18.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 495

Najveća krađa zlata u istoriji Kanade: Policija uhapsila šest osoba, sumnja se da su lopovi istopili “plen”

0

Policije Kanade i SAD uhapsile su šestoro ljudi i traže još troje povezanih sa krađom zlata i novca u vrednosti od 16 miliona dolara.

Ova najveća krađa zlata u istoriji Kanade desila se prošle godine kada je devetoro zaposlenih na aerodromu u Torontu “Er Kanada” iz skladišta ukralo 400 kilograma zlata i novčanice u vrednosti od 1,8 miliona dolara, prenosi Rojters.

Iz policije su saopštili da su osumnjičeni možda istopili ukradeno zlato, što će možda otežati njegov pronalazak, kao i da su novcem dobijenim od istopljenog zlata kupili 65 komada vatrenog oružja.

Policija kaže da su jedan bivši i jedan sadašnji radnik Air Canada među devet osumnjičenih koji se suočavaju s optužbama u vezi s pljačkom zlata na međunarodnom aerodromu Pearson prošle godine.

Petoro osumnjičenih je privedeno u Kanadi i jedno u SAD, a u toku je potraga za još troje.

SERBIANNEWS/CANADA

Kako telefoni uništavaju naša čula

0
white smartphone near laptop

Kada koristimo telefone, tablete, računare, oslanjamo se na vid i zvuk. Pomno pratimo, čitamo, skrolujemo, gledamo, slušamo muziku. Upravo sve ovo ima štetan uticaj na nas, jer uređaji sa kojima provedemo skoro trećinu dana ne daju potpuno multisenzorno iskustvo, kažu naučnici. Izuzeto je čulo mirisa, ukusa, a i delimično dodira. Koliko ova veza sa telefonom i drugim uređajima utiče na čula?

Kako telefoni uništavaju naša čula© Andrea Piacquadio/pexels

Prosečna osoba pred ekranom provede skoro sedam sati dnevno i to najčešće u zatvorenom prostoru. Čitamo vesti sa portala, slušamo muziku, dopisujemo se sa prijateljima, igramo igrice, “prelazimo” olako sa jedne društvene mreže na drugu. Čulo vida i sluha su veoma aktivni i uključeni u našu svakodnevnicu, ali šta je sa ostalim čulima?  Ukus, miris i dobrim delom dodir (ne računajući dodirivanje ekrana) nisu aktivni svaki put kad smo na telefonu, tabletu, računaru. Psiholozi kažu da se naš život sastoji od multisenzornih iskustva – kada su uključena sva čula, ali šta se događa kada zanemarujemo naše druge sposobnosti?

Stručnjaci kategorišu glavna čula kao racionalna ili emocionalna, i postoje dokazi koji to potkrepljuju. “Miris i ukus su direktno povezani sa oblastima emocionalne obrade u mozgu, dok se racionalna čula poput sluha i vida obrađuju u korteksu. U stvari, više od polovine neokorteksa, što je više od polovine zapremine mozga, podređeno je obradi onoga što vidimo”, kaže Čarls Spens, profesor eksperimentalne psihologije.

Ne može se poreći da smo veoma vizuelna bića i da su zato naši mediji prvenstveno audiovizuelni. “Mislim da je to uglavnom vođeno činjenicom da se mnoge informacije koje danas smatramo važnim mogu preneti vizuelnim ili slušnim sredstvima“, kaže Meike Šeler, docent na odseku za psihologiju, a piše Gardijan.

Ako pitate ljude bez kog čula ne bi mogli da žive, većina će reći vid, ali dokazi sugerišu da bi nam zaista nedostajalo naše čulo mirisa, naglašavaju psiholozi. “Postoji mnogo veća stopa samoubistava i samoubilačkih ideja među ljudima sa anosmijom (nedostatak čula mirisa), jer je to osećaj koji je tako snažno povezan sa našim emocijama”, kaže Šeler.

Da li zanemarivanje nekih čula u korist drugih utiče na naše emocionalne živote

Naše emocionalno zdravlje povezano je sa društvenim zdravljem: “Miris je zaista važan znak za društvenu komunikaciju i to je nešto što nije implementirano ni u jednoj tehnologiji koju danas koristimo”, kaže Šeler.

Na primer, pokazalo se da smo skloni da nesvesno njušimo dlanove nakon rukovanja sa nekim. “To vam daje nagoveštaje o svim vrstama stvari, od njihovog zdravlja, do godina, čak i njihove ličnosti. Dosta toga se gubi ako komuniciramo samo digitalno“, kaže Spens.

Dodir je na sličan način važan za naše emocionalne živote – ali hladan ekran, ne može da zameni toplu, meku kožu, svi ćemo se složiti. Za odrasle ovo može značiti manje zadovoljavajući društveni život, ali za generaciju dece koja se sve više socijalizuju kroz tehnologiju, posledice bi mogle biti ozbiljne.

“Ona deca koja odrastaju sa “tehnologijom” u rukama, teže mogu da odrede kako određene stvari mirišu ili šta neki dodir može značiti.

Ako odjednom oduzmemo nešto što je evoluiralo milionima godina, to neće biti samo uklanjanje jednog čula, već će uticati na to kako funkcionišu sva ostala čula”, kaže Šeler.

Način na koji doživljavamo svakodnevni život je za sva naša čula. Sve je multisenzorno, pojašnjavaju psiholozi. Jasan primer može da se objasni na jelima – tada je uključen ukus, miris, vidimo boju hranu, osećamo teksturu.

“Sva ta čula su već počela da se igraju pre nego što uopšte jedete. Naravno da je tu i čulo ukusa – osećamo u ustima da li je nešto slatko, kiselo, gorko”, kaže profesorka Marijana Obrist.

Uklanjanje samo jednog od tih čula može uticati na celo iskustvo. Kada ljudi jedu sladoled u mraku, manje je verovatno da će uživati u njemu, ili čak biti sigurni kakvog je ukusa. “Kad god imamo multisenzornu stimulaciju, dobijamo mnogo bolju i bogatiju reprezentaciju okoline oko nas”, kaže Šeler.

Putin i Raisi: Zaoštravanje tenzija na Bliskom istoku je nepotrebno

0
IZVOR: Sputnik/Alexei Druzhinin/Kremlin via REUTERS

Moskva se nada da će sukobljene strane pokazati razumnu uzdržanost, a Teheran ističe da su iranske akcije bile iznuđene

Putin i Raisi: Zaoštravanje tenzija na Bliskom istoku je nepotrebnowww.globallookpress.com © MFA Russia

Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je sa predsednikom Irana Ibrahimom Raisijem o situaciji na Bliskom istoku nakon izraelskog napada na iranski konzulat u Damasku i merama odmazde Teherana, saopštio je Kremlj.

Putin je izrazio nadu da će sve strane pokazati razumnu uzdržanost i neće dozvoliti novu rundu sukoba, koji nosi katastrofalne posledice za ceo region.

Teheran nije zainteresovan za rasplamsavanje tenzija, poručio je Raisi i dodao da su iranske akcije bile iznuđene i ograničene prirode.

Lideri su saglasni oko činjenice da je osnovni uzrok aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku nerešen palestinsko-izraelski sukob.

Još jednom su potvrdili principijelni pristup Rusije i Irana – potrebu za momentalnim prekidom vatre u Pojasu Gaze, ublažavanjem teške humanitarne situacije i stvaranje uslova za političko i diplomatsko rešenje krize.

Razgovarali su i o bilateralnoj saradnji i istakli obostranu želju za njenim daljim razvojem u različitim oblastima.

Vladimir Putin čestitao je Ebrahimu Raisiju i svim muslimanima Irana završetak svetog meseca Ramazana i nedavno proslavljeni praznik Ramazanski Bajram.

U 2022. oko osam miliona Italijana pilo toliko da su ugrožavali zdravlje

0
clear drinking glass with beer

U 2022. godini oko osam miliona Italijana pilo je alkohol u količinama koje su dovoljno velike da ugroze njihovo zdravlje, naveo je danas Visoki zdravstveni institut (ISS) u godišnjem izvještaju Opservatorije za konzumiranje alkohola.

Alkohol (Foto: EPA-EFE/MARK MARLOW/ilustracija) -

Alkohol (Foto: EPA-EFE/MARK MARLOW/ilustracija)

Oko 3,7 miliona ljudi koji su pili prekomjerno, pili su samo da bi se napili a oko 770.000 je nanijelo štetu svom zdravlju konzumiranjem alkohola, navodi se u izvještaju, prenijela je Ansa.

Samo 8,2 odsto alkoholičara je na liječenju, navodi se u izvještaju opservatorije.

Oko 4.000 maloljetnika završilo je u Hitnoj pomoći nakon što su previše pili 2022, navodi se u izvještaju.

Oko 104.000 osoba mlađih od 18 godina su pijanice, stoji dalje u izvještaju.

– Potrošnja alkohola u Italiji pokazuje konsolidovanu i zabrinjavajuću situaciju povećanja rizika koji se poput šumskog požara šire među najugroženijim segmentima stanovništva: maloljetnicima, tinejdžerima, ženama i starima – rekao je Emanuele Skafato, direktor Opservatorije za konzumiranje alkohola.

On je istakao da je neophodno pravovremeno djelovati na sve rizične potrošače i obezbijediti liječenje onima koji narušavaju zdravlje, kao i zavisnicima od alkohola.

Fudbaleri Pari Sen Žermena i Borusije Dortmund u polufinalu Lige šampiona

0
soccer field

Fudbaleri Pari Sen Žermena i Borusije iz Dortmunda plasirali su se večeras u polufinale Lige šampiona.

Fudbal   (Ilustracija: RTRS) -

Fudbal (Ilustracija: RTRS)

PSŽ je večeras u gostima pobijedio Barselonu rezultatom 4:1 u revanš meču četvrtfinala Lige šampiona. “Sveci” su izborili plasman u polufinale najkvalitetnijeg evropskog klupskog takmičenja, iako su u prvoj utakmici odigranoj prošle nedjelje u Parizu poraženi od Barselone rezultatom 3:2.

Šampion Francuske je večeras u Barseloni stigao do ubjedljive pobjede od 4:1. Golove za PSŽ postigli su Osman Dembele u 40, Vitinja u 54. i Kilijan Mbape u 61. (penal) i u 89. minutu. Јedini strijelac za Barselonu bio je Rafinja u 12. minutu.

Katalonski klub je meč završio sa fudbalerom manje, pošto je u 29. minutu direktan crveni karton dobio Ronald Arauho. Glavni sudija meča Ištvan Kovač isključio je i trenera Barselone Ćavija Ernandeza u 56. minutu.

Fudbaleri Borusije izborili su plasman u polufinale LŠ, pošto su večeras u Dortmundu savladali madridski Atletiko rezultatom 4:2. U prvom duelu četvrtfinala LŠ odigranom prošle nedjelje u Madridu bilo je 2:1 za Atletiko.

Golove za Borusiju u večerašnjoj utakmici postigli su Јulijan Brandt u 34, Јan Matsen u 39, Niklas Filkrug u 71. i Marsel Zabicer u 74. minutu. Kod gostiju, u listu strijelaca upisali su se Mats Humels (autogol) u 49. i Anhel Korea u 64. minutu.

Ka­nad­ski pre­mi­jer ne ve­ru­je oba­ve­štaj­noj slu­žbi svo­je ze­mlje

0

To­ron­to – Ka­nad­ski pre­mi­jer Dža­stin Tru­do od­ba­cio je oba­ve­štaj­ne in­for­ma­ci­je ko­je su uka­zi­va­le na to da je fa­vo­rit Pe­kin­ga na pret­hod­nim iz­bo­ri­ma bi­la Li­be­ral­na par­ti­ja. Tru­do je svo­jim sve­do­če­njem uka­zao na ne­sa­gla­snost ko­ja po­sto­ji iz­me­đu Ka­nad­ske špi­jun­ske agen­ci­je i vla­de na či­jem je če­lu.

„Iako su po­je­di­ni zva­nič­ni­ci mo­žda iz­ra­zi­li ne­ku ili dru­gu sklo­nost (…), či­ni­lo bi se vr­lo ne­ve­ro­vat­nim da bi sa­ma ki­ne­ska vla­da ima­la fa­vo­ri­ta na iz­bo­ri­ma”, re­kao je Tru­do to­kom ne­dav­nog sve­do­če­nja pre jav­ne is­tra­ge o stra­nom me­ša­nju u ka­nad­ske iz­bo­re.

Pre­mi­jer je is­ta­kao da su iz­bo­ri 2019. i 2021. odr­ža­ni to­kom „zna­čaj­nih ten­zi­ja” iz­me­đu Ka­na­de i Ki­ne, dok je Ota­va mo­bi­li­sa­la sa­ve­zni­ke da iz­vr­še pri­ti­sak na Pe­king da oslo­bo­di Maj­kla Ko­vri­ga i Maj­kla Spa­vo­ra, ko­je je ki­ne­sko tu­ži­la­štvo 2020. go­di­ne op­tu­ži­lo za špi­ju­na­žu.

Pi­ta­nje da li je Ki­na ume­ša­na u fe­de­ral­ne iz­bo­re u Ka­na­di za­o­ku­plja ka­nad­sku po­li­tič­ku jav­nost. Po­sle sve­do­če­nja pre­mi­je­ra pred Ko­mi­si­jom za stra­na me­ša­nja otvo­re­ne su mno­go­broj­ne di­le­me ko­je Tru­doa do­vo­de u ne­za­vi­dan po­lo­žaj. Za­klju­čak Tru­do­o­vog sve­do­če­nja je da on ni­je do­bio „do­volj­no ve­ro­do­stoj­ne in­for­ma­ci­je” da kan­di­da­ta li­be­ra­la Han Don­ga, ko­ji je ki­ne­skog po­re­kla, uklo­ni sa iz­bor­nog li­sti­ća na iz­bo­ri­ma 2019, upr­kos upo­zo­re­nju bez­bed­no­sne agen­ci­je Ka­na­de da se Pe­king pre­ko nje­ga me­ša u iz­bo­re. Ko­men­ta­to­ri u me­di­ji­ma iz­no­se mi­šlje­nje da je „Tru­do zvu­čao kao ne­ko ko ima ne­što da sa­kri­je”.

Dru­gim re­či­ma, jav­nost se pi­ta da li je pre­mi­jer Tru­do sta­vio stra­nač­ke in­te­re­se is­pred na­ci­o­nal­nih ta­ko što je za­žmu­rio – ili još go­re, ohra­bri­vao me­ša­nje Ki­ne u sa­ve­zne iz­bo­re 2019. i 2021. ka­ko bi Li­be­ral­na par­ti­ja po­sti­gla bo­lji uspeh. Po­sto­je lju­di u slu­žba­ma bez­bed­no­sti ko­ji ve­ru­ju da je­ste i ko­ji su go­vo­ri­li da je Li­be­ral­na stran­ka „za­ve­re­nik” Pe­kin­ga jer ni­je re­a­go­va­la na osno­vu in­for­ma­ci­ja ko­je su da­le bez­bed­no­sne agen­ci­je. Tru­do ka­že da ni­je či­tao iz­ve­šta­je bez­bed­no­snih agen­ci­ja već da se ru­ko­vo­dio bri­fin­zi­ma lju­di ko­ji su u vla­di za­du­že­ni za bez­bed­nost.

„Naj­bo­lji na­čin da mi pre­ne­se­te in­for­ma­ci­je je di­rek­tan bri­fing s mo­jim sa­vet­ni­kom za na­ci­o­nal­nu bez­bed­nost i sa­vet­ni­kom za oba­ve­štaj­ne slu­žbe”, re­kao je Tru­do.

To je bi­la pro­me­na u od­no­su na od­go­vor „ne se­ćam se”, ko­ji ina­če vr­lo če­sto ko­ri­ste po­li­ti­ča­ri ka­da iz­be­ga­va­ju od­go­vor na ne­ko pi­ta­nje. Ali, te­ško da će i s no­vim od­go­vo­rom bi­ti uver­ljiv i sa­ču­va­ti in­te­gri­tet ru­ko­vod­stva ove ze­mlje.

Li­der kon­zer­va­ti­va­ca Pjer Po­lje­vr kri­ti­ku­je pre­mi­je­ra zbog to­ga što je re­kao da ne či­ta oba­ve­štaj­ne do­ku­men­te i da se ume­sto to­ga osla­nja na usme­ne bri­fin­ge.

„Nje­go­va od­bra­na za­pra­vo go­vo­ri sa­ma za se­be. Pre­mi­je­ra su pi­ta­li za­što ni­šta ni­je ura­dio u ve­zi s ovim me­ša­njem, iako je bio upo­zo­ren u be­le­ška­ma, a nje­go­va od­bra­na je da ne či­ta be­le­ške sa bri­fin­ga”, re­kao je Po­lje­vr.

Mno­gi ve­ru­ju da je bi­lo po­ku­ša­ja stra­nog me­ša­nja. Ka­nad­ska bez­bed­no­sno-oba­ve­štaj­na slu­žba oba­ve­sti­la je Tru­doa da se Ki­na „taj­no me­ša­la u op­šte iz­bo­re 2019. i 2021. go­di­ne”. To je bi­la in­for­ma­ci­ja bez­bed­no­sne agen­ci­je Ka­na­de ko­ju je Tru­do ig­no­ri­sao, što se ov­de na­gla­ša­va.

On, pak, i da­lje osta­je pri tvrd­nji da su i jed­ni i dru­gi iz­bo­ri bi­li slo­bod­ni i po­šte­ni i da je nje­go­va vla­da uči­ni­la sve što je mo­gla da osi­gu­ra bez­bed­nost iz­bor­nog pro­ce­sa.

„Ki­ne­zi mo­ra­ju bi­ti odu­še­vlje­ni ka­ko su se stva­ri od­vi­ja­le: ma­njin­ska li­be­ral­na vla­da u Ota­vi i pad po­ve­re­nja u ka­nad­sku de­mo­kra­ti­ju”, za­klju­ču­ju ov­da­šnji me­di­ji.

Tru­do je na­go­ve­stio i da je ka­nad­ska bez­bed­no­sna agen­ci­ja CSIS (Ca­na­dian Se­cu­rity In­te­li­gen­ce Ser­vi­ce) da­la vla­di ne­po­u­zda­ne in­for­ma­ci­je o ki­ne­skom me­ša­nju u iz­bo­re. Pred­lo­žio je bri­fing u svo­joj kan­ce­la­ri­ji u fe­bru­a­ru 2023, a na nje­mu je re­kao da je po­da­tak da je Pe­king „taj­no i ob­ma­nju­ju­će ume­šan” u iz­bo­re 2019. i 2021. bio ne­po­u­zdan. Da­kle, ka­žu ov­de, do­veo je u pi­ta­nje isti­ni­tost in­for­ma­ci­ja ko­je ni­je pro­či­tao. Za­to se mno­gi pi­ta­ju da li bi tre­ba­lo da bri­nu jer oba­ve­štaj­na agen­ci­ja ima po­gre­šne in­for­ma­ci­je ili što se pre­mi­jer ni­je po­tru­dio da pro­či­ta šta su na­pi­sa­li.

Tru­do je uka­zao na na­po­re svo­je vla­de da za­šti­ti le­gal­nost iz­bor­nog pro­ce­sa kroz us­po­sta­vlja­nje par­la­men­tar­ne Ko­mi­si­je za na­ci­o­nal­nu bez­bed­nost i rad­ne gru­pe za bez­bed­no­sne i oba­ve­štaj­ne pret­nje iz­bo­ri­ma (SI­TE), kao i pa­ne­la od pet jav­nih slu­žbe­ni­ka za­du­že­nih za pra­će­nje me­ša­nja to­kom iz­bo­ra. To­kom pro­te­kle dve ne­de­lje ko­mi­si­ja pod upra­vom Ma­ri­je Ho­se Ho­gue ču­la je sve­do­če­nje o pri­ro­di stra­nog me­ša­nja u de­mo­krat­ske in­sti­tu­ci­je.

Tru­do je pre­ju­di­ci­rao is­hod ra­da Ko­mi­si­je od­ba­civ­ši za­bri­nu­tost biv­šeg kon­zer­va­tiv­nog li­de­ra Eri­na O’Tu­la da je nje­go­va stran­ka iz­gu­bi­la do de­vet me­sta kao re­zul­tat ki­ne­skog me­ša­nja.

Od­no­si Ka­na­de s Ki­nom sve su lo­ši­ji. Na­kon hap­še­nja Meng Van­džou, kćer­ke osni­va­ča kom­pa­ni­je „Hu­a­vej”, u de­cem­bru 2018. go­di­ne u Van­ku­ve­ru, od­no­si iz­me­đu Ka­na­de i Ki­ne po­sta­li su na­pe­ti. Ki­na je re­a­go­va­la sna­žno, op­tu­žu­ju­ći Ka­na­du za po­li­tič­ku za­ve­ru i tra­že­ći nje­no oslo­ba­đa­nje. Ovaj in­ci­dent do­dat­no je za­kom­pli­ko­vao već na­pe­tu si­tu­a­ci­ju iz­me­đu dve ze­mlje i do­veo do hap­še­nja Ka­na­đa­na u Ki­ni.

Više od 1 od 4 smrtnih slučajeva među mladim ljudima u Kanadi bilo je povezano s opijatima 2021., pokazuje studija

0

Smrtni slučajevi uzrokovani opioidima udvostručili su se u Kanadi između 2019. i kraja 2021, a Manitoba, Saskatchewan i Alberta su doživeli dramatičan skok, uglavnom među muškarcima u 20-im i 30-im godinama, kaže nova studija koja poziva na ciljanu politike smanjenja štete.

Istraživači sa Univerziteta u Torontu analizirali su slučajne smrti povezane sa opioidima između 1. januara 2019. i 31. decembra 2021. u tim provincijama, kao i u Britanskoj Kolumbiji, Ontariju, Kvebeku, New Brunswicku i Novoj Škotskoj, i severozapadnim teritorijama.

Manitoba je zabeležila najveći porast smrtnih slučajeva od predoziranja za one od 30 do 39 godina – dostigavši ​​500 smrtnih slučajeva na milion stanovnika, više od pet puta, od 89 smrtnih slučajeva na milion stanovnika zabeleženih na početku perioda istraživanja.

U Saskačevanu se broj smrtnih slučajeva za tu starosnu grupu skoro utrostručio na 424 na milion, sa 146 na milion, dok je stopa u Alberti porasla više od 2,5 puta na 729 smrtnih slučajeva na milion, sa 272 na milion. Stopa smrtnosti u Ontariju dostigla je 384, sa 210 na milion.

BC, koji je bio epicentar krize predoziranja, zabeležio je 229 smrtnih slučajeva na milion za tu starosnu grupu u 2019., popevši se na 394 u 2020. Svi podaci za 2021. iz mrtvozorničke službe te pokrajine još nisu bili dostupni kada su istraživači završili svoj posao na osnovu informacije prikupljene od strane Agencije za javno zdravlje Kanade.

Treba bolje razumeti dugoročnu štetu upotrebe droga

Opioidna kriza u Kanadi podstiče pozive za više istraživanja o dugoročnim štetnostima zloupotrebe opioida kako bi se bolje opremio zdravstveni sistem i pomogli ljudima da se oporave i izleče.

Na nacionalnom nivou, godišnji broj smrtnih slučajeva od predoziranja opioidima porastao je sa 3.007 na 6.222 tokom trogodišnjeg perioda istraživanja, što istraživači primećuju da se poklopilo s merama javnog zdravlja pandemije, koje su smanjile pristup programima smanjenja štete i nametnule granična ograničenja koja su možda povećala toksičnost snabdevanje lekovima.

“Pored toga, za mnoge je pandemija pogoršala osećaj anksioznosti, neizvesnosti i usamljenosti, doprinoseći povećanju upotrebe supstanci “, rekli su.

Studija je objavljena u ponedeljak u časopisu Canadian Medical Association JournalAutorka Tara Gomes rekla je da je jedna od četiri smrti u pitanju ljudi u 20-im i 30-im godinama. Više od 70 posto ukupnih smrtnih slučajeva bilo je među muškarcima.

Predstavnik mrtvozorničke službe u BC-u rekao je da su 78 posto ljudi koji su se smrtno predozirali u toj pokrajini između 2019. i kraja 2021. bili muškarci.

Razorni uticaji

Oštar rast smrtonosnih predoziranja – posebno među mladim odraslim osobama u prerijama – ukazuje na to da provincije moraju brzo delovati, rekla je Gomes, epidemiolog koji je pozvala na više usluga za smanjenje štete, uključujući mesta za konzumaciju pod nadzorom.

“Biti spor i ne biti tako okretan koliko bismo želeli da budemo u našim odgovorima može imati zaista razorne posledice”, rekla je Gomes, takođe glavni istraživač Mreže za istraživanje politike droga u Ontariju.

Bernadette Smith, ministarka za stanovanje, zavisnost, beskućništvo i mentalno zdravlje Manitobe, rekla je da pokrajina sledeće godine planira otvoriti svoju prvu lokaciju za nadziranu potrošnju u Winnipegu i da će takođe ponuditi mašine za testiranje na droge kako bi ljudi mogli proveriti jesu li njihove supstance toksične.

“Izašli smo iz prethodne vlade koja, nažalost, nije zauzela pristup smanjenju štete”, rekao je ona, čija je stranka prošle jeseni pobedila konzervativce.

‘Ne bi imali dovoljno kreveta’

“Radimo s organizacijama na prvoj liniji jer se s njima nije radilo poslednjih sedam godina u našoj provinciji, što je bio pravi problem”, rekla je Smith.

Manitoba planira obučiti porodične doktore za lečenje zavisnosti od lekova, uključujući Suboxone i metadon, rekla je Smith, napominjući da lekari obično upućuju pacijente na detoksikaciju.

“Kreiramo model tako da ljudi ne moraju ići na gomilu različitih mesta da bi dobili različite usluge”, rekla je Smith.

Tanya Hornbuckle iz Edmontona je rekla da je njen sin Joel Wolstenholme imao 30 godina kada je umro 2022. godine. Postao je zavisnik sa oko 14 godina, počevši od kanabisa pre nego što je prešao na metamfetamin, kokain i druge droge koje su sve više bile ispunjene fentanilom.

Borio se i sa mentalnom bolešću, ali bilo je teško dobiti pomoć i za taj problem i za zavisnost u jednoj službi, rekla je Hornbuckle.

Volstenholmova je više puta pokušala da izvrši detoksikaciju, ali nikada nije bilo dovoljno kreveta na klinici gde su ljudi morali da se nameste u 8 ujutro, rekla je ona.

“To bi se dešavalo iznova i iznova i onda bi me zvao. Otišla sam i stala u red ili sam ga odvezla tamo i čekala s njim u redu. I ne bi imali dovoljno kreveta.”

Anksioznost i zavisnost njenog sina su se pogoršali kada su je pandemijska ograničenja sprečila da uđe s njim u hitnu pomoć jer nije verovao osoblju, rekla je Hornbuckle.

Hornbuckle je 6. februara 2022. otišla u dom svog sina kako bi zajedno kuvali. Našla ga je mrtvog.

Strategija vlade Alberte da se više fokusira na oporavak i lečenje zasnovano na apstinenciji nego na smanjenje štete, je pogrešan pristup, rekla je Hornbuckle, napominjući da je njen sin jedno vreme spavao u parkovima i napuštenim kućama nakon što je izgubio vozilo i stan.

Rebecca Haines-Saah, vanredna profesorka zdravstvenih usluga na Univerzitetu u Calgary-ju, nazvala je smrt mladih ljudi od predoziranja tragedijom i rekla da mnogo više njih pati od ozleda mozga zbog toksičnih supstanci.

Doktor iz Halifaksa poziva na sigurniji pristup opioidima

Dr. Mike Gniewek kaže da snabdevanje drogama u Novoj Škotskoj postaje sve više kontaminirano snažnim tabletama za smirenje. On radi s mobilnom jedinicom za ulično zdravlje iz Doma zdravlja North End koja pomaže beskućnicima da se nose sa životom na ulici.

“Očigledno je da imamo pogrešan odgovor. Nemamo pristup i usluge na raspolaganju da održimo ljude u životu”, rekao je Haines-Saah, koji je takođe pozvao na više usluga za smanjenje štete.

“Nemamo sveobuhvatan odgovor javnog zdravlja koji je potreban. Nemamo nikakve planove za finansiranje bilo čega što se odnosi na ono što bismo nazvali smanjenjem štete.”

Veliki deo sadašnjeg pristupa zavisnosti isključuje veliki broj rekreativnih korisnika droga, rekla je Gomes. Ona je rekla da je između trećine i polovine smrtnih slučajeva u Ontariju uključivalo ljude bez dijagnoze poremećaja upotrebe opioida.

“Dakle, fokusiranje samo na [stambeni tretman] je nešto što me zaista brine jer zaista moramo biti sigurni da imamo različite opcije za različite ljude.”

SERBIANNEWS/CANADA

Ontario će dodati više od 300 putovanja sedmično u sistemu GO Transit

0

Ontario će do kraja meseca uvesti više od 300 novih polazaka u sistemu GO Transit, nešto što Metrolinx opisuje kao „najveće poboljšanje GO železničke usluge od 2013. godine“.

Promene će uključivati ​​15-minutnu vikend uslugu na delovima linija Lakeshore West i Lakeshore East. To će takođe značiti dodatne vozove na linijama za Kitchener, Stouffville i Milton počevši od 28. aprila

Premijer Doug Ford je to objavio u Miltonu, Ont. zajedno sa ministrom saobraćaja Prabmeetom Sarkaria.

“To znači više opcija i veću udobnost na linijama Milton, Lakeshore West, Lakeshore East, Kitchener, Stouffville i UP Express Lane”, rekao je premijer novinarima.

“Današnja objava predstavlja povećanje GO usluge od 15 posto.”

Evo šta se menja:

  • Lakeshore West: Usluga će se povećati na svakih 15 minuta vikendom popodne i uveče između Oakville GO i Union Station

  • Lakeshore East: Usluga će se povećati na 15 minuta vikendom popodne i uveče između Durham College Oshawa GO i Union Station.

  • Kitchener: Biće 30-minutni polasci radnim danom oko podne i uveče između Bramalea GO i Union Station. Neka putovanja vikendom biće povećana za 10 vagona.

  • Stouffville: Večernji prevoz vozom sedam dana u nedelji

  • Milton: Jedno dodatno putovanje u jutarnji špic do i od Miltona do stanice Union Station

  • UP Express: Svaki drugi voz (svakih 30 minuta) će biti između stanice Union i međunarodnog aerodroma Pearson sedam dana u sedmici.

Vlada je takođe rekla da će neka putovanja duž Lakeshore West, Lakeshore East, Miltona, Kitchenera, Barriea i Stouffvillea biti prilagođena tako da polaze do devet minuta ranije ili kasnije kako bi se “bolje uskladili sa stvarnim vremenom putovanja i novim i povezujućim uslugama”.

U izjavi, izvršni direktor Metrolinxa Phil Verster nazvao je dodatna putovanja „najvećim poboljšanjem GO železničkih usluga od 2013. godine,” dodajući da će to dovesti do ukupnog broja nedeljnih putovanja železnicom na 2.307 polazaka.

SERBIANNEWS/CANADA

Bio biznismen u Kanadi, pa prodao kuću i jahtu i vratio se u Srbiju: Naš pevač promenio je život iz korena posle emisije Nikad nije kasno, a sada je ponovo iznenadio

0

Emisija “Nikad nije kasno” pomovisala je mnoge odlične pevače, čije su životne priče često veoma uzbudljive, a jedna od najinteresantnijih je sigurno sudbina Dragana Markovića, uspešnog biznismena koji je u zrelim godinama rešio da kroči na estradu. On je rođen u Užicu, u muzičkoj porodici, a u 19. godini otišao je u Kanadu na tri meseca – i ostao 32 godine.

„Radio sam 18 godina kao finansijski planer, a zadnjih 15 godina zajedno sa bratom vodio sam jako uspešnu kompaniju za renovacije. Bavio sam se muzikom i pevao po celoj Kanadi i Americi. Učestvovao sam u emisiji „Nikad nije kasno“ i došao do četvrtfinala. Ceo život sam negovao i pevao kvalitetnu muziku. U Vankuver sam dovodio razne pevače, istakao bih moje omiljene, grupu Legende, a onda iz želje da ljudi u Kanadi osete šta je pravo uživo izvođenje lepe muzike, doveo sam orkestar Aleksandra Sofronijevića. Imali su jako uspešnu turneju po celoj Kanadi. Nakon te turneje, rešio sam da se vratim u Srbiju i da nastavim sa pevačkom karijerom. Zaista ta muzička duša koju poseduje ne samo Sofra već i ceo njegov orkestar, bila mi je inspiracija da nastavim da se bavim samo muzikom. Prodao sam kuću i jahtu, a biznis kompaniju ostavio bratu da je i dalje vodi. Trenutno živim u Užicu i pevam po lokalima, proslavama i slavljima“, otkriva Dragan Marković, koji je u saradnji sa Sofrom i njegovom produkcijom AS STUDIOTON snimio pesmu „Odlazi“.

„Do ove pesme sam došao preko prijatelja koji je sa mnom u Kanadi svirao gitaru. Autor pesme, Dragan Pejić Peja, je pesmu napisao u svom stilu, a onda smo je vokal kouč Jelena Krstić i ja prilagodili mom glasu. A na sve to aranžman Sofronijevića je još više probudio dušu u ovoj pesmi“, kaže Dragan, koji planira da se potpuno posveti muzici:

„Nameravam i dalje da snimam pesme, i to naravno sve u AS STUDIOTON-u. Kanadi sam se takođe bavio i proizvodnjom vina, tako da spot na kome se vidi more i čaša vina u mojim rukama, verno pokazuju sve što ja volim.“

SERBIANNEWS/CANADA

Kako da samostalno očistite klimu i izbegnete neplanirane troškove

0
white and gray box fan

Klima uređaji su u u prolećnim i letnjim mesecima naši saveznici u borbi sa visokim temperaturama, ali ono o čemu treba voditi računa jeste higijena. Ukoliko se ne čisti, klima može postati izvor ne samo neprijatnih mirisa, već i bakterija i gljivica. Ukoliko želite da uštedite novac i očistite klimu sami, ovi saveti vam mogu biti od pomoći.

Kako da samostalno očistite klimu i izbegnete neplanirane troškove© Canva / pixelshot

Dolazak proleća obično podrazumeva i generalno čišćenje stana i svih uređaja koji se u njemu nalaze. “Na tapetu” se najčešće, pored frižidera i zamrzivača, nalaze i klima uređaji, bez kojih je u toplijem delu godine praktično nemoguće funkcionisati.

Majstori uslugu čišćenja klime naplaćuju najmanje 2500 dinara, ali je dobra vest da to možete učiniti i samostalno. Ukoliko ne znate kako, donosimo vam par saveta uz kojih će vam ovaj izazov postati rutinski posao.

Korak broj 1

Za početak, potrebno je klima uređaj isključiti iz struje. Kada ste sigurni da je ona isključena, pređite vlažnom krpom preko svih plastičnih površina. Ukoliko postoje naslage masnoća (one se najčešće skupljaju u kuhinji), možete koristiti i blaga sredstva za odmašćivanje.

Nakon što ste klimu prebrisali spolja i potpuno osušili sve površine, možete preći na unutrašnji deo uređaja. Skinite zaštitni poklopac koji se na njoj nalazi, ali vodite računa da uradite nežno, kako se “žabice” kojima je poklopac pričvršćen ne bi polomile.

Korak broj 2

Ispod tog poklopca nalaze se filteri – upravo su oni glavni sakupljači prašine, bakterija i gljivica koje, kada dospeju u vazduh, imaju izuzetno štetan negativan na naše zdravlje. Kod mnogih ljudi nečistoće ovog tipa izazivaju ozbiljne alergijske reakcije.

U idealnom slučaju, filtere možete isprskati posebnim sredstvima za čišćenje (koje možete kupiti u većim marketima), ali ukoliko ih nemate pri ruci, i obično sredstvo za dezinfekciju će odraditi posao. Nakon što ga isperete, ostavite filter da se dobro osuši.

Korak broj 3

Kada se uverite da je filter potpuno suv, možete ga vratiti u klima uređaj. Vodite računa o tome da ga, prilikom vraćanja, postavite isto onako kako je stajao na samom početku, pre nego što ste ga izvadili. Imajte na umu da kada budete vraćali filter, prebrišete i kukice na koji se on kači, odnosno plastične elemente na koje se fiksira.

Ukoliko volite da vam dom uvek miriše, u prodavnici možete kupiti i posebne mirišljave uloške koji se montiraju na filter, a potom prekrivaju plastičnim kućištem. Oni koji i ovde žele da improvizuju mogu na tupfer naneti par kapi omiljenog aromatičnog ulja i postaviti ga u proreze između filtera.

Kada budete sigurni da ste sve dobro postavili, na red dolazi vraćanje poklopca. Kao i kod skidanja, važno je da to uradite polako i bez naglih pokreta, kako držači ne bi pukli. Nakon što sve završite, klimu je potrebno samo ponovno uključiti u struju, i to je to – spremna je za novu sezonu!