17.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 307

Preminuo Marinko Kolnago, jedan od osnivača “Novih fosila”

0
grayscale photography of people looking at direction

Nakon kratke i teške bolesti preminuo je Marinko Kolnago /83/, jedan od osnivača i dugogodišnji član grupe “Novi fosili”.

Pomen (foto:  EPA-EFE/CJ GUNTHER) -

Pomen (foto: EPA-EFE/CJ GUNTHER)

– Dragi naši, s velikom tugom javljamo da nas je napustio naš dobri duh `Fosila`, naš dragi Marinko. Nedostajaćeš nam beskrajno. Marinko” – objavljeno je na službenoj Fejsbuk stranici “Novih fosila”.

Marinko Kolnago, basista i jedan od osnivača benda, jedini je član koji u ovom kultnom pop sastavu svirao od samih početaka, davne 1969. godine.

Rođen je 1942. u Zagrebu. Odrastao je u kreativnoj porodici Majka Zora, Ruskinja iz tadašnjeg Petrograda, bila je balerina i koreograf, dok je otac Ferante Kolnago, Italijan iz Splita, bio uspješni fudbaler “Hajduka” i jugoslavenski reprezentativac.

Godine 1969. on i bubnjar Slobodan Momčilović Moka, odlučili su osnovati vlastiti sastav s originalnim pjesmama, a ideju za ime benda dao je Arsen Dedić, dok su sjedili u jednoj zagrebačkoj slastičarni, podsjeća “Јutarnji list”.

– Nama dvojici je bilo 27, 28 godina, našem saksofonistu 38, i zafrkavali smo se da smo za osnivanje benda stari kao fosili. S druge strane šanka slušao nas je Arsen Dedić, koji nam je dobacio: – Pa nazovite se onda Novi fosili. Tako da nam je ime, zapravo, dao Arsen – ispričao je ranije Kolnago.

Јedan od njegovih posljednjih nastupa s “Novim fosilima”, bio je na dodjeli medijskih nagrada “Zlatni Studio”, kada su bend koji vole sve generacije i kompozitor Rajko Dujmić primili Zlatni Studio za životno djelo. U “Novim fosilima” pjevala je Đurđica Barlović, a nakon njene smrti Sanja Doležal. Članovi benda bili su i Vladimir Kočiš Zec i Zoran Šarić.

Knjiga “Volja drinskog vetra” – slika društva i prosvjete

0
opened book

Knjiga “Volja drinskog vetra” Radivoja Blagojevića penzionisanog profesora sociologije, zbirka je eseja koja se može čitati kao autobigrafsko djelo, ali i kao prikaz portreta školskih direktora.

Knjiga "Volja drinskog vetra" - slika društva i prosvjete - Foto: RTRS

Knjiga “Volja drinskog vetra” – slika društva i prosvjeteFoto: RTRS

Iz obje perspektive dobija se slika društva i prosvjete od početka osamdesetih godina prošlog vijeka.

Šezdesetosmogodišnji Fočak Radivoje Blagojević, radni vijek je proveo u prosvjeti kao profesor socilogije u srednjoj školi i gimnaziji, dok je u Beogradu radio u četiri najbolje gimnazije.

Autor knjige je u svojevrsnu hroniku obrazovanja smjestio portrete dvadeset direktora s kojima je sarađivao.

Radi se o specifičnom rukopisu u kome su opisani rukovodioci škola koji su imali snažan uticaj na vaspitanje i obrazovanje brojnih generacija.

Zaključak – partokratija je neizostavna.

Radivoje Blagojević pokrenuo je i uređivao više školskih časopisa.

Posljednju deceniju uređuje časopis profesora i učenika “Ogledalo”, u kojem pišu saradnici od Rijeke do Cetinja i od Subotice do Niša.

Kremlj: Sve više evropskih prestonica gazi demokratske norme

0
St. Basil's Cathedral at daytime

Rusija se ne miješa u unutrašnje stvar Francuske, ali primjećuje da sve veći broj evropskih prestonica izlazi iz okvira demokratije u političkom procesu, rekao je portparol Kremlja, Dmitri Peskov.

Kremlj (Foto: EPA-EFE/YURI KOCHETKOV, ilustracija) -

Kremlj (Foto: EPA-EFE/YURI KOCHETKOV, ilustracija)

Sve više evropskih prestonica gazi demokratske norme, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući proglašenje Marin le Pen krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta.

– Sve više evropskih prestonica ide putem gaženja demokratskih normi. Naravno, mi ne želimo da se miješamo u unutrašnje stvari Francuske, nikada to nismo radili, a to je unutrašnja stvar Francuske. Ali generalno, naša zapažanja o evropskim prestonicama pokazuju da one ne biježe od toga da izađu van granica demokratije tokom političkog procesa – rekao je on.

Moraju se preduzeti najoštrije mjere protiv vandala koji su oskrnavili grobove učesnika SVO i ratnih dopisnika, poručuje Peskov.

– To je neprihvatljivo, nečuveno, monstruozno i mi najoštrije osuđujemo takve postupke – rekao je Peskov novinarima.

Tokom protekle noći, oskrnavljen je grob ruskog ratnog dopisnika lista “Izvestija” Aleksandra Fedorčaka, koji je poginuo na dužnosti u zoni Specijalne vojne operacije, kao i grobovi još trojice učesnika SVO.

Kada su u pitanju potencijalni sporazumi sa Sjedinjenim Američkim Državama, Peskov je istakao da nisu potpisani nikakvi dokumenti o zajedničkim projektima Rusije i SAD o rijetkim zemnim metalima.

– Znate da su sankcije i dalje na snazi, postoje ograničenja za američke kompanije – dodaje on.

Prema njegovim riječima, Rusija i SAD rade na određenim idejama za riješavanje ukrajinskog sukoba, ali još nema konkretnih detalja.

– Rad je u toku, za sada nema konkretne informacije o kojoj bismo mogli ili trebalo da vas obavijestimo. Ovo je proces koji dugo traje, zbog složenosti materije – navodi on.

Rusija i SAD prije svega na izgradnji bilateralnih odnosa, koji su pretrpili ogromnu štetu tokom prethodne administracije, podsjeća on.

Osim toga, istakao je da predsjednik Rusije Vladimir Putin ostaje otvoren za kontakte sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Kada to bude neophodno, razgovor će biti operativno organizovan, rekao je Peskov.

Osvrnuo se i na to da Kremlj je bilježio mnoge činjenice koje potvrđuju saradnju SAD i Britanije u pokušaju da poraze Rusiju, navodi on.

– Znate, ako se sjetite svih naših izjava, izjava predsjednika Putina, počev od 2014. godine, o ulozi SAD i Velike Britanije u organizovanju prevrata u Ukrajini, zatim o njihovim akcijama u smislu militarizacije Ukrajine, onda se ovde pojavljuje mnogo toga što dokazuje te akcije, naravno – odgovorio je Peskov novinarima, na pitanje da prokomentariše navode “Njujork tajmsa”.

Ranije je list “Njujork tajms”, pozivajući se na izvore, javio da je američka mornarica navodno dobila dozvolu da koordinira operacije sprovedene u vodama Krima 2022. godine. Istovremeno, navodi se da je CIA koordinisala napade ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruske brodove u luci Sevastopolj. List je takođe pisao da američka vojska sa sjedištem u Njemačkoj prenosila obavještajne podatke ukrajinskim trupama o pozicijama ruskih trupa i koordinisalo skoro sve udare HIMARS-a.

Knežević: Crna Gora treba da uđe u vojni savez sa Srbijom

0
six fighter jets

Crna Gora treba da potpiše vojno-tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom, izjavio je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Milan Knežević - Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

Milan KneževićFoto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

To bi prema njemu trebalo da bude neki vid odgovora na nedavno potpisan sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Prištine.

– Taj sporazum je direktno usmjeren protiv Srbije, a i protiv Crne Gore. Ta priča da nas niko neće dirati jer smo članica NATO-a, pa i Hrvatska i Albanija su članice NATO-a, zašto oni to sad rade? – kazao je on i dodao da je najveća NATO baza u Evropi, Bondstil na tzv. Kosovu.

On je istakao da se “mi sad pravimo da ne vidimo da se prave vojni savezi protiv pravoslavaca na Balkanu, kao što su i ove obojene revolucije koje su krenule od Gruzije, Slovačke, Mađarske, Gruzije, Srbije, a evo i Republike Srpske”.

Đoković poražen u finalu mastersa u Majamiju

0
Foto: Dubai Duty Free Tennis Championships

Srpski teniser Novak Đoković poražen je u finalu turnira masters serije u Majamiju, pošto ga je savladao Јakub Menšik iz Češke rezultatom 2:0, po setovima 7:6, 7:6.

Đoković - Menšik (foto: EPA-EFE/CRISTOBAL HERRERA-ULASHKEVICH) -

Đoković – Menšik (foto: EPA-EFE/CRISTOBAL HERRERA-ULASHKEVICH)

Na taj način, Đoković nije stigao do jubilarne 100. titule na ATP turu.

Menšiku (19) je ovo prva titula u karijeri, a nakon pobjede rekao je Đokoviću da je i počeo da igra tenis zbog njega i da mu se divio kada je bio dječak.

Meč je trajao dva sata i tri minuta.

Srpski teniser čestitao je rivalu na osvojenom turniru.

– Teško mi je da priznam, ali bio si bolji. Postizao si dobre poene u najvažnijim trenucima. Za mladog igrača poput tebe, ovo je veliki uspjeh – rekao je Đoković.

Kada je Đoković (37) osvojio svoju prvu titulu u Majamiju 2007. godine, podsjeća Asošiejted pres, Menšik je imao nepune dvije godine.

Njih dvojica su do sada imala samo jedan međusobni duel i to prošle godine u Šangaju, kada je slavio Đoković.

Kanada se priprema za ključne izbore

0

Nakon nedavnog poziva premijera Marka Karnija na prevremene izbore zakazane za april, Kanađani sve više usmeravaju pažnju na politički pejzaž zemlje, pažljivo
razmatrajući koja će stranka najbolje oblikovati budućnost države.
U četvrtak, 27. marta, Isidora Bašanović predstavljala je “Serbian News Canada” na okruglom stolu etničkih medija, samo nekoliko sati pre nego što su konzervativci održali svoj miting „Kanada na prvom mestu“ (“Canada First”) u Suriju, Britanska Kolumbija.

Isidora je imala priliku da postavi pitanje Pjeru Poljevreu, uvaženom lideru opozicije, o njegovom pristupu politici u svetlu sve nepredvidivijih odnosa Kanade i Sjedinjenih Američkih Država- posebno kao odgovor na promenljive spoljnopolitičke stavove predsednika Trampa.
Kako se Kanada približava prevremenim izborima ovog aprila, politička klima postaje sve nestabilnija, delimično zbog pojačanih trgovinskih tenzija sa Sjedinjenim Državama.
Predsednik SAD Donald Tramp ponovo je zapretio uvođenjem tarifa, što je dodatno narušilo odnose između Kanade i SAD, a njegova najnovija odluka cilja na izvoz kanadskih automobila.
Ovaj potez izazvao je zabrinutost u vezi sa budućom ekonomskom stabilnošću Kanade i otpornošću ključnih industrija. Kako se ove neizvesnosti razvijaju, kanadski glasači pažljivo analiziraju platforme političkih stranaka kako bi odlučili koje vođstvo može najbolje upravljati ovim složenim izazovima.
Kanađani biraju lidera koji će najbolje upravljati odnosima sa SAD
Kanađani sada procenjuju koji je lider najbolje opremljen da upravlja sve nestabilnijim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Bez obzira na ishod, sledeći premijer će se neminovno suočiti sa izazovom navigacije kroz nepredvidive politike Donalda Trampa. Utrka se oblikuje kao duel između Marka Karnija, novoimenovanog lidera Liberala, i Pjera Poljevrea, koji vodi Konzervativnu partiju od 2022. godine.
Iako će i levičarska Nova demokratska partija (NDP) i Blok Kvebeka (BQ) takođe
pokušati da osvoje mandate u parlamentu, istorija pokazuje da Kanađani obično biraju između Liberala i Konzervativaca kako bi vodili zemlju kroz ova neizvesna vremena.

Jačanje veza sa Evropom u svetlu neizvesne američke politike

Usred rastuće neizvesnosti oko spoljne politike Sjedinjenih Država, kanadski premijer Mark Karni istakao je potrebu za jačanjem odnosa Kanade sa evropskim saveznicima.
S obzirom na Trampove pretnje tarifama i izolacionističku retoriku koja stvara
nestabilnost, Karni zagovara pomak ka dubljim ekonomskim i diplomatskim vezama sa Evropom. On vidi priliku da iskoristi dugogodišnja partnerstva Kanade sa Evropskom unijom kako bi osigurao veću diverzifikaciju trgovine, smanjio oslanjanje na američko tržište i izgradio stabilniju osnovu za međunarodnu angažovanost Kanade.

Fokus na izvozni potencijal Kanade: Poilievre o jačanju odnosa sa Evropom
Isidora Bašanović postavila je Pjeru Poljevreu pitanje hoće li njegova vlada prioritetno raditi na jačanju odnosa Kanade sa evropskim saveznicima, posebno kroz širenje izvoza prirodnog gasa kako bi se odgovorilo na rastuće energetske potrebe Evrope.

U odgovoru, uvaženi lider opozicije priznao je da, iako su „potpisani mnogi trgovinski sporazumi sa Evropom i Azijom“, Kanada još uvek nije videla značajan „porast udelа izvoza prema Evropi“. Poljevre je naglasio potrebu za jačanjem fizičke infrastrukture Kanade kako bi se ovi ključni resursi isporučili na međunarodna tržišta, dodajući da „Evropa doziva našu energiju“.

On je istakao obilje prirodnih resursa u Kanadi i naglasio hitnu potrebu za izgradnjom terminala za izvoz, ukazujući na to da SAD ima sedam terminala za izvoz prirodnog gasa, dok Kanada nema nijedan.
Definisanje budućnosti usred globalne neizvesnosti
Kako se Kanada približava ključnim izborima u aprilu, glasači se suočavaju s
odlučujućim pitanjima koja će oblikovati budućnost zemlje na globalnoj sceni. S obzirom na povratak Donalda Trampa na političku pozornicu i rastuće trgovinske tenzije koje prete ekonomskoj stabilnosti, Kanađani procenjuju koji lider- Mark Karni ili Pjer Poljevre- može najbolje da upravlja ovom turbulentnom situacijom.
Karni se zalaže za jačanje odnosa sa Evropom kako bi diversifikovao trgovinu i smanjio oslanjanje na SAD, dok Poljevre ističe potrebu za poboljšanjem kanadske infrastrukture kako bi iskoristila svoje prirodne resurse i odgovorila na energetske potrebe Evrope.
Kao što je Isidora Bašanović istakla tokom svog angažmana na okruglom stolu etničkih medija, pitanja vezana za pravac spoljne politike Kanade, energetsku strategiju i međunarodne partenrshipove i dalje su među najvažnijim temama za mnoge glasače. Ishod ovih izbora neće odrediti samo unutrašnje prioritete Kanade, već i njenu ulogu u sve nepredvidljivijem globalnom okruženju.

SERBIANNEWS/CANADA

Canada Prepares for a Pivotal Election: Insights from the Ethnic Media Roundtable

0

With Prime Minister Mark Carney’s recent call for a snap election set for April,
Canadians are turning their attention to the nation’s political landscape, carefully
considering which party will best shape the country’s future.
On Thursday, March 27 th , Isidora Bašanović represented Serbian news at an ethnic media roundtable just hours before the Conservatives ‘Canada First’ rally took place in Surrey, British Columbia.

Isidora had the opportunity to ask Pierre Poilievre, Honourable Leader of the Opposition, about his policy approach in light of Canada’s increasingly unpredictable relationship with the United States- particularly in response to former President Trump’s evolving foreign policy stance.
As Canada heads toward a snap election this April, the political climate is becoming increasingly turbulent, driven in part by heightened trade tensions with the United States. U.S. President Donald Trump’s repeated tariff threats have strained Canada- U.S. relations, with his most recent announcement targeting Canadian automobile exports.
This move has raised concerns about the future of Canada’s economic stability and the resilience of key industries. As these uncertainties unfold, Canadian voters are looking closely at party platforms to determine which leadership can best navigate these complex challenges.

A High-Stakes Election: Who Can Best Handle Trump’s Return?
Now, Canadians are weighing which leader is best equipped to manage an increasingly volatile relationship with the United States. Regardless of the outcome, the next prime minister will inevitably face the challenge of navigating Donald Trump’s unpredictable policies.
The race is shaping up as a showdown between Mark Carney, the newly appointed Liberal leader, and Pierre Poilievre, who has led the Conservative Party since 2022.
While the left-leaning New Democrats (NDP) and the Bloc Québécois will also contest seats in Parliament, history suggests that Canadians are likely to choose between the Liberals and Conservatives to guide the country through these uncertain times.
Amid growing uncertainty surrounding U.S. foreign policy, Canadian Prime Minister
Mark Carney has emphasized the need to strengthen Canada’s relationships with
European allies. With Trump’s tariff threats and isolationist rhetoric creating instability, Carney is advocating for a shift toward deeper economic and diplomatic ties with Europe. He envisions leveraging Canada’s longstanding partnerships with the European Union to ensure greater trade diversification, reduce reliance on the U.S. market, and promote a more stable foundation for Canada’s international engagement.

Focusing on Canada’s Export Potential: Poilievre on Strengthening Ties with
Europe
Isidora Basanovic pressed Pierre Poilievre on whether his government would prioritize strengthening Canada’s relationship with European allies- particularly by expanding natural gas exports to meet Europe’s growing energy demands.
In response, the Honourable Leader of the Opposition acknowledged that while “there have been many signed trade agreements with Europe and Asia,” Canada has not yet seen a significant “increase of the share of exports going to Europe.” Poilievre emphasized the need to bolster Canada’s physical infrastructure to deliver these critical resources to international markets, noting that “Europe is crying out for our energy.”
He underscored Canada’s abundance of natural resources and highlighted the urgent need to build export terminals, pointing out that the U.S. has seven terminals to export natural gas, and Canada does not have one.”

Conclusion: Canada at a Crossroads: Defining the Future Amid Global
Uncertainty
As Canada approaches a pivotal election in April, voters are faced with critical decisions that will shape the nation’s future on the global stage. With Donald Trump’s return to prominence and mounting trade tensions threatening economic stability, Canadians are evaluating which leader—Mark Carney or Pierre Poilievre—can best navigate these turbulent waters.
Carney advocates for strengthening ties with Europe to diversify trade and reduce
reliance on the U.S., while Poilievre emphasizes the need to enhance Canada’s
infrastructure to capitalize on its abundant natural resources and meet Europe’s energy demands.
As highlighted by Isidora Basanovic’s engagement at the ethnic media roundtable,
questions surrounding Canada’s foreign policy direction, energy strategy, and
international partnerships remain top of mind for many voters. The outcome of this
election will determine not only Canada’s domestic priorities but also its role in an
increasingly unpredictable global environment.

SERBIANNEWS/CANADA

Adrijano, prvi službenik robot u javnoj upravi u Rimu

0
white robot toy holding black tablet

Privredna komora Rima predstavila je Adrijana, prvog radnika robota italijanske javne uprave, spremnog da dočekuje građane i turiste, pružajući informacije na italijanskom i engleskom o istoriji Rima i Privrednoj komori prestonice. Opremljen veštačkom inteligencijom i inovativnom tehnologijom, Adrijano će biti operativan od ponedeljka 24. marta 2025.

Ime je dobio po jednom od najpoznatijih rimskih imperatora, Adrijanu, a radni dan će provoditi u hramu koji nosi njegovo ime kao i ime njegove supruge Vibije Sabine na Pjaca di Pjetra. Poseduje humanoidni izgled, opremljen je senzorima kompjuterskog vida kao i veštačkim mišićima koji mu omogućavaju da bezbedno, efikasno i delikatno komunicira sa ljudima.

Zahvaljujući naprednoj tehnologiji on poseduje ruke te je osim verbalne komunikacije, u stanju da se rukuje sa posetiocima, da pokreće i pomera stvari uz visok nivo bezbednosti.

U stanju je da izražava emocije putem vrlo realističnih izraza lica te na taj način ostvarujući i prirodniju i zanimljiviju komunikaciju sa korisnicima. Taj aspekt ga za sada čini jedinstvenim jer je u stanju da prilagodi svoje izraze lica prema kontekstu i sagovorniku.

Ko je stvorio Adrijana i koliko je trajao rad na projektu

Prvi robot zaposlen u javnom sektoru rezultat je saradnje četiri vrhunske italijanske realnosti iz oblasti robotike i veštačke inteligencije, Italijanski institut za Tehnologiju (IIT), Univerzitet Sapijenca iz Rima, start-ap Univerziteta Sapijenca – Babelscape, kao i spinof italijanskog Instituta za tehnologiju i Univerziteta u Pizi – Obrobotics, koje uključuju tim od preko 30 ljudi, od istraživača do inženjera.

Čitav proces razvoja zahtevao je rad od 18 meseci, a u njega je uloženo 137.000 evra.

„Adrijano je eksperimentalni projekat koji smo odlučno promovisali, sa ciljem da ljudi shvate kakve bi mogle biti međusobne veze između robotike i veštačke inteligencije“, rekao je predsednik Privredne komore Lorenco Taljavanti dodavši: „i kako te međusobne veze mogu dovesti do stvaranja alata korisnih za poboljšanje kvaliteta života ljudi. Adrijano je sada deo jedinstvenog arhitektonskog konteksta u srcu Rima, gde se istorija i inovacija spajaju na dinamičan i uspešan način.“

Naučni direktor Instituta za tehnologiju Đorđo Meta izjavio je da je ovo prvi korak ka budućnosti u kojoj će mašine na prirodan način komunicirati sa ljudima, podržavajući i poboljšavajući usluge.

Antonio Biki, šef laboratorije SoftBots rekao je da je ovo prvi put da se u italijanskom javnom sektoru predstavlja ovako napredan sistem dok je Danijele Nardi sa Univerziteta Sapijenca rekao da robot ima sposobnost da bude autonoman te da ima izraze lica poput ljudi kao i glasovne interakcije.

Susret sa umetnošću Miloša Šobajića u Muzeju grada Beograda

0
a man and a woman looking at art on the wall

U Salonu Muzeja grada Beograda izložene su slike čuvenog slikara Miloša Šobajića. Odabrana umetnička dela su poklon koji je još za života namenio našem glavnom gradu. Ulaz je otvoren za posetioce.

Za Miloša Šobajića Beograd je bio mesto i stvaranja i pripadanja. Snaga koju je živeo u njegovim delima prepoznala je i svetska publika. Da je bio veliki patriota se zna, a manje poznato je da je veliki deo njegovog stvaralaštva obeležilo njegovo ne lako odrastanje.

„Ta njegova eksplozija, ta ekspresija kroz eksploziju, njegova suština i ličnost jeste bila vođena progonom, odnosno njegovim rođenjem, što je na neki način obeležilo njegovo stvaralaštvo s obzirom na to da je rođen u Slavoniji u Hrvatskoj u vreme kada su padale bombe, u belilu, snegu, tokom zime. Tako se u njegovim slikama često vidi krv, vidi se zaista život, ali i mučenje, patnja, progon“, istakla je Maja Iskjerdo, supruga Miloša Šobajića.

Problemsko težište njegovih dela je čovek. Raskorak u kojem pokušava da pronađe najitnimnije delove sebe. Na slikama dominiraju ekstremiteti, a detalji kao što su noge ili ruke oslikani Šobajićevim idejama, nikoga ne ostavljaju bez utiska.

„Šobajića ljudi jako vole. Prepoznatljiv je imenom svojim, gestom, velikim formatima, jednako dobro je baratao i slikom i skulpturom. Njegove skulpture su u stvari trodimenzionalne slike, prosto jedna slika koja je osvojila prostor i ljudi to znaju, znaju ovaj kolorit“, navodi Jelena Medaković, direktorka Muzeja grada Beograda.

„Iako je kao mlad beogradski umetnik dobio atelje u kući u kojoj je stvarao Pikaso i napravio zavidnu karijeru u Francuskoj, Miloš se vratio korenima. Serijom slika Koraci, od kojih neke možemo videti ovde, zapravo se vraća u Beograd, koji je za njega bio više od grada u kojem je živeo – to je mesto stvaranja, ali i pripadanja. Na Topličinom vencu, u okviru Muzeja grada Beograda, želeo je da bude njegov živ legat, mesto susreta umetnosti i ljudi“, objašnjava Maja Iskjerdo.

Moćan slikar gesta koji publiku ne ostavlja ravnodušnom. Poslednjih 20 godina njegovog stvaralaštva dominiraju bela, plava i crvena boja, što može da se poistoveti sa našom zastavom, i ljubavlju koju je imao prema našoj zemlji.

Preminuo Ričard Čemberlen, zvezda TV produkcija Šogun, Tri musketara, Ptice umiru pevajući…

0
a building in the middle of a pond surrounded by trees

Slavni holivudski glumac Ričard Čemberlen preminuo je u 91. godini od komplikacija nastalih nakon moždanog udara. Čemberlen će ostati upamćen kao izuzetno raznovrstan glumac raskošnog talenta koji je poneo i titulu „kralja mini-serija“ zbog kultnih uloga u „Šogunu“, „Ptice umiru pevajući“, „Bornov identitet“ i drugim ostvarenjima.

Čemberlen je preminuo u Vajmanalu na Havajima usled komplikacija od moždanog udara, potvrdio je njegov dugogodišnji partner Martin Rabet.

„Naš voljeni Ričard je sa anđelima sada. Slobodan i ide ka voljenima pre nas. Koliko smo blagosloveni bili da poznajemo tako fantastičnu i nežnu dušu. Ljubav nikada ne umire. I naša ljubav je pod njegovim krilima i podiže ga ka njegovoj narednoj avanturi“, napisao je Rabet.

Filmska, pozorišta i televizijska zvezda, Čemberlen je ostvario izuzetnu karijeru i stekao titulu „kralja mini-serija“ zbog kultnih uloga u najpoznatijih TV produkcijama 80-ih godina.

Čemberlen je odrastao u Beverli Hilsu, a prve glumačke korake napravio je na koledžu Pomona. Nakon diplomiranja, prijavio se u vojsku, gde je odslužio 16 meseci u Koreji i dostigao čin narednika.

Prvo pojavljivanje na TV-u bilo mu je u Hičkokovim Poklonima 1959. godine. Ubrzo je počeo da dobija uloge u popularnim američkim televizijskim serijama Gunsmoke, Mr Lucky, Riverboatkao i u svom prvom igranom filmu The Secret of the Purple Reef.

Šezdesetih godina je proveo neko vreme u Britaniji gde je igrao pozorišne uloge.

Sedamdesetih godina je počeo da se probija u mejnstrim vode ulogama u ostvarenjima The Music Lovers, Ledi Kerolin Lem, kao Aramis u Tri musketara i Četiri musketara, Pakleni toranj, Grof Monte Kristo

Ipak, titulu „kralja mini-serija“ stekao je 80-ih zbog kultnih uloga u najpopularnijim televizijskim sadržajima tog vremena – Šogun, Ptice umiru pevajući, Volenberg i Bornov identitet.

Za Šoguna je bio nagrađen Zlatnim globusom za najboljeg glumca i bio nominovan za Emi. Drugi Zlatni globus osvojio je za ulogu sveštenika u Ptice umiru pevajući.

Od 90-ih se pojavljivao najčešće u epizodnim ulogama u serijama Vil i Grejs, Reži me, Očajne domaćice.