16.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 571

Kosovo i Metohija filmski festival u Gračanici: Bioskop za svu decu Kosmeta

0

Festival proglasio otvorenim glumac Milan Vasić koji je ukazao na važnost postojanja makar pokretnog bioskopa gde će svi klinci i klinceze iz svih krajeva Kosova i Metohije videti šta su pokretne slike.

Prikazivanjem filma “Što se bore misli moje” Milorada Milinkovića, srpskog kandidata za Oskara, u Gračanici je otvoren Deveti međunarodni filmski festival “Kosovo i Metohija”. Tokom tri festivalska dana na programu je devet filmova, a publika može da pogleda najznačajnija domaća i regionalna ostvarenja.

programu festivala je i film “Heroji Halijarda”, a glumac Milan Vasić, koji igra u tom filmu Radoša Bajića, istakao je da mu je velika čast što je proglasio festival otvorenim.

“Organizovanje ovakvih festivala je dobro za ceo narod na Kosovu i Metohiji, ali izdvajam decu na Kosmetu, jer oni odrastaju tu gde odrastaju. Mi smo ti koji treba da ih usmeravamo ka pravim vrednostima. Ranije nije bilo bioskopa, ali i sada je pitanje gde ima bioskopa na Kosovu i Metohiji. Drago mi je da sada postoji taj pokretni bioskop gde će sva deca iz svih krajeva, videti šta je bioskop. Kao što smo mi ranije igrali predstave po selima, gde smo čuli da je prvi put u životu pozorište došlo kod njih. Radujem se i verujem da će biti još puno ovakvih festivala”, kazao je Vasić.

Producent filma “Što se bore misli moje” i direktor festivala Miroslav Mogorović ističe da će publika tokom festivala moći da pogleda dobar presek odlične godine u kinematografiji.

“Kada smo počinjali želeli smo da festival postane tradicionalan, što je želja svih ljudi koji se bave kulturom, ali je to u isto vreme i strepnja. Jako sam srećan što smo u prilici da se okupimo u Domu kulture ‘Gračanica’ i da deveti put prikažemo najnovije evropske i domaće filmove publici sa Kosova i Metohije, a to je i bila ideja. Kada smo počinjali nisu postojali bioskopi, mi smo donosili opremu, i po prvi put prikazivali filmove u obnovljenim bioskopima. Sada smo već srećni što možemo da prikažemo najrecentnije evropske i domaće filmove”, rekao je Mogorović.

Festival organizuje Dom kulture “Gračanica”, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije.

“Sa Bugarskom dogovaramo gradnju brze pruge do Sofije”

0

Ministar građevinarstva Goran Vesić rekao je da, pored rekonstrukcije pruge Niš–Dimitrovgrad, Srbija sa Bugarskom radi još dva projekta.

U pitanju su veza od luke Vidin do Zaječara i projektovanje brze pruge od Niša do Sofije.

“Sa Bugarskom dogovaramo brzu prugu do srpsko-bugarske granice, pošto oni rade već svoj deo od Sofije, Turci rade od Istanbula do tursko-bugarske granice, ostaje da se poveže Sofija sa tursko-bugarskom granicom i mi imamo od Niša brzu prugu sve do Istanbula, kao što ćemo imati i brzu prugu do Skoplja, u budućnostu i do Soluna i Atine”, kazao je Vesić prilikom obilaska radova na rekonstrukciji Zlatiborske magistrale.

On je naveo da će, nakon rekonstrucije pruge Niš–Dimitrovgrad, vozovi ići 120 kilomentara na čas, i da će pruga biti bezbedna i elektrificirana.

“Važno je ulagati u pruge, jer je to visokokapacitetan saobraćaj, smanjuje se broj automobila, zagađenje i brzina“, rekao je Vesić.

Đoković: Verujem u “zlatni slem” naredne godine, želim “poslednji ples” sa Nadalom

0
Foto: VImbldon

Najbolji teniser sveta Novak Đoković izjavio je da zna da može naredne godine da osvoji sva četiri grend slem turnira i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu, tzv. “zlatni slem”.

Đoković se trenutno nalazi u Malagi gde se sa reprezentacijom Srbije priprema za mečeve na Finalnom turniru Dejvis kupa. Srbija će u četvrtfinalu Dejvis kupa igrati sa Velikom Britanijom.

Новак Ђоковић

Srpski teniser je pre četiri dana osvojio rekordnu sedmu titulu na Završnom ATP Mastersu sezone u Torinu, pošto je u finalu pobedio Italijana Janika Sinera 6:3, 6:3. Đoković je obezbedio prvo mesto na ATP listi na kraju godine, osmi put u karijeri. Najbolji teniser sveta je dao intervju za špansku “Marku”. On je prvo odgovorio na pitanje koji sledeći rekordi želi da obori.

“Verovatno rekord po broju osvojenih titula. Želim da osvojim što više turnira i prestignem Konorsa. Uvek su na horizontu rekordi koji se mogu oboriti. Isto tako, želim da imam moje rekorde i istoriju, to je najvažnije. Da bih osvojio velike titule, moram da zadržim nivo intenziteta, posvećenosti i motivacije”, rekao je Đoković.

Španski trener Huan Karlos Ferero izjavio je nedavno da Karlos Alkaraz mora da uči od Đokovića profesionalizam u tenisu i životu. Ferero je trener Alkaraza.

“Drago mi je što je to rekao o meni. Veoma poštujem Ferera, na osnovu činjenice da je bio broj jedan. Uvek sam bio impresioniran koliko je bio profesionalan i ozbiljno se bavio tenisom. Očigledno je da je mnogo pomogao Alkarazu ne samo da postigne uspeh, već i da održi poniznost i šampionski mentalitet. Zahvaljujući Fereru i obrazovanju njegove porodice, on je zreliji nego što njegove godine sugerišu. Ima samo 20 godina, ali se na terenu ponaša kao neko ko ima mnogo iskustva i zrelosti”, istakao je Đoković.

Španski novinari su podsetili da je Alkaraz pobedio Đokovića u finalu Vimbldona.

“Pokušavam da učim iz toga. Iskustvo iz poraza u finalu grend slema me još više motiviše. Izgubio sam u finalu Vimbldona i od tada sam dobio sve mečeva osim duela sa Sinerom u grupnoj fazi turnira u Torinu. Ako analiziram godinu, mogao bih da kažem da je bilo dobro za mene što sam izgubio od Karlosa, jer me je motivisao do kraja sezone”, rekao je najbolji teniser sveta.

Španski teniser Rafael Nadal je ranije najavio da će se naredne godine povući iz tenisa. Španski novinari su podsetili Đokovića na izjavu da bi voleo da odigra makar još jedan meč sa Nadalom.

“Mislim da bi mnogi voleli da to bude na Rolan Garosu. Što da ne? Mada ako mogu da biram, može na bilo kom terenu. Rolan Garos ne bi bio loš, ali Nadal je igrač koji je tu pobedio najviše puta u istoriji ovog turnira. Mislim da će svako mesto da bude neverovatno i za nas i za svet tenisa. To bi bilo kao neka vrsta poslednjeg plesa”, dodao je srpski teniser.

Novinari “Marke” su podsetili na nedavnu izjavu Đokovića da mu je cilj da naredne godine osvoji četiri grend slema i zlatnu medalju na OI u Parizu.

“Da li je bilo realno misliti da ću ove godine da osvojim tri od četiri grend slema? Mislim da ljudi pre nekoliko godina nisu mislili da je to moguće. Poznajem sebe i znam da ako se osećam dobro fizički i psihički, da sam sposoban za to. Ne želim da zvuči kao nepoštovanje prema mojim rivalima. Znam da se hiljade igrača bore za isti cilj, ali znam ko sam i verujem u sebe”, istakao je Đoković.

On je odgovorio i na pitanje da li mu je najveći izazov da osvoji zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu.

“Biće mi čudan osećaj da igram Olimpijske igre na Rolan Garosu. Biće sličan osećaju koji sam imao 2012. godine na Vimbldonu. Mislim da je to bilo prvi i poslednji put da su tamo igrali u opremi u boji, a ne u belom. Igre su posebno takmičenje. Volim olimpijsko selo, volim ceremoniju otvaranja, osećaj predstavljanja svoje zemlje na najvažnijem događaju u svetu sporta. Nije lak turnir za tenisere, jer imamo veoma gust raspored. Sa Rolan Garosa ćemo preći na travu, pa ponovo na šljaku. Zatim dolazi tvrda podloga za kratko vreme, ali ja sam spreman za izazov. Nadam se da ću biti zdrav da se takmičim u Parizu na svom najvišem nivou i pokušam da osvojim olimpijsko zlato”, izjavio je Đoković.

Prikaz novog naoružanja i opreme Vojske Srbije na aerodromu u Batajnici

0

Novonabavljeno naoružanje i vojna oprema su, u prisustvu predsednika Republike, prikazani na Aerodromu “Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici. Vučić najavio “ogromna ulaganja u domaću namensku industriju”.

Na Aerodromu “Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici prikazano je 11 borbenih helikoptera “Mi-35p“, koje je Srbija nabavila od Kipra, zatim dva nova “Erbasova” transportna aviona “C-295“, novi helikopter “H-145m”, kao i modernizovani “orlovi“ (jurišni bombarderi).

Prikazu novonabavljenih sredstava Vojske Srbije prisustvovao je predsednik Republike i vrhovni komandant Vojske Srbije Aleksandar Vučić.

Vučić je poručio da država planira ogromna ulaganja u domaću namensku industriju, kao i ulaganja u nove fabrike.

“Danas sam razgovarao sa ministrom finansija i premijerkom i u skladu sa onim o čemu smo pričali sa MMF-om, mi ćemo ogromna ulaganja da napravimo u namenskoj industriji, ali neće to biti ‘bacanje para u bunar’, već ćemo uložiti i u nove fabrike i da dodatno vidimo i oko zavoda ‘Moma Stanojlović‘“, rekao je Vučić.

Naveo je da je 11 helikoptera nabavljeno u saradnji sa Kiprom.

“Sada nekoliko njih mora da se remontuje, a nekoliko da se modernizuje. To će raditi naša pamet, ali moramo i neko dodatno znanje spolja da dobijemo”, rekao je Vučić.

Rekao je da će helikopteri biti drugačije obojeni, pošto je boja u kojoj su za mediteranske zemlje, a da će biti prefarbani u maskirne boje koje koristi naša armija.

Prisutni oficiri Ratnog vazduhoplovstva (RV) istakli su da, što se tiče operativne sposobnosti RV, sada imaju mogućnosti da mogu da podržavaju kopnene snage i specijalne snage, dok transportnim helikopterima mogu povećati mobilnost i u svakom trenutku jednu pešadijsku četu razmestiti u bilo kom delu teritorije Republike Srbije.

Broj automobila u Beogradu nikad veći: Svake godine raste za nekoliko desetina hiljada

0

Broj automobila u saobraćaju u Beogradu prevazišao je kapacitete infrastrukture, a svake godine broj vozila u gradu veći je za nekoliko desetina hiljada, izjavio je danas predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.

On je najavio izgradnju tri kružna toka kod Ušća, koji će se nalaziti u Bulevaru Nikole Tesle, Bulevaru Mihajla Pupina i na prilazu Brankovom mostu, što bi trebalo malo da uredi saobraćaj u tom delu grada.

„Iskustvo nam govori da za kružne tokove ne treba puno vremena da se urade i da se daleko lakše rade nego neke rekonstrukcije ulica“, kazao je Šapić na konferenciji za novinare u blizini Ušća.

On je rekao da će gradnja kružnog toka ispred Brankovog mosta „sačekati“ jer je neophodno prvo uraditi denivelaciju saobraćajnice.

Najavio je i gradnju šest novih podzemnih prolaza u gradu.

„Gde god možemo da napravimo podzemni prolaz, napravićemo ga zato što neposredni pešački prelazi dodatno usporavaju saobraćaj„, rekao je Šapić.

Novi svetski poduhvat niških kardiologa

0

Na Klinici za kardiohirurgiju juče nastavljena ugradnja mikro pejsmejkera. – U ovoj ustanovu UKC Niš ugrađena još dva, odnosno 11. i 12. pejsmejker koji se smatraju najmanjim na svetu

NIŠ – U Univerzitetsko-kliničkom centru, na Klinici za kardiologiju juče su implantirana još dva, ukupno do sada čak 12 takozvanih „mikro” pejsmekera, transkateterskim pristupom i bez klasičnog operativnog reza. Kakoje rekao prof. dr Tomislav Kostić, direktor ove niške ustanove, „mikro-pejsmejkeri” spadaju u najmanje pejsmekere na svetu, veličine manje kapsule. Novom minimalno invazivnom metodom, istakao je dr Kostić, u sali za kateterizaciju ove klinike do sada, tokom ove godine, ugrađeno je deset, a juče su implantirana još dva, čime se i UKC Niš i Klinika za kardiokogiju svrstavaju u red najsavremenijih i najuspešnijih u ovom delu Evrope i sveta.

„Mikro-pejsmejkeri”, koji su juče ugrađeni kod dva pacijenta sa smetnjama u radu i bolestima srca, imaju sve funkcije kao i standardni, ali su neophodni i primenuju se isključivo za grupu pacijenata kod kojih postoji veći rizik od klasične ugradnje. I dalje će standardna ugradnja biti dominantna, ali je veoma važno da će određeni pacijenti zahvaljujući ovom tehničkom dostignuću imati alternativu i urednio biti zbrinuti.

– Na našoj klinici ovakav najsavremeniji i najmanji pejsmejker implantira se direktno unutar srčanog mišića kroz femoralnu venu, čime je izbegnuta klasična hirurška intervencija koja je do sada primenjivana. Zahvaljujući Ministarstvu zdravlja, Republičkom fondu i Upravi Kliničkog centra mi trenutno postižemo najbolje rezultate na Balkanu, a modernizacijom svog rada i primenom najsavremeijih dostignuća u kardiologiju sigurno ćemo biti među najuspešnijim u Jugoistočnoj Evropi, rekao je prof. dr Tomislav Kostić.

Dosadašnji uspešni rezultati, dodao je dr Kostić, veliki su dokaz da niška Klinika za kardiologiju svojim kadrovima i opremom u stopu prati sve svetske tokove, kada je moderna kardiologija u pitanju:

– Naš „Pejsmejker centar” u sklopu klinike predstavlja vrhunsku ustanova u kojoj se ugrađaje isto što i svuda u razvijenom svetu i mi se time u UKC i gradu Nišu svi ponosimo. Da je tako govori podatak da smo od početka ove godine ugradili 785 uređaja, skoro tri dnevno, što nas svrstava u veliki regionalni centar kardiologije, rekao je direktor ove niške klinike.

Pihtije nekada pravilo svako domaćinstvo za male pare, a sada koštaju papreno

0

Kako u Srbiji volimo da jedemo jaku hranu, tako je neizostavno da se u ovim hladnim danima i zimskom periodu trpezi nađu i pihtije.

Međutim, cena pihtija na beogradskim pijacama je dostigla astronomsku cifru od 700 dinara po kutiji od samo 300 grama, piše Kurir.

Sve ovo donekle bi ljubitelji ovog delikatesa možda i mogli da prihvate da sa druge strane njihova cena u beogradskim restoranima, pa i Skadarliji nije znatno niža. U jednoj od poznatih skadarlijskih kafana možete da sednete i pojedete domaće pihtije od tri vrste mesa za 560 dinara, dok se u drugim mogu najesti od 400 grama pihtija za „svega“ 490 dinara.

Kako se često održavaju i pihtijade u kojima učestvuju svi koji žele da se takmiče u spremanju ovog tradicionalnog srpskog specijaliteta, pihtije postaju sve traženije i cenjenije na srpskom tržištu.

U većini mesara u Beogradu još uvek se nije pojavio ovaj specijalitet, pa se teško i nalaze, ali zato po nepisanom pravilu ko prvi u ponudi ima, on diktira cenu. Tako će ljubitelje ovog delikatesa na Palilulskoj pijaci u Beogradu sačekati cena od čak 700 dinara za 300 grama, piše list.

“Pihtije 700 dinara?! Sad sam sve čula. Iako je sad period kad se obično jedu, ne mogu da verujem da su toliko skupe“, ističe Beograđanka Vesna, koju su sreli na pijaci.

U drugim krajevima Srbije, tanjir pihtija se kreće između 150 i 250 dinara u lokalnim kafanama. Međutim, u Pčinjskom okrugu, kilogram pihtija košta 1.250 dinara. Ali, ističu da niko ne naručuje u toj količini, već se uvek opredele za neku manju gramažu, između 200 i 400 grama, gde cena za 200 grama iznosi 250 dinara.

To koliko ćete platiti mnogo zavisi i od načina spremanja ovog srpskog specijaliteta. Najjeftinije pihtije su sa svinjskim papcima i kožurom, ali ako se tome doda dosta suvog mesa i njihova vrednost je mnogo veća.

Takođe, treba napomenuti da su pihtije i vrlo zdrave, jer pospešuju obnavljanje hrskavice u zglobovima, kako tvrde stručnjaci.

Eksplozija na granici Kanade i SAD, dve osobe poginule

0

Sva četiri mosta na granici Kanade i Sjedinjenih Američkih Država zatvorena su pošto je za sada neidentifikovano vozilo eksplodiralo kod graničnog prelaza na Rejnbou bridžu, javljaju lokalni mediji. Dve osobe poginule.

Eksplozija na prelazu kod Nijagara folsa odjeknula je nedugo pošto je za sada neidentifikovano vozilo stiglo do Rejnbou bridža, koji je posle ovog incidenta zatvoren, kao i tri ostala mosta koja povezuju ovaj deo Kanade i SAD.

Američka mreža “Foks njuz” je, pozivajući se na neimenovane izvore, javila da su se u trenutku eksplozije u vozilu nalazile dve osobe, kao i da se ovaj događaj vodi kao teroristički napad.

Obe osobe iz vozila koje je eksplodiralo su mrtve, a povređen je i jedan polcijski službenika.

Narednik kanadske policije Keri Šmit rekao je da je “situacija na granici ozbiljna”.

Istragu o ovom događaju preuzeo je Federalni istražni biro, koji je potvrdio da je došlo do eksplozije na granici SAD i Kanade.

Kanadska policija je o situaciji na graničnom prelazu informisala premijera Džastina Tridoa.

“Za sada situacija je veoma fluidna”, objavila je kancelarija FBI u Bafalu.

Ottawa očekuje da Kanada izbegne recesiju, ali bi kamatne stope mogle biti problem

0

Očekuje se da će kanadska privreda izbeći recesiju, prema ekonomskoj proceni liberalske vlade, ali bi putanja kamatnih stopa i inflacije mogla ugroziti tu prognozu.

Ottawino jesenje fiskalno ažuriranje objavljeno u utorak uključivalo je revizije vladinih ekonomskih prognoza, dobijenih iz anketa ekonomista privatnog sektora.

Ta istraživanja pokazuju da kanadska ekonomija ” očekuje da izbegne recesiju” usled usporavanja rasta. To je revidirano u odnosu na pozive na plitku recesiju u budžetu za 2023. godinu u martu.

Promenjive prognoze uglavnom su rezultat većeg rasta od očekivanog do sada u 2023. godini, po cenu usporavanja rasta realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) sledeće godine. Sada se očekuje da će realni BDP ove godine dostići 1,1 odsto — revidirano sa 0,3 odsto predviđenih u budžetu — i ohladiti se na 0,4 odsto rasta u 2024., više od procentnog poena niže od prethodnih predviđanja.

Očekuje se da će usporavanje ekonomije stopu nezaposlenosti u Kanadi povisiti na 6,5 ​​posto u odnosu na oktobarski nivo od 5,7 posto, navodi se u jesenjem ekonomskom izveštaju. Ali fiskalno ažuriranje kaže da je to više rezultat usporavanja zapošljavanja usred snažnog rasta stanovništva, “a ne velikog broja otpuštanja”. Očekuje se da će se nezaposlenost smiriti na prosečno 6,2 posto u 2025. a zatim će opasti u godinama nakon toga.

Konsenzus ekonomista iz privatnog sektora koji su ispitani za fiskalne ažuriranje kažu, da se godišnja stopa inflacije drži na ili iznad tri procenta u prvom kvartalu naredne godine i da dostigne dva procenta do kraja 2024. godine. To dolazi nakon što je statistički zavod Kanade u utorak izvestio da je inflacija došla do značajnog zahlađenja od 0,7 procentnih poena, na 3,1 odsto u oktobru.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Stopa inflacije u Kanadi pala je na 3,1% u oktobru: StatsCan'

Međutim, jesenje fiskalno ažuriranje takođe je ocrtalo šta bi se moglo dogoditi kanadskoj ekonomiji, ako osnovni pritisci cena ostanu.

U ovom scenariju, Kanađani će se i dalje suočavati sa većim rastom cena i bazna inflacija će ostati stalno viša, a Banka Kanade bi bila primorana da podigne kamatne stope za još jednu četvrtinu procentnog poena pre nego što se završi ciklus pooštravanja stopa.

Kamatne stope će ostati visoke veći deo 2024. i počeće da opadaju krajem sledeće godine.

To bi bilo dovoljno da Kanadu uvuče u “plitku recesiju”, projekt fiskalnog ažuriranja, sa smanjenjem realnog BDP-a od 1,7 posto od vrha do najniže. Stopa nezaposlenosti bi tada dostigla vrh od 7,1 posto.

Sa ružičastije strane, inflacija bi takođe mogla pasti brže nego što je predviđeno u fiskalnom ažuriranju, što bi moglo naterati Banku Kanade da smanji stope pre nego što se očekuje. Ovaj pozitivni scenario takođe zamišlja održivu globalnu potražnju ako se kineska i ekonomija Sjedinjenih Država pokažu otpornijima od osnovnih predviđanja.

Kanadska ekonomija bi, prema ovoj prognozi, uspešno izbegla bilo kakvo značajno usporavanje u 2024. godini, a stopa nezaposlenosti bi u proseku bila pola procentnog poena niža, sledeće godine nego u sadašnjim izgledima.

Rani ekonomski podaci iz StatCana za treći kvartal ove godine pokazuju da je privreda zemlje već ušla u tehničku recesiju , koja se definiše kao dva uzastopna kvartala pada BDP-a. Međutim, većina ekonomista traži veću širinu i dubinu krize pre nego što proglase formalnu recesiju.

Znaci usporavanja kanadske ekonomije doprineli su, pozivajući Banke Kanade da zadrži referentnu kamatnu stopu nepromenjeno u poslednje dve odluke. Konačna odluka centralne banke, o stopi ove godine dolazi 6. decembra.

Očekuje se da će guverner Banke Kanade Tiff Macklem razgovarati s privrednom komorom regije Saint John u New Brunswicku danas.

SERBIANNEWS/CANADA

Zašto je nekoliko velikih trgovinskih lanaca odustalo od samostalnih kasa za naplatu

0

Nakon što je Dwayne Ouelette preuzeo Canadian Tire u North Bay-u, ON, prošle godine, odlučio je da ukine trend i izbaci četiri automata za samonaplatu u radnji — koje su tamo bile deceniju.

„Nije mi prijatno da ih koristim, a mislim da ni nekim mojim kupcima nije prijatno“, rekla je Ouelette, koja je uklonila mašine u julu i zamenila ih ljudima.

“Više bih volio da moji klijenti vide moje prodavce i ako imaju kakvih pitanja ili nedoumica, da postoji neko s kim mogu razgovarati.”

Kada su samostalne naplate počele da postaju aktuelne pre otprilike deset godina, na njih se gledalo kao na način da trgovci smanje troškove rada i ubrzaju proces naplate.  Ubrzo su mašine nadmašile prodavce u mnogim prodavnicama. Ali sada su se neke velike prodavnice koje su ranije prihvatale samonaplatu povukle i ponovo prihvatile format pune usluge za sve blagajne.

Zajedno sa North Bay, Canadian Tire u Mississaugi, ON, nedavno je napustio ove mašine. U Sjedinjenim Državama, tri Walmarta u Albuquerque-u, NM, napustila su samonaplatu poslednja dva meseca. A u Engleskoj, Booths supermarket postupno ukida mašine u 25 od svojih 27 prodavnica.

Savetnik za maloprodaju David Ian Gray predviđa da će više trgovina slediti taj primer. „Kada je samostalna naplata uvedena, najavljena je kao zaista odlična tehnološka igra koja pomaže u poboljšanju korisničkog iskustva“, rekao je. “Ali istina je da ima mnogo trvenja.”

To trenje uključuje tehničke prepreke, kao kada se mašina zamrzne zbog “neočekivanog predmeta u području pakovanja”. Takođe raste ljutnja kupaca zbog osećaja da su primorani da koriste samostalnu naplatu  i nešto o čemu maloprodajna industrija ne želi govoriti, a to je krađa.

“Krađa je veliki, veliki problem”, rekao je Grey iz Vancouvera za DIG360 Consulting. “Na samonaplatnoj mašini… nemate oči uprte u sebe kao kod prodavca.”

15% ukradeno na samonaplatin mašinama, kaže anketa

Teško je proceniti problem krađe zbog nedostatka statistike. Maloprodajno veće Kanade saopštilo je da je krađa u prodavnicama u porastu, ali da to ne prati krađu na kasi sa prodavcem .

U julu je CBC News pitao nekoliko velikih trgovačkih lanaca o ovoj vrsti krađe, ali niko nije direktno odgovorio na pitanje.

Prodavci na malo bili su spremniji, studiji koju je finansirala industrija objavljenoj 2022 . U njemu, 93 trgovca širom sveta procenjuju da je čak 23% gubitaka u njihovim trgovinama uzrokovano kombinacijom krađe i greške kupaca pri samonaplati.

novo istraživanje koje je naručila američka web stranica za lične finansije LendingTree pokazalo je da je od 2.000 Amerikanaca anketiranih na internetu prošlog meseca, 15% priznalo da je kralo prilikom samonaplate. Dvadeset jedan posto je reklo da su slučajno uzeli neki predmet, a da ga nisu skenirali.

“To je užasno puno ljudi koji odlaze iz samostalne naplate bez plaćanja stvari”, rekao je glavni kreditni analitičar LendingTree Matt Schulz. “Uz sve prednosti koje postoji kod samostalne kupovine za trgovce, postoji i veliki rizik.”

Generalni direktor Derek Shogren u kompaniji Canadian Tire u North Bayu.

Derek Shogren, generalni direktor Canadian Tire-a u North Bay-u, kaže da je krađa samo mali deo razloga zašto je trgovina napustila mašine. Kaže da je glavni razlog bio da se napravi mesto za novi sistem u kojem svi kupci čekaju u istom redu do sledećeg prodavca. (CBC/Félix Hallée-Théoret)

Vrativši se u Canadian Tire u North Bay-u, generalni direktor Derek Shogren kaže da je krađa na samonaplati problem, ali da je to samo mali deo razloga zašto je trgovina napustila svoje mašine.

On je rekao da je glavni razlog da se napravi mesto za novi sistem u kojem svi kupci čekaju u istom redu na sledećeg prodavca.

„Protok je mnogo bolji“, rekao je. „Canadian Tyres nosi toliko velikih proizvoda, bilo da su u pitanju čistači snega ili agregati koji nisu pogodni za samostalnu naplatu.”

Korisnici sa kojima je CBC News razgovarao rekli su da su zadovoljni novim formatom u North Bay-u.

„Ovo mi je draže samo zato što volim kontakte “, rekla je Audrey Amanda.

“Srećan sam što vidim da su njihove samostalne naplate nestale”, rekao je Robin Clay, dodajući da su neke radnje sada gotovo samo sa samostalnom naplatom.

“Zaista nemate izbora i to je pomalo uznemirujuće.”

Šta je sa ostalim prodavnicama?

Generalni direktor kompanije Canadian Tire u Mississaugi, koja je ranije ove godine uklonila svoje četiri linije samostalne prodaje, rekao je za CBC News da su krađa i preferencija kupaca bili faktori u njegovoj odluci.

CBC je razgovarao s kupcima van radnje i dobio je različita mišljenja.

“Krećemo se unazad”, rekao je Junaid Chaudhry, koji se žali zbog gubitka linije za samostalnu naplatu u radnji. “Brže je. Ne morate čekati u redu sa svima.”

Ali Claudette McKay je otkrila da se postava u radnji brzo menja.

“Mislim da su sada mnogo više fokusirani na kupca. Ne oslanjaju se na kupca, da obavi posao za prodavca.”

Junaid Chaudhry stoji ispred Canadian Tire-a u Misisagi.
Ispred kanadske prodavnice guma u Mississaugi, ON, kupac Junaid Chaudhry rekao je da više voli da koristi samonaplatu i da želi da prodavnica vrati mašine. (Tina MacKenzie/CBC)

Walmart nije naveo nikakve konkretne razloge zašto je ukinuo samostalnu naplatu u tri trgovine u Albuquerque-u.

“Neprestano tražimo načine da našim kupcima pružimo najbolje iskustvo kupovine”, rekao je predstavnik američkog Walmarta Joe Pennington u e-poruci za CBC News.

U Engleskoj, izvršni direktor Boothsa, Nigel Murray, rekao je za BBC da je samonaplata neprikladna za supermarket jer prodaje brojne neupakovane artikle koji nemaju skenirane bar kodove.

“Imamo puno rastresitih proizvoda, puno labavih pekarskih proizvoda. To usporava celu stvar. To je čini zaista komplikovanom,” rekao je.

Kakva je budućnost samonaplate?

Iako su neke prodavnice uklonile svoje mašine, Schulz iz kompanije LendingTree kaže da neće verovatno nestati samostalna naplata jer ih mnogi trgovci – i kupci – još uvek prihvataju. Prema istraživanju njegove kompanije, 40% ispitanika reklo je da često koristi samonaplatu.

Savetnik za maloprodaju Grey predviđa da bi mnogi trgovci mogli početi smanjivati, umesto da povlače svoje mašine.

“Mislim da kada kupci osete da su prisiljeni na nešto, to stvara ogorčenost”, rekao je. “Ne mislim da će samostalna naplata potpuno nestati, ali mislim da ćemo videti da se veliki deo maloprodaje vraća u uravnoteženiji izbor za kupce.”

To se nedavno dogodilo u šest Shoprite drogerija u Delawareu. Pre nekoliko godina, trgovine su usvojile uglavnom samonaplatni model. Ali u septembru, nakon reakcije kupaca , vlasnik-operater drogerije je smanjio samonaplatne linije i vratio prodavce.

SERBIANNEWS/CANADA