13 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 570

Zdrave Ferero kuglice od samo 3 sastojka: Ukus je bolji od originala, a jedu se bez griže savesti

0

Ako volite Ferrero Rocher, ovu zdravu verziju popularnog slatkiša ćete obožavati.

Savršeni spoj lešnika i čokolade, a gotove su za 5 minuta. Kada ih ponudite gostima, uvek se pojedu prve. Ove kuglice su zdrave, bez glutena, bez rafinisanog šećera i bez mlečnih proizvoda, a prave se od samo 3 sastojka.

Popularna food influenserka Marija Mazalin na svom profilu objavila je recept za zdrave Ferrero kuglice koji vam donosimo u nastavku.

Sastojci

  • 150g prženih lešnika (100g u kuglice, 50g za posipanje, možete kupiti već pržene, a niže je recept kako da ispržite sirove)

  • 140g urmi (to je oko 22kom)

  • 100g kakaa

Priprema

  1. Urme potopite 10min u kipućoj vodi; iscedite, a vodu od potapanja sačuvajte

  2. U blender/secko/food processor stavite sve sastojke i blendajte do mekane mase (najbolje podelite sastojke u 2 dela ako imate manjeg secka)

  3. Usitnite ili izblendajte preostale lešnike i umešajte u to kašičicu kakaa pa u to ubacite kuglice da ih time obložite (opciono)

  • neka stoje u frižideru pola sata pre konzumacije da se stegnu i tamo ih čuvajte

Teniseri Srbije na udaru kosovskih Albanaca zbog pesme „Veseli se srpski rode”

0

Teniski savez tzv. Kosova reagovao je na dešavanja uoči meča Srbije i Velike Britanije u Dejvis kupu.

Srpski teniseri su na teren u Malagi izašli uz pesmu „Veseli se srpski rode”, što je naišlo na osudu u Prištini, ali i kod pojedinaca u regionu.

„Žalosno je da se ovakve provokacije sa nacionalističkim pesmama i akcijama dešavaju na velikim sportskim manifestacijama, posebno u Dejvis kupu. ITF (Međunarodna teniska federacija) kao organizator takmičenja je odgovoran i saučesnik za ovu provokaciju protiv države Kosovo”, navodi se u saopštenju Teniskog saveza tzv. Kosova.

Teniski savez tzv. Kosova je saopštio i da će u koordinaciji sa institucijama podneti žalbu ITF-u, Međunarodnom olimpijskom komitetu i drugim relevantnim institucijama.

Tamošnji mediji su podsetili da je Đoković na Rolan Garosu na kameri napisao „Kosovo je srce Srbije”.

Srbija je Veliku Britaniju pobedila sa 2-0, a u polufinalu koje se igra u subotu od podneva, sastaće se sa Italijom.

Moderni semafor proslavlja 100 godina, a EVO kako je nastao

0

Bez semafora na raskrsnicama nastao bi kolaps u saobraćaju. Savremeni semafor u tri boje je svakodnevni pomoćnik vozačima, a ove godine slavi 100. rođendan.

Prvi put se pojavio u Americi i izmislio ga je novinar i prodavac proizvoda za kosu.

Koliko smo navikli na ove tri prepoznatljive boje? Crvena, žuta i zelena. I danas postoji bezbroj vozača koji ne mogu pravilno i bezbedno da prođu raskrsnicu bez ova tri svetla.

Savremeni semafor sa tri boje svakodnevni je pomoćnik svim vozačima, a postoji toliko dugo da je čak i iznenađujuće što ovog meseca slavi 100. rođendan.

Američki zavod za patente je 20. novembra 1923. dodelio zaštitni znak #1,475,074 46-godišnjem „inovatoru amateru“ Geretu Morganu za inovativni semafor u tri boje.

Crveni – Stop i Zeleni signal – Free/Go, su izmišljeni pre toga, ali je Garet Morgan dodao srednju ‘žutu’ boju kao simbol za – Oprez!

Međutim, semafor kakav danas poznajemo nastavio je da se usavršava decenijama nakon toga, ali je Morgan postavio temelje za njega.

Garet Morgan je zapravo dodao žuto svetlo kako bi poboljšao bezbednost raskrsnica u američkim gradovima i pomogao vozačima da se pripreme za nadolazeće crveno svetlo.

Novinar i izumitelj

Morgan po zanimanju nije bio inovator, već je živeo kao novinar i prodavac proizvoda za kosu u Ohaju. Na kraju je prodao svoja prava na revolucionarni izum kompaniji General Electric za 40.000 dolara.

Istorijski gledano, prvi semafor na svetu pojavio se na suprotnom kraju Atlantskog okeana – postavljen je u Londonu 1868. godine, prenosi klix.ba.

U pitanju je bila obična gasna lampa na ručni pogon, koja je, štaviše, eksplodirala i povredila operatera oko mesec dana nakon što je puštena u rad. Počeci moderne tehnologije nikada nisu laki.

Sve spremno za veliku svečanost i dolazak patrijarha Porfirija u Foču (FOTO/VIDEO)

0

U toku su pripreme za doček patrijarha srpskog Porfirija koji u Foču dolazi sutra, a veliko osvećenje hrama Svetog Save i liturgijsko sabranje je u nedjelju. Hram u Foči najveća je pravoslavna svetinja u Srpskoj i BiH.

Posjeta patrijarha srpskog Porfirija sa više vladika, veliki je blagoslov za Mitropoliju dabrobosansku i Foču, u kojoj skoro trideset godina rade jedan od tri fakulteta i jedna od osam bogoslovskih škola Srpske pravoslavne crkve.

Vjernici nadahnuti, zbog velikog osvećenja hrama, čija je izgradnja počela prije 17 godina, i ispunjenja vijekovnog sna da u centru Foče podignu bogomolju.

U subotu, patrijarh će posjetiti Opštinu Foča, Bogoslovski fakultet, Bogosloviju, a u večernjim časovima biće služena doksologija u hramu. U nedjelju, nakon svečanog čina osvećenja i arhijerejske liturgije, patrijarh će blagosloviti i Medicinski fakultet.

– Svjedočimo istorijskom događaju jer patrijarh dolazi da nas napoji vodom živom vječnog života i da bismo ostali uz Hrista na jevanđeljskom putu – rekao je protojerej Dušan Andrić starješina Svetosavskog hrama u Foči.

Temelji svetosavskog hrama površine 1.500 metara kvadratnih, osveštani su 2006. godine. Ukrovljen je 2012, bogosluženja su počela godinu kasnije. Ikonostas je uređen 2019, a prošle godine popločan je plato.

Ovo je peta posjeta srpskih prvojerarha Foči, blaženopočivši German pohodio je početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, Pavle je bio 1993. i 1998. godine, a blaženopočivši Irinej 2012.godine.

‘Zastrašujuće’: Ford kaže da su potrebne strožije kazne kako bi kradljivce automobila zadržali iza rešetaka

0

Premijer Ontarija Doug Ford poziva na strožije kazne i zahteve za kauciju za kriminalce optužene za krađu vozila, koji koriste sve drskija sredstva.

„Oni su od krađe automobila prešli na razbijanje vrata, i onda prelaze granicu“, rekao je Ford na pitanje o porastu krađa automobila.

Rekao je da želi da savezna vlada poveća broj službenika kanadske granične službe, kako bi se pozabavili graničnim aspektom krađa vozila i dodao da je potrebno učiniti više kako bi se osiguralo da prekršioci ne budu brzo oslobođeni.

“Samo zamislite da ležite u krevetu i da su vam vrata razbijena. To je zapravo zastrašujuće”, rekao je Ford. Ali ovi kriminalci moraju ići u zatvor i da ih sudije ne puštaju napolju, ništa nije frustrirajuće nego mi uhapsimo ove loše momke, a sutradan će ih neko pustiti da izađu i ukradu druga kola.

“Vaša je dužnost kao sudije da ove momke držite zatvorene iza rešetaka. Dokle god možete. Zaključak, morate to učiniti.”

Događaj je održan kako bi se istaknuo udeo Mississauge u ranije najavljenom pokrajinskom programu za borbu protiv krađe vozila. Grant za sprečavanje krađe automobila obezbeđuje 18 miliona dolara za pomoć u finansiranju 21 projekta tokom tri godine, s ciljem jačanja napora u borbi protiv krađe vozila.

Ontario je zabeležio porast krađa automobila u poslednjih nekoliko godina, sa povećanjem od 72 posto od 2014. do 2021. Prema podacima, vozilo se ukrade u Ontariju svakih 14 minuta.

Lopovi i kriminalne mreže su posebno ciljaju područje GTA, prema pokrajini, pri čemu je Toronto zabeležio porast krađe automobila za 81 posto u periodu od 2014. do 2021. i 78 posto porasta nasilnih krađa automobila od 2021. do 2022. godine.

Šef policije Mississauge Nishan Duraiappah govorio je zajedno s Fordom u petak i rekao da postoji više razloga za drastično povećanje, uključujući probleme u lancu dostave nakon COVID-a i nestašicu čipova za nova vozila, kao i sve sofisticiraniju i agresivniju taktiku krađe.

“Trenutno je rizik-nagrada za krađu vozila i mogućnost bez napora, da se ono stavi u teretni kontejner ili da se na prevaru preproda ovde u zemlji ili koristi za druge kriminalne aktivnosti, tako velika, i za nekoliko minuta sve nestaje”, rekao je Duraiappah.

“Činjenica da su ljudi svesni da je to tako lako i da znate, to se na najnižem nivou vidi kao samo krađa imovine. To je zapravo finansiranje, odmah iza droge i prevara, kao što je najveći izvor organizovanog kriminala na međunarodnom nivou.”

SERBIANNEWS/CANADA

Maloprodaja je u septembru porasla za 0,6 posto, navodi StatsCan

0

Maloprodaja je u septembru porasla za 0,6 posto na 66,5 milijardi dolara, objavila je u petak kanadska statistika, što je bolji rezultat nego što je agencija očekivala.

Statistički zavod Kanade takođe kaže da rane procene pokazuju da je maloprodaja porasla za 0,8 posto u oktobru, iako je upozorila da će procene biti revidirane.

Četiri od devet podsektora koje statistički zavod Kanade prati zabeležila su rast prodaje, uključujući povećanje od 1,5 posto kod dilera delova za motorna vozila koje je vođeno rastom od 2,4 posto kod prodavaca novih automobila. Prodavci polovnih automobila pali su za dva posto.

Shelly Kaushik, ekonomista Bank of Montreal, napisala je u belešci da će, iako je maloprodaja u septembru bila jača nego što se očekivalo, potrošači verovatno i dalje biti oprezni u svojoj potrošnji, dok su kamatne stope u porastu i dok resetovanje hipoteka tek dolazi.

Osnovna maloprodaja, koja ne uključuje benzinske pumpe, prodavce goriva i trgovce motornim vozilima i delovima, pala je u septembru za 0,3 posto.

Prodaja maloprodaje hrane i pića opala je za 0,4 posto, a prodaja u trgovinama sportske opreme, hobija, muzičkih instrumenata, knjiga i ostalog opala je za 1,6 posto.

SERBIANNEWS/CANADA

Federalna komisija proglasila Božić kao “verski netolerantan praznik”

0

Kanadska komisija za ljudska prava – agencija sa širokim pravosudnim ovlašćenjima koju u potpunosti finansira savezna vlada – objavila je da je proslava Božića dokaz kanadske “kolonijalističke” verske netolerancije.

“Diskriminacija verskih manjina u Kanadi je utemeljena u kanadskoj istoriji kolonijalizma”, stoji u dokumentu o verskoj netoleranciji koji je prošlog meseca objavila agencija.

“Očigledan primer su zakoniti praznici u Kanadi”, dodaje se, napominjući da hrišćani i ostali za praznike Božić i Vaskrs imaju slobodne dane, dok nehrišćani moraju “zatražiti posebno, kako bi slavili svoje svete dane”.

Suština izveštaja, o kojoj je prvi izvestio Blacklock’s Reporter , je da je Kanada puna verske netolerancije i da je uvek takva bila. “Da bi krenuli napred ka održivoj promeni, svi Kanađani prvo moraju priznati kanadsku istoriju verske netolerancije”.

Ovo sve stoji u izveštaju je uprkos činjenici da je slobodno ispovedanje vere bio kanadski zakon od pre sastavljanja Konfederacije, stanje stvari koje bi bilo vrlo retko u svetu 19. veka.

Godine 1851., kolonijalna provincija Kanade čak je donela Zakon o slobodi bogoslovlja, koji je štitio sve “slobodnog vršenja i uživanja u verskoj profesiji i bogosluženju, bez diskriminacije ili preferencija”.

Ova rana tolerancija verskog pluralizma delimično se ogleda u činjenici da gotovo sve preovlađujuće nehršćanske religije Kanade imaju korene u zemlji koja se proteže unatrag skoro 100 godina.

Prva kanadska džamija, Al-Rashid džamija u Alberti, izgrađena je 1938. od doprinosa koji su donirali i nemuslimani u regionu.

Prvi kanadski hram Sikha otvoren je 1908. u Vankuveru, a prema Vancouver Heritae Foundation je bio „međureligijski prostor u kojem su i nesikhi imali izvršne funkcije“. Najstarija jevrejska skupština u zemlji datira iz 1768. godine u Montrealu.

Ništa od ovoga se ne spominje u dokumentu za diskusiju. Umesto toga, fokusira se prvenstveno na jedan očigledan izuzetak kanadske istorije i zapisa o verskoj toleranciji: višedecenijsko nastojanje države da se iskoreni tradicionalna starosedilačka duhovnost u korist hršćanstva, uglavnom kroz sistem indijanskih rezidencijalnih škola.

Kanadska komisija za ljudska prava to ne navodi kao anomaliju, već kao simbol kanadskog “identiteta kao kolonijalne države-naseljenika”.

Kanadska komisija za ljudska prava osnovana je 1977. godine kako bi se sproveo kanadski zakon o ljudskim pravima — što se najviše čini kroz Kanadski sud za ljudska prava. Oni rade zahvaljujući 32 miliona dolara godišnje iz federalnog finansiranja.

Poslednjih godina komisija se snažno naslanja na doktrinu “antirasizma” – ideologiju koja smatra da, puka pravna jednakost nije dovoljna, jer svaki ishod koji nesrazmerno utiče na jednu grupu u odnosu na drugu mora inherentno biti proizvod “sistemskog rasizma”.

“Sistemski rasizam je uporni problem u Kanadi. Nijedna organizacija i nijedna vlada nisu imuni”, navodi se u antirasističkoj deklaraciji komisije.

Na ” vremenskoj liniji protiv rasizma”, agencija dodaje da su njeni “službenici za ljudska prava” bili ovlašteni da otkriju “suptilni miris” rasizma i da im je posebno naređeno da daju prioritet slučajevima koji se odnose na “rasu, boju ili nacionalnog ili etničkog porekla.”

Dokument za raspravu koji navodi zakonske božićne praznike kao oblik “verske netrpeljivosti” sadržan je u delu u kojem se tvrdi da sve to predstavlja “oblik diskriminacije”.

I to nije nova ideja. Dugi dokumenti o stavovima koje je izradila Komisija za ljudska prava Ontarija takođe se pozivaju na kanadsku statutarnu proslavu Božića kao primer “sistemskog verskog proslavljanja”.

Zakonski praznik 25. decembra „može negativno uticati na nehrišćane, od kojih će neki možda morati da potraže poseban zahtev da bi slavili svete svoje vere“, stoji u tekstu .

Ovakvi stavovi nisu bez potencijalnih pravosudnih posledica, budući da obe komisije zadržavaju moć da sprovedu sankcije i kazne protiv poslodavaca za koje smatra da su se bavili “diskriminacijom”.

Uprkos tvrdnji kanadske komisije za ljudska prava da slobodan dan na Božić predstavlja versku netoleranciju, ankete pokazuju da Kanađani koji nisu hrišćani gotovo univerzalno nemaju problema s praznikom.

Prošlogodišnja anketa Legera pitala je Kanađane koji su odrasli kao nehrišćani da li ih je uvredio pozdrav ” Merry Christmas”. Od ispitanika, 92 posto je reklo “ne”. Ista anketa je takođe pitala Kanađane svih religija da li Božić i druge „verske“ praznike treba izbaciti iz službenih zakonskih praznika u zemlji. Samo šest posto je reklo “da”.

To je verovatno razlog zašto su – barem na parlamentarnom nivou – političari uglavnom napustili bilo kakvu prethodnu suzdržanost o spominjanju reči “Božić” u korist neutralnih izraza kao što su “Zima” ili “Praznici”.

Lider NDP-a Jagmeet Singh – trenutno jedini nehrišćanski lider velike stranke – čak je poželeo “čuvajte Hrista u Božiću” u svojoj službenoj božićnoj poruci 2018. “Za hrišćane širom sveta ovo je vreme za slavlje života i učenja Isusa Hrista – i njegove poruke saosećanja, hrabrosti i empatije”, napisao je .

SERBIANNEWS/CANADA

Bravo Miomire! Srbija povela protiv Britanije u meču top klase

0

Pomalo neočekivano selektor Viktor Troicki je izabrao da Miomir Kecmanović izađe na megdan Džeku Drejperu u prvom meču četvrtfinala Dejvis kupa između Srbije i Velike Britanije, ali se to ispostavilo kao odlična odluka. Mladi Beograđanin je savladao momka iz Londona sa 2:0, po setovima 7:6, 7:6 i poveo Srbiju ka okršaju sa Italijom, koja je prethodno eliminisala Holandiju sa 2:1. Značilo bi to novi okršaj Novaka Đokovića i Janika Sinera, koji su nedavno vodili uzbudljive borbe u dva meča na Završnom mastersu u Torinu, ali o tom potom…

U meču koji je kvalitetom bio na mnogo višem nivou nego što je njihov trenutni rejting (54. i 60. mesto ATP rang listeKecmanović je odigrao sjajno i pokazao da je izuzetno koncentrisan doputovao u Malagu, uprkos seriji od četiri uzastopna poraza. U drugom međusobnom okršaju revanširao se Drejperu za ovogodišnji poraz u Lionu i utabao stazu Đokoviću na putu ka polufinalu.

Najbolji srpski i svetski teniser dosad je triput igrao sa Norijem i svaki put bio uspešniji, pa se očekuje da overi prolaz u narednu rundu.

Iako je Drejperov prvi servis prosečno iznosio oko 200 kilometara na sat, Kecmanović se uspešno branio, a čak i svojim servisom protivniku stvorio više problema nego ovaj njemu. Nijednu brejk šansu nije imao Džek Drejper u današnjem meču sve do taj-brejka drugog seta, kada je poveo 2:0, ali mu se 24-godišnji Srbin revanširao duplom merom.

Prvi set rešen je u taj-brejku sa ubedljivih 7:2 za našeg tenisera, ali je Miomir mogao i ranije da povede. Prve brejk lopte imao je pri vođstvu 4:3 i 40:15, potom i dve na 5:4, međutim, Britanac je hrabrom igrom uspeo da se odbrani i produži trajanje prvog seta. Ali, ne i da ga reši u svoju korist.

U drugom su obojica tenisera nastavili da igraju na visokom nivou, pa je u pojedinim momentima dugih razmena udaraca delovalo kao da na terenu gledamo tenisere iz Top 10. Sve su stizali i igrali daleko iznad svog nivoa. Kecmanović, ipak, na nešto višem.

Uspeo je srpski teniser da ostane smiren na 5:6 i sigurnim servisom dođe do još jednog taj-brejka, a onda ga i pored 0:2 i drame jer je ispustio prednost 5:2 (5:5) ponovo reši u svoju korist – 8:6.

Meč je odigran u sjajnom ambijentu, pred punim tribinama dvorane u Malagi. Organizatori su ranije danas saopštili da su jedino za ovaj četvrtfinalni okršaj rasprodate sve ulaznice. Lepu podršku imao je Kecmanović, a imaće je i Đoković. Doputovali su čak i ljudi iz Srbije da ih podrže, a nadamo se da će na kraju biti baš kao što su Đoković i ekipa nagovestili izlazeći na teren uz taktove pesme Danice Crnogorčević – “Veseli se srpski rode”.

Ipak, prvo treba Novak da pobedi Norija, potom da svi zajedno eliminišu Italiju, a onda i u finalu budu bolji od Finske ili Australije.

TD banka udvostručila procenu pada cena nekretnina usred “naglog porasta ponude”

0

Jedna od najvećih kanadskih banaka predviđa strmiji pad cena nekretnina usled “iznenadnog porasta” ponude na nekim tržištima nekretnina .TD Banka je u sredu ažurirala svoju prognozu, pozivajući na pad cena nekretnina od 10 posto u odnosu na njihov nivo u trećem kvartalu, početkom sledeće godine. U septembru je zabeležen pad od pet posto.

TD ekonomisti kažu da postoje dva razloga za promenu: poboljšana prognoza prinosa na obveznice “veće od očekivanog” i, popuštanje na tržištima nekretnina u Britanskoj Kolumbiji i Ontariju.

“Odnos prodaje u Ontariju u odnosu na broj novih oglasa pao je na 39 % u oktobru sa 63 % u maju. Iznenadni porast ponude u velikoj meri stoji iza pogoršanja odnosa, podstaknut dužim padom prodaje”, rekli su.

“Međutim, neke perspektive su opravdane. Pad prosečnih cena nekretnina od 10 posto i dalje ostavlja 15 % više cene od nivoa pre pandemije. Naše očekivanje da će Banka Kanade sniziti stope krajem drugog kvartala naredne godine sprečava strmiji pad.”

Kliknite za reprodukciju videa: 'Šta može uzrokovati pad vrijednosti doma?'

Ažuriranje TD-a dolazi nakon što je kanadska asocijacija za nekretnine (CREA) prošle sedmice rekla da su najveća kanadska tržišta nekretnina zabeležila “znatan pad” prodaje u oktobru.

CREA je saopštila da je prodaja nekretnina u oktobru pala za 5,6 % u odnosu na prethodni mesec. Na bazi koja nije sezonski prilagođena, prosečna nacionalna prodajna cena za nekretninu u oktobru bila je 656.625 dolara. To je porast od 1,8 posto na godišnjem nivou i nešto iznad cifara zabeleženih u septembru.

Viši ekonomista CREA-e Shaun Cathcart rekao je da, iako je potražnja za stambenim prostorom i dalje “ekstremno visoka” u celoj zemlji, podaci iz oktobra pokazuju da će pritisak verovatno biti potisnut najranije do proleća 2024.

„Zaista će se svesti na to, da li Banka Kanade mora ponovo da poveća kamatne stope, ili sledećeg marta jednostavno ćemo videti da Banka smanjuje kamate“, rekao je Cathcart u 15. novembra.

On je predvideo da bi nivo aktivnosti viđen prošlog proleća, kada su prodaja i cene skočile na mnogim tržištima dok je ciklus kamatnih stopa Banke Kanade bio u pauzi, mogao biti ono što se očekuje za šest meseci od sada ako postoje znaci da je centralna banka spremna da snižene stope.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Kamatne stope 'možda' budu dovoljno visoke da dovedu inflaciju do ciljanih 2%, ali još uvijek procjenjujem: Macklem'

Guverner Banke Kanade Tiff Macklem izjavio je u sredu da je “višak potražnje” koji je podsticao inflaciju nestao iz privrede.

Statistički zavod Kanade izvestio je u utorak da je godišnji tempo inflacije  usporen na 3,1 posto u oktobru , što je pad sa 3,8 posto mesec ranije i pet posto niže od vrhunca od 8,1 posto zabeleženog u junu 2022.

Banka Kanade podiže referentnu kamatnu stopu od marta 2022. godine u pokušaju da ohladi ekonomiju i ublaži potražnju za potrošnjom – očekuje se da će napori za koje je Macklem rekao, nastaviti snižavanje inflacije u narednim mesecima.

Macklem je rekao da uprkos usporavanju inflacije, više kamatne stope “stiskaju” Kanađane. Ali on je u sredu tvrdio da će se “to isplatiti” kada Banka Kanade postigne stabilnost cena i kada se inflacija vrati na cilj od dva posto.

Macklem je rekao da su kamatne stope “možda sada dovoljno restriktivne” da ukrote pritiske na cene, ali je ponovio da je centralna banka spremna ponovo podići stope ako visoka inflacija “potraje”.

Centralna banka je u poslednje dve odluke držala referentnu stopu na pet posto. Konačna odluka Banke Kanade za ovu godinu biće 6. decembra.

Što se tiče toga kada bi kamatna stopa centralne banke mogla početi da pada, Macklem je na sesiji pitanja i odgovora nakon svog govora rekao da Banka Kanade pažljivo prati trendove osnovne inflacije.

Ekonomisti TD-a rekli su u sredu da očekuju da će se tržišta rada “savijati”, ali ne i slomiti pod teretom visokih troškova zaduživanja, podupirući potražnju i ograničavajući prisilnu prodaju.

„U scenariju u kojem novi oglasi prodaje nekretnina beleže mali pad u prvoj polovini sledeće godine (u poređenju sa skromnim dobitkom koji očekujemo), prosečne cene nekretnina u Kanadi bi i dalje padale, ali pad bi bio oko jedan procentni poen.“

SERBIANNEWS/CANADA

Gradsko veće Vankuvera razmatra povećanje poreza na imovinu za 7,6%.

0

Vlasnici nekretnina u Vancouveru mogli bi biti pogođeni povećanjem poreza na imovinu za 7,6 posto, prema nacrtu gradskog budžeta za 2024. godinu.

Ta brojka je predložеnа jer će veće 28. novembra saslušati gradsku radnu grupu za budžet, kako bi razmotrila načine za smanjenje troškova.

Peter Meiszner je rekao da se Vancouver suočava sa značajnim pritiscima troškova, a povećanje je potrebno kako bi se izbeglo smanjenje usluga.

„Od nas se očekuje da povećamo gustinu stanovanja širom grada, što je sada naloženo od strane pokrajine. A imamo i infrastrukturu koju treba nadograditi”, rekao je on za CityNews u sredu. “Dakle, mnoge nadogradnje infrastrukture, јер је dugo bilа zanemarenа.”

Ostale velike stavke predviđene nacrtom uključuju trošak za policiju, nove investicije u Vankuversku vatrogasnо-spasilačku službu i nadogradnju vodovodne i kanalizacione mreže.

“Možda postoje neke mogućnosti za dodatna smanjenja, ali takođe očekujemo da će neke od preporuka biti dugoročnije.”

„Dakle, preporuke za smanjenje u narednim godinama, pritom smo uspeli da osoblje smanjiмо za oko dva posto manje od projekcija“, dodao je Meiszner.

Veće će se sastati na glasanju o usvajanju nacrta budžeta 12. decembra.

“Prošle godine kada smo imali dvocifreno povećanje poreza na imovinu, gradonačelnik je izašao i rekao da to ne može biti norma. I 100 % se slažem. Bilo mi je veoma neprijatno. Dakle, osećam se bolje ove godine”, rekao je.

SERBIANNEWS/CANADA