo zbog tradicije, verovatno zadržati stare flaše u boji.

Bira se najbolje selo u Srbiji

0
Srbija Etno

Nakon što je Mokra Gora prošle godine proglašena za najbolje turističko selo u Srbiji, raspisan je konkurs za 2022.

Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) raspisala je Konkurs za izbor najboljih turističkih sela (The Best Tourism Villages), sa ciljem da se identifikuju najbolji primeri inovativnog razvoja i pristupa turizmu u ruralnim oblastima, kako bi turizam postao jedan od pokretača pozitivne transformacije, ruralnog razvoja i blagostanja zajednice.

Paralelno, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić pozvala je sve lokalne samouprave koje se vide u oblasti razvoja ruralnog turizma, da se prijave na konkurs za izbor najboljeg turističkog sela Srbije u 2022. godini, navedeno je na portalu tog Ministarstva.

“Imajući u vidu da je godina iza nas bila veoma uspešna i da je Mokra Gora proglašena za jedno od najboljih sela, i ove godine nastojimo da svet prepozna atrakcije naših ruralnih destinacija koje na najbolji način oslikavaju autentičnost naše kulture”, rekla je ministarka Matić.

Konkurs je otvoren do 20. maja 2022. godine.

Rukomet – Baraž za SP 2023: Slovenija – Srbija

0

Rukometaši Srbije nisu imali sreće u žrebu za Svetsko prvenstvo sledeće godine u Švedskoj i Poljskoj.

Za rivala će imati selekciju Slovenije, koja pripada evropskoj eliti s obzirom na činjenicu da novi selektor Zorman na raspolaganju ima asove poput Zarabeca, Bonbaša, Janca, Doleneca.

I pored sjajnog igračkog kadra, u poslednjoj deceniji osvojili su samo jednu medalju, bronzu na Svetskom prvenstvu u 2017. godine. Ni sa selektorom Vranješom nisu ostvarili ciljeve adekvatne sjajnom igračkom kadru.

Zbog svega toga pred selektorom Tonijem Đeronom i našim igračima je veoma težak zadatak.

Posle duela u Celju uslediće i revanš u Kragujevcu i to je šansa za naše reprezentativce da uz pomoć navijača nadoknade eventualni minus iz Celja.

Utakmica u Celju se igra danas u 20 časova. Direktan prenos je na Drugom programu RTSa.