12.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 836

Sezona ambrozije u jeku – saveti kako da se lakše izborimo sa alergijom

0

Alergije su prisutne u svim starosnim strukturama, od najmlađih do najstarijih i rastu iz godine u godinu.

One predstavljaju poremećaj u funkcionisanju imunološkog sistema i njegovu burnu reakciju kao odgovor na izloženost uobičajenim supstancama, hrani ili drugim agensima, koji kod većine ljudi ne izazivaju reakciju.

„Alergije se javljaju kada imunski sistem pogrešno reaguje na određene bezopasne supstance kao da su štetne. Kada su u pitanju alergeni oni mogu da budu  inhalacioni, kontaktni i nutritivni. Najčešći su polen trava i drveća, grinje, perut životinja, buđ i hrana poput oraha, kikirikija, pšenice, soje, voća, ribe, školjki, jaja i kravljeg mleka. Zatim su to ujedi ili ubodi insekata, lekovi, lateks i kućna hemija“, kaže za portal N1 prim. dr Slavica Plavšić, specijalista za plućne bolesti.

Kod polenskih alergija korisno je pratiti kalendar polenske aktivnosti. Biljka čiji polen izaziva najčešće i najburnije alergije je ambrozija.

To je jednogodišnja žbunasta korovska biljka koja može da naraste i do dva metra. Stablo joj je uspravno, razgranato, sa listovima jajolikog oblika koji su posuti dlačicama.

Amrozija cveta od prve polovine jula do kraja septembra i dela oktobra i izaziva najburnije alergijske reakcije od svih polenskih biljaka, a u ovom periodu je koncentracija polena veoma intenzivna.

Alergija na ambroziju sve češća
Prema rečima dr Plavšić, alergija na ambroziju je iz godine u godinu sve češća i kod osoba koje predhodno nisu ispoljavale alergijske reakcije na ovu biljku. Zbog toga mnoge osobe imaju simptome alergije ovih dana. Ambrozija proizvodi polen u velikim količinama. Zrela biljka stvara i do osam miliona polenovih zrna, koja su i izuzetno lagana, pa vetar može da ih raznosi i na udaljenost do sto kilometara. Zrno polena zadržava klijavost i po 40 godina, a u vazduhu se zadržava i duže od 100 dana.

Smatra se, navodi sagovornica portala N1, da je oko 10 odsto stanovništva alergično na polenov prah ambrozije. Ovaj polen sadrži oko 50 alergenih supstanci, a neke od njih mogu da izazovu veoma teške simptome kod osetljivih osoba.

„Granična vrednost za ambroziju je 30 polenovih zrna u kubnom metru vazduha, jer je veliki alergen, dok je za ostale granična vrednost 60. Krajem avgusta i početkom septembra dešava se da izmerene vrednosti u Beogradu budu 200, čak i 800  do 900 polenovih zrna po kubnom metru vazduha, a granična vrednost je 30. Najveća koncentracija polena ambrozije ikada zabeležena u Beogradu je bila 22. avgusta ove godine kada je u jednom kubnom metru vazduha bilo hiljadu polenovih zrna“, ističe dr Plavšić.

Alergijske reakcije na ambroziju se prvenstveno javljaju u gornjim disajnim putevima. Avgust, septembar i oktobar su tri meseca u godini kada je alergija na ambroziju u punom jeku.

„Tipični simptomi su svrab i osećaj peckanja u nosu i očima, intenzivno kijanje i suzenje očiju, obilna sekrecija iz nosa, smanjeno čulo mirisa, nekad i otežano disanje. Simptomi su slični prehladi, s tim što mogu da traju i duže od nedelju dana. Teži oblici alergije na ambroziju izazivaju razdražljivost, glavobolju, zujanje u ušima, ponekad i napad bronhijalne astme“, kaže doktorka.

Korisni saveti
U vreme jake polenske aktivnosti ambrozije, kao što je sada, trebalo bi držati zatvorene prozore stana ili automobila, da se spreči ulazak polena.

Takođe bi trebalo izbegavati izlaske iz kuće kada je vetrovito, jer se čestice polena lako prenose vetrom.

Potrebno je da se tuširate i perete kosu svako veče, a ruke  bi trebalo češče prati u toku dana.

Preporuka je da se veš ne suši napolju, a jastučnice bi trebalo menjati češče nego inače.

Aktivnost bi trebalo planirati u zavisnosti od toga kolika je koncentracija polena u vazduhu, a za vreme najveće polenske aktivnosti trebalo bi izbegavati boravak na otvorenom.

Imajte u vidu da je koncentracija polena najveća u jutarnjim satima i u toku prepodneva, a najmanja nakon kiše.

Neophodno je organizovano i sistematstko, hemijsko i mehaničko uništavanje ovog korova na javnim površinama i privatnim prostorima što je regulisano zakonima.

U Beogradu se suzbijanjem ambrozije bavi Zavod za biocide i medicinsku ekologiju.

„Većina osoba sa alergijama ima genetsku predispoziciju bolesti. Ako oba roditelja imaju alergije njihova deca imaju mnogo veće šanse da se i kod njih razviju. Ukoliko jedan roditelj ima alergije, dete će imati od 30 do 50 odsto veće šanse da bude alergično na nešto“, smatra doktorka.

Ona dodaje da ne mora da znači da će i deca biti alergična na isto na šta su i roditelji.

„U slučaju da oba roditelja pate od alergija, njihova će deca imati 60 do 80 odsto veće šanse da i sami razviju alergijske reakcije. Naš imunski sistem je kompleksan i najčešće nas brani od potencijalnih napadača, kao što su bakterije i virusi, stvaranjem antitela, u ovom slučaju stvaranjem IgE antitela. U kontaktu sa alergenom u telu se stvaraju IgE antitela kao odbrana na uneti antigen“, objašnjava dr Plavšić.

Doktorka dodaje da prilikom sledećeg kontakta sa alergenom IgE antitela vezana za ćelije mastocita reaguju, vezuju alergen pri čemu se iz mastocita oslobađa histamin i druge aktivne materije takozvani medijatori zapaljenskih reakcija.

Prema rečima doktorke, na pojavu alergije kod neke osobe pored genetike utiče i okruženje u kome ona živi i funkcioniše.

„Najčešće alergije koje se javljaju kod ljudi su: alergijski rinitis (nazalna alergija), alergijski konjunktivitis (alergija oka),  urtikarija (koprivnjača), alergijski dermatitis, alergija na sunce, alergija na hranu i lekove i alergijska astma“, ističe dr Plavšić..

Alergije su danas veoma česte naročito kod dece, ali mogu da se jave i u bilo kojoj životnoj dobi. Neke alergije nestaju kako dete raste, a neke ostaju do kraja života. Odrasli mogu razviti alergiju na supstance na koje nisu prethodno bili alergični.

Mnogobrojni problem mogu da nastanu usled alergija i da nepovoljno utiče na svakodnevne aktivnosti i kvalitet života. Srećom, većina alergijskih reakcija su blage i mogu da se drže pod kontrolom u velikoj meri.

Neke vrste alergija, uključujući alergiju na hranu, lekove ili ubod insekata, imaju potencijal da izazovu ozbiljnu, po život opasnu reakciju organizma: angioedem, anafilaksu ili anafilaktički šok.

Ovo su veoma hitna stanje i zahtevaju neodložnu terapiju.

Znaci i simptomi uključuju: nedostatak vazduha, gušenje, pad krvnog pritiska, osip po koži, nesvesticu, brz i slab puls, mučninu i povraćanje i gubitak svesti.

Potencijalno opasne alergijske reakcije se javljaju jako brzo nakon kontakta sa alergenom ili unutar šest sati. Ovako teške alergijske reakcije se javljaju retko.

Dijagnoza alergija
Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, kliničkog pregleda, laboratorijskih analiza, kožnim alergijskim probama, po potrebi bronhoprovokacijskim testom i spirometrijom.

Kako bi odredili na šta je tačno pacijent alergičan, vrše se kožne alergijske probe, takozvani Prickov test. Kožne probe se rade pomoću specijalno pripremljenih, laboratorijskih alergena kao što su poleni, kućna prašina, grinje, buđ ili duvan.

„Alergeni se nanose na kožu podlaktice pacijenta i, nakon kraćeg čekanja, nakon pola sata i nakon 24 časa, proverava se da li na koži postoji reakcija. U bolje opremljenim ustanovama se rade alergotestovi kojima se određuje prisustvo IgE antitela na određeni antigen korišćenjem uzorka krvi u „in vitro“ uslovima. Ovi testovi sve više koriste i zamenjuju tradicionalni Prickov test“, objašnjava doktorka.

Terapija
Najefikasniji način kontrole alergije je izbegavanje alergena koji izaziva reakciju, kad god je to moguće.

„Ako postoji alergija na hranu, trebalo bi je izbegavati, ali i proveriti deklaracije proizvoda o alergenima u određenoj hrani. Osobama koje imaju problema sa alergijama na polen savetuje se da prate polenske aktivnosti na mnogobrojnim sajtovima i aplikacijama koje sada postoje i da tada izbegavaju boravak u prirodi, naročito ujutru jer je tada koncentracija polena najveća“, kaže dr Plavšić.

Ona takođe kaže da unošenje dovoljnih količina vitamina C, vitamina D, kalcijuma i cinka može da pomogne.  Lekovi koji se koriste u kontroli simptoma alergijske reakcije su: antihistaminici koji se mogu uzeti kada počnu simptomi reakcije, još bolje pre izlaganja alergenu ukoliko je poznat, da bi se na vreme sprečila alergijska reakcija, dekongestivi koji olakšavaju tegobe u izvesnoj meri i sprejevi za nos koji se mogu koristiti za kratkoročno lečenje kod zapušenog nosa.

Tu su losioni i kreme koji mogu da smanje crvenilo kože i svrab kod alergijskog dermatitis, steroidni lekovi  u vidu sprejeva, kapi, krema, inhalatora i tableta, mogu da pomognu u smanjenju crvenila i otoka izazvanih alergijskom reakcijom.

„Za osobe sa težim alergijama, preporučuje se imunoterapija. Ova terapija uključuje izloženost alergenu na kontrolisan način u dužem vremenskom periodu. Hiposenzibilizacija ponekad traje nekoliko godina. To je zapravo, alergen stimulišuća imuno terapija ili hiposenzibilizacija ili takozvana vakcina za alergije, gde se davanjem određenih doza alergena postiže tolerancija na zadati alergen i organizam onda reaguje smanjenim simptomima“, kaže dr Plavšić.

Ona ističe da je ovo zapravo jedina prava terapija jer deluje na uzrok, a ne samo na simptome.

Doktorka smatra da su vakcine protiv alergija kod dece bezbedne, efikasne i preporuka su za svu decu posle navršene pete godine koja imaju problema sa alergijom. Efekti mogu biti slabiji ako je neko alergičan na više vrsta alergena, na primer, na polen, grinje i buđ, ili dlaku psa. Ako je jedna od tih alergija najizraženija, onda se vrši hiposenzibilizacija na taj alergen.

Posne tortilje

0

Potrebno je:

pakovanje tortilja
4 do 5 paradajza
450 g kukuruza šećerca
200 g pečuraka
1 tikvica
so
biber
Kukuruz skuvati u slanoj vodi. Tikvice i pečurke očistiti pa tikvice iseći na trake i sve staviti zajedno da se dinsta s malo ulja. Držati otklopljeno da isparava tečnost koju ispuštaju pečurke. Paradajz iseći na kocke. Pri kraju dinstanja pečuraka i tikvica dodati jednu šaku. Od ostatka paradajza napraviti običan crveni sos. Tortilje prvo premazati sosom od paradajza pa puniti nadevom koji ste dobili mešanjem šećerca i prodinstanim tikvicama i pečurkama. Služiti toplo.

NASA može da proizvede kiseonik na Marsu!

0

Nakon što je u aprilu prošle godine NASA rover “Perseverance” stvorio kiseonik na Marsu napravljen je ogroman korak napred ka bližem naseljavanju planete Mars!

Naime, naučnici su uspešno proizveli kiseonik preko instrumenta Moxie, uređaja veličine tostera, postavljenog na rover, koji razdvaja atmosferu bogatu ugljen-dioksidom.

Sve nade koje NASA polaže u slanje ljudi na Mars u narednih 20 godina zavisi od sposobnosti da se napravi kiseonik, kako je neophodan za same astronaute, ali i za povratak rakete na Zemlju.

Oko 25 tona kiseonika potrebno je kako bi se raketa lansirala nazad na Zemlju zajedno sa astronautima.

Moxie je uključen sedam puta od februara prošle godine i radio je po sat vremena, a svaki test je rađen u različitim uslovima, uključujući različita godišnja doba, danju i noću.

Tokom sedam ciklusa, napravljeno je oko 50 grama što je slično produktivnosti malog drveta. Moxie je dva puta izvršio analizu kiseonika koji je stvorio i otkrio da je čist, kao i da ispunjava cilj od šest grama kiseonika na sat.

Nakon što je Moxie dokazao svoju namenu, inženjeri bi želeli da ga unaprede kako bi mogli da proizvedu nekoliko tona kiseonika, poput robotske šume.

U budućnosti bi instrument mogao da bude poslat na površinu Marsa pre misije sa posadom kako bi napravio dovoljno zaliha ovog vitalnog gasa. Takođe, tehnologija bi radila celodnevno.

Profesor Džefri Hofman, zamenik glavnog istraživača Moxi-ja sa Odeljenja za aeronautiku i astronautiku MIT-a, nazvao je nove podatke “istorijskim”.

“Ovo je prva demonstracija stvarnog korišćenja resursa na površini drugog planetarnog tela i njihovog hemijskog transformisanja u nešto što bi bilo korisno za ljudsku misiju “dodao je on.

Kako je naveo, ključan izazov je bio da se dokaže da je Moxie sposoban da proizvede kiseonik čak i po drastično promenljivim uslovima.

“Atmosfera Marsa je mnogo varijabilnija od Zemlje. Gustina vazduha može da varira za faktor, dva tokom godine, a temperatura može da varira za 100 stepeni. Imamo jedan cilj, a to je da pokažemo da možemo da funkcionišemo u svim godišnjim dobima.

Jedini deo dana kada Moxie nije bio aktivan je zora ili sumrak kada su temperature brzo rasle ili padale.

” Tim ima “keca u rukavu” da se nosi čak i sa ovim najizazovnijim uslovima. Kada ga testiramo u laboratoriji moći ćemo da dostignemo poslednju prekretnicu i da pokažemo da možemo da funkcionišemo u bilo kom trenutku” rekao je glavni istraživač projekta Majkl Heht.

Juniorke Srbije u finalu prvenstva Evrope u odbojci

0
Foto: OSS

Ženska juniorska reprezentacija Srbije, igračice do 19 godina, plasira se večeras u finale prvenstva Evrope u odbojci u Skoplju, pošto je u polufinalu pobedila Poljsku sa 3:0 (25:21, 25:9, 25:18).

Srbija je do pobede stigla posle 66 minuta igre.

Najbolje kod Srbije bile su Jovana Zelenović sa 15 i Hena Kurtagić sa 11 poena.

Kod Poljske, bolje od ostalih bile su Barba Latos sa osam i Karolina Staniševska sa sedam poena.

Srbija će u finalu igrati protiv Italije, a meč je na programu sutra od 19:30

Košarkaši Srbije nadigrali i Čehe

0
Foto: FIBA

Košarkaši Srbije savladali su Češku sa 81:68 u drugom kolu grupe D na Evropskom prvenstvu.

Bilo je čak i +23 za Orlove, Nikola Jokić je odradio dobar deo posla, a onda je došlo do opuštanja koje nije dalo prevelike nade domaćinu.

Jokić je sa dabl-dabl učinkom od 18 poena i 11 skokova isuviše lako izlazio na kraj sa protivnikom, te ga je selektor Svetislav Pešić neretko odmarao kada god je bila prilika za to. Kada njega nema, ima Vasilija Micića koji je takođe dokazao da je za klasu bolji od protivničkih igrača iz spoljne linije, a na kraju je ubacio 13 poena uz šest dodavanja i četiri skoka.

Kao i protiv Holanđana, ponovo se istakao Vanja Marinković koji je i sada bio među tri najbolja strelca Orlova, ovoga puta sa 11 poena uz 3/5 za tri poena.

Mnogo razloga za zadovoljstvo ima selektor Svetislav Pešić, čiji su izabranici ponovo delovali kao tim, porodica i skup kvalitetnih košarkaša koji se nameračio na medalju na Evropskom prvenstvu.

Naredni rival naše selekcije je Finska. Meč je na programu u ponedeljak od 21.00.

Papa raspustio vođstvo Malteških vitezova

0
Printscreen

Papa Franja raspustio je danas vođstvo katoličkog verskog reda i humanitarne grupe Malteški vitezovi, i postavio privremenu upravu uoči izbora novog lidera.

Promena, koju je papa doneo uredbom, došla je nakon pet godina oštre debate unutar reda, ali i između nekih najviših članova stare garde vitezova i Vatikana oko novog ustava, preneo je Rojters.

Grupa, čiji je formalni naziv Suvereni vojni bolnički red svetog Jovana Jerusalimskog, sa Rodosa i Malte, osnovana je u Jerusalimu pre skoro 1.000 godina da bi pružala medicinsku pomoć hodočasnicima u Svetoj zemlji.

Ta grupa danas ima višemilionski budžet, oko 13.500 članova, 95.000 volontera i 52.000 medicinara koji vode izbegličke kampove, centre za lecenje od droge, programe za pomoć u katastrofama i klinike širom sveta.

Malteški vitezovi su bili veoma aktivni u pomaganju ukrajinskim izbeglicama i žrtvama rata, dodaje britanska novinska agencija a prenosi Tanjug.

Grupa nema svoju teritoriju, izuzev palate i kancelarija u Rimu, kao i tvrđave na Malti, ali se njen suverenitet prepoznaje kroz pasoše i registarske tablice.

Imaju diplomatske odnose sa 110 zemalja i stalni posmatrački status u Ujedinjenim nacijama, što im dozvoljava da deluju kao neutralna strana u mirovnim misijama u ratnim zonama.

Patrijarh Porfirije odputovao u Budimpeštu

0

Patrijarh srpski Porfirije odputovao je danas u Budimpeštu na početku zvanične trodnevne posete Eparhiji budimskoj.

Svečani doček srpskog patrijarha priređen je u Ambasadi Srbije u Budimpešti, dok je u crkvi Svetog Đorđa služena doksologija.

„Evo nas danas na Dunavu, na najsevernijoj tački naše jurisdikcije, gde su vaši i naši preci još u 16. stoleću, ovde na ovom mestu, podigli i počeli da podižu hramove”, poručio je patrijarh.

On je rekao da su naši preci u Sentandreji u najkraćem roku podigli osam velelepnih hramova, živeći istovremeno veoma oskudno, u kolibama i zemunicama, saopšteno je iz SPC.

„Oni su stojeći između čekića i nakovnja, u sukobu tada velikih sila Turske i Austrije – nažalost neprestano smo i mi suočeni i suočavamo se sa raznim sukobima i neretko opet velikim – naši najbolji i jedini pravi model da ne samo ne nestanu kao narod nego da opstanu i da budu veoma plodotvorni, da obogate sebe, jer obogaćavajući sebe i svoju kulturu, obogaćuju i one koji su oko njih”, rekao je on.

Sa sobom su, kako je dodao, preko Save i Dunava poneli ono što je najvažnije, ono što ih duhovno konstituiše i čuva, ikone, mošti svetih, druge relikvije.

Posle svečane doksologije patrijarh je sa pratnjom posetio Ambasadu Srbije gde je poručio da je veoma duga istorija preplitanja sudbina srpskog i mađarskog naroda koji su ne samo upućeni kroz istoriju jedni na druge, nego su kroz istoriju i zajedno živeli, dok danas Mađarska i Srbija imaju ne samo razumevanje, nego i istinsku saradnju u svim segmentima.

Povod posete patrijarha je stogodišnjica uspostavljanja Srpske Patrijaršije i dvadeseta godišnjica arhijerejskog služenja episkopa Lukijana na čelu Eparhije budimske, javlja Tanjug.

Patrijarh će sutra uz sasluženje više arhijereja Srpske pravoslavne crkve služiti svetu arhijerejsku Liturgiju u Sabornoj crkvi u Sentandreji, saopštila je SPC.

Tokom posete Eparhiji budimskoj patrijarh Porfirije sastaće se sa državnim vrhom Mađarske i posetiće srpske institucije u toj zemlji.

Srbija podiže 33 „atomske stražarnice”

0
Vidljivo oštećenje na krovu nuklearne elektrane u Zaporožju (Maxar/AP)

Tokom prethodnih šest meseci Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (Srbatom) intenzivno prati i analizira situaciju u Ukrajini, koja može imati eventualne posledice po nuklearnu i radijacionu sigurnost i bezbednost. Kako su naše automatske merne stanice deo  Evrodep mreže (Evropske platforme za razmenu radioloških podataka), mi smo u mogućnosti da kroz ovaj sistem pratimo i rezultate merenja doze gama zračenja i nivoe radioaktivnosti u Evropi, uključujući i Ukrajinu. Ovde je posebno važno, u kontekstu oružanih dejstava u toj zemlji, naglasiti nadležnost Direktorata koja se odnosi na monitoring radioaktivnosti.

Mere zaštite stanovništva u slučaju potencijalnog akcidenta na nekoj od nuklearnih elektrana na teritoriji Ukrajine propisivale bi se na osnovu svih dostupnih informacija i prognoza razvoja akcidenta, količine radioaktivnih materija koje su oslobođene u životnu sredinu tokom akcidenta, kao i na osnovu meteoroloških parametara i drugih relevantnih podataka. Direktorat ima uspostavljene mehanizme delovanja i mera koji bi bili preduzeti da se stanovništvo naše zemlje adekvatno zaštiti. Preporuke mera zaštite stanovništva zavisile bi i od vrednosti doze gama zračenja u vazduhu i sadržaja radioaktivnih materija izmerenih u različitim uzorcima iz životne sredine na teritoriji naše zemlje, u vazduhu, padavinama, zemljištu, hrani i vodi za piće.

S obzirom na to da je udaljenost ukrajinskih nuklearnih elektrana od teritorije naše zemlje veća od 2.000 kilometara, očekivane mere zaštite za stanovništvo Srbije u situaciji potencijalnog nuklearnog akcidenta obuhvataju zabranu korišćenja pojedinih prehrambenih proizvoda, redovnu kontrolu uz ograničenu upotrebu određenih proizvoda, pojačanu kontrolu pojedine robe koja se uvozi iz Ukrajine ili zemalja u neposrednoj okolini Ukrajine koje mogu biti pogođene akcidentom. Ovo su, naravno, samo neke od mera koje mogu da se propišu kada postoji sumnja da zdravlje stanovništva može biti ugroženo.

Unapređenju kapaciteta u ovoj oblasti doprinosi i program za podršku JRODOS, koji je instaliran u našem direktoratu. On nam pruža mogućnost prognoze kretanja radioaktivnog oblaka, procene uticaja nuklearnog akcidenta na stanovništvo i životnu sredinu i procene efikasnosti planiranih mera zaštite. Reč je o softveru koji je razvijen u Karlsrue institutu za tehnologiju, u Nemačkoj. Koristi se za simulaciju kretanja radioaktivnih materija u životnoj sredini i za proračun doza koje bi stanovništvo primilo u nuklearnom akcidentu. Ima izuzetno značajnu ulogu i u izgradnji sistema zaštite i spasavanja, odnosno jačanju spremnosti za reagovanje na posledice nuklearnog akcidenta.

Valja istaći da je Direktorat kontakt tačka po Konvenciji o ranom obaveštavanju o nuklearnim nesrećama, preko sistema Međunarodne agencije za atomsku energiju. Kroz ovaj sistem komunikacije, Direktorat je jedini u mogućnosti da zajedno sa Sektorom za vanredne situacije dobija i razmenjuje informacije o vanrednim događajima sa zemljama potpisnicima  ove konvencije. Ukoliko bi došlo do akcidenta na nekoj nuklearnoj elektrani i do oslobađanja radioaktivnih materija u životnu sredinu, Direktorat u skladu sa svojim nadležnostima i na osnovu svih raspoloživih informacija procenjuje situaciju i predlaže mere zaštite koje bi se sprovodile na teritoriji naše zemlje. Direktorat redovno obezbeđuje sprovođenje monitoringa radioaktivnosti u životnoj sredini, a godišnje izveštaje sa rezultatima objavljuje na svom sajtu. Monitoring radioaktivnosti u našoj zemlji obuhvata merenja doze gama zračenja u vazduhu sa  automatskih mernih stanica koje su u nadležnosti Direktorata, kao i analize vazduha, padavina, površinskih voda, kao i hrane za ljudsku upotrebu i hrane za životinje koje  vrše ovlašćene laboratorije. Merenja i analiza sprovode se u redovnim uslovima kao i u slučajevima sumnje na akcident, ili ukoliko je došlo do akcidenta.

Vrste uzoraka, mesta gde se oni uzimaju ili vrše merenja, vremenski intervali uzorkovanja i vrste analiza zavise od toga da li se i kada dogodio akcident, kojim radioaktivnim materijama je kontaminirana životna sredina. U obzir se uzima i priroda kretanja radioaktivnih materija kroz životnu sredinu i drugi parametri. U slučaju akcidenta, povećava se broj i učestalost uzorkovanja i analiza.

Inače, Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije formiran je 2018. godine, u skladu s prethodno donetim Zakonom o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti. Ustanovljen je kao samostalno i funkcionalno nezavisno regulatorno telo koje vrši regulatorne, stručne i sa njima povezane izvršne poslove u ovoj oblasti. Pomenutim zakonom, poslovi regulatornog inspekcijskog nadzora su u celosti povereni Direktoratu.

Ranije važećim Zakonom o zaštiti od jonizujućih zračenja i o nuklearnoj sigurnosti, donetim 2009, uređeno je formiranje Agencije za zaštitu od jonizujućih zračenja i
Međunarodno sadejstvo i u borbi protiv pandemije

U proteklih 12 godina, Agencija, odnosno Direktorat izdali su gotovo 20.000 licenci – rešenja o korišćenju izvora zračenja, dozvola za promet i transport izvora zračenja i drugih dokumenata iz nadležnosti, učestvovali u izradi Zakona, pripremili ili izradili više od 40 podzakonskih akata, svakodnevno vršili monitoring radioaktivnosti u našoj zemlji, od 2018. do danas obavili 40 redovnih i 50 vanrednih inspekcijskih nadzora, obezbedili preko Međunarodne agencije za atomsku energiju (MAAE) realizaciju 21 nacionalnog projekta ukupne vrednosti od oko 9.200.000 evra, uz učešće 99 predstavnika naših institucija, 97 regionalnih projekata uz učešće 669 predstavnika naše zemlje  i 14 međuregionalnih projekata u kojima je učestvovalo 109 predstavnika Srbije. Vrednost regionalnih i međuregionalnih projekata i obuka naših predstavnika je oko dva miliona evra. Istovremeno, Direktorat je učestvovao ili učestvuje u projektima EU u našoj zemlji u ovoj oblasti, ukupne vrednosti 4,3 miliona evra. Vrednost obuka naših stručnjaka realizovanih uz pomoć EU iznosi blizu 100.000 evra.

Zalaganjem Direktorata, Srbija je od MAAE dobila pomoć u borbi s pandemijom virusa Kovid 19. Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak”, Naučni institut za veterinarstvo Novi Sad, Veterinarski specijalistički institut Kraljevo i Veterinarski specijalistički institut Niš, dobili su donaciju u vidu opremanja jedinice za RT-PCR testiranje ukupne vrednosti od gotovo 307.000 evra.

Devet stanica u Srbiji
Srbija trenutno ima devet stanica za merenje doze radioaktivnog zračenja – u Beogradu, Vinči, Novom Sadu, Kladovu, Nišu, Vranju, Kosovskoj Mitrovici, na Paliću i Zlatiboru. Kada naredne godine bude završena realizacija međunarodnog projekta Evropske komisije za unapređenje sistema za rano upozoravanje na nuklearni ili radiološki akcident, naša zemlja će „atomske stražarnice” imati na 33 lokacije. To su: Bačka Topola, Bečej, Beograd (dve merne stanice), Odžaci, Crni vrh, Ćuprija, Dimitrovgrad, Kladovo, Knjaževac, Kikinda, Kopaonik, Kosovska Mitrovica, Kraljevo, Kruševac, Loznica, Negotin, Niš, Novi Kneževac, Novi Sad, Subotica, Šabac, Šid, Sjenica, Sombor, Topola, Valjevo, Veliko Gradište, Vranje, Vršac, Zlatibor, Zrenjanin, Zaječar.

Košarkaška reprezentacija Srbije ubedljivo protiv Holandije

0

Košarkaška reprezentacija Srbije ubedljivo i bez većih muka savladala je selekciju Holandije u prvom meču na Evropskom prvenstvu. Turnir je započet na pravi način, pošto su “orlovi” upisali pobedu i delovali dominantno uz doziranu igru i odlično raspodeljenoj minutaži.

Prema očekivanjima, Srbija je učešće na Evrobasketu započela pobedom, pošto je rutinski opravdala status favorita protiv Holandije.

Nisu se “orlovi” sastali sa selekcijom Holandije u fudbalu, ili pak one u basketu 3×3, već sa košarkaškim timom, koji je bio apsolutni autsajder protiv tima Srbije koji je jedan od glavnih konkurenata za medalju.

“Orlovi” su na pravi način započeli takmičenje na Evropskom prvenstvu.

Prva recka za Svetislava Pešića i njegove izabranike je urezana, a preostalo ih je još pet u grupnoj fazi.

Kada već pričamo i o samoj grupi, “orlovi” imaju taj luksuz da neće morati da se sastaju u grupnoj fazi sa bilo kojom od sedam konkurenata za medalju, koliko ih verovatno ima na šampionatu Evrope.

Slede dueli sa Češkom, Finskom, Izraelom i Poljskom, u kojima od Srbije očekujemo da diže formu i stvara tim i atmosferu koji će se boriti za medalju, nadamo se zlatnu.

Za pohvalu je bila i srpska publika u dvorani, koja je srčano borila svoje reprezentativce i pokazala da će naša selekcija imati utisak domaćeg terena u Milanu…
 

Selektor Pešić novinarima u Pragu: Palite narod u Srbiji bez razloga

0

Muška košarkaška reprezentacija Srbije startovaće sutra (21.00) na Evrobasketu utakmicom protiv Holandije u Pragu, a selektor Svetislav Pešić poručio je da je njegov cilj da srpsku košarku vrati u vrh.

Poslednju zlatnu medalju Srbija je osvojila pre ravno 20 godina na Svetskom prvenstvu u Indijanapolisu kao Savezna Republika Jugoslavija, a selektor je bio Pešić.

„Ja sam svoju knjigu već napisao, ali ne onu knjigu što ste dobili, nego svoju karijeru. Ja sam svoju karijeru napisao, a tu sam da pomognem ovim mladim momcima da napreduju i da vratimo srpsku košarku na vrh. Ja gledam košarku u Srbiji kao kompletan paket u kome reprezentacija nije jedina, ali je možda najvažnija”, izjavio je Pešić na konferenciji za medije u Pragu, javlja Tanjug.

Uoči prve utakmice u D grupi protiv ne toliko atraktivnog rivala, selektor je rekao da ne želi euforiju i da svi rivali zaslužuju poštovanje.

„Treba da verujemo u svoje mogućnosti, ali da budemo skromni. Nas okružuje masa navijača i vi koji palite narod u Srbiji bez ikakvog razloga. Ja mogu da razumem da imate svoj stav, i treba da imate svoj stav. Ja sam rekao da je naš prvi cilj u Pragu da nastavimo proces. Samo da ne izvrćete moje reči, to ovoj ekipi nije potrebno. Meni to ne smeta, ali ekipi to nije potrebno”, rekao je Pešić medijima u Češkoj.

Dobre vesti za Srbiju su da je Nemanja Nedović spreman da pomogne ekipi i da bi već sutra u Pragu mogao da se pojavi centar Nikola Milutinov koji je zbog virusa ostao u Beogradu kako bi se oporavio.

„Nedović je trenirao izuzetno do tog pada kada se desio hematom. On je već odradio tri treninga, odradio je testove i on je apsolutno spreman. Naravno da bi bio još spremniji da nije doživeo to protiv Slovenije i polako ćemo da ga uvodimo u tim. Vi znate da sam ja radio sa njim u dva navrata dok je bio Nemanja, a sada je već Nedović”, izjavio je selektor i osvrnuo se na stanje Milutinova:

„On je sada super, mnogo je bolji, ali odluka profesora Radovanovića je bila takva da on ostane, a možda se vrati i sutra. Mi smo vrlo sretni da je on već sad osposobljen, možda dođe i sutra”.

Pešić je istakao da mu je krivo što Nemanja Bjelica i Bogdan Bogdanović zbog povreda neće nastupiti na Evrobasketu.

„Bjelica nije mogao da se priključi na pravi način. Meni je strašno žao jer sam, kada sam uzimao reprezentaciju, mislio da ću da radim sa njim i on sa mnom. I Bogdanovića sam planirao kao jednog od nosećih igrača, ali, nažalost, eto tako se desilo. Igrači kojima smo se sinoć zahvalili bili su tu do zadnjeg treninga”, istakao je Pešić.

Kapiten košarkaške reprezentacije Srbije Vladimir Lučić izjavio je uoči sutrašnjeg protiv Holandije da je cilj pobeda i dobro otvaranje šampionata.

„Konačno smo tu, sutra počinjemo Evrobasket protiv Holandije koja će biti jako motivisana da igra sa nama i ima svoje ambicije i snove. Mi želimo pobedu i dobar početak”, izjavio je Lučić na konferenciji za medije u Pragu.

Košarkaš Bajerna istakao je da Srbija ne sme da potceni Holandiju.

„Uvek takve utakmice, ako se ne uđe u njih sa pravim pristupom, mogu da budu opasne. Posebno ako je takmičenje u grupi, a oni će biti jako motivisani i spremni da se nadmeću sa nama. Osnovno je da pokažemo poštovanje prema njima i na pravi način otvorimo prvenstvo”, rekao je Lučić.

Kapiten „orlova” ne mari mnogo za konstatacije stranih medija da je Srbija skup sjajnih pojedinaca.

„Tim je mnogo važniji i iznad je svakog pojedinca. Imamo veliki broj igrača spremnih da se podrede ekipi. Pravimo timski duh i nastavićemo u tom pravcu”, poručio je Lučić.