13.2 C
Vancouver

U ovoj zemlji moguće je napraviti balans između posla i porodice

Moderno vreme uslovilo je da smo skoro uvek dostupni, tako da se naš poslovni deo dana ne završava uvek izlaskom iz kancelarije. Uz promenu dinamike i češći rad od kuće, razvajanje posla i porodice, ondosno privatnih obaveza sve je teže, međutim ima i onih zemalja u kojima je to moguće.

Ukoliko ste pomislili na Švedsku, pogodili ste, jer se ova zemlja ponosi mnogim principima o kojima možete više pročitati u nastavku.

Rodna ravnopravnost

Jedan od sveobuhvatnih švedskih principa za rodnu ravnopravnost je da svako, bez obzira na pol, ima pravo da radi i izdržava sebe, kao i da balansira karijeru i porodični život.

Na nacionalnom nivou, ovaj princip se takođe odnosi na postavljanje osnova za privredu. Švedska ima dugu istoriju politike sa ciljem da se podjednak broj muškaraca i žena – drugim rečima, što više ljudi – uključi u radnu snagu kako bi se pospešio rast zemlje.

Švedska je 1974. godine bila prva zemlja na svetu koja je porodiljsko odsustvo po polu zamenila roditeljskim odsustvom, prenosi Zadovoljna.

Roditeljsko odsustvo

Napori Švedske da postigne rodnu ravnopravnost su se u priličnoj meri isplatili. Prošetajte bilo kojim švedskim manjim ili većim gradom danas i verovatno ćete naći očeve kako guraju kolica i dele kafu jedni sa drugima dok hrane svoje bebe u kafićima i parkovima. Švedska je zaista dom i „latte mama“ i „latte tata“.

A na najnovijoj rang listi zemalja OECD-a prema stopi učešća radne snage, Švedska je na prvom mestu.

Roditelji u Švedskoj imaju pravo na 480 dana plaćenog roditeljskog odsustva kada se dete rodi ili usvoji. Svaki roditelj, ako ih je dvoje, ima pravo na 240 tih dana. Ako je dete rođeno 2016. godine ili kasnije, svaki roditelj ima rezervisano 90 dana isključivo za njega. Ako on/ona odluči da ih ne uzme, oni se ne mogu preneti na partnera. Samohrani roditelj ima pravo na punih 480 dana.

Statistički gledano, očevi u Švedskoj trenutno u proseku imaju oko 30 odsto svih plaćenih roditeljskih odsustava.

Briga o deci, školovanje i zdravstvena zaštita

Od dana kada napune godinu, deca u Švedskoj imaju pravo na mesto u vrtiću. Većina dece u nekom trenutku krene u vrtić i pohađa ga do jeseni godine kada napune šest godina – tada počinje obavezna škola. Pristupačna briga o deci znači da većina roditelja u Švedskoj odlučuje da se vrati na posao nakon roditeljskog odsustva.

Škola za decu uzrasta od 6 do 19 godina – od „predškolskog razreda“ (forskoleklass) do više srednje škole/šestog razreda/srednje škole – je u potpunosti finansirana iz poreza, najčešće uključujući i ručkove.

Ako radite u Švedskoj i morate da uzmete slobodne dane da biste se brinuli o bolesnom detetu, postoji nadoknada preko Švedske agencije za socijalno osiguranje, koja je dostupna roditeljima sa decom mlađom od 12 godina. Deca uzrasta od 12 do 15 godina zahtevaju lekarsko uverenje.

Većina zdravstvene zaštite u Švedskoj, uključujući porođaj, subvencionisana je porezima.

Švedska je prilagođena deci

Od rampi za dečija kolica do igrališta i namenskih parkova za decu, Švedska ima mnogo javnih površina i mogućnosti da bi cela porodica bila srećna.

Većina šoping centara i biblioteka ima sobe za negu odojčadi i stolove za presvlačenje u zajedničkim kupatilima. Prilikom večere, većina restorana će obezbediti visoku stolicu za bebe i malu decu, a mnogi imaju i stolove za presvlačenje u toaletima.

Švedska takođe ima snažnu književnu kulturu usmerenu na decu. Biblioteke nude knjige za decu na različitim jezicima i često aktivnosti kao što su slikanje, zanati i pevanje.

Ukratko, Švedska je zemlja pogodna za porodice, piše Sweden.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

OSTALI KOMENTARI

KANADA

Najnovije vesti i priče

Britanski The Sun: Revolucionarno, Srbi grade prvi „baštenski“ stadion na svetu

Britanski The Sun objavio je tekst o nacionalnom stadionu...

SEDAM POGLAVLJA NOVE ZVEZDINE ISTORIJE: OD MILOJEVIĆA DO MILOJEVIĆA

Pod komandom začetnika aktuelnog niza, crveno-beli su upotpunili istorijsku...

KUVA OKO STRAZBURA I GLAZERA: FRANCUZI SPREMNI DA DAJU 3.500.000 EVRA, ZVEZDA HOĆE VIŠE

Otprilike koliko je i Dinamo uzeo za Dominika Livakovića Najveća...

Koliko sati dnevno bi trebalo da sedimo, spavamo, stojimo i vežbamo?

Nova australijska istraživanja ukazuju na to da je stajanje...