10.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 66

Otvoreni 19. “Dani zime na Kozari”

0
trees covered with snow during daytime

Na Mrakovici je održana 19. privredno turistička organizacija ”Dani zime na Kozari”. Ove godine rekordan broj ekipa i odlična atmosfera među učesnicima gastronomskih i sportskih takmičenja.

Prijedor - "Dani zime na Kozari" - Foto: SRNA

Prijedor – “Dani zime na Kozari”Foto: SRNA

Organizator je Turistička organizacija Prijedor, uz pomoć Nacionalnog parka Kozara, Turističke organizacije Srpske i potkozarskih opština i gradova. Cilj je promovisati Kozaru i njene turističke potencijale.

– Dobar domaći grah, domaće suvo meso, domaće kobasice – kaže Marko Lukić iz Donjih Podgradaca.

I ne može da bude loše, kaže Marko iz Donjih Podgradaca. Dok se kuvao grah, pekao se hljeb. Dobitna kombinacija za minus na planini.

– Kuvamo tu grah, to je od nas malo da podijelimo narodu da se pojede nešto. Donijeli smo i peć, pečemo domači kruh. Poslužićemo vruć grah i domaću vruću pogaču – kaže Marko.

Ekipa iz Donjih Podgradaca jedna je od 30 koje učestvuju na 19. ”Danima zime na Kozari”. Privredno turistička manifestacija najmasovnija je do sada. Kulinarska i sportska takmičenja su formalnost. Najvažnije je druženje i zato se rado dolazi na Mrakovicu.

– Dani su ovdje fenomenalni, ko nije bio zaista treba da dođe da nas bude još i više, da se vide narod i običaji – rekao je Željko Crnomarković iz Lovačkog društva ”Fazan” iz Stare Pazove.

Uživaju gosti ali i domaći. Na planinu su došli iz svih potkozarskih opština i gradova. Svake godine je, kažu, sve bolje.

– Zaista je velika razlika prije i sad. Vidi se jednostavno više ljudi, ljepše druženje, svi smo se nekako ujedinili što mene jako raduje – rekla je Indira Kapetanović iz Planinarskog društva Mrakovica.

Zadovoljni su i u Izviđačkom odredu ”Dr Mladen Stojanović” Prijedor.

– Djeluje ponekad malo kao vašar ali onaj lijepi na kojem se svi lijepo zabavimo, malo probavamo, družimo i napravimo pozitivnu atmosferu – naveo je Ernest Badnjević iz Izviđačkog odreda ”Dr Mladen Stojanović” Prijedor

I to je ono što, između ostalog, krajišku planinu čini primamljivom.

– Kozara je privlačna za svakoga, nuidi brojne sadržaje a ova manifestacija je tradicija, istorija, gostoprimstvo, gastronomija, sve na jednom mjestu i svake godine privlačno sve većem broju učesnika ali i posjetilaca koji rado vole da dođu i provedu vikend na Kozari – ističe Dijana Aramanda, direktor Turističke organizacije Prijedor.

U vikendu na planini uživaju i brojni gosti iz Srbije. Među njima su predstavnici nekoliko turističkih organizacija sa kojima sarađuju lokalne. Hvale prirodne ljepote i potkozarsko gostoprimstvo. Obećevaju da dolaze dogodine, na jubilarne 20. Dane zime na Kozari.

Treći godišnji ekonomski forum “Rusija-Balkan u arhitekturi multipolarnog svijeta. Perspektive ekonomske integracije”

0
A conference room set up for a meeting.

Otvorene su registracije za Treći godišnji ekonomski forum “Rusija-Balkan u arhitekturi multipolarnog svijeta. Perspektive ekonomske integracije”.

Treći godišnji međunarodni forum (Foto: balkanforum.ru) -

Treći godišnji međunarodni forum (Foto: balkanforum.ru)

Registracija se zatvara 26. februara 2026. godine. Broj mjesta je ograničen.

Glavni cilj foruma je uspostavljanje i unapređenje komunikacione platforme za ekonomsku saradnju između regiona Ruske Federacije i regiona Balkanskog poluostrva.

Forum će se 2026. godine održati tokom dva dana: plenarna sjednica 13. marta i jedinstvena strateška sesija o interakciji između ruskih i balkanskih regiona 14. marta. Događaj će se fokusirati na različite aspekte odnosa Rusije sa njenim balkanskim partnerima: Logistički izazovi u bilateralnoj saradnji usred zapadnih sankcija, potencijal Rusije kao centra moderne ekspertize u digitalizaciji i novim tehnologijama, izgledi za lokalizaciju uspešnih balkanskih poslovnih projekata u ruskim regionima i druga hitna pitanja.

Forum se održava od 2024. godine i već se etablirao kao jedna od vodećih međunarodnih platformi za razmatranje ekonomskih i humanitarnih pitanja u rusko-balkanskoj saradnji.

 Tokom ovog perioda, više od 200 delegata iz regiona Ruske Federacije, balkanskih država i zemalja Istočne Evrope učestvovalo je u događajima: predstavnici diplomatskog kora, Privredne komore, preduzeća, javne ličnosti, političari, prosvetni radnici i rukovodioci i zaposleni u medijima.

Vučić: Srbija bi prva u Evropi mogla imati fabriku humanoidnih robota

0

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon sastanka sa predstavnicima kineske kompanije “Adžibot inovejšn” u Beogradu, da bi Srbija mogla biti prva zemlja u Evropi koja će otvoriti fabriku humanoidnih robota.

Aleksandar Vučić (foto: TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ/ bg) -

Aleksandar Vučić (foto: TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ/ bg)

– Mi od sutra radimo plan za otvaranje ove fabrike. Lično ću biti uključen u to. Ako riješimo sve naše probleme biće to najveća investicija u Srbiji ikad. Prvi u Evropi da proizvodimo robote. To je primjenjena vještačka inteligencija i tu nisu u pitanju samo softveri, već i hardver – rekao je on novinarima nakon sastanka.

Vučić je naveo da je plan da Srbija do 2030. godine ima 50 kompanija u kojoj će zajedno raditi ljudi i roboti.

On je naveo da će o svemu pričati sa predsjednikom Kine Si Đinpingom i da očekuje pomoć Srbiji i u ovoj oblasti.

Vučić je prije sastanka prisustvovao prezentaciji robota kompanije “Adžibot inovejšn” u Kineskom kulturnom centru.

Ostojić: U fokusu materijalni položaj penzionera i radnika u Srpskoj

0

Materijalni položaj penzionera i radnika u Srpskoj u fokusu su rada novog resornog ministra Radana Ostojića. To je potvrđeno i u odvojenim susretima Ostojića sa predstavnicima Udruženja penzionera i Saveza sindikata. Tokom prve radne posjete ovim organizacijama otvorene su brojne teme na kojima će se zajedničkim snagama tražiti rješenja u predstojećem periodu.

Radan Ostojić sa predstavnicima penzionera - Foto: RTRS

Radan Ostojić sa predstavnicima penzioneraFoto: RTRS

Penzioneri u Srpskoj mogu da računaju na podršku Vlade i u narednom periodu. Sva pitanja koja ih tište stavljena su na dnevni red. I što je još bitnije, postignut je konseznus u vezi sa njihovim rješavanjem.

– Prvo pitanje je bio materijalni položaj, što je osnovn. Nadamo se da će i ove godine biti i jedno vanredno povećanje penzija osim ovog redovnog usklađivanja koje je bilo 1. januara ove godine – izjavio je predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović.

U ovoj godini više penzionera imaće pravo na banjsku rehabilitaciju. I to za 50 odsto više nego u prošloj godini. Radiće se, uvjerava ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić, na poboljšanju materijalnog položaja, prioritetne kategorije građana koja je dala ogroman doprinos stvaranju i odbrani Republike Srpske.

– Sve ono što možemo da im pomognemo, mi ćemo da pomognemo. Što se tiče resornog ministarstva, naše obaveze koje postoje prema udruženju, u ovoj godini, resorno ministarstvo će realizovati kako je to budžetom planirano. Sve što dodatno budemo mogli, sigurno ćemo učiniti prema ovoj kategoriji lica – naglasio je Ostojić.

Unapređenje rada i radnih odnosa, takođe su jedan od prioriteta u radu novog resornog ministra. Zbog toga su na sastanku sa Savezom sindikata Srpske, otvorena pitanja, koja treba prioritetno rješavati.

– Segment rada, radnih odnosa mora da bude unaprijeđen, mora sa bude podignut na veći nivo, jer bez radnika, bez njihovih doprinosa u ekonomskom smislu nema ni napretka – tvrdi Ostojić.

U fazi usaglašavanja je memorandum koji bi Sindikat trebalo da potpiše sa Vladom, a kojim će biti realizovana brojna pitanja započeta u prethodnom periodu. Za sindikat, prioritet je zadržati radnike, urediti rad nedjeljom, obezbijediti adekvatnu zaštitu na radu.

– Moramo zadržati naše radnike u Republici Srpskoj. Očuvanje radnika je prioritet, a da bi se to ostvarilo, moramo povećati plate i poboljšati uslove rada – kaže Goran Stanoviić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.

Sindikat je kao cilj zacrtao i sprečavanje nekontrolisanog rasta cijena. O tome su razgovarali i sa novim ministrom trgovine i turizma Nedom Puhovcem. Puhovac je stava da institucije, sindikat i poslovna zajednica treba da zajedno kreiraju održive i svrsishodne mjere.

Rukometaši Danske novi prvaci Evrope

0
man holding ball while jumping near three mne

Rukometaši Danske osvojili su titulu šampiona Evrope, pošto su večeras u finalu na domaćem terenu u Herningu savladali Njemačku rezultatom 34:27 (18:16).

Rukometaši Danske (Foto: EPA/HENNING BAGGER) -

Rukometaši Danske (Foto: EPA/HENNING BAGGER)

Danci su stigli do treće titule, prve posle Beograda 2012. i ponovili podvig Francuza jer su objedinili evropsku, svjetsku i olimpijsku titulu.

Najefikasniji akter finala je bio Simon Pitlik sa osam golova, dok su Matijas Gidsel i Јohan Hansen postigli po sedam.

Kod Nijemaca Јohanes Gola, Marko Grgić i Јuri Knor upisali su po pet golova.

Јubilarna trka “Beograd – Banjaluka” okuplja 175 biciklista iz 35 zemalja

0
group of cyclist on asphalt road

Manje od 80 dana ostalo je do 20. izdanja međunarodne biciklističke trke “Beograd Banjaluka”.

Trka Baograd - Banjaluka - Foto: RTRS

Trka Baograd – BanjalukaFoto: RTRS

Iz kancelarije trke dolazi informacija da su kompletirali listu ekipa učesnica. Potvrđena su imena 24 tima koji će se ove godine od 22. do 26. aprila na ukupno četiti etape stazama Srbije i Srpske boriti za bodove, odnosno olimpijsku vizu za Igre 2028. godine u Los Anđelesu.

Sigurno je da će srca navijača duž cijele rute najjače kucati za reprezentacije Srbije i Republike Srpske.

Međutim, u najužem krugu favorita su kazahstanski tim Astana, te slovenački sastav Adria Mobil, ali i italijanski Galina Lukini Ekotek.

Takođe, tradicionalo poljski tim Mazovže je ekipa koja može da se umiješa u borbu za vrh, jer ima izuzetno kvalitetne pojedince.

Treba istaći da će na trci učestvovati 175 biciklista iz ukupno 35 zemalja.

Najbrojniji su Poljaci sa ukupno 22 takmičara.

Kanađani će od ovog meseca morati imati ETA za posetu Velikoj Britaniji

0

Kanađani koji žele obići pijacu Borough Market ili se diviti umetnosti u galeriji Tate Modern uskoro će morati dobiti elektronsku putnu autorizaciju (ETA) za Ujedinjeno Kraljevstvo (UK).

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je u novembru najavila da će početi strogo primenjivati ​​novi sistem ukidanja viza počevši od 25. februara 2026. Program omogućava putnicima iz zemalja kojima nije potrebna viza da uđu u Ujedinjeno Kraljevstvo i ostanu do šest meseci.

„Nema dozvole, nema putovanja“, stoji u saopštenju vlade. „Od februara 2026. godine, posetioci neće moći putovati u Veliku Britaniju bez prethodne dozvole.“

Prema podacima  Ministarstva unutrašnjih poslova Ujedinjenog Kraljevstva , sistem ukidanja viza uveden je radi poboljšanja sigurnosti granica. Podnosioci zahteva moraju dostaviti svoje biografske, biometrijske i kontakt podatke te odgovoriti na neka „pitanja o podobnosti“.

„ETA nam daju veću moć da sprečimo one koji predstavljaju pretnju da kroče u zemlju i daju nam potpuniju sliku imigracije“, izjavio je britanski ministar za migracije i državljanstvo Mike Tapp.

Velika Britanija je prvi put pokrenula ETA u oktobru 2023. Prema vladi, više od 13,3 miliona posetilaca uspešno se prijavilo i “imalo koristi od bržeg i ugodnijeg putovanja”.

„ETA je takođe bolja za putnike. Digitalizacija imigracijskog sistema osigurava da milioni ljudi koje svake godine dočekujemo u Velikoj Britaniji uživaju u besprekornijem putnom iskustvu“, dodao je Tapp.

Vlada je objasnila da, iako je ETA uvedena, nije striktno primenjivana kako bi se turistima dalo vremena da se prilagode novom zahtevu.

Kome je potreban ETA?

Putnici iz 85 zemalja kojima nije potrebna viza za ulazak u Veliku Britaniju, uključujući Kanadu i Sjedinjene Američke Države, moraju dobiti ETA (dozvolu za ulazak u zemlju).

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva kaže da će vam trebati ETA da biste uradili sledeće:

  • Dođite u Veliku Britaniju na period do šest meseci radi turizma, posete porodici i prijateljima, poslovnog putovanja ili studiranja.

  • Dođite u Veliku Britaniju na period do tri mjeseca s vizom za kreativne radnike

  • Tranzit kroz UK – uključujući i ako ne prolazite kroz britansku graničnu kontrolu

Ne treba vam ETA ako imate bilo sta od sledećeg:

  • Britanski ili irski pasoš

  • Dozvola za život, rad ili studiranje u Velikoj Britaniji

  • Viza za ulazak u Veliku Britaniju

Vlada Kanade već je izdala savet za putovanja , obaveštavajući Kanađane koji putuju u Veliku Britaniju da moraju podneti zahtev za ETA počevši od 25. februara, u suprotnom neće moći da se ukrcaju u svoj prevoz i ne mogu legalno putovati u Veliku Britaniju.

Kako se prijaviti za UK ETA i koliko to koša

Kanađani se mogu prijaviti putem aplikacije UK ETA  ili na  web stranici .

Za početak, spremite fotografiju pasoša koji ćete koristiti za putovanje u Veliku Britaniju. Zatim će se od vas tražiti da skenirate svoje lice uređajem. Deca do devet godina neće morati to učiniti.

Nakon što otpremite svoju fotografiju, bićete zamoljeni da odgovorite na nekoliko pitanja. Nećete morati unositi podatke o svom putovanju.

Vlada je saopštila da većina ljudi trenutno dobije odluku u roku od nekoliko minuta, ali da se preporučuje da se sačeka tri radna dana u slučaju da je vašoj prijavi potreban dodatni pregled. Dobićete e-poruku s potvrdom vaše ETA dozvole, koja je povezana s pasošem koji ste koristili za prijavu. ETA dozvola važi dve godine.

Ako putujete kao grupa, svaka osoba mora podneti zahtev zasebno.

Kanađanima nije potrebna ETA ako već imaju vizu ili dozvolu za život, rad ili studiranje u Velikoj Britaniji.

Prošlog januara , ETA je koštala 10 funti (18,60 kanadskih dolara). U aprilu je vlada Ujedinjenog Kraljevstva povećala naknadu za 6 funti na 16 funti (29,80 kanadskih dolara). To je dodatnih 11,20 kanadskih dolara koje će Kanađani morati platiti za kupovinu na Camden Marketu.

Velika Britanija nije jedina zemlja koja je uvela uslov ulaska za strance kojima je izuzeće od vize.

Evropska unija će povećati naknadu za Evropski sistem za autorizaciju putnih informacija (ETIAS) u 2026. godini.

Kanada već godinama ima sličan  ETA sistem , koji košta samo 7 dolara.

Sjedinjene Američke Države takođe imaju sličan sistem pod nazivom  Elektronski sistem za autorizaciju putovanja  (ESTA).

SERBIANNEWS/CANADA

Možemo više da brinemo o nasleđu Stevana Stojanovića Mokranjca

0

Značaj Stevana Stojanovića Mokranjca za srpsku muziku najčešće poredimo sa značajem Vuka Karadžića za srpski jezik. Povodom 170 godina od rođenja, sagledavamo njegovo nasleđe iz današnje perspektive.

Kodirao je srpski folklor i stilizovao ga u umetničku muziku. Osnovao je prvu muzičku školu, prvi kvartet, dirigovao je, zapisivao narodne melodije, komponovao, organizovao koncerte. Posebno su značajni Opelo i Rukoveti, ne samo za horsko pevanje, već za razvoj stila i kvalitet srpske muzike.

Pripremila Dragana Pantić

Pokreni video

„Danas možemo da razmišljamo i o tome da li ćemo od njegove muzike napraviti neki balet, možemo li od Mokranjčeve muzike da stvorimo neku novu srpsku muziku ovog našeg doba. Opet, bazirajući se na onome što jeste njegovo istraživanje, njegov melografski rad, njegovi zapisi i duhovne i svetovne tradicije koje govore kroz njegovu muziku jesu potencijal koji nam omogućava da upravo tu tradiciju iščitamo na novi način“, objašnjava Aleksandra Paladin, muzikolog.

Novi načini postoje. „Flautino Lola klasik“ i Ljubiša Jovanović su pre nekoliko godina pozvali kompozitore da stvore nova dela inspirisana Mokranjčevom muzikom.

„Tu je izniklo čak sedam dela naših vrhunskih kompozitora kao što su Stefanović, Mihajlović, Aleksandra Vrebalov, Popović, Milana Stojadinović Milić. To je bio jedan lakmus šta sve možemo zajedno da napravimo“, istakao je Ljubiša Jovanović, umetnički direktor ansambla „Lola klasik“.

Zajedno možemo više da brinemo o nasleđu Stevana Stojanovića Mokranjca. Da intenzivno promovišemo, predstavljamo i razvijamo njegov rad.

„Flautino Lola klasik“ je usamljeni primer dobre prakse, a nije kasno ni da 2026. godina, u tom smislu, donese promenu.

Veštačka inteligencija i pametne naočare – kako mogu da pomognu gluvim i slabovidim osobama

0
black wayfarer sunglasses on black surface

Na prezentaciji u Londonu, promovisane su pametne naočare koje bi mogle pomoći gluvim i slabovidim osobama. Koriste tehnologiju koja bi mogla označiti kraj korišćenja prevodioca za znakovni jezik, kažu stručnjaci.

X Rai pametne naočare mogu da transformišu dostupnost za slabovide i gluve osobe i obezbede im natpise stvorene uz pomoć veštačke inteligencije koji su u vidnom polju korisnika, i u realnom vremenu. To je nova verzija koja omogućava uživo titlovanje za te osobe.

Pripremio Slobodan Radovanović

Pokreni video

„Uz pomoć tih naočara titlujemo uživo, audio, iz jedne prostorije ili razgovora i to prepisujemo u tekst. To smo postigli sa pametnim naočarima. Za slabovide ili gluve osobe koje teško savladavaju razgovor koji čuju oko sebe, potrebno je samo da stave pametne naočare i odmah će videti reči koje čuju oko sebe”, objasnio je Džek Blumfeld, ispred kompanije X Rai inc.

Na novu tehnologiju je uticalo lično iskustvo osnivača kompanije X Rai inc Dena Skarfa, pošto je njegov deda imao probleme sa sluhom. Kako kaže, sada pametne naočare imaju mogućnost da se pomoću tehnologije premosti jaz u komunikaciji.

„Den Skarfa je u vreme Božića pre nekoliko godina otišao u posetu dedi. Ustanovio je da je dedin sluh sve lošiji, sve teže je razumevao razgovor oko sebe. Jedne večeri je Den upotrebio titlove na televizoru, želeo je da svima pomogne. Tako su nastale ove pametne naočare”, dodao je Blumfeld.

Na prezentaciji su osobe koje imaju problema sa sluhom i vidom mogle da se uvere u potencijal tog proizvoda.

„Sada se osećam bezbedno. Ne znam zbog čega, kao da imam podršku i više mi nije potreban prevodilac za znakovni jezik”, kaže Ivon Kob.

Najnovija verzija tog proizvoda obuhvata veštačku inteligenciju i automatsko prepoznavanje jezika, prevod sa 300 jezika u realnom vremenu, kao i mogućnost da se usmerava razgovor uz pomoć više naprava.

Veštačka inteligencija otkrila misteriozni detalj skriven u čuvenom Rafaelovom remek-delu

0
red rose flower decor

Veštačka inteligencija (VI) može da se obuči da vidi detalje na slikama koje ljudsko oko ne može da vidi. VI je identifikovala nešto neobično u vezi sa licem na jednoj Rafaelovoj slici: to lice vrlo verovatno nije naslikao – Rafaelo.

Lice o kome je reč pripada Svetom Josifu, koji se vidi u gornjem levom uglu slike poznate kao La Madonna della Rosa (Madona od ruže). Naučnici su, zapravo, dugo raspravljali o tome da li je slika Rafaelov original. Godine 1667, zabeleženo je da je ovo umetničko delo u jednom manastiru u Španiji, gde je ostalo sve dok nije ušlo u kolekcije španskog nacionalnog muzeja umetnosti 1857. godine. Međutim, priča – ili poreklo – Madone od ruže pre 1667. godine je potpuna misterija.

Слика која изазива дилеме о ауторству

Slika koja izaziva dileme o autorstvu

Iako se delo u celini pripisuje Rafaelu otkako se nalazi u Španiji, stručnjaci su primetili da se prikaz Svetog Josifa izdvaja od ostalih prikazanih figura na način koji sugeriše da su drugi u Rafaelovoj radionici možda bili direktno uključeni u rad na slici.

„Pripisivanje Rafaelovoj radionici je postepeno kasnije prihvaćeno i pripisivano je posebno njegovom učeniku Đuliju Romanu, a moguće i Đanfrančesko Peniju“, rekao je Hauel Edvards, hemičar sa Univerziteta u Bredfordu u Velikoj Britaniji.

Iako su potrebni dokazi iza više izvora da bi se zaključilo definitivno i tačno poreklo umetničkog dela, novija metoda analize zasnovana na algoritmu veštačke inteligencije stala je na stranu onih koji smatraju da su bar neki od poteza – delo drugog umetnika.

Istraživači iz Velike Britanije i SAD razvili su prilagođeni algoritam analize zasnovan na radovima za koje znamo da su rezultat rada italijanskog majstora.

„Koristeći dubinsku analizu karakteristika, koristili smo slike autentičnih Rafaelovih slika kako bismo obučavali računar da prepozna njegov stil do veoma detaljnog stepena, od poteza četkicom, palete boja, senčenja i svakog aspekta rada“, objasnio je matematičar i računarski naučnik Hasan Ugail sa Univerziteta u Bredfordu još 2023. godine.

„Računar vidi mnogo dublje od ljudskog oka, do mikroskopskog nivoa”, dodao je.

Procesi mašinskog učenja obično moraju biti obučeni na velikom broju primera, nešto što nije uvek dostupno kada je u pitanju životni rad jednog umetnika.

U ovom slučaju, tim je modifikovao prethodno obučenu arhitekturu koju je razvio Majkrosoft pod nazivom ResNet50, zajedno sa tradicionalnom tehnikom mašinskog učenja nazvanom Support Vector Machine.

Ranije je pokazano da ova metoda ima nivo tačnosti od 98 procenata kada je u pitanju identifikacija Rafaelovih slika. Obično se trenira na celim slikama, ali ovde je tim dao upit da se posmatraju i pojedinačna lica.

„Lice Josifa je urađeno manje dobro od ostalih”

Iako Madona, dete i Sveti Jovan izgledaju kao da ih je stvorila ruka Rafaela, to nije slučaj sa Svetim Josifom. Istraživači napominju da se u prethodnim debatama o autentičnosti slike smatralo da je lice Svetog Josifa manje dobro urađeno od ostalih.

„Kada smo testirali sliku u celini, rezultati nisu bili konačni. Onda smo testirali pojedinačne delove i dok je ostatak slike potvrđen kao Rafaelov, Josifovo lice se pojavilo kao lice koje najverovatnije nije Rafaelovo”, objasnio je Ugail.

Đulio Romano, jedan od Rafaelovih učenika, možda je bio odgovoran za ovo lice, ali to nikako nije sigurno. To je još jedan primer kako moderna tehnologija otkriva tajne klasičnih slika – ovog puta uz pomoć veštačke inteligencije.

Stručnjaci smatraju da je Madona od ruže naslikana na platnu između 1518. i 1520. godine. Tek sredinom 19. veka, likovni kritičari su počeli da sumnjaju da Rafael možda nije naslikao sva umetnička dela.

Sada su se te sumnje gotovo sigurno pokazale tačnim, iako istraživački tim koji stoji iza studije želi da naglasi da će veštačka inteligencija u budućnosti pomagati stručnjacima za umetnost, umesto da ih zamenjuje.