14.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 67

Leteći Kremlj: Zašto Vladimir Putin ima najmoćniji predsednički avion na svetu

0
IZVOR: Sputnik/Alexei Druzhinin/Kremlin via REUTERS

Gricka “Oreo” keksiće, svađa se sa televizorom i saradnicima ne da da spavaju – tako američki predsednik Donald Tramp provodi vreme u svom predsedničkom avionu, čiji je najavljeni “mejkover” ovih dana jedna od najzanimljivijih tema za američke medije. Ruski predsednički avion, možda nije tako popularan poput američkog, ali se u njemu piše istorija – čuveni govor Vladimira Putina sa Minhenske bezbednosne konferencije nastao je baš u kabini njegovog “Iljušina”. Evo čime lete lideri najvećih sila sveta.

Leteći Kremlj: Zašto Vladimir Putin ima najmoćniji predsednički avion na svetu© РИА Новости/ Михаил Климентьев

Još od kako je Lindon Džonson položio zakletvu u kabini aviona “Er fors uan”, u čijem je repu ležalo telo ubijenog Kenedija, ali i kasnije, kada je tokom napada na kule bliznakinje 11. septembra Džordž Buš sklonjen “među oblake”, američki predsednički avioni simbol su moći države koja je “iznad svega” – iznad pojedinca i iznad haosa.

Američki predsednički avion “Air fors uan”Takashi Aoyama/ / Getty

Militarizovani “boing 747” u kome sada leti Donald Tramp, jeste prava “tvrđava među oblacima”.

Kažu da Tramp ima najduži i najstariji avion, da se katarski emir diči najskupljim, da Si Đinping svoj pozajmljuje, a da Vladimir Putin ima  najmoćniji predsednički avion na svetu.

Dok je Trampov “boing”, koji je petnaestak metara duži od ruskog predsedničkog “iljušina”, Putinova letelica ima duži raspon krila i veći domet.

Leteća zver ruskog predsednika takođe ima četiri mlazna motora – a čak i da tri od njih otkažu – avion bi mogao da leti još 800 kilometara i da se bezbedno spusti.

U ovom “nebeskom Kremlju” se, uz predsedničku kancelariju, nekoliko sala za sastanke i konferencijsku salu, nalazi i sve neophodno za dug let lidera jedne zemlje – od teretane pa sve do medicinske ambulante.

Zaštićen je višestrukim odbrambenim slojevima dizajniranim da neutrališu pretnje iz vazduha i sa zemlje, specijalizovanim premazom koji smanjuje ranjivost na radarska ometanja, ali i protivvazdušnim sistemom odbrane.

Ukratko – dizajniran je da čak i u najgorem scenariju osigura bezbednost šefa države.

Ruski predsednički avion “Iljušin”РИА Новости/Сергей Бобылев

“Predsenički avion Ruske Federacije je zapravo avion namenjen i za komandovanje, tačnije kao leteće komandno mesto gde ruki predsednimk može da komanduje strateškom snagama”, kaže Andrej Mlakar urednik RT Balkan.

Dva predsednika – dva različita ponašanja u vazduhu

Što se letačkih navika predsednika Trampa tiče, američki državni sekretar otkrio nam je, da Tramp nije baš saputnik koga biste poželeli na dugom letu, zbog njegove poprilično ružne navike da usred noći luta avionom tražeći sebi budnog sagovornika.

Za razliku od američkog kolege, Putin važi za finog i ljubaznog putnika, koji sve mirno prihvata i na kraju leta obavezno zahvali posadi. Iako je i sam više puta pilotirao borbenim avionima – prednost u kabini “Letećeg Kremlja” ruski šef države ipak prepušta profesionalcima.

Pilot Ruslan Kovaljov posvedočio je da se Putin nikada ne meša u posao kapetana, a sam predsednik prisetio se jednog leta kada je vidljivost bila nula, a on voljan da uprkos teškim uslovima poleti, što je kapetan izričito odbio, okrenuo se i otišao.

Jer bezbednost ruskog predsednika i na zemlji i na nebu mora biti – iznad svega.

Bez hitnih mera više od 220 miliona dece biće gojazno do 2040. godine

0
Portrait of back - Children are raised hands in classroom. [url=http://www.istockphoto.com/search/lightbox/9786682][img]http://img638.imageshack.us/img638/2697/children5.jpg[/img][/url]

Više od 220 miliona dece širom sveta moglo bi da bude gojazno do 2040. godine ukoliko se ne preduzmu drastične mere, objavljeno je u novom izveštaju svetske organizacije za gojaznost, koji poziva vlade zemalja da stvore zdravije okruženje. Godine 1975. svega 4 odsto dece školskog uzrasta imalo je prekomernu težinu, a 2022. čak 20 odsto, pri čemu je najizraženiji porast zabeležen u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, navodi se na sajtu “Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”.

Bez hitnih mera više od 220 miliona dece biće gojazno do 2040. godine© freepik

Prema tim podacima, u 2025. godini je oko 180 miliona dece širom sveta bilo gojazno, preneo je Gardijan. Projekcije pokazuju da bi do 2040. godine oko 227 miliona dece i adolescenata uzrasta od pet do 19 godina moglo da bude gojazno, dok bi više od pola milijarde njih imalo prekomernu telesnu težinu.

To bi značilo da bi najmanje 120 miliona dece školskog uzrasta imalo rane znake hroničnih bolesti povezanih sa povišenim indeksom telesne mase (BMI).

Gojaznost se definiše kao BMI 30 ili više, dok se prekomerna težina označava vrednošću iznad 25.

Rastuće stope gojaznosti pokazuju da se problem ne shvata dovoljno ozbiljno, upozorila je izvršna direktorka federacije Johana Ralston.

“Nije ispravno osuđivati čitavu generaciju na gojaznost i hronične, potencijalno smrtonosne nezarazne bolesti koje je prate”, navela je ona.

Prema izveštaju, 27 miliona mladih uzrasta od pet do 19 godina u Sjedinjenim Američkim Državama ima povišen BMI, dok Kina beleži 62 miliona, a Indija 41 milion.

U SAD to znači da dvoje od petoro dece ima prekomernu težinu ili gojaznost.
U Velikoj Britaniji oko 3,8 miliona dece ima povišen BMI, što je među najvišim stopama u Evropi – gotovo dvostruko više nego u Francuskoj i Italiji.

Projekcije ukazuju da bi do 2040. godine oko 370.000 dece u Velikoj Britaniji moglo da pokaže znake kardiovaskularnih bolesti, a 271.000 simptome hipertenzije.

Autori pozivaju na odlučnije mere, uključujući uvođenje poreza na šećer, ograničavanje reklamiranja brze hrane i politike koje podstiču fizičku aktivnost dece.

Stručnjaci ocenjuju je da je gojaznost kod dece “neuspeh okruženja” i pozivaju na obavezna, a ne dobrovoljna ograničenja tržišta i jasnije označavanje proizvoda. Većina vlada – uključujući mnoge u Evropi – dozvoljava prehrambenoj industriji da bez ograničenja cilja decu, smatraju, te je potrebna politička volja da se deluje i da se suprotstavi uticaju industrije.

Gojaznost kod dece “nije neizbežna” i da projekcije rasta kardiovaskularnih oboljenja i hipertenzije predstavljaju upozorenje na dugoročne posledice nedovoljnog delovanja vlada, poručuju stručnjaci.

Portparol britanskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite naveo je da se uvode ograničenja reklamiranja brze hrane pre 21 čas na televiziji i u svakom trenutku na internetu, kao i jača ovlašćenja lokalnim vlastima da spreče otvaranje takvih objekata u blizini škola, prenosi Gardijan.

ODLIČNA ENERGIJA NOVE SRBIJE, ALI ŠVEĐANKE KRUPAN ZALOGAJ NA DEBIJU SANDRE KOLAKOVIĆ

0

(©Starsport)

Srpske rukometašice poražene od Skandinavki u Kragujevcu – 26:29 (13:13) u trećem kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026.

Nova energija, nova Srbija, ostavila je sjajan utisak na debiju Sandre Kolaković na klupi naših rukometašica, ali bodovi idu za Švedsku. Skandinavke su slavile sa 29:26 (13:13) u trećem kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo pred 3.000 gledalaca u dvorani Jezero u Kragujevcu i ostale na maksimalnom učinku.

Ne preti Srbiji neodlazak na kontinentalni šampionat krajem godine. Napad je zakazao u nastavku. Nismo imali rešenje za sjajnog golmana Evelinu Erikson. Od početka meča agresivna igra Srbije, duboka zona sa najisturenijom Jovanom Jovović zadavala je mnogo problema Šveđankama, četvrtoplasiranoj selekciji sa Olimpijskih igara u Parizu. Sjajna je bila Katarina Krpež Šlezak, postigla je čak sedam golova od 13 u prvih 30 minuta. Bila bi prava šteta da prekine karijeru u junu. Iako ima 37 godina igra kao devojčica.

Povela je Srbija sa 3:0, do sredine prvog poluvremena imala je naša selekcija prednost, ali sledi serija 7:1. Napad je stao, dok su Skandinavke s krila uspevale da postižu lake golove. Povela je Švedska sa 12:9 u 26. minutu, ali onda smo brzo odgovorili sa tri vezana gola Katarine Krpež Šlezak. U strelce se upisala i mlada Aleksandra Vasić, pa smo na odmor otišli nerešenim rezultatom -13:13. U nastavku sedam minuta nismo dali gol, Šveđanke su se odlepile, imale i +4 sredinom drugog dela meča i taj minus nismo uspeli da stignemo u poslednjoj četvrtini meča.

Osim Krpež Šlezak, sjajna na levom krilu bila je i Sanja Radosavljević koja nas je sa dva vezana pogotka vratila u igru, ali u finišu su Šveđanke dodale gas i slavile i treći meč u kvalifikacijama, a Srbija upisala prvi neuspeh. U našoj selekciji kapiten Katarina Krpež Šlezak je dala 12 golova, Sanja Radosavljević pet, Jovana Jovović Aleksandra Vukajlović po tri pogotka, a Jovana Skrobić dva. Jovana Risović je imala tri odbrane, kao i Katarina Petković.

Kod Šveđanki sedam pogodaka Natali Hagman, šest Jamine Roberts, a četiri Klare Lerbi, dok je junak meča, golman Evalina Erikson zaustavila 11 šuteva (osam u nastavku) Srpkinjama. Selektor Sandra Kolaković dala je šansu četiri debitantkinjama, a to su golman Naise Anastasija Nedeljković, pivoti Loznice i Partizana Tamari Kojić Marija Ilić i desni bek Mladosti iz Nove Pazove Nikoleta Lazarević. U sastavu je bila i Aleksandra Vasić iz Budućnosti koja je dobijala priliku kod Uroša Bregara.

Revanš ovih selekcija je za tri dana u Lundeu.

KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO ZA RUKOMETAŠICE – 3. KOLO

Sreda

Austrija – Španija 24:29

Srbija – Švedska 26:29

Slovenija – Nemačka 23:30

Island – Crna Gora (u toku)

20.00: (1,55) Farska Ostrva (8,50) Portugalija (2,95)

20.00: (4,40) Belgija (9,00) Makedonija (1,30)

Četvrtak

15.00: Ukrajina – Litvanija

17.00: Hrvatska – Francuska

17.30: Finska – Tzv. Kosovo

19.15: Švajcarska – Holandija

20.00: BiH – Italija

Alberta ponovo razmatra ukidanje promjene vremena dok Britanska Kolumbija prelazi na trajno letno računanje vremena.

0

Premijerka Danielle Smith kaže da je, s obzirom na to da susedne provincije na zapadu prelaze na uvođenje letnjeg računanja vremena tokom cele godine, ponovo vreme da Alberta razmotri napuštanje prakse promene sata dva puta godišnje.

Premijer David Eby je u ponedeljak najavio da će Britanska Kolumbija poslednji put u nedelju pomaknuti sat vremena unapred , u nastojanju da olakša život.

To znači da će biti usklađen s Albertom od novembra do marta, a Alberta će se sinhronizirati sa Saskatchewanom od marta do novembra.

U Kanadi, Saskatchewan je jedini koji još uvek primenjuje letnje računanje vremena , a samo nekoliko pograničnih zajednica vrši promenu sezonskog vremena.

Smith je rekla da, uz većinu korištenja centralnog standardnog vremena tokom cele godine u Saskatchewanu, promena u Britanskoj Kolumbiji postavlja pitanja o tome da li bi Alberta trebala težiti doslednosti u zapadnim provincijama.

Pre skoro pet godina, stanovnicima Alberte postavljeno je referendumsko pitanje o zadržavanju letnjeg računanja vremena tokom cele godine: trajnom prelasku na letnje računanje vremena i prestanku pomeranja sata unapred u martu i unazad u novembru.

Pitanje, postavljeno biračima na opstinskim izborima 2021. godine, je prošlo s malom razlikom – 50,2 posto prema 49,8 posto.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Objavljeni rezultati referenduma u Alberti'

Da, uprkos rezultatima  ankete koju je vlada Alberte objavila u proleće 2020. godine, 91 posto od 141.000 stanovnika Alberte koji su se izjasnili reklo je da bi želeli prestati menjati satove dva puta godišnje i zadržati letnje računanje vremena.

Smith je ranije razmišljala o stavljanju tog pitanja na glasački listić, a sada kaže da će njeni Ujedinjeni konzervativci ponovo razmotriti ovu opciju.

„Naša vlada će uzeti u obzir ove nedavne događaje i proceniti da li bi slična promena bila u najboljem interesu stanovnika Alberte“, rekla je u saopštenju u ponedeljak.

Alberta ima letnje računanje vremena od 1971. godine.

Bivša vlada NDP-a razmatrala je ukidanje letnjeg računanja vremena 2017. godine,  ali to nije uspelo delom zbog zabrinutosti oko uticaja na redove letenja  i vreme početka utakmica NHL-a.

Što se tiče ove godine, satovi se “pomeraju unapred” kada letnje računanje vremena počinje ove nedelje u 2 sata ujutro.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanadska vlada zahteva bezbednosne promene od OpenAI

0
person using MacBook Pro

Kanadski zvaničnici ove nedelje su pozvali lidere kompanije OpenAI kako bi razgovarali o potencijalnim bezbednosnim rizicima koje potstiče ChatGPT. Vlada je zabrinuta jer OpenAI nije obavestio nadležne institucije na vreme kada je primećeno da postoji korisnik koji planira i koji je izvršio masovnu pucnjavu ranije ovog meseca.

Prema tvrdnjama koje su dospele u javnost zaposleni u OpenAI su uočili nalog izvršioca. Takođe su uočili da postoji mogućnost realnog sprovođenja plana ali nisu obavestili nadležne službe. Vlada pokazuje zabrinutost zbog ovakve politike, dok OpenAi ukazuje da nalog korisnika nije ispunjavao kriterijume prema kojima bi OpenAI zahtevao angažovanje lokalne policije.

OpenAI je umešan u više tužbi za počinjena ubistva. Posebno je zanimljiv slučaj u kojem je ChatGPT pružio podršku mladiću da ubije svoju majku a zatim i da počini samoubistvo.

Politika OpenAI verovatno neće pretrpeti veće izmene nakon sastanka sa vladom Kanade.

SERBIANNEWS/CANADA

Milioni korisnika iPhone-a su meta nove prevare putem kalendara

0
black samsung android smartphone turned on displaying icons

Iphone

Vaš iPhone kalendar je nekada služio da vas podseti na zakazane preglede kod zubara i večere s prijateljima. A sada? Možda će da vas obavesti da ste osvojili nagradu, ili još gore, da vam je uređaj „zaraže“n i da je vaš bankovni račun ugrožen. Dobrodošli u najnoviju digitalnu glavobolju: prevaru koja kalendare Apple korisnika pretvara u centar za spam.

Sajber kriminalci su pronašli podmukao način da zatrpaju iPhone i iPad uređaje lažnim obaveštenjima, bez potrebe da preuzmete sumnjivu aplikaciju. Umesto da ubace virus na vaš uređaj, prevaranti navode korisnike da se nesvesno pretplate na lažne kalendare. Kada to učinite, imaju direktan pristup vašem zaključanom ekranu.

Rezultat? Poplava lažnih pozivnica za događaje i obaveštenja koja vas podstiču da kliknete na hitna „bezbednosna upozorenja“, preuzmete misteriozne nagrade ili pozovete sumnjive brojeve telefona. Umesto „Sastanak u 15 časova“, dobijate „Vaš iPhone je kompromitovan!“ Problem je u tome što ta obaveštenja mogu da izgledaju iznenađujuće zvanično. To je zato što pretplate na kalendare ne prolaze kroz uobičajene bezbednosne provere App Store-a, piše Newsweek.

Kako je jedan korisnik Reddita nedavno napisao o svom problemu:

„Odjednom, moja kalendarska aplikacija počela je da prikazuje nasumične događaje koje ne mogu da uklonim ili onemogućim. Vremenom ih zamenjuju novi.“ Možda mislite da vas Apple upozorava, ali u stvarnosti vam se u raspored uvukao prevarant.

Stručnjaci za bezbednost kažu da je često dovoljan samo jedan nepažljiv klik, obično na sumnjiv pop-up ili spam link. Kliknete pogrešno dugme i voilà, pretplaćeni ste na skriveni kalendar koji počinje da „bombarduje“ vaš telefon neželjenim sadržajem.

Dobra vest? Iritantno jeste, ali nije smak sveta. Pre svega: Apple ne šalje upozorenja o virusima putem kalendarske aplikacije. Ako vam kalendar tvrdi da je telefon zaražen ili da ste osvojili nagradu, tretirajte to kao naučnu fantastiku.

Da biste zaustavili problem, otvorite podešavanja i proverite naloge u kalendaru, posebno deo „pretplaćeni kalendari“ koje ne prepoznajete. Ako nešto izgleda sumnjivo, nasumičan naziv, nepoznata mejl adresa, bilo šta na šta se niste svesno prijavili, obrišite to. U većini slučajeva to će zaustaviti haos.

Možete otvoriti i samu kalendarsku aplikaciju, pregledati listu kalendara i ukloniti sve misteriozne pretplate odatle. Neki iskusni korisnici preporučuju i blokiranje povezane mejl adrese pošiljaoca putem mejl aplikacije, radi dodatne sigurnosti.

„Kliknuli ste na nešto što vas je pretplatilo na kalendar koji vam više puta dnevno šalje uznemirujuće poruke, pokušavajući da vas zastraši kako biste platili nešto ili dali lične podatke“, napisao je jedan korisnik društvenih mreža odgovarajući drugome koji je imao isti problem.

„Dodirnite jedan od događaja i kliknite na ‘odjavi pretplatu sa kalendara’“, dodao je.

Ako se „duhovi“ događaja i dalje pojavljuju nakon odjave, možda ćete morati ručno da obrišete preostale pozivnice.

Neprijatno? Da. Trajno? Ne. „I meni se to desilo“, napisao je još jedan korisnik u istoj Reddit diskusiji. „Proverite spam folder za iste naslove mejlova. Ne znam zašto i kako se dodaju u moj kalendar ako nisam prihvatio nijednu pozivnicu“, nastavio je. „Moje rešenje je bilo da prestanem da sinhronizujem Outlook/Hotmail sa kalendarom na telefonu. Ionako ga nisam koristio.“

Ova taktika se širi dok prevaranti traže nove načine da zaobiđu pojačane bezbednosne mere prodavnica aplikacija. Umesto da hakuju vaš telefon, hakuju vaše navike, oslanjajući se na radoznalost i paniku da odrade prljavi posao.

Zlatno pravilo: ne klikćite na kalendarska obaveštenja o nagradama u kojima niste učestvovali, virusima na koje niste sumnjali ili „hitnim“ problemima koje niste izazvali. Ako vam nešto deluje sumnjivo, verovatno i jeste.

Vaš iPhone bi trebalo da pamti planove za ručak, ne da širi sajber besmislice. Ako vaš kalendar počne da se ponaša čudno, vreme je da tim prevarantima pokažete vrata.

Proglašene najgore avio-kompanije na svetu, a svi ih obožavamo

0
A large passenger jet sitting on top of an airport runway

wizz air, avion, sedište, kabina, putovanja, let

Svi smo prošli kroz to da satima merimo ranac da ne pređe dozvoljene milimetre, strepimo od svakog kilograma viška i molimo se da sedište ne bude pored toaleta. Ipak, čim vidimo kartu od 19 evra, zaboravljamo sve muke.

Međutim, najnovije istraživanje britanskog udruženja potrošača Which? donosi surovu realnost, naša dva omiljena „jeftina“ prevoznika zakucana su za dno liste.

Ryanair Wizz Air zvanično su proglašeni za najgore avio-kompanije prema zadovoljstvu putnika u 2026. godini. Razlog? Nisu to više samo neudobna sedišta, već „kreativna matematika“ kojom nas dovode do ludila, prenosi Euronews Travel.

Zamka zvana „jeftina karta“

Glavna zamerka hiljada putnika u istraživanju su zbunjujući dodatni troškovi. Era u kojoj je osnovna cena karte značila nešto davno je prošla. Danas, dok prođete kroz proces rezervacije, cena prtljaga, osiguranja i „prioritetnog ukrcavanja“ često nadmaši cenu karte kod tradicionalnih kompanija poput Lufthanse ili British Airwaysa.

  • Ryanair (55%): Dobio je samo jednu zvezdicu za udobnost. Putnici su kabine opisali kao prljave, a sedišta kao „pakao za leđa“. Ipak, najviše boli to što su dobili niske ocene čak i za vrednost za novac, jer dodaci „pojedu“ svu početnu uštedu.

  • Wizz Air (59%): Putnici su ga opisali kao „konzistentno užasnog“, sa posebnim fokusom na lošu komunikaciju tokom kašnjenja letova.

„Letite bilo kim drugim, ako možete“

Rori Boland, urednik magazina Which? Travel, dao je savet koji zvuči kao biznis presuda: „Mnogi lete sa njima zbog primamljivih početnih cena, ali smešno skupi dodaci znače da oni više nisu najjeftinija opcija. Naše analize pokazuju da su avio-kompanije koje uključuju prtljag u cenu na kraju često, povoljnije.“

Letovi, Avion

Foto: Freepik/jcomp

Ko zapravo nudi vrednost?

Dok se mi borimo sa centimetrima u low-cost kompanijama, na vrhu liste nalaze se imena koja podsećaju kako letenje treba da izgleda:

  • Jet2 (76%): Pobednik u kratkim linijama, jer ne „kažnjava“ putnike za prtljag i ima vrhunsku korisničku podršku.

  • Singapore Airlines (81%): Neprikosnoveni vladar dugih letova gde je hrana, verovali ili ne, zapravo odlična.

Sledeći put kada vidite kartu koja košta manje od ručka u gradu, uzmite digitalni digitron u ruke. Dodajte prtljag, dodajte vreme koje ćete izgubiti u redovima i nervozu zbog korisničke podrške koja se ne javlja. Možda ćete shvatiti da onaj „skuplji“ let zapravo štedi i novac i živce, naravno, ako putujete sa dodatnim prtljagom.

Najdepresivniji grad na svetu: Bez dozvole nema ulaza, a sneg je crven

0
the sun is setting over a snowy field

zagađenje, najdepresivniji grad,

Postoje gradovi koji se ponose svojom otvorenošću. I postoje oni do kojih svet jedva da može da dođe. Duboko unutar Arktičkog kruga, na krajnjem severu Sibira, nalazi se Noriljsk – mesto koje nosi nezvaničnu titulu najdepresivnijeg i najzagađenijeg grada na planeti.

Ovo nije destinacija za radoznale turiste. Ovo je zatvorena teritorija od strateškog značaja u koju stranci mogu ući isključivo uz posebnu dozvolu ruskih vlasti.

Ostrvo u moru leda

Do Noriljska ne vodi nijedan drum. Ne postoji autoput, magistrala, čak ni improvizovana staza koja ga povezuje sa ostatkom Rusije. Grad je, u fizičkom smislu, ostrvo. Do njega se stiže isključivo avionom ili brodom, i to samo kada vremenski uslovi dozvole.

Zimi, na temperaturama koje padaju ispod minus 40 stepeni, grad postaje apsolutno izolovan. Zgrade su podignute na stubovima jer bi toplota domova inače otopila permafrost (trajno zaleđeno tlo) i destabilizovala temelje. Ovde polarna noć traje nedeljama, a vetrovi nose ledene čestice kroz ulice koje su gotovo stalno obavijene industrijskom maglom.

Zašto bi iko živeo ovde? Odgovor je jednostavan: novac i resursi. Noriljsk je centar Nornickela, jednog od najmoćnijih svetskih igrača u proizvodnji nikla i paladijuma. Rudnici i topionice su kičma lokalne ekonomije, ali i razlog zašto je grad decenijama bio strogo čuvana sovjetska tajna. Danas, metali koji se ovde iskopavaju pokreću savremenu tehnologiju, od pametnih telefona do električnih automobila.

Fenomen crvenog snega

Cena te strateške važnosti je zastrašujuća. Noriljsk je godinama na vrhu liste najzagađenijih mesta na svetu. Emisije sumpor-dioksida su toliko intenzivne da je zabeležen fenomen „crvenog snega“, prizor gde padavine poprimaju narandžastu ili crvenu nijansu zbog metalnih čestica i rđe koja se taloži iz vazduha.

Iako kompanija poslednjih godina najavljuje milijarde investicija u „zelenu“ tranziciju i smanjenje emisija, reputacija grada ostaje teška kao metal koji proizvodi.

Od Gulaga do urbane metropole

Noriljsk nije nastao prirodnim širenjem civilizacije. Njegovi temelji su postavljeni u krvi i znoju zatvorenika iz sovjetskog sistema Gulag 1930-ih godina. Hiljade ljudi radile su u nehumanim arktičkim uslovima kako bi podigli rudarsku infrastrukturu.

Danas je to, uprkos svemu, grad u punom smislu te reči. Sa preko 170.000 stanovnika, Noriljsk ima pozorišta, muzeje i univerzitete. Plate u rudarskom sektoru su znatno iznad ruskog proseka, a beneficije koje država nudi za život u ekstremnim uslovima čine ga, za mnoge, racionalnim izborom za život.

Nazvati Noriljsk „najdepresivnijim mestom“ je možda pojednostavljenje, ali je izolacija u kombinaciji sa večnim mrakom i mirisom sumpora realnost koja se retko gde viđa.

On je podsetnik da svetski napredak ima svoju cenu i da se materijali bez kojih ne možemo zamisliti digitalno doba često dobijaju tamo gde priroda i čovek vode neravnopravnu bitku. U svet se iz njega izvozi nikl. U grad se, međutim, ne ulazi lako.

Komisija za hartije upozorava: Ne nasedajte na ponude koje obećavaju brzu i laku zaradu

0
person using MacBook Pro

Prevare

Komisija za hartije od vrednosti upozorila je građane i investitore na sve veću pojavu različitih oblika prevara koje se šire putem interneta i društvenih mreža u oblasti investiranja i trgovanja finansijskim instrumentima.

Prevare uključuju i slučajeve lažnog predstavljanja u ime Beogradske berze i drugih učesnika na tržištu kapitala.Komisija poziva građane da budu oprezni i da ne postupaju po ponudama koje obećavaju sigurnu i brzu zaradu, posebno ukoliko se od njih zahteva dostavljanje ličnih podataka, dokumenata ili uplata novca.

„Pre donošenja investicione odluke neophodno je proveriti sve relevantne informacije, kao i da li su platforma ili društvo koje nudi investicione usluge ovlašćeni i registrovani za obavljanje tih poslova kod nadležnih organa“, navela je Komisija u saopštenju.

U slučaju sumnje na neovlašćeno pružanje usluga i aktivnosti koje se odnose na tržište kapitala, građani i investitori mogu prijaviti aktiv

PROBLEM JE ŠTO RAZVOJNI KLUBOVI NEMAJU 20.000.000 ZA KOSTOVA

0

Arsenal će možda poslati zvaničnu ponudu, Inter – vrlo verovatno. Ali kako u lavirnitu klupskih i interesa srpskog fudbala pronaći idealnu sredinu za mladog vezistu

Nije se dugo čekalo, bilo je samo pitanje trenutka kada će talas brojnih vesti o potencijalnim zainteresovanim klubovima za Vasilija Kostova zapljusnuti srpsko medijsko nebo. Bilo je potrebno da mladi Zvezdin kapitalac postigne pet golova u četiri poslednja meča u Mozzart Bet Superligi, i počne da pravi razliku na međunarodnoj sceni, pa da trka počne.

Počeli su razni transfer insajderi da pišu o tome da su Arsenal i Inter već na pol poziciji, i da će premašiti magičnu cifru od 20 miliona evra, kao i da predstavnici Bajerna sve vreme sede sa strane, uz mogućnost da reaguju. Uostalom, često su skauti bavarskog velikana prethodnih godina dolazili u Beogradi čisto onako informativno pratili razvoj jednog drugog igrača iz Srbije. Govorimo o Vasiliju Novičiću iz IMT-a, ispisniku Vasilija Kostova i donekle igraču sličnog profila.

Arsenal će možda poslati zvaničnu ponudu, Inter – vrlo verovatno. Ali kako u lavirnitu klupskih i interesa srpskog fudbala pronaći idealnu sredinu za mladog vezistu

Nije se dugo čekalo, bilo je samo pitanje trenutka kada će talas brojnih vesti o potencijalnim zainteresovanim klubovima za Vasilija Kostova zapljusnuti srpsko medijsko nebo. Bilo je potrebno da mladi Zvezdin kapitalac postigne pet golova u četiri poslednja meča u Mozzart Bet Superligi, i počne da pravi razliku na međunarodnoj sceni, pa da trka počne.

Počeli su razni transfer insajderi da pišu o tome da su Arsenal i Inter već na pol poziciji, i da će premašiti magičnu cifru od 20 miliona evra, kao i da predstavnici Bajerna sve vreme sede sa strane, uz mogućnost da reaguju. Uostalom, često su skauti bavarskog velikana prethodnih godina dolazili u Beogradi čisto onako informativno pratili razvoj jednog drugog igrača iz Srbije. Govorimo o Vasiliju Novičiću iz IMT-a, ispisniku Vasilija Kostova i donekle igraču sličnog profila.

Dobro je za rejting srpskog fudbala i Crvene zvezde što se oko Vasilija Kostova uglavnom pominju klubovi top nivoa. Arsenal će možda, ali samo možda poslati zvaničnu ponudu. Inter iz Milana – vrlo verovatno. Nekako su se brojne porodične i emotivne veze umešale oko potencijalnog odlaska Kostova u redove nekadašnjeg šampiona Evrope. Dobiće, sigurni smo, lepe povratne informacije Neroazuri od Dejana Stankovića, koji lepim rečima priča o 17-  godišnjem vezisti. Brigu o karijeri Vasilija Kostova vodi Nikola Kolarov, brat mnogo poznatijeg Aleksandra. Trenutno prvog pomoćnika Kristijana Kivua.

Deluje da Vasilije Kostov ima otvoren put ka Đuzepe Meaci, iako se sporadično na instagram stranicama spominje i Juventus. Rukovodstvo Crvene zvezde će tek biti na velikim iskušenjima, jer će se priče o potencijalnoj prodaji Vasilija Kostova intenzivirati  tokom proleća 2026. godine. Očekuje Crvenu zvezdu značajan finansijski benefit, ali u istom trenutku sladak problem. U lavirnitu klupskog interesa da dobije što je moguće veće obeštećenje, te interesa srpskog fudbala da dobije vezistu za narednih 15 godina, treba pronaći adekvatnu sredinu za razvoj modernog veziste.

Arsenal, bar iz trenutne perspektive, to nije. I pored velikog talenta Vasilija Kostova jasno je da mu bio potreban ozbiljno, ozbiljno dug proces da se navikne na intenzitet fudbala u Premijer Ligi i sve što on nosi. I pitanje je kakav bio ishod bio, obzirom da Mikel Arteta ne bi imao vremena da se bavi poboljšanjem performansi mladog Srbina. Niti bi mogao da mu garantuje „grejs period“. Problem je i što Arsenal nema satleti klub koji bi predstavljao idealnu međustanicu za Vasilija Kostova.

Obećanja mogu da budu slatka, a realizacija – vrlo tanka. Najbolji primer je Marko Grujić koji je telefonskim putem dobio uverenja Jirgena Klopa da ga vidi. Nije ni Unai Emeri dao slobodu i mogućnosti Kosti Nedeljkoviću da se razvije u utakmicama nižeg intenziteta. Jovan Mijatović se zagubio u bespućima Siti Grupe, kao pre njega Luka i Ivan Ilić.

Inter iz Milana nije sklon visokim investiranjima u tinejdžere sa ovdašnjeg podneblja. Tačno je da je za Ivana Sučića iz zagrebačkog Dinama izbrojao blizu 15 miliona evra, odnosno da je Boni plaćen 23 miliona evra.  Ali to je nešto drugačija priča, reč je o igračima nešto starijeg doba. Sa više seniorskih minuta. Nisu ni Italijani poznati po jakom strpljenju,niti da dolaze na pregovore sa kompletnim projektom razvoja karijere potencijalnog asa. Hipotetički bilo bi sjajno da, ukoliko kupi Kostova, Inter obezbedi pozajmicu sa beneficijama za srpskog vezistu.

ARSENAL TEŠKO, ALI INTER MOŽDA MOŽE DA PONUDI I SLATKU POZAJMICU

To bi značilo da mu pronađe klub iz Serije A koji bi mu dao mogućnost da kroz sigurne minute greši, navikave se na život u Italiji, stil prvenstva.. I da polako zaboravlja na dečački život i postane muškarac. Deluje prilično idealistički, gotovo nemoguće…

Crvena zvezda se pozicionirala na tržištu kao klub koji uvek ima robu za ozbiljne evropsko tržište. Govori o tome i poslednji transfer Alekse Damjanovića u Leverkuzen i potencijalni prihod od osam miliona evra. Ali ima Crvena zvezda trenutno i manu koja je godinama pratila ovogodišnju senzaciju Lige šampiona Bodo Glimt. Svi skupoceni igrači koji odu preko, venu i svenu. Dok se ne vrate u Norvešku. Primer su Hauge i Berg.

Projekti Crvene zvezde za sada nisu uspeli da nastave uzlat na više nivou. Obećavajući početak imao je Veljko Milosavljević u Bornmutu dok ga nije sasekla povreda kolena. Andrija Maksimović je bio na specijalnom tretmanu, dobijao šansu sa klupe na deset mečeva, ali za sada nije ozbiljna opcija. Mada sigurno u Saksoniji znaju šta rade sa njim, pošto je Mali Mesi insistirao da se preseli u redove Lajpciga posle razgovora sa trenerom Ole Vernerom.

To je galopirajuće oboljenje Crvene zvezde i srpskog fudbala.

RUTA ALEKSANDRA STANKOVIĆA KAO PRIMER I GALOPIRAJUĆI PROBLEM ZVEZDE I SRPSKOG FUDBALA

Jasno je da bi za Vasilija Kostova bilo najbolje da karijeru nastavi u nekom razvojnom klubu, sa ne tako izraženim ambicijama kao što su Arsenal ili Inter.  Nacrtao mu je, možda rutu, Aleksandar Stanković, iako je njega Inter pustio u Lozanu bez ozbiljnih seniorskih minuta. Sa druge strane Kostov već lomi evropske i derbi mečeve. Ali koliko god sebi povećavao tržišnu vrednost, toliko zapravo skraćuje mogućnost da ode u neku sredinu gde bi potencijalno odmah kaparisao mesto igrača sa ozbiljnom minutažom. Ne možda startera, ali pojedinca u rotaciji sa jasnom ulogom.

Idealan međukorak bi bio Red Bul Salcburg, ali ta korporacija neće podići lestvicu zbog Kostova. Anderleht nema novca ni da zagolica Crvenu zvezdu. Klub iz Brisela je za nešto manje od četiri miliona evra doveo Cvetkovića. I da duplira ulog – čelnici Crvene zvezde bi se nasmejali, kao kada je Seltik došao u Beograd sa ponudom od šest miliona evra za Milosavljevića. Klub Briž bi mogao da ide do deset miliona i ostavi neki procenat crveno-belima. Bio bi Briž sjajna odskočna daska, ili bi bar tako moglo da bude.

IDEALNA ODSKOČNA DASKA: KLUB BRIŽ, BORUSIJA DORTMUND…

Možda, bez insajderskih informacijama, možemo da kažemo da bi Borusija iz Dortmunda isto bila dobar izbor… Jer čekaće se rekordna prodaja, ali i da neko od Zvezdinih velikih talenata probije u inostranstvu. I otvori vrata velikog kluba.
„ Juče smo imali sastanak u klubu o tome zašto nemamo igrače u najvećim evropskim klubovima. Bili su tu prisutni Nikola Jelić, Nenad Milijaš. Ja sam pitao – oni su odgovarali. Dugo smo već u Zvezdi i ne smemo da se vadimo na FSS. Pusti Savez, da vidimo šta mi loše radimo, da li treba nešto da menjamo u metodologiji“, rekao je Zvezdan Terzić u Mozzart podkastu „2X45“.