14.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 60

Srpska na mapi đačkih ekskurzija iz Srbije – Banjaluka prva destinacija

0

Banjaluka je domaćin dvodnevne posjete više od 50 direktora osnovnih i srednjih škola iz svih krajeva Srbije. Kroz ovakve značajne posjete banjalučka regija mogla bi da postane jedna od glavnih destinacija za organizovane đačke ekskurzije iz Srbije.

Banjaluka - Foto: RTRS

BanjalukaFoto: RTRS

Učenici iz Srbije imaće priliku da kroz ekskurzije u narednom periodu upoznaju duh Banjaluke, istorijske zanimljivosti i prirodne ljepote Republike Srpske. Potencijalne lokacije u naredna dva dana obići će direktori škola iz Srbije.

– Utisci su zaista lijepi, puno je lokaliteta i destinacija koje se mogu približiti našim učenicima. U narednom periodu ćemo razgovarati sa ostalim direktorima da u okviru časova odjeljenske zajednice pravimo pripreme za realizaciju ekskurzija i prije nego što dođu u Republiku Srpsku da znaju dosta o tom lokalitetu – kaže Dragan Tucaković, direktor Tehničke škole Užice.

Predsjednik Odbora za dječji i omladinski turizam Nacionalne asocijacije turističkih agencija Zoran Serdar rekao je da treba vjerno predstaviti i povećati broj turističkih posjeta zapadnom dijelu Srpske, jer ovi krajevi imaju šta da ponude na tom planu.

– Obići ćemo prirodne lepote i ostale turističke potencijale i znamenitosti ovog kraja. Cilj je da našoj deci sve ovo približimo i da oni dođu. Želimo da što više ljudi dovedemo u Banjaluku, kao što vi dolazite u Srbiju. I da se povezujemo što više – rekao je Serdar.

Gosti iz Srbije, osim Banjaluke, posjetiće i ostale opštine i gradove.

– Kreću prema Krupi na Vrbasu, Mrkonjić Grad, potom se vraćaju preko Balkane, Manjače – ognjišta Petra Kočića, ponovo u Banjaluku. U nedjelju imamo obilazak Banjalučke pivare, potom Nacionalni park Kozara. Onda idu u Gradišku i vraćaju se svojim kućama u Srbiju – naveo je Predrag Tešić, pomoćnik ministra trgovine i turizma Republike Srpske.

Projekat je započet prije dvije godine, kada su Banjaluku posjetili predstavnici turističkih agencija iz Srbije s ciljem da postane jedna od destinacija za ekskurzije.

– Ovo je dokaz da kontinuiran rad, a ne samo jedan projekat, mogu dovesti do značajnog povećanja broja dolazaka, boravišne takse, potrošnjeali i za upoznavanje našeg naroda sa Banjalukom kao glavnim administrativinim centrom Republike Srpske – rekla je Minja Šurlan, vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije Banjaluka.

Republika Srpska bi tako trebalo da postane neizostavna stanica na mapi đačkih ekskurzija iz Srbije.

Košarkaši Crvene zvezde pobijedili Fenerbahče u 31. kolu Evrolige

0

Košarkaši Crvene zvezde pobijedili su večeras u Beogradu ekipu Fenerbahčea rezultatom 79:73 (17:20, 16:22, 28:14, 18:17) u meču 31. kola Evrolige.

Crvena zvezda - Fenerbahče (foto: TANJUG/AMIR HAMZAGIĆ) -

Crvena zvezda – Fenerbahče (foto: TANJUG/AMIR HAMZAGIĆ)

Najefikasniji u ekipi Crvene zvezde bio je Čima Moneke sa 21 poenom i četiri skoka. DŽordan Nvora je postigao 14 poena, Ebuka Izundu 13, a DŽered Batler je ubacio 12 poena.

Kodi Miler Mekintajer je zabilježio 10 poena, 12 asistencija i osam skokova. U redovima Fenerbahčea istakao se Vejd Boldvin sa 16 poena.

Bonzi Kolson je postigao 15 poena, a Tejlen Horton-Taker je ubacio 14.

Zvezda je bolje počela meč, vodila je tokom većeg dijela prve četvrtine, ali je Fenerbahče posle 10 minuta igre imao prednost 20:17.

Ekipa iz Istanbula je u drugoj deonici održavala vođstvo, a na poluvremenu je bilo 42:33 za Fenerbahče.

“Crveno-bijeli” su u trećoj četvrtini došli do preokreta i u posljednji dio meča su ušli sa pet poena razlike 61:56.

Domaći tim je vodio 63:58 u posljednjoj dionici, a zatim je Fenerbahče serijom 9:0 došao do 67:63.

Ekipa iz Beograda je bila sigurnija u završnici meča i tako nanela Fenerbahčeu prvi poraz poslije devet uzastopnih pobjeda u Evroligi.

Zvezda se nalazi na petom mjestu na tabeli Evrolige sa 18 pobeda i 13 poraza, a Fenerbahče je vodeći sa učinkom 22-8.

“Crveno-bijeli” će u sledećem kolu gostovati Panatinaikosu, a Fenerbahče će igrati protiv Olimpijakosa.

Basketaši Srbije savladali Španiju za polufinale FIBA Kupa šampiona

0

Basket 3×3 reprezentacija Srbije plasirala se u polufinale FIBA Kupa šampiona u Bangkoku, pošto je danas pobijedila selekciju Španije rezultatom 21:17 u trećem kolu grupe A.

3x3 Basket (Foto: EPA/RUNGROJ YONGRIT/ilustracija) -

3×3 Basket (Foto: EPA/RUNGROJ YONGRIT/ilustracija)

Najefikasniji u reprezentaciji Srbije bio je Stefan Milivojević sa 14 poena, a Marko Branković je postigao pet.

U selekciji Španije istakao se Ivan Aurekoečea sa osam poena, a Karlos Martinez je ubacio pet.

Basketaši Srbije imaju tri pobjede u grupi A, Litvanija i Španija imaju po jednu pobjedu, a Tajland je bez pobjede. Srbija, branilac trofeja, će sutra u polufinalu Kupa šampiona igrati protiv SAD ili Australije.

Stručnjaci tvrde da je gubitak 84 hiljade radnih mesta u februaru bio “udarac u stomak” za kanadsku ekonomiju.

0

Kanada je u februaru izgubila 84.000 radnih mesta, a nacionalna stopa nezaposlenosti porasla je na 6,7 ​​posto – 0,2 procentna poena više nego prethodnog meseca, prema podacima Statističkog zavoda Kanade.

Anketa o radnoj snazi ​​za februar objavljena je u petak, a dolazi nakon što je januarski izveštaj pokazao da je stopa nezaposlenosti iznosila 6,5 ​​posto.

Ti gubici radnih mesta bili su znatno niži od očekivanih, a agencija je u petak saopštila da je u februaru izgubljeno više od 100.000 radnih mesta s punim radnim vremenom, dok je zaposlenost u privatnom sektoru pala za 73.000 pozicija. Ukupan neto gubitak radnih mjesta od 84.000 je konačni iznos koji preostaje nakon izračunavanja svih izgubljenih radnih mesta u tom mesecu minus broj dodanih radnih mesta.

„Februarska anketa o radnoj snazi ​​bila je jedna od najslabijih mesečnih objava koje smo videli u poslednje vreme. Pad zaposlenosti od [84.000] bio je loš, a ispod površine nije bilo mnogo pozitivnih detalja“, rekao je Brendon Bernard, viši ekonomista kompanije Indeed, u saopštenju.

„Projekcije za kanadsku ekonomiju u 2026. godini ukazuju na meko, ali stabilno tržište rada, gde je teško očekivati ​​da će se slabo tržište za one koji traže posao preokrenuti. Zabrinutost sada je da se na horizontu počinju nadvijati oblaci, prvo zbog trgovine, a sada i geopolitike.“

Ovo se dešava u trenutku kada trgovinski rat i američke tarife nastavljaju negativno uticati na kanadsku ekonomiju i tržište rada, pri čemu su preduzeća nesigurna u dugoročnom smislu, uglavnom odlažući planove za širenje i zapošljavanje. Rat s Iranom takođe je dodao sloj neizvesnosti globalnim ekonomijama jer cene nafte vrtoglavo rastu , a lanci snabdevanja su ugroženi, što bi moglo dodatno opteretiti potrošače i preduzeća.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Pronalaženje posla postaje sve teže za mlade Kanađane'

Anketa ekonomista koju je provela agencija Reuters uoči objavljivanja rezultata u petak očekivala je blagi porast stope nezaposlenosti, ali je takođe predviđala i povećanje od 10.000 radnih mesta prošlog meseca.

U prva dva meseca godine izgubljeno je ukupno 109.000 radnih mesta, uključujući 25.000 izgubljenih u januaru.

„Izveštaj o radu za februar je pomalo šokantan. Obrazac koji vidimo na tržištu rada ukazuje na to da preduzeća ne samo da pauziraju – ona se smanjuju“, rekla je u saopštenju Shannon Terrell, stručnjak za lične finansije u NerdWallet Canada.

Pad broja radnih mesta u februaru predvodi mladi u dobu od 15 do 24 godine, sa padom od 47.000, a stopa nezaposlenosti mladih porasla je za 1,3 procentna poena na 14,1 posto. Nedavni vrhunac nezaposlenosti mladih bio je 14,6 posto dostignut u septembru 2025. godine, što je najviše od 2010. godine.

SERBIANNEWS/CANADA

Četiri kanadska grada među najnepovoljnijim za kupovinu doma na svetu

0

Kupovina kuće u Kanadi je odavno za mnoge misaona imenica, a međunarodna poređenja to zaista stavljaju u tu perspektivu.

Globalna rang lista objavljena ove godine pokazuje koliko je skupo postati vlasnik kuće u Kanadi, a četiri grada su navedena među najskupljima na svetu.

Remitly, servis za digitalni transfer novca, proučio je nekoliko gradova, uključujući 10 u Kanadi, kako bi utvrdio koliko prosečni samac i par mogu udobno priuštiti za dom.

„Kako bismo otkrili gde u svetu najverovatnije možete sebi priuštiti da se nastanite, analizirali smo više od 150 gradova u najpopularnijim zemljama sveta za preseljenje , posmatrajući cene nekretnina, prosečne plate, hipotekarne stope, kamatne stope, akontacije/depozite i još mnogo toga kako bismo otkrili gde su najpovoljnija i najnepovoljnija mesta za kupovinu doma“, navodi se u izveštaju.

Oni koji žele živeti u San Joseu u Kaliforniji imaju najgore rezultate – prosečna osoba može sebi priuštiti samo 27 posto prosečne cene doma. Poređenja radi, par može priuštiti samo polovinu prosečne cene nekretnine, koja iznosi 54,6 posto.

Pa kako je Kanada prošla?

„Dalje na severu, u Kanadi, Vancouver, Toronto i Mississauga takođe se nalaze na listi nekih od najnepristupačnijih gradova za kupovinu kuće“, navodi se u istraživanju. „Dom mnogih prekrasnih pogleda , zemlja je popularna među onima koji se nadaju da će se skrasiti i stvoriti sebi život; međutim, čak i parovi koji pokušaju kupiti nekretninu zajedno teško mogu priuštiti prosečnu nekretninu.“

Remitly je takođe rangirao najpristupačnije gradove na svetu za kupovinu kuće, a nažalost, nijedan grad u Kanadi nije ušao među prvih 10.

Evo rang liste četiri kanadska grada koja su se našla na listi 20 najskupljih mesta na svetu za kupovinu nekretnine:

Vankuver

Globalni rang: 5

Nema iznenađenja. Vancouver ostaje najskuplje mesto za kupovinu nekretnine u Kanadi.

Ovde, samac koji prima prosečnu platu od 54.778 američkih dolara (74.437 kanadskih dolara) može priuštiti samo 34,9 posto prosečne nekretnine. Što se tiče parova, udruživanje novca im omogućava da priušte samo 70 posto prosečne nekretnine.

To znači da parovi, kako bi ostvarili svoje snove o vlasništvu nad nekretninom, i dalje moraju zavisiti od velikih depozita, pomoći svojih porodica ili umesto toga od najma. To je ujedno i peto najskuplje mesto u Severnoj Americi za kupovinu nekretnina.

Toronto

Globalni rang: 12.

Još jedan grad u kojem vlasništvo nad domom može delovati kao daleka stvarnost je Toronto, koji je 12. najskuplji grad na svetu. Prema Remitlyju, sama osoba s prosječnim prihodima može sebi priuštiti samo 41,5 posto prosječne cene doma.

Parovi u Torontu su u nešto boljoj situaciji od onih u Vancouveru, jer im dvostruki prihod omogućava da priušte 83 posto prosečne nekretnine. Toronto je takođe deveti najskuplji grad u celoj severnoj Americi za kupovinu nekretnina, što prosečnoj osobi otežava ulazak na tržište nekretnina.

Ali život u skupom gradu poput Toronta dolazi i sa nekim pogodnostima – globalno je rangiran kao 29. najbolji grad za podizanje porodice , sa sigurnosnom ocenom 81.

Mississauga

Globalni rang: 13.

Odmah iza Toronta, Mississauga je 13. najskuplji grad na svetu, a ujedno je i 10. najskuplji u severnoj Americi. Cene nekretnina ovde daleko nadmašuju prihode, pri čemu sama osoba može priuštiti samo 42,7 posto prosečnog doma, dok parovi mogu priuštiti 85,5 posto. Drugim rečima, kupovina doma ovde nije mali podvig.

Brampton

Globalni rang: 15

Samac s prosečnim prihodima može sebi priuštiti samo 44,7 posto tipičnog doma u Bramptonu, dok par može bez problema pokriti 89,4 posto. Ove cene svrstavaju Brampton na 15. mesto najskupljih gradova na svetu za kupovinu nekretnina.

Kompletnu listu pogledajte na Remitlyjevoj web stranici .

SERBIANNEWS/CANADA

Ludvigov muzej u Kelnu: Dobro došli u svet Jajoi Kusame

0
a large building with towers

Duga karijera japanske umetnice Jajoi Kusame prolazila je kroz uspone i padove, da bi u dvadeset i prvom veku dostigla kultni status. Kusama je danas najskuplja živa autorka globalne umetničke scene. U Kelnu je upravo otvorena velika retrospektivna izložba koja spaja sedam decenija Kusaminog delovanja, od američkih godina iz vremena antiratnog i hipi-pokreta, do novijih imerzivnih instalacija koje asociraju beskrajni svemir iznad nesigurne ljudske egzistencije. Ludvigov muzej pokazuje više od 300 radova, do početka avgusta, kad se izložba seli u Muzej Stedelijk u Amsterdamu.

Kusama stvara „halucinatorne prostore koji izgledaju kao pogled kroz mikroskop na strukturu beskonačnosti“, rekao je kustos Stefan Diderih na konferenciji za novinare uoči otvaranju izložbe u Ludvigovom muzeju u Kelnu.

Kusamina centralna instalacija na izložbi u Kelnu

Pokreni video

Sve postoji da se jednom rasprši i utone u beskraj. Tako savremena umetnička teorija tumači Kusamino obimno i raznovrsno delo, danas prepoznatljivo kroz beskrajne sobe s ogledalima, monumentalne skulpture meke na dodir i ikoničke figure veselih pegavih bundeva.

Od 1989. i retrospektive u Njujorku (CICA, Centar za međunarodnu savremenu umetnost), preko 1993. kada je predstavljala Japan na Bijenalu u Veneciji, globalna umetnička scena je Kusamu prihvatila kao zvezdu bez premca.

Izložba u Kelnu sledi hronološku strukturu, ali i jasno stavlja do znanja da se Kusamina umetnost kreće u krugu, uvek između istih motiva, koje proširuje u valerima emocija i boja.

„Поглед на космос са небеских степеница

„Pogled na kosmos sa nebeskih stepenica”, Kusamina imerzivna umetnost

Diderih: „Botanički i ćelijski organizmi njenih ranijih radova pojavljuju se danas umnoženi kroz principe beskrajne repeticije. Boje su dobile psihodeličan karakter. Ranjivost i nestajanje su deo tog iskustva, jednako kao i ponovno spajanje u velikoj kosmičkoj celini.“

Umetnost kao lek, strah kao umetnost

Jajoi Kusama je rođena 1929. u Macumotu, u dobrostojećoj porodici. Vrlo rano je počela da se slama pod pritiscima koji često prate odrastanja u patrijarhalnoj japanskoj kulturi.

Za terapiju, savetovano joj je da se odvoji od porodice i promeni zemlju, što je i učinila sredinom pedesetih godina prošlog veka.

Instalacija: „Tu sam, ali to je ništa”

Pokreni video

Došla je u Njujork i uključila se u njegovu vibrantnu umetničku scenu tog doba. Privlačila je pažnju medija nizom provokativnih hepeninga, kada je naga ljudska tela pokrivala jarkim tačkastim ornamentima i štofanim falusima. Zvali su je „kraljicom skandala“.

Živela je sa Donaldom Džadom, utemeljiteljem minimalne umetnosti. Klas Oldenburg joj je ukrao ideju za takozvane soft scultures/meke skulpture.

Džozef Kornel je bio Kusamina poslednja ljubav. Tu se uvek doda, njena platonska ljubav, jer su oboje bili umetnici dečjih duša beskrajno uplašeni stvarnim životom.

Posle Kornelove smrti i prvog pokušaj samoubistva, Kusama se vratila u Japan, a 1977. sama otišla na lečenje u psihijatrijsku ustanovu otvorenog tipa. U njoj živi i danas, skoro stogodišnjakinja. Danju radi u svom velikom tokijskom ateljeu, uveče se vraća u svoju sobu u klinici.

Kočije od bundeve

Ludvigov muzej je izložbu postavio kao spektakl boje i beskonačnosti.

Кусама: Infinity Mirrored Rooms/Собе бескрајних огледала

Kusama: Infinity Mirrored Rooms/Sobe beskrajnih ogledala

Najveća soba je rezervisana za senzorni košmar koji stvaraju pipci izduženih žutih formi. Prepoznaje se analogon ranih Kusaminih radova, pegava bundeva koja se penje po nebeskim stepenicama kao psihodelična verzija Alise u zemlji čuda.

Centralna poruka Kusamine umetnosti je sposobnost svega živog da propadne, a da se ipak održi; da se kreće u talasima između nestajanja i ponovnog buđenja. Pesimizam i radost dva su odsjaja u istom ogledalu.

Кусамине инсталације испод торњева келнске катедрале

Kusamine instalacije ispod tornjeva kelnske katedrale

U vizualni kod postavke je integrisana i kelnska katedrala. Njeni tornjevi se uzdižu iznad muzejske terase ukrašene džinovskim Kusaminim cvetovima.

Dva monumentalna osećaja, jedan gotički, drugi moderni, dopunjuju se u otkucavanju protoka vremena.

U kakvoj su vezi broj dece koju imate, i dužina života

0
Woman and two children looking at landscape

Rađanje većeg broja dece ili, s druge strane, ostanak bez potomaka povezani su sa kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem, pokazali su rezultati nedavne studije koju je sproveo tim istraživača sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.

У каквој су вези број деце коју имате, и дужина животаU kakvoj su vezi broj dece koju imate, i dužina života

Istraživači naglašavaju da nalaze ne treba shvatiti kao zdravstveni savet za pojedince. Umesto toga, ukazuju na povezanost sa određenim teorijama o dužini života i faktorima koji na to utiču.

Teorija o jednokratnoj somi (telu), na primer, predlaže stav da su naši životi ravnoteža između reprodukcije i preživljavanja – ako se više resursa koristi za prvo, manje ostaje za drugo.

„Sa stanovišta evolucione biologije, organizmi imaju ograničene resurse kao što su vreme i energija“, kaže biolog Mikaela Hukanen sa Univerziteta u Helsinkiju. „Kada se velika količina energije uloži u reprodukciju, ona se oduzima od mehanizama za održavanje i popravku tela, što bi moglo da smanji životni vek”, dodala je.

Iako su studije ranije pokazale da je rađanje više dece povezano sa nižim bogatstvom (standardom) kasnije u životu, većina prethodnih istraživanja je uključivala samo jednu ili dve varijable odvojeno – kao što je starost u kojoj je žena rodila svoje prvo dete ili koliko je dece ukupno imala.

Istraživači koji stoje iza ove nove studije konstruisali su sveobuhvatniju sliku istorije rađanja i smrtnosti, analizirajući podatke o 14.836 žena koje su bliznakinje (kako bi se minimizirao uticaj genetskih faktora). Podgrupa od 1.054 učesnice je takođe procenjena na markere biološkog starenja. Ove učesnice su raspoređene u sedam grupa, na osnovu broja dece koju su rodile i kada su ih rodile.

Važne su i godine u kojima se žena ostvarila kao majka

Statistički gledano, osobe koje nisu rodile decu ili koje su bile u grupi sa prosekom od šestoro do osmoro rođene dece, lošije su prošle u pogledu biološkog starenja i rizika od smrtnosti.

Žene koje su dobile decu rano u životu takođe su pokazivale znake bržeg biološkog starenja i kraćeg života, ali je ova razlika uglavnom nestala nakon kontrole drugih faktora, poput konzumiranja alkohola i indeksa telesne mase (ITM).

Međutim, rezultati za žene bez dece i žene sa velikim brojem dece ostali su isti čak i nakon uzimanja u obzir drugih faktora.

Najniži markeri biološkog starenja i rizika od smrtnosti zabeleženi su u grupi žena koje su u proseku imale između dvoje i troje dece, i među onima koje su bile u drugom stanju između svoje 24. i 38. godine.

Teorija o jednokratnoj somi ne objašnjava zašto je nemanje dece povezano sa lošijim ishodima u smislu zdravlja i dužine života. Istraživači sugerišu da varijable koje ovde nisu merene – poput postojećih medicinskih stanja – mogu uticati i na rađanje i na zdravlje u kasnijem životu.

Slika

„Osoba koja je biološki starija od svoje kalendarske starosti ima veći rizik od smrti“, kaže epigenetičarka Mina Olikainen sa Univerziteta u Helsinkiju. „Naši rezultati pokazuju da izbori u životnoj istoriji ostavljaju trajan biološki otisak koji se može meriti mnogo pre starosti”, objasnila je.

„U nekim našim analizama, rađanje deteta u mladosti takođe je bilo povezano sa biološkim starenjem. I ovo se može odnositi na evolucionu teoriju, jer prirodna selekcija može favorizovati raniju reprodukciju koja podrazumeva kraće ukupno vreme generacije, čak i ako to podrazumeva troškove vezane za zdravlje povezane sa starenjem”, ističe epigenetičarka Mina Olikaine.

Važno je imati na umu da ovakva statistika ne pokazuje direktan uzrok i posledicu, već samo povezanost među velikom grupom ljudi. Ta povezanost može se koristiti za razvoj daljih bioloških istraživanja i za informisanje strategija javnog zdravlja.

Međutim, svakako da mnoštvo drugih faktora utiče i na životni vek i na biološko starenje, kao što istraživači ističu. Ovu studiju zato treba razmotriti i u kontekstu drugih istraživanja koja pokazuju prednosti roditeljstva. „Svaka žena stoga ne bi trebalo da razmatra promenu sopstvenih planova ili želja u vezi sa decom na osnovu ovih nalaza“, ogradila se Olikainen.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.

Najduže pokretne stepenice na svetu

0
an escalator with yellow bars going down it

Nazvane su Čudesne božanske stepenice (Wushan Goddess Escalator) i otvorene su za javnost 17. februara 2026. godine, u vreme proslave Kineske nove godine.

Kina je izgradnjom najdužih pokretnih stepenica na svetu oborila svetski rekord. Stepenice povezuju dva naselja koja se nalaze na udaljenosti od sat vremena po brdovitom terenu.

Stanovnici kineskog megapolisa Čongking, u oblasti Vušan, izgradnjom ovih stepenica olakšali su svoja kretanja, jer su se ranije kretali uskim putevima smeštenim među strmim liticama.

Stepenice su dugačke 905 metara, a prostiru se do visine od 242 metra, od podnožja, pa do vrha.To je otprilike ekvivalent neboderu od 80 spratova. Sastoje se od 21 niza pokretnih stepenica, osam liftova, četiri pokretne trake, dva pešačka mosta i dva nadvožnjaka, svi povezani u besprekornu stazu koja se elegantno prilagođava planinskom obodu.

Inženjeri koji su idejno projektovali i izgradili ovaj grandiozan projekat izgradili su čitav sistem duž vertikalne ose Avenije Boginje u oblasti Gaotong.

Godinama su se lokalni stanovnici u ovom delu Čongkinga mučili penjući uz stepenice ili zaobilazili duge puteve koji su pratili konfiguraciju terena, ali to se sada promenilo.

Putovanje koje sada traje samo 20 minuta znači da lokalci mogu ići na posao, obavljati obaveze i posećivati porodicu bez ikakvog napora. Turisti sada lako mogu stići do lokacija sa pogledom na klisuru Vu i spektakularne pejzaže Tri klisure..

Građevinska ekipa bila je odlučna da sve uradi kako treba u ovom ozloglašeno strmom gradu. Vožnja trenutno košta samo 3 juana (oko 40 američkih centi) tokom probne faze. Nakon toga, pažljivo će se pratiti performanse u stvarnim uslovima i odrediti konačna cena.

Da li su na boravak u svemiru otporniji astronauti ili astronautkinje

0
two astronauts standing on the surface of the moon

Poznato je da produženi periodi provedeni u mikrogravitaciji utiču na ljudsko telo. To uključuje atrofiju mišića, gubitak gustine kostiju i promene u kardiovaskularnom, endokrinom i nervnom sistemu. Ali za žene astronaute postoji i veći rizik od razvoja krvnih ugrušaka, sugerišu nedavni nalazi.

Да ли су на боравак у свемиру отпорнији астронаути или астронауткињеDa li su na boravak u svemiru otporniji astronauti ili astronautkinje

Većina studija o ljudskom zdravlju u svemiru uključivala je muške astronaute. Ali kako broj žena astronauta nastavlja da raste, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se rešili potencijalno zdravstveni rizici povezani sa polom.

To je i bila motivacija za novu studiju koja ispituje kako mikrogravitacija utiče na zgrušavanje krvi, posebno kod žena. Ona se sastojala od 18 žena koje su učestvovale u petodnevnom testu kako bi se procenio rizik od razvoja potencijalno opasnih krvnih ugrušaka.

Rezultati podržavaju postojeće dokaze da su žene u većem riziku od venske tromboembolije i identifikovali su hiperkoagulaciju kao potencijalni ključni mehanizam.

Istraživanje je vodio tim iz Laboratorije za vazduhoplovnu fiziologiju Univerziteta Sajmon Frejzer (SFU), koji sarađuje sa Kanadskom svemirskom agencijom (CSA) i međunarodnim svemirskim agencijama kako bi proučio efekte istraživanja svemira na astronaute.

Problem krvnih ugrušaka

Na Zemlji, krvni ugrušci se često povezuju sa starenjem, ali mogu uticati i na mlađe ljude. Zbog Zemljine gravitacije, krvni ugrušci se generalno formiraju u venama nogu, gde blokiraju protok krvi i dovode do bola i otoka. U nekim slučajevima, mogu doći do pluća, uzrokujući po život opasnu plućnu emboliju, srčani udar ili moždani udar.

Činjenica da se formiraju u nogama daje osobi više vremena da potraži lečenje i da se ugrušak ukloni, ili da ga telo samo razgradi. Ali u mikrogravitaciji, krv se nakuplja u glavi, a ponekad i u stopalima, stvarajući uslove u kojima je veća verovatnoća stvaranja ugrušaka.

„Otkrili smo da se u svemiru krvni ugrušci češće formiraju u jugularnoj veni. Odatle, ne mora da putuje daleko da bi stiglo do pluća ili srca i pokrenulo ozbiljan medicinski događaj. Svemir nije mesto gde želite da se ove stvari dešavaju“, navodi se u nalazima tima istraživača.

Ризик од крвних угрушака већи је за жене које бораве у свемиру

Rizik od krvnih ugrušaka veći je za žene koje borave u svemiru

Prvi nagoveštaji da bi astronautkinje mogle biti izložene većem riziku od zgrušavanja pojavili su se 2020. godine kada je astronautkinja na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) razvila neočekivani ugrušak u jugularnoj veni.

Tim je ispitivao reakcije zgrušavanja u realnom vremenu kod 18 zdravih žena tokom pet dana u prostoru simulirajući bestežinski položaj. Zatim su analizirali učesnice koristeći rotacionu tromboelastometriju (ROTEM), kako bi izmerili brzinu kojom su se krvni ugrušci formirali i napredovali.

Ova brza metoda testiranja krvi procenjuje funkciju koagulacije i uzroke krvarenja u realnom vremenu. Takođe su analizirali krv na ženske hormone, za koje je utvrđeno da nemaju uticaja na zgrušavanje krvi.

Ključni nalazi studije ukazuju na to da je vreme potrebno za stvaranje krvnih ugrušaka (vreme koagulacije) u mikrogravitaciji duže, ali da kada proces počne, ugrušci se formiraju brže. A kada se jednom formiraju, ugrušci su pokazali veću čvrstoću i stabilnost od onih koje se tipično primećuju kod pacijenata na Zemlji.

„Znamo da se na Zemlji zgrušavanje kod muškaraca i žena može razlikovati sa godinama, ali imamo malo informacija o tome da li će se to razlikovati kada su u svemiru. U ovom okruženju mikrogravitacije, otkrili smo da je učesnicama trebalo duže da im se krv počne zgrušavati. Ali kada je to zgrušavanje počelo, formiralo se brže i bilo je stabilnije, što je otežalo razgradnju”, navodi se u nalazima istraživanja.

Kako do Meseca i Marsa

Nalazi studije izazivaju zabrinutost za posade astronauta koje će biti daleko od medicinske ili hitne pomoći. Takođe ukazuju na to da su potrebna dalja istraživanja kako bi se procenili potencijalni rizici za posade na dugotrajnim misijama.

Slika

Ovo uključuje posade koje rade na Mesecu kao deo Nasinog programa Artemis i na budućim misijama na Mars, gde će astronauti provoditi mesece u tranzitu. Tim istraživača sada analizira i upoređuju svoje rezultate sa studijama koje uključuju muške dobrovoljce.

Te analize će pomoći u informisanju budućih medicinskih procedura praćenja i lečenja potrebnih za duže misije u svemir.

U međuvremenu, svemirske agencije već osiguravaju da astronauti na MSS redovno dobijaju ultrazvuk gornje šuplje vene što ista metoda kojim je slučajno identifikovan ugrušak kod astronautkinje 2020. godine.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Acta Astronautica.

Vučić sa predsednikom francuskog EDF-a: Analiziramo ključne aspekte mogućeg razvoja nuklearne energije

0

Saradnja sa kompanijom EDF, jednim od vodećih svetskih aktera u oblasti nuklearne energije, za nas je važan korak ka obezbeđivanju stabilne, čiste i dugoročno održive električne energije, poručio je predsednik Vučić posle sastanka sa prvim čovekom Elektroprivrede Francuske.

Predsednik Aleksandar Vučić razgovarao je u Beogradu sa predsednikom i izvršnim direktorom Elektroprivrede Francuske (Électricité de France – EDF) Bernarom Fontanaom o rešenjima za energetsku budućnost Srbije, daljem razvoju saradnje i mogućnostima za uvođenje nuklearne energije.

“Važan i sadržajan razgovor sa predsednikom kompanije EDF o strateškim rešenjima za energetsku budućnost Srbije, jačanju naše energetske sigurnosti i mogućnostima za uvođenje nuklearne energije kao dela dugoročnog plana Srbije za diversifikaciju izvora snabdevanja. U uslovima sve izraženijih izazova na globalnom energetskom tržištu, razgovarali smo o konkretnim koracima za dalji razvoj saradnje, kao i o značaju ovakvih projekata za stabilnost privrede, sigurnost snabdevanja i bolji kvalitet života građana”, naveo je Vučić u objavi na Instagramu.

Prema njegovim rečima, suština ovih planova nije samo u tome da Srbija ima dovoljno energije danas, već da na vreme gradi kapacitete koji će obezbediti sigurnu, stabilnu i predvidivu energetsku budućnost u decenijama koje dolaze.

“Pažljivo analiziramo sve ključne aspekte mogućeg razvoja programa mirnodopske primene nuklearne energije, od stručnih kadrova i učešća domaće privrede, do uticaja na prenosnu mrežu, izbora lokacija i otvorenog informisanja javnosti. Važno je da građani razumeju da je reč o dugom, odgovornom i temeljnom procesu, koji se sprovodi po najvišim međunarodnim standardima i uz podršku iskusnih partnera”, istakao je predsednik.

Vučić je poručio da Srbija ostaje opredeljena da sa pouzdanim partnerima gradi temelje svoje energetske nezavisnosti.

“Saradnja sa kompanijom EDF, jednim od vodećih svetskih aktera u oblasti nuklearne energije, za nas je važan korak ka obezbeđivanju stabilne, čiste i dugoročno održive električne energije, ali i prilika da razvijamo domaće znanje, osnažimo našu industriju i pripremimo zemlju za vreme u kojem će energetska sigurnost biti jedno od ključnih pitanja ukupnog razvoja”, zaključio je Vučić.