Međunarodni sajam turizma i seoskog turizma u Kragujevcu
Trajaće od 6. do 8. novembra
U manastir Tumane stigle mošti Svetog Gavrila Gruzijskog
Ovim događajem manastir Tumane dobio je još jednu veliku svetinju
U manastiru Tumane je 2. novembra svečano dočekana ikona Svetog starca Gavrila Gruzijskog sa delom njegovih svetih moštiju. Ikonu su izradile sestre manastira Samtavro u Gruziji, gde počivaju mošti svetitelja. Veliki broj vernika okupio se u molitvi i radosti da dočeka sveti dar koji donosi blagoslov. Svetinja je stigla sa blagoslovom mitropolita Andreja Gorskog, učenika svetitelja, kao dar Gruzijske Pravoslavne Crkve. Posle dočeka moštiju, služena je sveta liturgija uz prisustvo sveštenstva, monaštva i vernog naroda.
„Ovo je ne samo istorijski već i nebeski dan ubeležen crvenim slovom u trajanje ove svetinje. Dočekali smo mošti Svetog starca Gavrila iz Gruzije. Njega kao našeg savremenika molimo da nas zastupa pred Bogom u ovo teško i sudbonosno vreme, da nam pomogne da nosimo bremena iskušenja i sve nas nadahne svetlošću Hristovom koja ga krasi. Blagosloven je ovim svetim darom manastir Tumane, ali i čitava srpska zemlja i narod”, poručio je arhimandrit Dimitrije, iguman manastira Tumana.
Ovim događajem manastir Tumane dobio je još jednu veliku svetinju. Pored moštiju Svetog Zosima, Svetog Jakova i Svetog Nektarija, vernici će od sada imati priliku da se poklone i moštima Svetog Gavrila Gruzijskog velikog molitvenika, podvižnika i čudotvorca novog doba.
Građani Srbije i dalje veruju da je evropski put najbolji, ipak smo u „čekaonici“
Postoji većina koja bi želela da se Srbija pridruži Evropskoj uniji
Zvezda juri drugu pobedu protiv francuskih klubova
Poraz Partizana na Banovom brdu, remi Zvezde protiv Radnika i poraz Vojvodine od IMT-a, nagoveštavaju uzbudljivu trku za budućeg prvaka. – U četvrtak stiže Lil
Obradović: Imamo tim koji može da parira Panatinaikosu
Džordan Nvora nije trenirao sa ekipom i male su šanse da zaigra sutra
Dve evropske titule za Crvenu zvezdu
Prethodna nedelja će biti upisana u istoriju „crveno-belih” pošto su i mačevaoci i bokseri postali kontinentalni šampioni
Ontario ukida kamere za merenje brzine: “Bile su samo sredstvo za punjenje budžeta”
Vozači u Ontariju, uskoro više neće morati da brinu o kaznama za prekoračenje brzine koje im stižu poštom. Vlasti su najavile da će u naredne dve nedelje ukloniti sve kamere za automatsko nadgledanje brzine, nazivajući ih zastarelim “načinom za izvlačenje novca”. Umesto toga, najavljuju novi pristup bezbednosti u saobraćaju.
Godinama su male sive kutije pored škola i prometnih ulica izazivale mešavinu besa i ravnodušnosti. Neki vozači smatrali su da kamere rade svoj posao – usporavaju saobraćaj, hvataju prebrze vozače i generalno čine puteve bezbednijima bez potrebe za dodatnim policijskim prisustvom, piše CarScoops.
Otkuda iznenadna promena?
Ipak, kritičari sistema tvrdili su da kamere više služe za punjenje budžeta nego za povećanje bezbednosti, a vlada je upravo na toj tvrdnji zasnovala svoj argument.
Premijer Ontarija, Dag Ford, nazvao je kamere “načinom za punjenje kase”, tvrdeći da one malo doprinose smanjenju brzine i samo opterećuju vozače kaznama koje stižu mnogo kasnije.
Prošlog četvrtka parlament je izglasao zakon kojim se zabranjuje upotreba kamera i nalaže njihovo uklanjanje sa puteva u roku od dve nedelje, nakon niza vandalskih napada na te uređaje.
Njihovo mesto zauzeće “fizičke mere” za smanjenje brzine, uključujući “ležeće policajce”, kružne tokove i znakove sa trepćućim svetlima, iako ministar saobraćaja Prabmit Sarkarija još nije precizirao vremenski okvir za njihovu postavku.
Shutterstock/AntonSAN
Takva infrastruktura košta, umesto da donosi prihod, a premijer Ford tvrdi da će njegova administracija osnovati fond koji će pomoći opštinama da finansiraju nove mere. Međutim, za sada nije otkrio koliki će iznos biti dostupan niti iz kojih izvora će sredstva stići.
Prema izveštaju CBC-a, zakon o zabrani kamera bio je deo šireg paketa za smanjenje birokratije, što znači da je prošao bez dužih rasprava i javnih konsultacija.
Zabrinutost zbog bezbednosnog jaza
Dok će mnogi vozači ovaj potez dočekati sa oduševljenjem, nisu svi zadovoljni. Mnogi veruju da kamere zaista doprinose smanjenju broja nesreća – što potvrđuju brojna istraživanja.
Drugi izražavaju zabrinutost zbog vremenskog jaza između uklanjanja kamera i primene novih saobraćajnih mera.
“Postoji mnogo načina da se uspori saobraćaj”, izjavila je liderka NDP-a Marit Stajls za CBC.
“Ali ako makar jedan pešak, jedno dete, bude povređeno u tom periodu, odgovornost će biti isključivo na premijerovim plećima”.
Može li federalni budžet resetovati kanadsku ekonomiju?
Po gotovo svim merilima, kanadska ekonomija je zaglavljena u jarku. Rast je stagnirao, a stopa nezaposlenosti raste.
U normalnim vremenima, lek je jasan. Banka Kanade smanjuje kamatne stope, a savezna vlada povećava potrošnju kako bi pomogla preduzećima i domaćinstvima da prebrode oluju.
Ovo definitivno nisu normalna vremena.
Ja guverner Banke Kanade, Tiff Macklem, to zna.
“Strukturna šteta uzrokovana karinama smanjuje naše proizvodne kapacitete i povećava troškove. Da bi se ograničila sposobnost monetarne politike da podstakne potražnju uz održavanje niske inflacije”, rekao je Macklem prošle sedmice.
Snižavanje kamatnih stopa može učiniti samo toliko, kaže on. A u ovom jedinstvenom čudnom trenutku za kanadsku ekonomiju, kaže da monetarna politika ima ograničenja.
„Ne može ciljati specifične sektore. Ne može se ciljati teško pogođen sektor: aluminijum, čelik, automobil. Ne može pomoći kompanijama da pronađu nova tržišta. Ne može pomoći kompanijama da rekonfigurišu svoje snabdevanje koplja. Ono što može učiniti jeste da pokušate da pokušate prelevanje iz teško pogođenih sektora na ostatak ekonomije“, rekao je.
U toj izjavi postoji jasna poruka. Ne samo za Kanađane koji se bore da ostanu iznad vode u ovim teškim vremenima. Ekonomisti kažu da Macklem šalje važan signal saveznoj vladi.
„Čini se da Banka misli da je učinila sve što je moglo i sada predaje uzde saveznoj vladi da podrži ekonomiju fiskalnom politikom“, kaže David-Alexandre Brassard, glavni ekonomista u udruženju ovlaštenih profesionalnih računovođa Kanade.
Ta fiskalna politika biće predstavljena u utorak.
Randall Bartlett, zamenik glavnog ekonomiste u Desjardinsu, kaže da će sam budžet biti zaista bez presedana.
„Budžet je ostao nezapamćen ne samo po kašnjenju, već i po planiranoj potrošnji, smanjenju poreza i uštedama. Deficiti bi mogli porasti do nivoa koji nisu viđeni decenijama osim tokom recesije ili pandemije, a odnos duga i BDP-a verovatno će ići u pogrešnom smeru“, napisao je Bartlet u pregledu prošlog meseca.
Pitanje je, naravno, da li budžet može učiniti ono što Banka Kanade ne može.
„Definitivno može“, kaže Benjamin Reitzes, generalni direktor kompanije BMO Economics.
On kaže da je jasno da je Banka Kanade uradila ono što je moglo bez problema. Sada se, kaže, fokus prebacuje na savezni budžet i vladu.
“Oni prenose štafetu na fiskalnu vlast, što je u ovom slučaju savezna vlada. Videćemo šta će biti u ovom budžetu. Mislim da postoji mnogo optimizma oko potencijalnih novih mera za podsticanje rasta”, rekao je Reitzes.
Podsticanje rasta je u srži svega.
Rast je već godinama problem. Mnogo pre nego što se Donald Tramp vratio u Ovalnu kancelariju i pre nego što su američke tarife prouzrokovale toliku štetu, Kanada se borila da privuče investicije i podstakne ekonomski rast.
BDP po glavi stanovnika dramatično je pao. Između 2014. i 2022. godine, prosječni rast u Kanadi je bio treći najniži među zemljama OECD-a.
Iznad svega, Reitzes kaže da je ovonedeljni budžet prilika za resetovanje ekonomskih prioriteta Kanade.
„Vreme je da ekonomiji i ekonomskom rastu pristupimo drugačije nego što smo to činili proteklih godina i da se mnogo više fokusiramo na to kako bi proširili Kanadu, više nego na bilo šta drugo“, rekao je Reitzes.
Dakle, sama potrošnja je važna. Kanada je obećala milijarde dolara novih odbrambenih izdataka. Već je namijenio još milijardi za kancelariju za velike projekte i diverzifikaciju trgovinskih koridora.
Ali svaki budžet je mešavina računovodstva i pripovedanja.
Brojke govore jedno, tekst dokumenta ponekad priča drugu priču.
Reitzes kaže da će izazov u ovonedeljnom budžetu osigurati da svi, od kanadskih radnika i preduzeća do penzionih fondova i investitora širom sveta, čuju jednu jasnu poruku od vlade.
„Spremni smo za rast ekonomije, fokusirani smo na stvari koje su Kanađanima potrebne za bolji život i ti prioriteti nisu isti kao što su bili u poslednjih 10 godina“, rekao je Reitzes.
SRPSKINEWS/KANADA
Preminuo Radomir Putnik, dramaturg i bivši direktor Drame Narodnog pozorišta
Radomir Putnik, dramaturg, teatrolog, kritičar i hroničar pozorišnog života Srbije, preminuo je 2. novembra u 79. godini.
Putnik je diplomirao dramaturgiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.
Od 1993. do 1997. bio je direktor Drame Narodnog pozorišta u Beogradu, gde je značajno doprineo umetničkom razvoju te institucije.
Tokom dugogodišnje karijere napisao je oko hiljadu i po pozorišnih i književnih kritika za Treći program Radio Beograda.
Njegov rad obuhvatao je i drame i adaptacije za radio i televiziju, a bio je poznat po dubokom razumevanju scene i umetnosti teatra.
Za svoj doprinos srpskoj kulturi nagrađivan je brojnim priznanjima, među kojima se izdvaja Sterijina nagrada za životno delo, koju je primio ove godine.
Odlaskom Radomira Putnika, domaće pozorište izgubilo je jednog od svojih najposvećenijih stvaralaca.
Sočan pileći paprikaš: Najukusnija utešna hrana na kašiku
Pileći paprikaš je dobro poznato, ukusno jelo koje je savršeno za bogat i ukusan ručak. Priprema mu nije zahtevna – koristi se nekoliko jednostavnih sastojaka, a najlepši ukus dobija kada se polako krčka. Idealan obrok za uživanje!
Pileći paprikaš je odličan izbor za bogat ručak tokom jesenjih dana kada nam treba nešto fino, utešno i toplo nakon povratka sa posla…
Pileći gulaš se najbolje slaže sa domaćim rezancima, njokama, palentom ili pire krompirom. Sve što treba da uradite je da dodate svoju omiljenu sezonsku salatu i uživanje u ukusnom ručku može da počne!
Detaljan recept za ovo ukusno domaće jelo, koje prenosimo sa sajta Miss7, pogledajte u nastavku:
Pileći paprikaš
Sastojci:
500 g piletine
2 glavice crnog luka
3 šargarepe
0,25 korena celera
2 kašike koncentrata paradajza
2 kašičice aleve paprike
3 kašike pavlake
600 ml pilećeg bujona
listići svežeg peršuna
2 kašike suncokretovog ulja
so,
crni biber
Priprema:
-
Začinite piletinu, isečenu na komade, solju i biberom.
-
Zagrejte ulje u tiganju i propržite meso sa svih strana.
-
Izvadite meso iz tiganja i u isto ulje dodajte sitno seckani luk. Pržite dok ne porumeni, zatim dodajte rendanu šargarepu i celer.
-
Pržite još kratko i dodajte dovoljno bujona da prekrije povrće.
-
Začinite alevom paprikom, dodajte so i biber po ukusu, a zatim dodajte paradajz pire.
-
Dobro promešajte, pa dodajte meso i ostavite da se kuva oko sat vremena. Ako čorba ispari, obavezno dodajte još da biste na kraju dobili bogat sos.
-
Pred kraj kuvanja izvadite meso i malo čorbe iz tiganja i pomešajte ih sa pavlakom.
-
Preostalo povrće u tiganju sitno iseckajte štapnim mikserom i dodajte smesu sa pavlakom.
-
Dobro promešajte, vratite meso, pospite svežim peršunom i poslužite toplo sa prilogom po vašem izboru. Prijatno!















