12.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 306

Više od 21.000 zemljotresa na Santoriniju

0
Santorini Greece during daytime

Grčki seizmolozi registrovali su oko 21.500 zemljotresa u blizini grčkog ostrva Santorini u protekle tri sedmice, saopšteno je sa Univerziteta u Atini.

Santorini (Foto: EPA-EFE/ORESTIS PANAGIOTOU) -

Santorini (Foto: EPA-EFE/ORESTIS PANAGIOTOU)

Na ostrvu, na kojem je ranije ovog mjeseca uvedeno vanredno stanje, vlada velika neizvjesnost od kada je počeo niz potresa.

Mnogi stanovnici su pobjegli sa ostrva na kopno, a hotelijeri i ostali iz ugostiteljske industrije sa zebnjom očekuju sezonu praznika koja počinje u aprilu.

Јačina potresa značajno se umanjila u proteklih nekoliko dana, pa se naučnici nadaju postepenoj deeskalaciji seizmičke aktivnosti.

Ipak, seizmolozi ne mogu da isključe mogućnost velikog zemljotresa magnitude šest ili više stepeni po Rihtersovoj skali, prenijela je agencija DPA.

Na sastanku Vladinog kriznog savjeta na Santoriniju rečeno je da postoji vjerovatnoća da će se u slučaju jakog zemljotresa srušiti do 300 zgrada na ivici kratera Santorini.

Krater Santorini nastao je erupcijom vulkana prije oko 3.600 godina, a na njegovim strmim obodima danas se nalaze kuće i hoteli.

Fudbaleri PSV-a bolji od Јuventusa za plasman u osminu finala Lige šampiona

0
Pehar Lige Šampiona

Fudbaleri Fudbaleri PSV-a plasirali su se u osminu finala Lige šampiona, pošto su sinoć u revanš meču plej-ofa na svom terenu poslije produžetaka pobijedili Јuventus rezultatom 3:1, a poslije 90 minuta bilo je 2:1.

Liga šampiona - Foto: RTRS

Liga šampionaFoto: RTRS

U prvoj utakmici je Јuventus bio bolji sa 2:1.

Domaći tim je poveo u 53. minutu golom Ivana Perišića, a Timoti Vea je 10 minuta kasnije pogodio za izjednačenje.

Ismael Saibari je pogotkom u 74. minutu meč odveo u produžetke.

PSV je do pobjede došao u 98. minutu golom Rajana Flaminga.

Srpski reprezentativac Dušan Vlahović ušao je u igru u 90. minutu, a u 105+1. je pogodio stativu.

Plasman u osminu finala kroz plej-of obezbijedili su: Borusija Dortmund, Real Madrid, Bajern Minhen, PSV, Pari Sen Žermen, Benfika, Fejnord i Klub Briž.

Direktan plasman u osminu finala ranije su ostvarili: Liverpul, Barselona, Arsenal, Inter, Atletiko Madrid, Bajer Leverkuzen, Lil i Aston Vila.

Žrijeb za osminu finala održaće se u petak od 12 časova u Nionu.

Selektor košarkaške reprezentacije Svetislav Pešić odredio 14 igrača za meč u Finskoj

0

Selektor košarkaške reprezentacije Svetislav Pešić poveo je 14 igrača u Finsku na sutrašnji meč petog kola grupe G.

Svetislav Pešić (foto: TANJUG/SAVA RADOVANOVIĆ) -

Svetislav Pešić (foto: TANJUG/SAVA RADOVANOVIĆ)

U Finsku su doputovali: Aleksa Avramović, Aleksa Radanov, Mihailo Petrović, Dušan Beslać, Dejan Davidovac, Bogoljub Marković, Mario Nakić, Balša Koprivica, Boriša Simanić, Arijan Lakić, Asim Đulović, Filip Petrušev, Uroš Trifunović i Dušan Ristić.

Dvojica igrača biće prekobrojni za utakmicu koja se igra u petak od 17.30 po srpskom vremenu u gradu Espo.

Sa spiska su zbog povreda izostali Nikola Milutinov, Marko Gudurić, Ognjen Dobrić i Aleksej Pokuševski, a zbog bolesti kapiten Stefan Јović, pa će “orlovi” dobiti novog kapitena. Na put nisu pošli ni Andrej Kostić, Dušan Miletić, Stefan Lazarević i Filip Јović, koji su bili na širem spisku.

Srbija je sa četiri pobjede iz četiri utakmice već obezbijedila plasman na EP, kao i Finska koja je uz Letoniju, Poljsku i Kipar jedan od četiri domaćina kontinentalnog šampionata.

Za treće mjesto koje iz grupe G vodi na Evrobasket boriće se Gruzija (2-2) i Danska (1-3) koje međusobno sutra igraju u Tbilisiju.

Gruziju pobjeda vodi na EP, Danska samo slavljem na gostovanju selekciji Aleksandra DŽikića ostaje u trci za odlazak na EP.

Organizator ‘Freedom Convoy’ Pat King osuđen je na 3 meseca uslovno

0

OTTAWA — Organizator ‘Freedom Convoy’ Pat King osuđen je danas na tri meseca kućnog pritvora.

Kazna uključuje 100 sati društveno korisnog rada u banci hrane ili skloništu i, godinu dana uslovne kazne.

To se odnosi i na devet meseci koje je King vec proveo u pritvoru pre i tokom suđenja.

Organizator ‘Freedom Convoja’ je bio očigledno zadovoljan kada je nakon što je pročitana njegova odluka napustio sudnicu. Kinga su zagrlili i klicali vise desetina prijatelja, članova porodice i pristalica.

King nije komentarisao nakon izricanja kazne. Njegov advokat Natasha Calvinho nazvala je kaznu “veoma izbalansiranom”.

“Da je gospodin King osuđen na 10 godina zatvora, što je tražila kruna, u suštini bi ga učinili političkim zatvorenikom. Oni bi osudili gospodina Kinga za skup svega što je uradio svaki pojedinac u konvoju”, rekla je Calvinho.

King je proglašen krivim po pet od devet optužbi u novembru, uključujući nestašluk i nepoštovanje suda, za svoju ulogu u protestima 2022. koji su zahvatili centar Otave na tri sedmice.

Sudija Charles Hackland rekao je da King mora ostati u svojoj rezidenciji tokom kućnog pritvora, osim vremena provedenog na sudskim sastancima i društvenom radu i tri sata ponedeljkom poslepodne kako bi “kupio potrepštine za život”.

Hackland je takođe rekao Kingu da se ne sme vraćati u Ottawu, osim zbog pojavljivanja pred sudom i da se mora držati dalje od šest drugih vođa konvoja, uključujući Tamaru Lich i Chrisa Barbera.

Krunski tužilac Moiz Karimjee pozvao je na maksimalnu kaznu – 10 godina, tvrdeći da je to “najgori slučaj”.

Hackland se s tim nije složio, navodeći nedostatak otežavajućih faktora kao što su akcije protesta koje su posebno usmerene na ranjivu populaciju.

Calvinho je rekla da King planira izdržati svoj kućni pritvor kod kuće u Alberti.

SERBIANNEWS/CANADA

Svaki četvrti Kanađanin izbegava zubare zbog troškova: izveštaj StatCan-a

0

Nedavni izveštaj statističkog zavoda Kanade ukazuje na to, da mnogi Kanađani izbegavaju usluge oralne zdravstvene nege zbog troškova.

Podaci StatCana govore da je skoro svaki četvrti ili 24 posto Kanađana od 12+ godina izbegavao posetu zubaru u poslednjih godinu dana, navodeći troškove kao glavni problem.

Iako su podaci zabrinjavajući, dr. Claire Karst, predsednica stomatološkog udruženja Nova Scotia , kaže da većina stomatologa nije iznenađena.

„Porast troškova života potencijalno stvara finansijsku barijeru, ili povećava finansijsku barijeru, kada su u pitanju plaćanja iz džepa,“ rekla je Karst tokom intervjua za CTV Atlantic Morning Live u sredu.

“I naravno, to se onda prenosi na smanjeni pristup neophodnim procedurama kako biste se brinuli o vašem oralnom zdravlju.”

Oralno zdravlje je jako povezano sa celokupnim zdravljem ljudskog tela, zbog čega Karst kaže da je važno redovno posećivati ​​stomatologa.

Kanadski plan stomatološke nege osmislila je vlada, kako bi troškove stomatološke nege učinila pristupačnijim.

Neke od kvalifikacija za prijavu na plan uključuju:

– da imaju 65 + godina ili da su mlađi od 18 godina

– da nemaju pristup stomatološkom osiguranju

– da su podneli poreske prijave u Kanadi, kako bi se procenili prihodi porodice za prethodne godine. Ovo uključuje supružnika podnosioca ili vanbračnog partnera

– da imaju prilagođeni porodični neto prihod manji od 90.000 dolara

– da su stanovnici Kanade

„Kanadski stomatološki plan, koji je otvoren u martu, smatramo da je važan korak napred u rešavanju problema pristupa nezi širom Kanade“, rekao je Karst.

Osim troškova, neki Kanađani izbegavaju stomatologa iz drugih razloga, uključujući nervozu ili teskobu oko stomatoloških zahvata.

SERBIANNEWS/CANADA

Šansa da ovaj asteroid udari u Zemlju upravo je dvostruko porasla

0
a large rock in the middle of a space filled with stars

Krajem 2024. godine astronomi su otkrili novi preteći asteroid, i dodelili mu ime 2024 YR4. Prateći njegovo kretanje, procenili su da ima šanse od 1,3 odsto da udari u Zemlju. Ta šansa, danas se ipak, procenjuje drugačije.

Шанса да овај астероид удари у Земљу управо је двоструко пораслаŠansa da ovaj asteroid udari u Zemlju upravo je dvostruko porasla

Nakon što su izvršili više merenja, šansa za udar 2024 YR4 u našu planetu se udvostručila. Sada potencijalni rizik od udara 2032, iznosi 2,3 procenta. Naučnici su do novog zaključka došli na osnovu čak 1.000 orbitalnih simulacija. Od njih ukupno hiljadu, 23 je ukazalo na udar u Zemlju.

Najverovatnija putanja koja se trenutno procenjuje, je ta da će 2024 YR4 ipak imati blizak susret sa našom planetom na udaljenosti od 240.000 kilometara, koja jeste unutar orbite Meseca, ali ne i „opasno blizu”.

Ipak, iako se rizik za udar udvostručio, astronomi nisu previše zabrinuti. Sa ranijom procenom o tome da 2024 IR4 ima šansu za udar od oko jedan odsto, oni su ga rangirali ocenom 3 na Torino skali, što znači da treba da budemo u oprezu. Sa novim procenjenim rizikom od 2,3% – on je i dalje na skali sa vrednošću – 3.

„Kada je u pitanju praćenje ovakvih asteroida, jedina stvar u koju smo sigurni je da su rane procene neizvesne. Za razliku od orbita planeta, orbite asteroida mogu biti izuzetno nejasne i nepredvidive. Gravitacioni uticaji iz obližnjih objekata mogu ih pomerati. U slučaju 2024 YR4, veliki izvor neizvesnosti je upravo sama Zemlja”, navode astronomi.

Međutim, čak i ako astronomi utvrde da su šanse za udar skoro 100%, i dalje ne bismo morali da paničimo, iz nekoliko razloga a najvažnije je to, kako naučnici kažu, da pravi rizik od asteroida nije od onih koji se polako približavaju Zemlji iz spoljašnosti Sunčevog sistema. Veći rizici su oni kao što je Čeljabinski asteroid, koji je došao iz pravca Sunca 2013, i „zatekao nas”.

Najlošiji scenario

„Imamo još vremena da se pripremimo za putanju 2024 YR4 a ona je takva da imamo dobre šanse da se sa tim izborimo. Čak i ako bi se desio apsolutno najgori scenario, ovaj asteroid nije dovoljno veliki da izazove događaj poput izumiranja. Najlošiji scenario je udar u Zemlju, u gusto naseljenom području”, objašnjavaju astronomi.

Morali bismo da, kako navode, evakuišemo ljude iz rizične zone, ali imali bismo nekoliko godina da to uradimo. Tako bismo smanjili moguće posledice na najniži nivo.

Процењена путања астероида

Procenjena putanja asteroida

Čak i uz sve navedeno, važno je imati na umu da rani proračuni putanje mogu značajno da variraju. Šanse mogu ponovo značajno porasti pre nego što padnu, ali najverovatniji ishod je da će šanse na kraju pasti na nulu.

Ako želite da pratite kretanje 2024 YR4, posetite Nasinu stranicu o planetarnoj odbrani.

„Budimo ljudi” izložba slika posvećenih patrijarhu Pavlu

0

U Galeriji „Nikola Radošević“ otvorena je izložba mladog slikara i ikonopisca Uroša Lukića pod nazivom „Budimo ljudi”. Postavka je posvećana patrijarhu Pavlu, a čine je slike i crteži, koji su rađeni različitim tehnikama.

Čovek ne može da bira vreme u kojem će se roditi, ni gde će se roditi, niti prilike i okonosti u kojima će živeti. To ne zavisi od nas. Ali, ono što zavisi od nas i što se očekuje od nas, jeste da – budemo ljudi, uvek i svuda. U svim prilikama i u svim okolnostima“ – govorio je patrijarh Pavle.

Za najvoljenijeg srpskog patrijarha akademik Matija Bećković je u jednom intervjuu izjavio da: „Niko nije tiše govorio, a da se dalje čuo. Niko s manje reči nije rekao više. Niko nije lakše hodio zemljom, a da je ostavljao dublje tragove. Niko nije bio manjeg rasta, a da se video s veće daljine. Otuda ni više ljudi, ni veće tišine nego na njegovom pogrebu“, dodaje pesnik.

Otuda su lik i delo patrijarha Pavla neiscrpna inspiracija za umetnike, kaže mladi slikar i ikonopisac Uroš Lukić.

„Ta inspiracija traje od detinjstva. Ja sam već sa pet godina prvi put posetio crkvu Svetog Petra i Pavla u Šapcu, počeo da idem na liturgije nedeljne, a tada je on bio patrijarh i tako je počela ta ljubav prema njemu i prema slikanju. Čitao sam i istraživao dosta o njemu. Nisam imao tu sreću da ga upoznam, ali sam podatak da je bilo preko dva i po miliona ljudi na njegovoj sahrani, to dovoljno govori koliko nas je on zadužio“ ističe Uroš Lukić.

Postavku „Budimo ljudi“ čini ciklus portreta, od apstraktnih do hiperrealističnih, koji su nastali tokom prethodne godine.

„Specifično je taj apstraktni portret kojim sam želeo na najbolji mogući način, sa tim nekim draperijama pastelnih boja. Zanimljivo je da me je više ljudi pitalo pre otvaranja izložbe, zašto sam se na svakoj slici potpisao zelenom bojom. Razlog je prost, to je boja svih patrijarha. I patrijarh Pavle je voleo tu boju i zelenim mastilom se i on potpisivao“, objašnjava umetnik.

Uroš Lukić je uspeo da na jednostavan način prenese posmatraču energiju, duhovnost, smirenost i blagost patrijarha Pavla, smatra likovni kritičar Maja Živanović.

„Uroš je uspeo da kroz jednu seriju od petnaestak radova, dakle ne mnogo radova, sruši sve stereotipe. Jer obično kada razmišljamo, jedna tema – to je verovatno dosadno. Jedna tema je u stvari jedan čovek, pravi čovek, naš počivši patrijarh koji je prikazan kroz različita raspoloženja i opet mi tu njegovu dobrotu, veru koju je imao, mislim da je jako dobro transponovano u sve radove. Vidimo koliko je Uroš dobar crtač, jer su ovo kombinovani radovi, ima i crteža, i akrila, i svih slikarskih pravaca“, napominje Maja Živanović, likovni kritičar i kustos izložbe.

Uroš Lukić je završio osnovne i master studije na Akademiji Srpske pravoslavne crkve za umetnost i konzervaciju, smer freskopis. Od 2012. aktivno se bavi oslikavanjem crkava i manastira. Izložba „Budimo ljudi“ otvorena je do 3. marta u Galeriji „Nikola Radošević“.

Zašto se ničega ne sećamo iz perioda kada smo bili bebe

0
baby under purple blanket

Psihologe i neurologe dugo je zbunjivala naša nesposobnost da se prisetimo događaja pre navršene druge ili treće godine.

Зашто се ничега не сећамо из периода када смо били бебеZašto se ničega ne sećamo iz perioda kada smo bili bebe

Život mora da je bio sjajan kada smo bili bebe: hrane nas, oblače, nosaju, svi nam se smeškaju i mašu nam. Imamo pravo na drskost da vrisnemo kada nam hrana nije stigla dovoljno brzo, a zatim da je bacimo na zemlju jer nam se ne sviđa. Šteta je samo da se niko od nas ne seća koliko smo tada uživali.

Godine 1905, Sigmund Frojd je skovao termin „infantilna amnezija“, koji se odnosi na „neobičnu amneziju koja, u slučaju većine ljudi, iako ne svih, krije najranija sećanja njihovog detinjstva“. Više od jednog veka kasnije, psiholozi su i dalje zaintrigirani zašto ne možemo da se setimo svojih najranijih iskustava.

„Većina odraslih nema sećanja pre druge do treće godine“, kaže profesor Ći Vang sa Univerziteta Kornel. Do otprilike sedme godine, sećanja na detinjstvo su obično poput pačvorka.

Relativno donedavno, naučnici su mislili da mladi mozgovi nisu dovoljno razvijeni da formiraju trajna sećanja. Ali studije iz osamdesetih su pokazale da mališani od dve godine mogu da formiraju sećanja i da se prisećaju događaja od nekoliko meseci ranije vrlo detaljno. Izloženost traumi u ranom detinjstvu je takođe dobro dokumentovana kao povećani rizik od kasnije anksioznosti i depresije. Paradoks infantilne amnezije, kaže Kristina Alberini, profesorka neuroloških nauka na Univerzitetu u Njujorku, jeste „kako to da ta iskustva zauvek utiču na naš život ako su zaboravljena?“

Утисци из раног детињства су нам сачињена из појединачних неповезаних слика

Utisci iz ranog detinjstva su nam sačinjena iz pojedinačnih nepovezanih slika

Istraživanje prof. Alberini na životinjama otkrilo je da se sećanja nastala tokom perioda ‘infantilne amnezije’, u stvari, čuvaju u mozgu do odraslog doba, iako se ne pamte svesno. I kod odraslih životinja i kod ljudi, formiranje i čuvanje dugoročnih uspomena o nečijim životnim iskustvima nije moguće bez regiona mozga poznatog kao hipokampus. Njen rad je pokazao da je region takođe važan u ranim sećanjima i ukazuje da se ‘infantilna amnezija’ javlja zbog kritičnog perioda u kome se hipokampus razvija usled novih iskustava.

„To ima mnogo smisla s obzirom na svu litaraturu o traumama“, napominje profesorka. „Ako deca zapamte neke teške situacije u ranom detinjstvu, možda se ne sećaju specifičnosti, ali će njihov mozak biti oblikovan u skladu sa tim iskustvom.“

Zašto se Maori sećaju ranijeg detinjstva

Različita iskustva mogu takođe da objasne zašto doba u kojme se ljudi sećaju svojih prvih uspomena značajno varira. Profesor Vang, stručnjak za to kako kultura utiče na autobiografsko pamćenje, pokazao je da najranija sećanja Amerikanaca datiraju iz perioda od oko tri i po godine, skoro šest meseci ranije nego kod Kineza. Takođe, otkrio je da su sećanja Amerikanaca bila više usmerena na sebe i emocionalno razrađena, dok su sećanja Kineza težila da se usredsrede na kolektivne aktivnosti i opšte rutine.

„U azijskom kontekstu, identitet i osećaj sebe manje su definisani time što su jedinstveni, već više o ulogama i odnosu sa drugima“, objašnjava prof. Vang. U tom cilju, sećanja mogu biti manje važna za definisanje identiteta nego za informisanje o ponašanju i prenošenje lekcija. „Ako želite da koristite pamćenje da biste izgradili jedinstven osećaj identiteta, verovatno se sećate mnogo idiosinkratičnih detalja.“

Неких догађаја се сећамо јер се о њима причало у породици

Nekih događaja se sećamo jer se o njima pričalo u porodici

Čini se da je još jedno objašnjenje za ovo nepodudaranje i to kako roditelji razgovaraju o prošlim iskustvima sa svojom decom. Kod novozelandskih Maora, prva sećanja se pojavljuju ranije nego kod pripadnika evropskog porekla, sa oko dve i po godine. Profesorka Elejn Ris sa Univerziteta u Otagu, koja proučava autobiografsko pamćenje kod dece i adolescenata, ukazuje na snažan naglasak na usmenim tradicijama u kulturi Maora, ali i na elaborativne razgovore kada se prisećaju prošlih događaja.

Ris je pratila grupe dece od ranog detinjstva do adolescencije, otkrivajući da pojedinci koji su imali bogatije narativno okruženje u detinjstvu mogu da se prisete ranijih i detaljnijih prvih uspomena kao tinejdžeri. To je bio slučaj sa decom čije su majke postavljale otvorena pitanja i bile su detaljnije kada su govorile o zajedničkim prošlim iskustvima, kao i sa decom koja su odrasla u proširenim porodičnim domaćinstvima.

„Znamo da su, recimo, bebe od šest meseci, sposobne da naprave neku vrstu mentalnih slika nečega što se dogodilo prethodnog dana ili nedelje“, kaže Risova. „Potrebno je uzeti tu mentalnu sliku i opisati je rečima za koje mislim da je toliko važno da im pomognemo da zadrže to sećanje tokom celog života.“

Ironično, brojni influenseri na društvenim mrežama insistiraju na prazničnim događajima kao glavnim za stvaranje „bazičnih uspomena“ dece, ali rani utisci koje deca zapamte mogu biti iznenađujuće obični – „stvari kojih se većina roditelja nikada ne bi sećala detaljnije“, napominje prof. Ris. „Klasičan primer iz mog sopstvenog istraživanja je dete koje se seća da je jednom videlo crva na ulici.“

Фотографије и снимци нам поткрепљују сећања

Fotografije i snimci nam potkrepljuju sećanja

Postoji takođe debata među stručnjacima koji se bave pamćenjem i o ulozi jezika u ‘infantilnoj amneziji’. Ukazuju da sećanja mogu biti ograničena nemogućnošću jezičkog značenja ranim iskustvima. „Ali mora postojati nešto fundamentalnije što takođe igra ulogu, jer vidimo isti efekat (infantilne amnezije) kod nejezičkih životinja poput pacova“, kaže profesor Rik Ričardson sa Univerziteta Novog Južnog Velsa.

‘Neverovatno rano’

Mozak pohranjuje uspomene ne kao uredne datoteke kao na računaru, već kao mreže neurona širom mozga. Podsećanje na neki događaj aktivira te mreže i jača veze između neurona. Ovo ne znači da je pamćenje stabilno: „Svaki put kada se vratite na neku uspomenu i razmislite o njoj, vi je menjate“, ističe prof. Ris.

Ponovljene sugestije mogu navesti ljude da stvaraju slike i formiraju lažna sećanja, navodi i prof. Vang, citirajući čuveni slučaj Žana Pijažea, uticajnog razvojnog psihologa. Pijaže se jasno sećao kako se njegova dadilja borila sa potencijalnim kidnaperom kada je imao dve godine – ali godinama kasnije, dadilja mu je priznala da je izmislila tu priču.

U istraživanju iz 2018. godine, 39 odsto ispitanika je izjavilo da se sećaju događaja kada su imali dve godine ili manje. Istraživači su smatrali da su ta „neverovatno rana” sećanja, kao što je sećanja na guranje u kolicima ili prvi koraci, verovatno izmišljena i zasnovana na fotografijama ili porodičnim pričama.

Сећања из раног детињства су нам темељи

Sećanja iz ranog detinjstva su nam temelji

Ali iako je pamćenje savitljivo i mala deca su podložnija sugestiji, „konfabulacije nisu tako česte“, napominje prof. Vang. „U normalnim uslovima, čak ni deca ne uzimaju zdravo za gotovo sve što im kažete i uključuju u ta sećanja.“

Dakle, ako se čini da su iskustva naših ranih životnih prekretnica – prvog rođendana, prvih koraka, prvog odlaska na plažu – spremljena negde u mozgu, zašto ne možemo svesno da im pristupimo? Dok psiholozi kažu da se zaboravljanje može prilagoditi, to ne objašnjava zašto se čini da sećanja nastala pre sedme godine propadaju brže nego kada smo odrasli.

Profesorka Alberini postavlja hipotezu da rana sećanja funkcionišu kao šeme na kojima se grade sećanja u odraslom dobu. Kao temelji kuće, oni ostaju skriveni, ali ključni.

Turistički bum zbog erupcije Etne – spasilačke službe blokirane

0
white clouds over snow covered mountain

Turisti koji žele da vide i zabeleže aktivnost Etne izbliza, blokiraju ulice i upuštaju se u „opasno“ ponašanje u blizini vulkana, navode sicilijanski zvaničnici upozoravajući da to može usporiti rad spasilačkih službi.

Hiljade turista pohrlilo je na Etnu da bi posmatralo spektakularne erupcije vulkana, ali veliki broj ljudi i vozila kojim su stigli blokiraju ulice i sprečavaju spasilačke službe da stignu do onih kojima je potrebna pomoć, navode lokalne vlasti.

Šef regionalne civilne zaštite Sicilije Salvo Kočina opisao je turizam proteklih dana na Etni kao „divlji“ i „izuzetno opasan“, upozoravajući da su jednodnevni izletnici privučeni izuzetnim pogledom parkirali svoje automobile duž uskih ulica, ometajući spasilačka vozila.

U objavi na Fejsbuku, Kočina je naveo da je količina ljudi stvorila „divlju scenu sa automobilima koji se gomilaju na uskim putevima, zastojem u saobraćaju… i spasilačkim vozilima koja ne mogu da prođu“.

„Kako pada mrak, situacija postaje izuzetno opasna, jer verovatnoća od padova i problema sa upadanjem u sneg raste“, istakao je Kočina.
Međutim, čini se da njegovo upozorenje nije imalo efekta.

Osam osoba, uključujući dvoje maloletnika, izgubilo se u ponedeljak. Srećom, locirani su nekoliko sati kasnije, ali su vatrogasci morali da reaguju. U nedelju, 48-godišnji muškarac polomio je stopalo pri padu, a četvoro je nestalo prethodne noći. Vatrogasci su dovedeni da pomognu meštanima i obuzdaju protok turista i izletnika kroz zakrčene ulice.

Gradonačelnici gradova na obroncima vulkana naložili su posetiocima da ostanu najmanje na 500 metara od lave. To je direktiva koju ljudi skoro potpuno ignorišu.

Stotine video-snimaka sa izletnicima koji su stigli u to područje postalo je viralno tokom vikenda, prikazujući posetioce na samo nekoliko centimetara od izuzetno rizičnih mesta.

Jedan Tik-tok snimak prikazuje na desetine turista u blizini lave koja je, polako se spuštajući niz snežnu padinu, otopila sneg i formirala potok.

„Video sam mnogo fotografija i video-snimaka ljudi koji su opasno blizu fronta, čak se i skijaju. Iako je prizor vizuelno upečatljiv, boravak u neposrednoj blizini lave izlaže ljude ozbiljnim rizicima, jer u interakciji sa snegom, lava može trenutno da ga ispari i, oslobođenom toplotnom energijom, može odbaciti fragmente ili kamenje velikom jačinom“, rekao je Karlo Kaputo, gradonačelnik Belpasa, obližnjeg grada.

Italija, zemlja sa najvećim brojem lokaliteta Uneskove baštine na svetu, počinje da posrće pod prekomernim turizmom.

Prošlog meseca, gradonačelnik Rokaraza, popularnog italijanskog skijališta, obustavio je jednodnevne izlete i čak je nagovestio pozivanje vojske da se izbori sa invazijom turista bez presedana.

Grad je preplavilo 260 autobusa koji su dovezli više od 10.000 posetilaca iz Napulja i drugih mesta pokrajine Kampanije, koji su mahom namamljeni jeftinim kartama i objavama Tik-tok influensera.

Svirati kao Pejdž, udarati kao Bonam, vrištati kao Plant: Film o Cepelinima i zlatnim godinama rokenrola

0
man in black leather jacket playing guitar

Свирати као Пејџ, ударати као Бонам, вриштати као Плант: Филм о Цепелинима и златним годинама рокенрола

Ne postoji doba u kojem Led Zeppelin nisu bili slavni. Tako je od njihovog prvog albuma koji se, kako beleže pedantni hroničari, pojavio 13. januara 1969. godine. Tako je i danas kada je dokumentarni film „Becoming Led Zeppelin“ na repertoaru bioskopa širom planete, pa i u Beogradu.  Film se bavi početkom karijere Cepelina. Do njihovog drugog albuma – legendarnog „Led Zeppelin II“. Prva dva albuma grupe su, zaista, zvuk zlatnih godina rok muzike. Tresu, lupaju, udaraju, vrište, plaču, i posle svih ovih godina. Sa istom snagom i samouverenošću.

Џон Бонам, Џими Пејџ, Џон Пол Џонс и Роберт Плант, децембра 1969.Džon Bonam, Džimi Pejdž, Džon Pol Džons i Robert Plant, decembra 1969.

Moje bavljenje rok žurnalizmom ima samo jedan moto. To je stih iz pesme Dejvida Krozbija „Almost Cut My Hair“ koji glasi „Osećam da to nekom dugujem“ („I feel like I owe it to someone“).

Zapravo, dugujem jedino samom sebi. Kao uplašeni, zbunjeni, usamljeni tinejdžer sa debelim naočarima – takve su u to pionirsko rok vreme na ovim prostorima, sa dosta zlobe, zvali „Ćora“ – u rok muzici sam pronašao utočište i sklonište. U tom okruženju mogao sam slobodno da sanjam svoje filmske snove. Celuloid i vinil su se stopili u jednu leguru od koje sam napravio rokenrol srce koje, i posle svih ovih godina, pulsira.

Dokumentarni film reditelja Bernarda Makmahona i scenaristkinje Alison Makgurti „Becoming Led Zeppelin“ koji se ovih dana prikazuje u svetskim bioskopima – pa i u beogradskim, jer „Beograd je svet“ – podsetio me je na to vreme.

Trejler za film

„Tačkice“

Ne postoji doba u kojem Led Zeppelin nisu bili slavni. Tako je od njihovog prvog albuma koji se, kako beleže pedantni hroničari, pojavio 13. januara 1969. godine. Tako je i danas kada je spomenuti film na repertoaru bioskopa širom planete. Film se bavi početkom karijere Cepelina. Do njihovog drugog albuma – legendarnog „Led Zeppelin II“. Prvi, uvodni deo posvećen je ratnim i poratnim godinama u Engleskoj. Misli se na Drugi svetski rat. To je ambijent u kojem su članovi benda – Džimi Pejdž, Robert Plant, Džon Bonam i Džon Pol Džons – odrasli.

U tom delu postoji jedna scena koja govori o sličnim iskustvima pripadnika poratnih generacija bez obzira na zemlju u kojoj su živeli. Basista Džon Pol Džons se seća kako su mu roditelji na „tačkice“ dobijali sledovanja hrane – jaja, mleko, hleb. Istu priču je moja majka meni pričala.

Odrasli smo na „tačkicama“. Tu je veza uspostavljena. Kasnije su je bluz i rokenrol učvrstili.

“Good Times Bad Times” u tizeru za film “Becoming Led Zeppelin”

Maturant i brucoš

Prvi i drugi album Cepelina neraskidivo su povezani sa važnim, da ne kažem najvažnijim događajima u mom dotadašnjem bivstvovanju. Uz prvi album Cepelina sam maturirao, a uz drugi, koji je izašao u oktobru 1969. godine, započeo sam svoje brucoške dane kao student psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Pesme „Babe I’m Gonna Leave You“ i „Dazed And Confused“ sa prvog albuma, odnosno „What Is And What Should Never Be“ i „Whole Lotta Love“ sa drugog – kao i sve ostale sa tih ploča – nisu samo saundtrek za to vreme. One su, u mom slučaju, i agensi koji su ključno uticali na strukturaciju raznoraznih personalnih instanci.

Bilo je pevača snažne ekspresije i pre Roberta Planta. Recimo Otis Reding ili Vilson Piket, Dženis Džoplin ako hoćete. Ali Plantova interpretacija pesma „Babe I’m Goona Leave You“ na prvom albumu Cepelina je bila zemljotresna. To je ona vrsta zemljotresa posle koje iz okeana izranja novo kopno. Niko nije bio tamo gde su nas Cepelini ovom pesmom odveli. Bio je to novi kontinent obeležen snažnim emocijama koje su se smenjivale u nedokučivom ritmu.

Led Zeppelin – Since I’ve Been Loving You

Drugi album Cepelina je učinio rok muziku većom od života. Svojevremeno sam napisao: „’Led Zeppelin II’ je kao biblijsko Otkrovenje u izvođenju električnog bugi kvarteta, kao sonični holokaust koji je kombinovao animalnu energiju ranih ‘Sun’ i ‘Chess’ ploča sa futurističkim krikom najnovije tehnologije.“

Numera „Whole Lotta Love“ je bila i ostala najveći gejzir rokerske energije. Njen središnji tripozoidno-psihodelični deo je putokaz ka onostranim predelima u koje se moglo stići bez „hemijske štake“. Muzika je bila dovoljna.

Dvosmisleni stih iz te pesme: „I’m gonna give ya every inch of my love“ u skladu je sa oslobođenim seksom koji obeležio to doba. Adolescentna potera za telesnom ljubavlju po iznajmljenim studentskim sobama, derutnim haustorima, parkovima i zadnjim bioskopskim redovima jedino se mogla porediti sa ubitačnim Pejdžovim rifom iz te pesme.

Led Zeppelin – Whole Lotta Love

Pesma „Whole Lotta Love“ dovodi do, po mom mišljenju, glavnog kvaliteta filma „Becoming Led Zeppelin“. U ovom filmu nema tračeva, prljavštine, satanizma, plagijata, „jebenog Alister Kroulija“, alkohola, droge. Sve je to ostalo izvan ove priče. Ovde se priča o muzici i četvorici mladih ljudi koje je ona povezala, o njihovom bendu i uspehu koji su postigli.

Pesma „Whole Lotta Love“, na primer, je bila predmet sudskog spora. Mnogi su u njoj prepoznali muzičke motive iz pesme Vilija Diksona „You Need Love“ koju je pevao legendarni bluzer Madi Voters.

Vili Dikson je 1985. godine pokrenuo sudski postupak oko autorstva pesme. Dobio je proces. Cepelini su mu isplatili nepoznatu sumu novca kao odštetu. Neki kažu oko milion dolara. U kasnijim izdanjima albuma Led Zeppelin II dodato je i ime Vilija Diksona kao koautora pesme „Whole Lotta Love“.

Led Zeppelin – Immigrant Song

Katedrale umesto kaljača

Tih i takvih priča nema u ovom filmu. Preovlađuju „anglosaksonski maniri“ o kojima je pisao Angas Vilson. Pejdž, Plant i Džons, i Bonam sa one strane groba, kao decentnni engleski džentlmeni koji su ostarili kao katedrale a ne kao kaljače, sede u svojim distingviranim foteljama i pripovedaju o nastanku grupe Led Zeppelin. Rade to sa smirenošću i samouverenošću naboba koji su svoja bogatstva stekli na indijskom potkontinentu.

Izostavljanje spomenutih „prljavština“, koje se obično stavljaju u prvi plan kad se piše i govori o roku, učinilo je da muzika postane glavna tema. I tu su stvari jasne.

Led Zeppelin – Kashmir

Led Zeppelin su bili bluz bend. Hipertrofirali su taj muzički idiom. Učinili ga većim od života, pretvorili ga u soničnu katedralu, u nadnaravnu tvorevinu. Kad slušate kako Cepelini sviraju bluz kao da plovite nekim okeanom ka dalekim obalama o kojima ništa ne znate ali vas nagoveštena egzotika neodoljivo privlači.

Okosnicu priče čini transformacija benda The Yardbirds preko New Yardbirds u Led Zeppelin. Tu priču ljubitelji rok muzike znaju napamet. Ovde je ilustrovana sa nekoliko odličnih snimaka koji pokazuju o kako moćnoj skupini se tu radilo.

U filmu se vidi kako The Yardbirds 1966. godine uživo izvode svoj hit „Over, Under, Sideways, Down“. Stihovi iz te pesme „When I was young people spoking of immorality/All the things they said were wrong are what I wanna be“ – otkrivaju najbolje skrivanu tajnu svih ljubitelja rok muzike.

The Yardbirds – Over Under Sideways Down

O značaju The Yardbirdsa u rok istoriji najbolje govori jedna fotografija. Na njoj je prikazan bubanj Meg Vajt iz benda White Stripes. Preko njega je ispisan logo The Yardbirdsa. Tom slikom definisana je najzanimljivija transverzala kroz rok muziku. Njome su defilovali muzičari koji su iskonsku tugu bluza pretvarali u slavodobitni rokerski marš.

Kasnije se vidi novootkriveni snimak na kome New Yardbirds, u klasičnoj Cepelin postavi, izvode u nekoj fiskulturnoj sali u Danskoj pesmu „How Many More Times“. To je, možda, i vrhunski muzički trenutak ovog filma. Ova pesma je našla svoje mesto na prvom albumu Cepelina. To je jedna od numera na kojima je Džimi Pejdž svirao gitaru gudalom.

Led Zeppelin – How Many More Times (Danmarks Radio 1969)

Posle toga dolaze klasične pesme Cepelina. Mistična „Dazed And Confused“, vulkanska „Communication Breakdown“ i pravoverna „Living Loving Maid (She’s Just A Woman)“ dominiraju.

Vera i nada

„Becoming Led Zeppelin“ je generacijski film. Jednom pokoljenju znači više nego svim drugima. Podseća ih na vreme kad su okolnosti nalagale da potraže novi načini življenja, međusobnog ophođenja i svakodnevnog funkcionisanja. Vera je bila jaka, a nada velika.

Dilema o kojoj u filmu govori Robert Plant i način na koji je on razrešio dobra je ilustracija. „Biti ovlašćeni knjigovođa ili rok pevač“ – to je bio izbor pred koji roditelji stavila najpoznatijeg navijača Vulverhemptona. Planti, kako su ga zvali, sin Engleza i rumunske Ciganke, odabrao je ovo drugo. I evo ga i danas kako sa lavovskom grivom luta svetom i peva svoju pesmu.

Led Zeppelin – Ramble On (2007)

Onako kako je davno nagovestio u pesmi „Ramble On“:

Ramble on
And now’s the time, the time is now
To sing my song
I’m going ’round the world.

Tribina „Zlatne godine“, koja se održava u beogradskom Domu omladine, jubilarnu 45. sesiju posvetila je albumima „Led Zeppelin“ i „Led Zeppelin II“. Posle filma „Becoming Led Zeppelin“ čini se da to nije bila greška. Ova dva albuma su, zaista, zvuk „zlatnih godina“ rok muzike. Tresu, lupaju, udaraju, vrište, plaču, i posle svih ovih godina. Sa istom snagom i samouverenošću.