12.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 835

Otvoren novi Srpski centar na Nijagarinim vodopadima

1

Nijagara – Pri crkvi Svetog Đorđa u Nijagari otvoren je novi Srpski centar. Osveštao ga je kanadski vladika Mitrofan u prisustvu više od 350 zvanica među kojima su bili i ambasador Srbije u Otavi Dejan Ralević, generalni konzul iz Toronta Nebojša Tatomir, kao i gradonačelnik Nijagare Džim Diodati.

Centar je podignut na crkvenom imanju u Nijagari, a njegova gradnja je trajala četiri godine, sa kraćom pauzom zbog pandemije korone. Sagrađen je zahvaljujući donacijama nekoliko porodica iz ovog dela Ontarija.

Srpska zajednica u Nijagari je, kako je za „Politiku” rekao ambasador, primer kako bi trebalo i druge zajednice da rade.

„Izuzetno su dobro organizovani i to što su uradili značajno je ne samo za njih koji ovde žive nego je to dobar primer i u čitavoj Kanadi kako se povezati sa maticom. Svakako mora da se pomene i značaj donatorstva, onoga što pripadnici srpske zajednice čine  za zajednicu. Nekoliko porodica je doniralo znatnu sumu novca za izgradnju ovog centra. Kao predstavnik Srbije mogu samo da budem ponosan i zahvalan što se takve stvari organizuju i to decenijama unazad”, istakao je Dejan Ralević.

Vladika Mitrofan je ukazao na veliki značaj ovog centra srpske zajednice u Nijagarinim vodopadima, jednoj od najznačajnijih turističkih atrakcija na svetu, gde dolazi na stotine hiljada ljudi. On je podsetio da se ovde svake godine održavaju Srpski vidovdanski sabor i Teslin dan.

„Izgradnja ovog centra će imati i onu duhovnu stranu, imaćemo salu za predavanja, zatim za folklor, naša deca će moći da uče srpski jezik, ali i o našoj veri i tradiciji”, rekao je vladika Mitrofan.

Predsednik Crkveno-školske opštine „Sveti Đorđe” iz Nijagare, Aca Pantelić, jedan je od zaslužnih za podizanje centra. On je podsetio da je gradnja novog Srpskog doma počela posle požara u kojem je pre pet godina izgoreo stari centar.

„Ovo je izuzetna stvar za srpsku zajednicu. Imaćemo dva fudbalska igrališta, teniski teren, košarkaško igralište, teren za boćanje. Ovo  polako postaje centar okupljanja svih Srba južnog Ontarija”, rekao je Pantelić uz opasku da se ne zna tačan broj naših ljudi koji žive u Nijagari, ali se procenjuje da ih ima oko 2.000. Prema njegovim rečima novi sveštenik Milorad Delić koji je starešina Crkve Sveti Đorđe, uspeo je da privuče veliki broj mladih ljudi u crkvu. Oni su se aktivno uključili u život crkve, a pomogli su i izgradnju novog centra.

SERBIANNEWS/CANADA

Predsednik Teniskog saveza Australije otkrio – Novak igra na Australijan openu

0
MELBOURNE, AUSTRALIA - JANUARY 27: Novak Djokovic of Serbia poses with the Norman Brookes Challenge Cup following victory in his Men's Singles Final match against Rafael Nadal of Spain during day 14 of the 2019 Australian Open at Melbourne Park on January 27, 2019 in Melbourne, Australia. (Photo by Chris Hyde/Getty Images)

Najbolji srpski teniser Novak Đoković igraće naredne godine na Australijan openu, tvrdi poznati američki novinar Luis Afredo Alvarez.

Američki novinar je na svom Tviter nalogu naveo da mu je predsednik Teniskog saveza Australije, Kreg Tajli, rekao da će Đoković naredne godine sigurno igrati na prvom grend slem turniru sezone.

Đoković ove godine nije igrao na turniru u Melburnu pošto je sredinom januara deportovan iz Australije.

Savezni sud Australije odbio je u januaru žalbu srpskog tenisera na otkazivanje vize pošto nije vakcinisan.

Najboljem srpskom teniseru zabranjen je ulazak u Australiju na tri godine, ali Alvarez tvrdi da su se okolnosti promenile i istakao da će Đoković moći da igra naredne godine u Melburnu.

Đoković je devet puta u karijeri osvojio Australijan open.

Osumnjičeni za masakr u Kanadi i dalje u bekstvu

0

Demijen Sanderson i Majls Sanderson naoružani su i opasni, tvrdi policija

Toronto – Napadi nožem u kanadskoj pokrajini Saskačevan u kojima je desetoro ljudi ubijeno, a petnaest povređeno, prema prvim informacijama, mogli bi imati veze sa drogom. Dvojica osumnjičenih, Demijen Sanderson (31) i Majls Sanderson (30), za koje se veruje da su napadači, i dalje su u bekstvu i, kako je saopštila policija, naoružani su i opasni.

„Srce nam se slama za sve pogođene. Ovo je uništenje sa kojim se suočavamo kada se naša zajednica bori protiv problema izazvanih drogama”, rekao je Bobi Kameron, šef Federacije suverenih autohtonih naroda (FSIN), koja predstavlja grupe Prvih nacija u Saskačevanu.

Policija je saopštila da još utvrđuje odnos između osumnjičenih. Upozorenje da je reč o opasnim osobama prošireno je i na pokrajine Albertu i Manitobu. Napadi su izvršeni na pripadnike autohotnih nacija Džejms Smit Kri i Veldon u pokrajini Saskačevan. Od nedelje popodne, policija vodi istragu na 13 odvojenih mesta na kojima je počinjen zločin. Neki ljudi su bili meta, dok su drugi nasumično napadnuti, rekao je predstavnik policije.

Premijer Džastin Trudo je rekao da je „šokiran i pogođen” užasnim napadima.

„Kao Kanađani, žalimo za svima koji su pogođeni ovim tragičnim nasiljem i sa narodom Saskačevana. Takođe, povređenima želimo potpun i brz oporavak”, rekao je premijer.

Najveće masovno ubistvo u istoriji Kanade, dogodilo se u nedelju ujutro. Zdravstvena uprava Saskačevana aktivirala je kod narandžaste boje, kao alarmantno stanje kako bi se izborila sa velikim brojem žrtava. Starosedeoci su proglasili lokalno vanredno stanje u nedelju kasno po podne i ono će ostati na snazi do 30. septembra. Dva hitna operativna centra su uspostavljena za pružanje psihološke podrške porodicama žrtava, ali i svima ostalim kojima je ona potrebna, saopštilo je rukovodstvo Džejms Smit Kri Nacije.

„Bili su nam rođaci, prijatelji. Uglavnom smo svi ovde povezani, tako da je prilično teško. Prilično užasno.” izjavio je Kalvin Sanderson, poglavica Čakastajpasin plemena.

„Nema reči da se adekvatno opiše bol i gubitak izazvani ovim besmislenim nasiljem. Ceo Saskačevan tuguje sa žrtvama i njihovim porodicama, rekao je premijer Saskačevana, Skot Mo.

Starosedeoci Džejms Smit Kri nose ime po prvom poglavici iz 1876. godine. Zajednica je u to vreme brojala 134 člana ili 32 porodice, a procenjuje se da danas ima oko dve hiljade stanovnika. Izvorni jezik kojim se govori je kri. Zemljišta naroda Džejms Smit Kri se nalaze na južnoj i severnoj strani reke Saskačevan. Na južnoj strani su plodna, obradiva zemljišta, a na severnoj strani reke se nalaze šumska zemljišta za lov, ribolov.

Ovo je, inače, drugi put u poslednje dve godine da je tragedija pogodila Prvu naciju. I prošlog puta, 2021. godine bilo je u vreme vikenda, tokom obeležavanja Praznika rada. U pucnjavi su tada stradale dve osobe i ranjena jedna.

Savršeno izdanje Srbije

0

Reprezentacija Srbije ostvarila je i treću pobedu na Evropskom šampionatu, pošto je u meču trećeg kola D grupe deklasirala Finsku sa 100:70.

Srbija je danas u Pragu odigrala prelepu utakmicu, a najefikasniji su bili Vasilije Micić i Nemanja Nedović sa po 14 poena, Nikola Jokić i Nikola Kalinić ubacili su po 13, Vladimir Lučić 12, a Marko Gudurić 11 poena.

Sjajnu partiju pružoio je i Marko Jagodić Kuridža sa sedam poena i četiri skoka.

Zbog stomačnog virusa Vanja Marinković nije igrao, a na teren nije ulazio Nikola Milutinov, koji se danas pridružio ekipi.

Kod Finaca Lauri Markanen ubacio je 18 poena.

Ranije danas u D grupi Poljska je savladala Izrael 85:76, a Česka je nadigrala Holandiju 88:80.

Srbija vodi na tabeli sa maksimalnih 3-0, Poljska i Izrael imaju po 2-1, Finska i Češka 1-2, a Holandija 0-3.

Mečevi četvrtog kola biće odigrani sutra: Holandija – Poljska (14.00), Finska – Češka (17.30) i Srbija – Izrael (21.00).

Niko neće u vozače gradskog prevoza zbog malih plata i loših uslova uvoziće se vozači iz Turske, Rusije, Bangladeša, Indije

0
Ilustracija Photo by Pradamas Gifarry

Gradskom saobraćajnom preduzeću nedostaje oko 200 vozača zbog malih plata i loših uslova, a privatnicima oko 100. Pre tri meseca započeta je procedura dovođenja vozača iz više zemalja, rekao je za RTS Drago Tošić iz Konzorcijuma privatnih prevoznika i najavio da bi za tridesetak dana seli za volan u Beogradu. Vozači dolaze iz Turske, Rusije, Bangladeša, Indije, Šri Lanke.

Od okretnice na Zelenom vencu do okretnice u Zemunu, nekada nema vremena ni za pauzu od pet minuta. Jovan Tomić je u penziji, ali i radi.

Kod privatnog prevoznika, na liniji 84, vozi osam sati dnevno i ima pravo na samo jedan slobodan dan nedeljno.

Jovan Tomić, vozač autobusa, kaže da to nije dovoljno. “Trebalo bi dva po zakonu, ali nema dovoljno vozača, pa onda mora tako. Mladi neće uopšte na zanate, malo je teže, svi hoće u programere i te lakše poslove”, rekao je Jovan.

Većina vozača javnog prevoza ne sme pred kamere, kažu – dobiće otkaz. Nezvanično, žale se na gužve u saobraćaju, loša vozila, duge smene i male plate.

Posao vozača je težak i pre svega veoma odgovoran. Oni koji su zaposleni u GSP-u kažu da se plate kreću 70–90.000 dinara. Sve zavisi od toga koliko ko može i želi da radi noću i prekovremeno. Uz to, svaki prekovremeni sat plaća se manje od “redovnog”.

“Radi se po satu i koliko sati radite – toliko se plaća”, kaže Jovan.

U jednoj od privatnih kompanija u kojoj je zaposleno 540 vozača, raspon plata je isti, a prosečna starost zaposlenih 55 godina. Iako traže nove radnike, nude besplatnu obuku i beneficirani radni staž, pa čak i 100 evra za vozače koji dovedu novog kolegu, zainteresovanih nema.

“Mi smo kao kompanija pokušali sa svim vrstama akcija, marketinških, jedna je ova što ste naveli, drugo imamo non-stop otvoren oglas za vozača, probali smo i preko društvenih mreža, jednostavno tržište je takvo da vozača nema, ima ih izuzetno malo, slobodnih nema nikako, tako da je to jako mali broj vozača koji se nama jave na bilo kakav oglas”, kaže Đorđe Krstić, direktor saobraćaja privatnog prevoznika.

Ambasador Hil: Srbija mora da se okrene Zapadu

0

BEOGRAD — Nema nikakve sumnje da Srbija mora da se okrene Zapadu, izjavio je za NIN ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu Kristofer Hil i objasnio da to mora da uradi zbog svoje dece, dece svoje dece i iz svih drugih razloga.

Ističući da SAD podržavaju želju Srbije da postane punopravna članica Evropske unije, Hil je poručio i da bi voleo da Srbija “jednog dana možda donese i odluku o priključenju NATO”, preneo je FoNet.

On je ponovio stav Vašingtona i Brisela da bi Srbija trebalo da se priključi sankcijama Rusiji, svestan da je to za Beograd kompleksno pitanje iz istorijskih razloga, “ali da svi moraju biti načisto oko toga šta je Rusija uradila”.

Prema njegovim rečima, srpska strana je dogovorom sa kosovskom stranom o ličnim dokumentima jasno stavila do znanja da je u Brisel došla da rešava probleme, ali da treba preći dug put.

“Dogovor o ličnim dokumentima polako dobija na pažnji i nadajmo se da će impuls koji je time dat pregovorima dovesti do daljeg napretka”, naglasio je Hil.

On smatra da prvo treba raščistiti put za rešavanje kratkoročnih pitanja, pa onih srednjoročnih, da bi se na kraju stiglo do rešavanja onih dugoročnih. “Na kraju bismo želeli da vidimo situaciju u kojoj više nema nikakvih tenzija”, objasnio je Hil, koji misli da se ide ka tome.

Srbija prvi put bez četvrtfinala EP

0
Foto: VSS

Vaterpolo reprezentacija Srbije poražena je od Francuske u osmini finala Evropskog prvenstva u Splitu, rezultatom 10:9

Otkako se Evropsko prvenstvo igra u ovom formatu, vaterpolisti Srbije su, do sada, svaki put uspevali da se direktno plasiraju u četvrtinu finala.

Sada su morali da igraju protiv Francuske u osmini finala, i nisu najbolje otvorili meč.

Nije Francuska bila toliko dobra, koliko su „delfini” bili loši u napadu.

Istina, na startu su dva puta pogodili okvir gola, ali onda su se promašaji ređali.

Ugo Fontani je imao sedam odbrana u prvom poluvremenu, a Srbija nije iskoristila niti jednom igrača više.

Odbrana je funkcionisala i održavala „delfine” u životu, ali napad je bio katastrofalan.

Srbija se probudila u drugom delu igre, ali je i Francuska lakše dolazila do golova, pa su „delfini” konstantno jurili prednost rivala.

Francuzi su postigli nekoliko neverovatnih golova, dok su „delfini” promašivali zicere, a Fontani je branio nemoguće, pa je bilo teško očekivati da će doći do preoreta.

Smena generacija je učinila svoje, pa reprezentacija Srbije prvi put neće igrati u četvrtfinalu Evropskog prvenstva.

Srbija će igrati za plasman od 9. do 12. mesta, a naredni rival u utorak od 13.30 sati, biće Holandija.

U preostalim mečevima osmine finala postignuti su sledeći rezultati: Crna Gora – Rumunija 13:8, Gruzija – Holandija 12:8, Grčka – Izrael 22:9.

Parovi četvrtfinala (utorak, 6. septembra): Mađarska – Crna Gora (15.00), Italija – Francuska (16.30), Španija -Grčka (19.00), Hrvatska – Gruzija (20.30)

Mlade odbojkašice Srbije vicešampionke Evrope

0

Ženska odbojkaška juniorska reprezentacija Srbije (igračice do 19 godina) osvojila je srebro na šampionatu Evrope u Skoplju, pošto je u finalu poražena od Italije 3:2 (17:25, 27:25, 25:21, 15:25, 17:15).

Srbija je odlično počela meč i superiorno osvojila prvi set sa 25:17.

Uzvratile su Italijanke na sličan način. Povele su sa 18:7, ali je Srbija postepeno smanjivala razliku.

Vodila je Italija sa 24:19, ali je Srbija izjednačila, da bi ipak Italija izjednačila na 1:1 posle 27:25.

U trećem setu se vodila ravnopravna borba do finiša, kada je Italija uspela da se odvoji, dobije set sa 25:21 i povede sa 2:1.

Usledio je silovit odgovor Srbije – 25:15 za izjednačenje na 2:2.

Peti set je počeo izjednačenom igrom, da bi Srbija posle 4:4 povela sa 7:4.

Smanjila je Italija na 7:6, a Srbija potom stigla do tri poena viška – 10:7.

Italijanke su serijom 3:0 stigle do izjednačenja, da bi Srbija sa dva vezana poena stigla do 13:11.

Nije se Italija predavala, već je sa dva uzastopna poena poravnala na 13:13, a potom stigla do prve meč lopte – 14:13, a zatim i druge – 15:14.

Srbija je uspešno anulirala dve meč lopte Italije, ali nije uspela treću, kojom je Italija stigla do končanih 17:15, pobede od 3:2 i titule prvaka Evrope.

Obe selekcije izborile su plasman na Svetsko prvenstvo.

Nemačka verzija zelene karte – masovno useljavanje ili kataklizma

0

Vlada u Berlinu priprema nemačku verziju zelene karte po uzoru na Kanadu, jer ima milione otvorenih radnih mesta, a demografija je neumoljiva. Jednim okom se gleda i na radnu snagu sa Zapadnog Balkana.

Nemački ministar rada Hubertus Hajl izjavio je za nedeljno izdanje tabloida “Bild” da će Nemačka uvesti kartu šansi sa transparentnim sistemom bodovanja, kako bi ljudi, koji su potrebni toj zemlji, lakše došli.

Kvalifikovana radna snaga je na ceni u Nemačkoj
Takozvana karta šansi veoma podseća na američku ili kanadsku zelenu kartu. Tako nešto već odavno zazivaju posebno poslodavci u Nemačkoj.

Jer, zemlji nedostaje radne snage. Neumoljiva demografija kaže da će do 2035. biti sedam miliona manje ljudi na tržištu rada – ukoliko se doseljavanje osetno ne pojača.

Socijaldemokratski ministar Hajl kaže da je teško tražiti posao u Nemačkoj ukoliko niste fizički tu, pa bi da olakša i sam dolazak.

Kako sada stoje stvari, svako ko je u Nemačkoj završio školovanje – bilo kojeg stepena – taj će automatski dobijati kartu šansi.

Ako nije, onda mora da ispuni tri od četiri kriterijuma: obrazovanje (kvalifikacija) iz inostranstva, radno iskustvo od barem tri godine, znanje nemačkog ili raniji boravak u Nemačkoj, i to da je mlađi od 35 godina.

“Treba nam useljavanje. Iz godine u godinu bismo, u skladu sa potrebama, određivali kontingent koliko ljudi može da dobije kartu šansi kako bi jedno određeno vreme tražili posao ili praksu. Tokom tog perioda će morati finansijski sami da se staraju o sebi”, rekao je Hajl.

Karta šansi bi trebalo da olakša i sam dolazak u Nemačku, čak i bez radnog mesta – kako bi se to mesto potražilo.

Iako stvar još nije utanačena u Vladi kancelara Olafa Šolca, nema sumnje da će biti ove jeseni. Jer, sva tri koaliciona partnera – Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali – zalažu se za olakšavanje useljavanja.

Pogled ka Balkanu
Relativno novi nemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.

Izuzetak je takozvano “zapadnobalkansko pravilo”, doneto u jeku izbegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i daljeg istoka masovno pridruživali potražioci azila iz Srbije, Makedonije ili sa Kosova.

Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Nemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalifikovani radnici.

No ovog leta ispostavilo da ni to nije dovoljno.

“U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Nemačkoj”, zavapio je Gido Celik, šef udruženja ugostitelja i hotelijera Dehoga.

Toj branši je, posle brzog oporavka nakon ere lokdauna, odjednom zafalilo mnogo radne snage. Slično se desilo sa aerodromima i aviokompanijama koji su otpuštali ljude tokom perioda lokdauna. Ovo leto je zato u Nemačkoj bilo haotično za mnoge koji su hteli da odlete na odmor.

Doduše, pitanje je koliko još ima ljudi spremnih da pakuju kofere na isušenom Zapadnom Balkanu. To su ove godine dobro osetili u hrvatskom turizmu gde konobari i sobarice, umesto iz Srbije i BiH, sve češće dolaze iz Nepala i Filipina.

Useljavanjem protiv kataklizme
“Nikada pre u Nemačkoj nije bilo toliko upražnjenih radnih mesta kao danas. Manjak personala guši aerodrome, restorane ili bazene – a opet je tek sitnica u odnosu na ono što preti zemlji”, pisao je nedavno magazin “Špigel”.

Upražnjena mesta za medicinsko osoblje ostaju otvorena i po pola godine
Statistika pokazuje da je 1,74 miliona radnih mesta slobodno, mada ih je zapravo verovatno mnogo više.

Tako radno mesto u nezi starih lica ostaje upražnjeno u proseku 239 dana – dakle poslodavci po skoro osam meseci ne mogu da nađu negovatelja. Jedva da je bolje sa limarima, majstorima za grejanje i klima-uređaje gde se na novog zaposlenog čeka po 224 dana. U visokogradnji se radnik traži 221 dan u proseku, a kod medicinskih sestara, babica i sanitetlija prosek je 188 dana.

Sve to može odvesti horor-scenariju po nemačku ekonomiju u kojem bi do 2060. na jednog penzionera dolazilo tek 1,7 radnika. Ni danas taj odnos nije sjajan (2,7) što vodi relativno niskim penzijama.

Da bi se to izbeglo, stručnjaci računaju da Nemačkoj svake godine treba 400.000 doseljenika.

Zato je, kažu iz vladajuće koalicije, potrebna promena paradigme – to jest, da Nemačka sebe konačno proglasi „useljeničkom zemljom” poput Kanade. Tome se decenijama opirala Hrišćansko-demokratska unija, pa i tokom četiri kancelarska mandata Angele Merkel.

Koliku promenu to iziskuje lepo ilustruje jedan od predloga Liberala: oni traže da se u nemačke institucije koje rade sa građanima uvede engleski kao drugi jezik. Tako bi moglo biti da, dok gastarbajteri uče nemački, nemački službenici uče engleski .

I pored manjka vozača, sindikalci tvrde – spremaju se novi otkazi u GSP Beograd

0

Novi otkazi u GSP. Predstavnici sindikata tvrde da je nezakonito otpušten još jedan vozač tog gradskog preduzeća, što je četvrti otkaz u poslednje tri nedelje.

I pored toga što ima problem sa manjkom vozača, sindikalci tvrde da je nastavljen progon onih koji slobodno misle i govore.

Prvi koji je dobio otkaz još 17. avgusta bio je Zoran Stefanović, jedan od organizatora protesta održanih u junu i julu, na kojima su radnici poručili da su nezadovoljni novim kolektivnim ugovorom.

Kako Stefanović kaže za N1, nezvanične informacije su da se sprema još nekoliko otkaza vozačima koji su trenutno na bolovanju i dodaje da on od borbe za svoja prava neće odustati i da će podneti tužbu.