Nakon što je igrao Vulverina, P. T. Barnuma, Van Helsinga, Žana Valžana i, najskorije, Robina Huda, Hju Džekmen svojoj filmografiji dodaje još jedan klasični lik — pirata Long Džona Silvera.
NASA je objavila da sledi povratak ljudi na Mesec: Ali, kada?
NASA je imenovala četvoro astronauta koji će poleteti u okviru misije Artemis III 2027. godine, kako tvrde, narednog koraka u povratku ljudi na Mesec, piše N1.
Astronauti u okviru misije Artemis III su: Andre Daglas, specijalista misije / Frenk Rubio, specijalista misije / Luka Parmitano, pilot / Rendi Bresnik, komandant misije, prenosi BBC.
Bob Hajnc će služiti kao rezervni član posade. On je probni pilot koji je ukupno proveo 170 dana u svemiru i može da uskoči u bilo koju ulogu potrebnu za misiju.
Luka Parmitano, iz Italijanske svemirske agencije, biće pilot misije Artemis III. On je proveo više od 300 dana u svemiru.
osada će sledeće godine poleteti u Zemljinu orbitu iz Svemirskog centra „Kenedi“ na Floridi, u letelici Orion, postavljenoj na raketu Space Launch System (SLS).
Tokom leta astronauti će testirati sposobnosti susretanja i spajanja između letelice Orion i komercijalnih svemirskih letelica – manevre koji će biti neophodni za naredne misije sletanja na Mesec.
Administrator NASA Džared Ajzakmen rekao je da ova misija predstavlja „povratak na Mesec“.
„Vraćamo se na Mesec“, kaže Ajzakmen, ističući plan izgradnje baze na Mesecu kao „inspirativan poduhvat“ i zahvljajući se američkom predsedniku Donaldu Trampu.
Dodao je:„Ovo izgleda kao početak budućnosti koju smo zamišljali kao deca. Ovo mi izgleda kao sam početak prve Zemljine Zvezdane flote“, kaže on.
Jezero smrti u Tanzaniji: Zašto je jedno od najlepših mesta na planeti tako opasno
Na severu Tanzanije, daleko od turističkih ruta kojima prolaze safari džipovi, nalazi se jedno od najneobičnijih jezera na svetu. Na prvi pogled, njegova intenzivna crvena boja deluje gotovo nestvarno, kao da je prizor nastao digitalnom obradom fotografije. Međutim, jezero Natron zaista izgleda tako – i krije jednu od najsurovijih prirodnih sredina na planeti.
Jezero Natron je slano i izrazito alkalno jezero čija temperatura tokom najtoplijih perioda godine može da pređe 40 stepeni Celzijusa.
Voda sadrži velike količine natrijum-karbonata, minerala poznatog i kao soda, zbog čega je okruženje gotovo neprijateljsko za većinu živih bića.
Upravo zbog takvog hemijskog sastava nastale su fotografije koje su obišle svet.
Životinje koje uginu u blizini jezera ili dospeju u njegove plitke vode vremenom bivaju prekrivene slojem minerala, pa njihova tela dobijaju izgled kamenih skulptura. Iako se često govori o „okamenjivanju“, reč je o procesu mineralizacije koji stvara jezive, ali fascinantne prizore.
Boja jezera potiče od posebne vrste cijanobakterija koje uspevaju u ekstremnim uslovima.
U zavisnosti od temperature, količine vode i godišnjeg doba, površina može da poprimi različite nijanse – od narandžaste i ružičaste do tamnocrvene boje koja podseća na krv, piše Jutarnji list.
Ipak, postoji jedna životinja koja je uspela da se prilagodi ovom surovom okruženju. Hiljade flamingosa dolaze ovde svake godine kako bi se gnezdili i razmnožavali. Hrane se cijanobakterijama koje rastu u jezeru, a izolovanost ovog područja pruža im zaštitu od brojnih predatora.
Jezero Natron, foto: Juan-Carlos Muñoz / AFP / Profimedia
Međutim, ni flamingosi nisu potpuno zaštićeni od ekstremnih uslova. Pojedine ptice uginu na obali ili u plitkim delovima jezera, gde njihova tela prolaze isti proces mineralizacije koji je jezero učinio poznatim širom sveta.
Naučnici objašnjavaju da ovakve uslove stvara i blizina vulkana Ol Doinyo Lengai, jednog od najneobičnijih aktivnih vulkana na svetu. Njegove erupcije oslobađaju minerale koji dospevaju u okolinu i dodatno utiču na hemijski sastav jezera.
Za fotografe, biologe i ljubitelje prirodnih fenomena, Natron predstavlja jedno od najfascinantnijih mesta u Africi. Njegov pejzaž deluje kao da pripada nekoj drugoj planeti – mestu gde se život bori sa ekstremnim uslovima, a priroda stvara prizore koji istovremeno izazivaju divljenje i nelagodu.
Spas za vrele noći: Trik sa peškirom koji rashlađuje sobu za 5 minuta
Tokom vrelih letnjih noći, kada temperature ostaju visoke i nakon zalaska sunca, san može postati pravi izazov. Ipak, stručnjaci otkrivaju jednostavan trik koji može rashladiti spavaću sobu za manje od pet minuta, bez ikakvih dodatnih troškova.
Leto je sve bliže, a kada skoče temperatue mnogima prave problem tokom noći. Jedna od najneprijatnijih stvari jeste kada zbog vrućine ne možete da zaspite, pa se satima preznojavate i okrećete po krevetu pokušavajući da pronađete makar malo svežine, piše nova.rs.
Većina ljudi u takvim situacijama odmah uključuje ventilator ili klima uređaj ali mnogima smeta buka tokom spavanja, dok dodatni rad uređaja znači i veću potrošnju struje. Osim toga, ventilatori i klima uređaji često podižu prašinu i polen, pa prostorija može da postane zagušljiva.
Džon Loless iz kompanije Best Heating koja se bavi sistemima za grejanje i hlađenje tvrdi da postoji mnogo jednostavnije rešenje za rashlađivanje prostorije tokom noći, a potreban vam je samo jedan običan manji peškir.
„Ako otvorite prozor i okačite vlažan peškir ili čaršav natopljen hladnom vodom ispred njega, prostorija može značajno da se rashladi“, objasnio je.
Kako kaže, topao vazduh koji ulazi spolja prolazi kroz vlažnu tkaninu i pritom se hladi pre nego što uđe u sobu.
Tokom dana sunce zagreva vazduh oko prozora, a toplota se zadržava unutar prostorije. Kada uveče zatvorimo zavese ili roletne, veliki deo te toplote ostaje „zarobljen“ u sobi.
Ovaj trik funkcioniše zbog procesa isparavanja vode. Da bi voda isparila, potrebna joj je energija, a uzima je iz toplote koja se nalazi u okolnom vazduhu.
Na taj način vlažan peškir praktično „izvlači“ toplotu iz vazduha pre nego što on uđe u prostoriju, što može značajno da rashladi spavaću sobu i olakša uspavljivanje.
Kako pravilno koristiti trik sa peškirom?
-
Najpre sipajte hladnu vodu u lavabo ili posudu, pa nakvasite peškir. Važno je da bude vlažan, ali ne potpuno mokar i da iz njega ne curi voda.
-
Ako je peškir previše natopljen, vazduh neće moći lako da prolazi kroz njega, pa soba može postati sparna i vlažna.
-
Zatim okačite peškir pored otvorenog prozora kako bi vazduh mogao da prolazi kroz njega. Čak i slab protok vazduha dovoljan je da metoda funkcioniše.
-
Po želji, vlažan peškir možete okačiti i na vrata sobe kako biste dodatno poboljšali efekat rashlađivanja.
-
Kada se peškir osuši, dovoljno je samo da ga ponovo nakvasite i soba bi tokom večeri trebalo da bude znatno prijatnija za spavanje, čak i tokom veoma toplih noći.
Ekološka katastrofa preti zahvaljujući tzv. obnovljivim izvorima energije
Masovni podsticaj u ovom veku za alternative fosilnim gorivima, uglavnom vetrenjače i solarne panele, bila je jedna od najvećih ludosti u ljudskoj istoriji. Trošak ovih navodnih obnovljivih izvora energije u poslednjih 25 godina premašuje 10 biliona dolara, a politički i ekonomski rezultati su užasni, ocenjuje glavni urednik magazina Forbes – Stiv Forbs.
Potrošeni novac i nametnuti propisi izazvali su pustoš u evropskim ekonomijama. Na primer, troškovi energije u Nemačkoj i Britaniji dva do tri puta su veći od onih u SAD-u. Ovi veštački nametnuti tereti ključni su faktor za mizerne stope rasta u EU. Stagnirajuće ekonomije podstakle su zloslutni uspon ekstremističkih političkih stranaka u Nemačkoj i drugde.
Iranski rat je slikovito pokazao koliko je ceo ovaj pokret bio smešan. Uprkos svim tim solarnim panelima i turbinama, globalna potrošnja nafte porasla je za gotovo trećinu, a potrošnja po glavi stanovnika ostala je otprilike ista od početka 21. veka.
Nafta i dalje ključna
Mark Mils, pronicljivi stručnjak za energetiku i tehnologije, nedavno je primetio, citiram: „Svet je danas više zavisan o nafti nego kada je započeo veliki i skupi eksperiment energetske tranzicije“.
Razmislite na trenutak o ogromnim oportunitetnim troškovima koje je ova ludost nametnula. Zamislite da su ti bilioni dolara uloženi u nove proizvode, nove usluge, nove medicinske uređaje, nove lekove za bolesti i, naravno, veću proizvodnju nafte i gasa, kao i razvoj nuklearne energije, koja je ultimativni izvor čiste energije. Srećom, Ujka Sem (SAD) nikada nije poverovao u ovu glupost u tolikoj meri koliko su to učinile mnoge druge nacije. Sada dolazi na naplatu još jedna cena ove gluposti, a može se sažeti u naslovu izveštaja Nacionalnog centra za energetsku analitiku, NCEA. Neprofitne organizacije koju je osnovao i na čijem je čelu Mark Mils. Citat: „Ko plaća kada se vetroturbine i solarni paneli istroše?“.
Skrivena energetska odgovornos
Ono što se uglavnom ignoriše kod ovih obnovljivih izvora energije jeste to da nisu besmrtni i da će biti potrebno da ih zamenimo. To je lakše reći nego učiniti, a implikacije na okolinu nisu ugodne. Temelj tipične vetroturbine dubok je i do devet metara. Svaka turbina je obložena sa 2.500 tona armiranog betona. Zamislite da pokušavate da se nosite s tim. Među ostalim izazovima su i propeleri izrađeni od nereciklirajuće plastike. Zapravo, nekoliko tipičnih vetroelektrana ima više nereciklirajuće plastike nego sve plastične slamčice i plastične čaše na svetu zajedno.
Tipično, vlade su po tom pitanju bile poput nojeva s glavom u pesku. S obzirom na zatvorene rudnike uglja i zatvorene naftne i gasne bušotine, vlade imaju neke oblike zahteva za razgradnju. Kako bi saznala stanje stvari u SAD-u, NCEA je angažovala Kurtisa Šuba, izvršnog direktora Veća za modernizaciju vlada, da sprovede istraživanje među državama kako bi utvrdila koja pravila i propise svaka od njih ima u vezi sa dekomisijom vetro i solarnih elektrana.
Ocenjene su. Nije iznenađenje da je dve trećine država palo. To je u oštroj suprotnosti sa procesima koje većina država ima u vezi s postrojenjima za fosilna goriva. Još jedno, ne baš, iznenađenje. Savezna vlada, koja ima nadležnost za instaliranje vetroelektrana na moru, takođe je dobila negativnu ocenu. Od početka do kraja, ovi obnovljivi izvori energije ne samo da ne zamenjuju fosilna goriva, već se pokazuje da nisu doneli nikakvo opšte dobro za okolinu. Čišćenje istrošenih lokacija obnovljivih izvora takođe će koštati desetine milijardi dolara.
Dik Van Dajk pripisuje dugovečnost jednoj navici – a nauka to potvrđuje
Legendarni američki glumac i komičar Dik Van Dajk, poznat po klasicima poput Mary Poppins i Chitty Chitty Bang Bang, proslavio je 13. decembra 2025. godine stoti rođendan. (Hvala svima koji su nam pisali u komentraima da smo u prvoj verziji napisali pogrešnu godinu, odnosno 2026)
Omiljeni glumac svoju izvanrednu dugovečnost pripisuje pozitivnom stavu prema životu i činjenici da se nikad ne ljuti.
Iako dugovečnost, naravno, zavisi od brojnih faktora – uključujući genetiku i stil života – postoji naučna osnova za Van Dajkove tvrdnje.
Pozitivne emocije i dug život
Brojna istraživanja pokazuju da održavanje niskog nivoa stresa i optimističan pogled na život imaju korelaciju sa dugovečnošću.
Na primer, u ranim 1930-ima istraživači su zamolili grupu od 678 mladih časnih sestara da napišu autobiografiju kada su ušle u samostan. Šezdeset godina kasnije, njihovi radovi su analizirani i upoređeni sa dugoročnim zdravstvenim ishodima.
Istraživanje je pokazalo da su žene koje su u mladosti izražavale više pozitivnih osećanja (poput zahvalnosti umesto ogorčenosti) živele u proseku deset godina duže od onih čiji su tekstovi imali negativniji ton.
Slična britanska studija pokazala je da optimisti žive između 11% i 15% duže od pesimista, dok istraživanje iz 2022. godine, obuhvatajući oko 160.000 žena, ukazuje da su optimistične žene verovatnije doživele 90. godinu života.
Zašto bes ubrzava starenje
Jedno objašnjenje ovih rezultata odnosi se na uticaj ljutnje na srce. Ljudi koji su pozitivni ili optimistični bolje kontrolišu svoju ljutnju, što je važno jer bes izaziva lučenje adrenalina i kortizola, glavnih hormona stresa, posebno kod muškaraca. Čak i kratki ispadi besa mogu negativno uticati na kardiovaskularno zdravlje.
Hronični stres i bes povećavaju rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2, bolesti koje čine oko 75% prerane smrtnosti. Dakle, Van Dajkova tvrdnja da se ne ljuti možda jeste jedan od razloga njegove dugovečnosti.
Postoji i ćelijsko objašnjenje: stres utiče na skraćivanje telomera, zaštitnih kapica na krajevima hromozoma koje čuvaju DNK u našim ćelijama. Kako starimo, telomeri postaju kraći, a ćelijama teže da se dele i obnavljaju. Stres i nekontrolisana ljutnja ubrzavaju ovaj proces, dok meditacija i tehnike smanjenja stresa mogu pomoći u očuvanju dužine telomera, piše Science Alert.
Praktikujte pozitivne navike
Optimisti su takođe skloniji zdravim navikama, kao što su redovno vežbanje i zdrava ishrana, što dodatno podržava dug život. Čak i sam Dik Van Dajk i danas pokušava da vežba najmanje tri puta nedeljno.
Ako želite da živite dugo kao Van Dajk, naučnici savetuju da kontrolišete stres i bes. Suprotno popularnom verovanju, pokušaji “ispuštanja” besa – udaranjem džaka, vrištanjem u jastuk ili trčanjem dok osećaj ne prođe – zapravo ne pomažu i dodatno opterećuju srce. Bolje funkcionišu tehnike smirivanja: usporeno disanje, brojanje u sebi, joga ili meditacija.
Takođe, vežbanje prisustva u trenutku – svesno uživanje u svakodnevnim aktivnostima i trenucima sa voljenima – može poboljšati pozitivne emocije. Za odrasle, “igra” znači raditi nešto što jednostavno prija i zabavlja, bez posebnog cilja, što dodatno podiže raspoloženje i podržava zdravlje.
Na kraju, Dik Van Dajkov savet je jasan: upravljajte besom, njegujte optimizam i pravite prostor za pozitivne emocije – to ne samo da pomaže vašem zdravlju, već i može produžiti život.
Srbija u drugom šeširu pred žreb za Svetsko prvenstvo: IHF dodelio specijalne pozivnice
Svetsko prvenstvo za muškarce u rukometu održaće se u Nemačkoj od 13. do 31. januara 2027. godine.
Ukupno 32 nacionalna tima, podeljena u osam grupa po četiri selekcije će se boriti za svetski tron, a savet IHF-a dodelio je Turskoj i Saudijskoj Arabiji specijalne pozivnice za učešće na šampionatu.
– Odluka o dobitnicima vajld-karti za velika takmičenja donosi se uzimajući u obzir širi doprinos nacionalnih federacija rastu i vidljivosti rukometa, ali i razvoju ovog sporta širom sveta. Za izdanje 2027. godine, IHF je primio 13 prijava za dva dostupna mesta, što potvrđuje veliko globalno interesovanje za učešće na najvećem muškom rukometnom turniru. Turska će prvi put u istoriji nastupiti na Svetskom prvenstvu za rukometaše. Evropska selekcija sada će imati priliku da nastavi svoj razvoj na svetskoj sceni i odmeri snage sa najjačim reprezentacijama međunarodnog rukometa. Očekuje se da će nastup Turske imati veliki odjek i van terena, imajući u vidu da u Nemačkoj, zemlji domaćinu, živi oko 3,5 miliona ljudi turskog porekla, koji će sa velikim interesovanjem pratiti debi svoje reprezentacije na turniru. Saudijska Arabija, s druge strane, ostaje jedna od vodećih zemalja u razvoju rukometa u Aziji. Njeno uključivanje u takmičenje odražava i sportski profil reprezentacije i kontinuirani napredak rukometa u toj zemlji. Saudijska Arabija se vraća na svetsku scenu i zabeležiće svoj 11. nastup na Svetskom prvenstvu, nakon što je poslednji put učestvovala 2023. godine. Reprezentacija je postepeno gradila svoj međunarodni profil i iskoristiće turnir kao važnu priliku da nastavi napredak na najvišem nivou – saopštio je IHF.
Žreb za Svetsko prvenstvo 2027. na programu je u sredu od 18 časova u Minhenu, a Srbija se nalazi u drugom šeširu, u kojem su još i selekcije Francuske, Slovenije, Norveške, Španije, Italije, Farskih Ostrva i Severne Makedonije.
Ostali šeširi:
Prvi šešir: Danska, Nemačka, Hrvatska, Island, Portugalija, Švedska, Egipat i Argentina;
Treći šešir: Grčka, Poljska, Brazil, Bahrein, Tunis, Zelenortska Ostrva, Čile i SAD;
Četvrti šešir: Katar, Kuvajt, Japan, Alžir, Angola, Urugvaj, Turska i Saudijska Arabija.
Prvenstvo u Nemačkoj je kvalifikaciono za Olimpijske igre u Los Anđelesu. Neophodno je da Srbija bude u prvih devet mesta, ne bi li zborili plasman na kvalifikacijske turnire za Olimpijadu.
U Muzeju savremene umjetnosti od 12. juna izložba “Zagrijavanje”
U petak, 12. juna u 20.00 časova, u Galeriji Plus, izložbeno-prodajnom salonu Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, biće otvorena samostalna izložba mlade umjetnice Maje Milunović pod nazivom “Zagrijavanje”.
Samostalna izložba “Zagrijavanje” predstavlja Maju Milunović, dobitnicu Nagrade Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske za najbolje radove na “Godišnjoj izložbi radova studenata” Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci 2025. godine na odsjeku Grafički dizajn. Ovom nagradom Muzej već dvadeset šest godina prepoznaje i podržava mlade autore koji na završnici studija pokazuju jasan potencijal za razvoj samostalnog vizuelnog izraza i promišljenog umjetničkog djelovanja.
Izložba “Zagrijavanje” predstavlja autorski projekat Maje Milunović, u kojem grafički dizajn tretira kao sredstvo savremenog umjetničkog izraza. Polazeći od teme globalnog zagrijavanja i njegovih posljedica po život na Zemlji, izložba kroz ilustracije, prostornu instalaciju i video-animaciju ukazuje na probleme zagađenja, klimatskih promjena, gubitka biodiverziteta, topljenja glečera, ugroženosti okeana i nagomilavanja plastičnog otpada.
Kroz vizuelno snažan i istraživački utemeljen pristup, Maja Milunović povezuje elemente grafičkog dizajna, ilustracije i ekološki angažovanog umjetničkog promišljanja. Njen rad upozorava na alarmantno stanje planete, ali istovremeno pokazuje kako savremeni grafički dizajn može biti aktivan prostor društvene odgovornosti, kritičkog mišljenja i umjetničkog djelovanja.
Kustoskinja izložbe je Žana Vukičević, viši kustos Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.
Izložba će biti otvorena do 12. jula 2026. godine.
Zvanično otvorena biciklistička staza “Điro di `ćiro` Sarajevo-Pale”
Na lokalitetu zaobilaznica-vidikovac danas je zvanično otvorena biciklistička staza “Điro di `ćiro` Sarajevo-Pale” koja predstavlja važan korak ka razvoju aktivnog turizma u ovom dijelu Republike Srpske i BiH.
Susret biciklista sa Pala i Sarajeva na zaobilaznica-vidikovac označio je otvaranje staze.
Otvaranju su prisustvovali šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić, načelnici Pala Dejan Kojić, Istočnog Starog Grada Bojo Gašanović, Starog Grada Irfan Čengić i predstavnici biciklista Milan Božić i Nermin Iković.
Među okupljeni su i članovi biciklističkih klubova iz Republike Srpske i Federacije BiH.
Izgradnju biciklističke staze “Điro di `ćiro` Sarajevo-Pale” finansirala je EU sa 2,3 miliona evra bespovratnih sredstava u okviru kontinuirane podrške održivom turizmu u BiH, s ciljem promocije zdravijeg načina života građana.
Izgradnja biciklističke staze uključivala je sanaciju devet tunela, dva mosta, jednu obilaznicu, te postavljanje saobraćajne signalizacije i zaštitne ograde.
Projekat je realizovan u saradnji sa gradovima Istočno Sarajevo i Sarajevo, te opštinama Pale, Istočni Stari Grad i Stari Grad.
Ruta biciklističke staze “Điro di `ćiro` Sarajevo-Pale” počinje od sarajevske Vijećnice, prolazi kroz pješačku zonu Dariva, te se povezuje sa trasom uskotračne željeznice u blizini lokacije “Vrelo života”, a krajnja tačka trase je kod stare željezničke stanice Pale.
Obilježeno 17 godina rada Autoputeva Republike Srpske; Glavni cilj spojiti Banjaluku i Beograd
Preduzeće Autoputeva obilježilo je 17 godina preduzeća, te tok prilikom predstavili novi vizuelni identitet, odnosno logo i internet stranicu.
Višković je u obraćanju, između ostalog, rekao da je jedan od glavnih ciljeva auto-putem spojiti Banjaluku i Beograd, što je nacionalni interes.
Predsjednik Vlade Srpske Savo Minić je istakao da su auto-putevi ogledalo svake države, te istakao značaj auto-puta 9. “januar”, kao i izgradnje auto-puta Banjaluka-Prijedor, te auto-puta od Banjaluke do Beograda.
– Dobrim putevima se ljudi vraćaju. Dobri putevi podrazumijevaju sigurnost i to ne samo sigurnost u saobraćaju nego i sigurnost kada su u pitanju investicije – istakao je Minić i rukovodstvu čestitao 17 godina rada.
Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović izjavio je da je cilj oživljavanje svih gradilišta auto-puteva u Srpskoj i da bude omogućena veza auto-putem od Prijedora do Rače, odnosno do Beograda.
Stevanović je rekao da mu je želja da se ubrza izgradnja brze saobraćajnice Bijeljina-Zvornik-Konjević Polje, pa dalje prema Sokocu.
Osim rukovodstva preduzeća svečanosti u hotelu “Bosna” prisustovali su brojni ministri, kao i zvanice iz javnog, političkog i društvenog života.








Jezero Natron, foto: Juan-Carlos Muñoz / AFP / Profimedia











