25.5 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 162

Međunarodni sajam turizma i seoskog turizma u Kragujevcu

0
Izvor: N1 Beograd

Trajaće od 6. do 8. novembra

Međunarodni sajam turizma i seoskog turizma u Kragujevcu

Панорама Крагујевца (Фото Саша Радовановић)

Na Šumadija sajmu u Kragujevcu od 6. do 8. novembra biće održan 16. Međunarodni sajam turizma i seoskog turizma, objavljeno je na instagram stranici sajma.

Direktorka Gradske turističke organizacije Kragujevac Mirjana Milenković je istakla da će se tokom tri sajamska dana predstaviti više od 100 učesnika.

„Izlagači dolaze iz svih krajeva Srbije i regiona. Posetioce očekuje i raznovrstan kulturno-umetnički program koji će se odvijati na više lokacija. Na štandovima izlagača biće organizovane brojne promocije turističkih potencijala i domaće gastronomije, a Gradska turistička organizacija predstaviće ponudu grada”, rekla je ona a objavljeno na zvaničnom gradskom sajtu.

Prema njenim rečima, prvog dana sajma biće održana promocija Šumadijskog salona vina i degustacija vina šumadijskih vinarija, uz prateći rok koncert a drugog dana posetioce očekuje tradicionalno takmičenje u kuvanju šumadijskog čaja, kao i atraktivna vožnja kroz grad u zastavinim oldtajmerima i popularnim fićama.

„Tradicionalno, u okviru manifestacije biće održan i Sajam zimnice, gde će posetioci moći da uživaju u ponudi domaćih proizvoda. Zahvaljujući našim izlagačima, turističkim organizacijama i agencijama, kupovinom ulaznice i popunjavanjem kupona posetioci postaju potencijalni dobitnici brojnih poklon putovanja širom Evrope i regiona, a trećeg dana biće uručen vaučer za letovanje na Halkidikiju”, dodala je ona.

Direktor Šumadija sajma Marko Vujnović je istakao da će ovogodišnja 16. sajamska manifestacija okupiti brojne izlagače iz zemlje i inostranstva, a među njima su turističke organizacije, hoteli, banjska lečilišta, seoska domaćinstva, vinarije i destilerije.

Radno vreme sajma je u četvrtak i petak od 10 do 18 časova, a u subotu od 10 do 14 časova.

U manastir Tumane stigle mošti Svetog Gavrila Gruzijskog

0
calendar

Ovim događajem manastir Tumane dobio je još jednu veliku svetinju

U manastir Tumane stigle mošti Svetog Gavrila Gruzijskog

manastiru Tumane je 2. novembra svečano dočekana ikona Svetog starca Gavrila Gruzijskog sa delom njegovih svetih moštiju. Ikonu su izradile sestre manastira Samtavro u Gruziji, gde počivaju mošti svetitelja. Veliki broj vernika okupio se u molitvi i radosti da dočeka sveti dar koji donosi blagoslov. Svetinja je stigla sa blagoslovom mitropolita Andreja Gorskog, učenika svetitelja, kao dar Gruzijske Pravoslavne Crkve. Posle dočeka moštiju, služena je sveta liturgija uz prisustvo sveštenstva, monaštva i vernog naroda.

„Ovo je ne samo istorijski već i nebeski dan ubeležen crvenim slovom u trajanje ove svetinje. Dočekali smo mošti Svetog starca Gavrila iz Gruzije. Njega kao našeg savremenika molimo da nas zastupa pred Bogom u ovo teško i sudbonosno vreme, da nam pomogne da nosimo bremena iskušenja i sve nas nadahne svetlošću Hristovom koja ga krasi. Blagosloven je ovim svetim darom manastir Tumane, ali i čitava srpska zemlja i narod”, poručio je arhimandrit Dimitrije, iguman manastira Tumana.

Ovim događajem manastir Tumane dobio je još jednu veliku svetinju. Pored moštiju Svetog Zosima, Svetog Jakova i Svetog Nektarija, vernici će od sada imati priliku da se poklone i moštima Svetog Gavrila Gruzijskog velikog molitvenika, podvižnika i čudotvorca novog doba.

Građani Srbije i dalje veruju da je evropski put najbolji, ipak smo u „čekaonici“

0
Screenshot

Postoji većina koja bi želela da se Srbija pridruži Evropskoj uniji

Građani Srbije i dalje veruju da je evropski put najbolji, ipak smo u „čekaonici“ (video)

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je danas u Briselu, na Samitu o proširenju EU, da građani Srbije i dalje veruju da je evorpski put najbolji put za budućnost i istakao da je Srbija uprkos tome u “evropskoj čekaonici” u poslednje tri i po godine.

Postoji većina koja bi želela da se Srbija pridruži Evropskoj uniji, rekao je Vučić u sesiji na samitu “Evropski razgovori” i dodao da je i on proevropski orijentisan.

Na pitanje kako to građani Srbije vole Donalda Trampa, a takođe su veoma naklonjeni i Vladimiru Putinu i da li postoji takvo uzbuđenje u vezi sa Evropom ili evropskim liderima i zašto se nikada na protestima ne vide  evropske zastave, Vučić je rekao:

“Nisam vođa protesta, barem ne ja, ali postoji vrlo racionalno objašnjenje za to. Pre svega, Srbi su oduvek bili pro-republikanski orijentisani, kada je reč o američkim izborima, jer verujemo da smo mnogo pretrpeli od administracije demokrata 1999. godine, čak i kasnije. Zato su ljudi sa velikim oduševljenjem dočekali pobedu predsednika Trampa i očigledno je da on ima veoma visok stepen popularnosti u mojoj zemlji”, rekao je Vučić.

Kako je rekao, istovremeno, Rusija je tradicionalni saveznik Srbije, ne samo decenijama nego vekovima, i to je još jedan razlog.

“Govoreći o evropskim liderima, ljudi su i dalje veoma racionalni i misle da je put ka EU najbolji put i najbolji put za Srbiju u budućnosti. Govoreći o liderima, verujem da ljudi u mojoj zemlji poštuju predsednika Koštu i Ursulu fon der Lajen kao liderku, posebno zbog njenog drugačijeg ponašanja u odnosu na sve ostale, jer je dva ili čak tri puta posećivala ne samo Beograd već i druge oblasti, južni deo Srbije, što je veoma redak slučaj”, rekao je Vučić.

Istakao je da je to ono što naši ljudi zaista poštuju.

“Ne mogu da pravim poređenje po popularnosti, ali ako pitate ljude, i dalje postoji većina ljudi koji bi želeli da se pridruže Evropskoj uniji”, rekao je Vučić.

Na pitanje da li se plaši da će Srbija postati još jedna Turska koja će zauvek boraviti u evropskoj čekaonici, Vučić je rekao da jesmo u čekaonici u poslednje tri godine, pošto Srbija nije otvorila nijedno poglavlje niti klaster u poslednje tri i po godine.

Geopolitičke igre

“Mi smo bili jedina zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji. Iako smo uvek podržavali teritorijalni integritet Ukrajine, povelju Ujedinjenih nacija, dve rezolucije Ujedinjenih nacija i uvek smo osuđivali invaziju i sve ono što se dešavalo na teritoriji Ukrajine, ali to nije bilo dovoljno. To je postalo, prema rečima nekih od vaših prethodnih sagovornika, nekakva geopolitička igra, a ne proces zaslugom”, rekao je Vučić u sesiji na samitu “Evropski razgovori”.

Prema njegovim rečima, Srbija istovremeno mora da uzme u obzir sve napomene od strane Evropske unije i da promeni stepen entuzijazma i energije kako bismo shvatili gde smo grešili i kako bismo išli mnogo brže.

“Kada se kaže Srbija u poređenju sa Zapadnim Balkanom, to je gotovo 55 odsto izvoza sa Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, Srbija je na tom planu veća od svih ostalih zajedno. Što se tiče privlačenja direktnih stranih investicija, u poslednje tri godine Srbija je privukla više od 60 odsto ukupnih direktnih stranih investicija od svih ostalih na Zapadnom Balkanu”, naglasio je Vučić.

Kako je rekao, poznato mu je da postoje sumnje među državama članicama EU zbog odnosa Beograda sa Pekingom i sa Moskom, ali da on neće zbog toga da se pravda.

“Neću da se pravdam zato što razgovaram sa nekim, mislim da je to glupo, ja nisam nekakav đak u osnovnoj školi. Ja verujem da svi treba da razgovaraju jedni sa drugima, mislim da je to korisno i da to ne znači da se ja slažem sa nekim ako sa njim razgovaram”, ukazao je Vučić.

Istakao je da je prihvatio kritike komesarke za proširenje Marte Kos i da “priznaje da je kriv”, ali da mu je bilo čudno što se po pitanju njegovog puta u Moskvu nisu uzeli u obzir razlozi posete.

“Ne radi se samo o tome da sam ja išao u Moskvu. Imao sam razne razloge da odem tamo. Bilo je to vezano za gasni aranžman, trebalo je da razgovaramo o problematici NIS-a, kome su SAD uvele sankcije, a Rusi su vlasnici NIS-a. Znači, bilo je tu više pitanja na stolu”, rekao je Vučić i upitao šta je bila alternativa tome.

On je takođe istakao da ga niko iz Evrope, izuzev Marte Kos u Ursule fon der Lajen, nije pitao za to šta je bio sadržaj tih sastanaka u Moskvi.

“Nisam se uplitao, niti mešao u rusko-ukrajinski sukob. Ja sam mali igrač iz male zemlje. Ja sebi ne dozvoljavam da se mešam u neke velike stvari. Velike zemlje ili Evropska unija su te koje to mogu sebi da priušte. Ja to nisam radio. Ja sam razgovarao o našim malim problemima koji su veliki problemi i za srpski narod. I to je bila moja namera”, istakao je Vučić.

Naveo je da je on uvek bio poštovalac pravila da se čuje i druga strana i da bi želeo da vidi kako svi lideri jedni sa drugima razgovaraju.

“To je jedini način da se prevaziđe današnja situacija. Ali ja znam da to niko ne želi da čuje jer vidim da se svi smeju i šale kada mi kritikujemo ove druge. Ja neću da se šalim na račun Kine, Amerike, Rusije. Preozbiljna su to pitanja za bilo kakve šale. Potrebni su nam razgovori”, ukazao je Vučić.

Uskoro sa Makronom

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će za nekoliko dana razgovarati sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom i da se nada da će kancelara Savezne Republike Nemačke Fridriha Merca moći da ugosti u Beogradu u januaru ili ferbuaru iduće godine.

Vučić je u Briselu u sesiji na samitu “Evropski razgovori” u organizaciji Juronjuza, rekao da očekuje da će u Srbiju uskoro doći i šef nemačke diplomatije.

Na pitanje kako bi ocenio podršku kolega iz EU za ulazak Srbije u EU, on je rekao da kada razgovara sa južnjacima podrška je mnogo veća.

”Sa Đorđom Meloni sam se video nekoliko puta u poslednjih 12 meseci, i oni nas podržavaju, isto je sa Špancima, Portugalcima i sa Grcima, ali pomalo je drugačije kada odemo u zemlje Beneluksa, sa zemljama Baltika i Skandinavije”, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje da li oseća uzbuđenje pre razgovara sa Ursulom fon der Lajen, on je rekao da je veoma odgovaran, ozbiljan i da se uvek sprema za sastanke i razgovore sa zvaničnicima.

”Sinoć sam se pripremao za razgovor sa Antoniom Koštom i trudim se da analiziram sve pod lupom i da naučim napamet ono što je potrebno i ne stidim se da to priznam. S vremena na vreme sam kao neki student, jer moram da budem dobro pripremljen”, rekao je on.

Kako je naveo, imao je priliku da razgovora sa kineskim predsednikom Si Đipingom i dodao da je to odlična prilika za lidera jedne male zemlje.

Primedbe iz EU

Popravićemo svoje ponašanje u budućnosti i nadamo se da će Evropska unija to primetiti, dodao je Vučić.

On je dodao da Srbija mora da se popravi kada je reč o vladavini prava i da kao predsednik želi da učestvuje u tom procesu i da pomogne vladi.

“Kada govorim o protestima, ja cenim te proteste, kad god su mirni. A u političkom smislu meni se to dopada. Ja moram da budem pošten i iskren. Jer političke brojke na toj strani padaju, naša popularnost raste, ja ih molim da nastave sa protestima i zahvaljuju mi se”, rekao je Vučić na sesiji na samitu “Evropski razgovori”.

On je tako odgovorio na pitanje da prokometariše situaciju u Srbiji i činjenicu da se protesti održavaju već godinu dana i da li je zabrinuti da bi stvari mogle da se otrgnu kontroli i da li misli će protesti eskalirati, kao i da li misli da se Srbija menja brže nego što je očekivao.

“Ja sam oduševljen promenama koje smo omogućili. Ako biste došli u Beograd, ne biste prepoznali grad, ne samo na osnovu sopstvenog iskustva, već ni na osnovu fotografija koje ste mogli da vidite. Svaki put kada moj prijatelj Mario David dođe u Beograd, on mora da prizna da nikada nije video tako velike promene i poboljšanja u nekoj drugoj zemlji, ne samo u našem regionu”, rekao je Vučić.

On je istakao da će prema projekcijama MMF-a stopa rasta Srbije biti  najveća u gotovo čitavoj Evropi u naredne četiri godine.

“Kada govorimo o protestima, ja se suočavam sa protestima otkako sam postao premijer 2014. Pre toga sam bio potpredsednik vlade dve godine. U međuvremenu prošlo je možda samo šest meseci bez nekih protesta. Imajući sve to u vidu, mi smo svejedno napredovali, stopa rasta je bila solidna. Moram da vam nešto kažem kada sam postao premijer, javni dug, samo da vidite koliko smo bili disciplinovani, iznosio je u Srbiji 79 odsto BDP-a, dok je danas 43 odsto, duplo manje nego što je to evropski prosek”, rekao je Vučić.

Kazao je da smo zemlja u regionu koja je dobila investicioni rejting od agencije Standard end purs kao i da očekuje da ćemo dobiti i od drugih agencija u narednih šest meseci.

“Kada je reč o izveštaju Evropske komisije, svašta piše o ekonomiji, što se tiče fiskalne i finansijske stabilnosti, odlične ocene smo dobili. To je izuzetno bitno za građane”, rekao je Vučić.

Na pitanje da prokomentariše da to što je Marta Kos rekla da u Srbiji predsednik ima prevelika ovlašćenja, kao i da sve u vezi sa proširenjem radi predsednik i da to ne valja, Vučić je rekao da se u potpunosti slaže sa njom.

Na pitanje šta planira nakon što mu istekne predsednički mandat, Vučić je rekao da nema planove već da mašta o tome da “završimo veliki Ekspo 2027”.

“Ekspo za nas nije samo izložba, okupićemo najveći broj zemalja do sada. Rekordna brojka je bila 117 u Astani u Kazahstanu, a do dana današnjeg potvrdilo nam je 127 zemalja svoje učešće na našem Ekspu, ali moramo da završimo razne infrastrukturne radove”, rekao je Vučić i dodao da Srbija mora da se pripremi.

Naveo je da to ima veze sa njegovim “nasleđem”, ali da to nije sve, jer Srbija prvi put u svojoj istoriji u proteklih 12 godina ima stabilnu valutu.

“Sagradili smo veći broj bolnica, naučno-tehnoloških parkova, više kilometara puteva i auto-puteva i brzih pruga nego 65 godina pre toga. To je moje nasleđe i ja sam na to ponosan. Nisam još odlučio šta ću raditi, u svakom slučaju trudiću se da podržim svoje kolege. Kada je reč o očuvanju tog nasleđa i da im pomognem u političkim bitkama, druge planove nemam”, naveo je Vučić.

Zvezda juri drugu pobedu protiv francuskih klubova

0

Poraz Partizana na Banovom brdu, remi Zvezde protiv Radnika i poraz Vojvodine od IMT-a, nagoveštavaju uzbudljivu trku za budućeg prvaka. – U četvrtak stiže Lil

Zvezda juri drugu pobedu protiv francuskih klubova

Пред новим изазовом у Европи: фудбалери Звезде (Фото: ФК Ц. звезда)

Prošla takmičarska nedelja u domaćem fudbalu bila je vrlo uzbudljiva. Prvo se Partizan “sapleo”  na Banovom brdu (4:1), dan kasnije i Crvena zvezda je “izneverila” armiju svojih navijača, nakon  nerešenog ishoda s Radnikom (1:1) da bi novu senzaciju u 14. kolu napravio novobeogradski IMT-e, koji je bez problema uspeo da savlada Vojvodinu u Novom Sadu (3:1) iako su “lale“, u četvrtak uspele da nanesu prvi poraz prvaku u domaćem šampionatu. Ovako uzbuljdivo kolo, nije viđeno od marta 2023. godine, kada je Zvezda igrala nerešeno u Kruševcu, Partizan na svom stadionu izgubio od Radnika a Vojvodina remizirala u Ivanjici protiv Javora.

Mnogi će reći da ovakvi rezultati donose neizvesnost u prvenstvu, da više nema “nedodirljivih” i da danas svako svakog može da pobedi. Međutim, jasno je da su “večiti” upali u rezultatsku krizu, da nešto ne štima u njihovim ekipama, pa je Partizan nakon nove fudbalske blamaže u Kupu i poraza od Mačve rešio da smeni Srđana Blagojevića. Sa druge strane, već uveliko se priča i odlasku Vladana  Milojevića, koji će po svemu sudeći u decembru napustiti redove prvaka.

Crvena zvezda i njeni navijači ne pamte kada njihova ekipa nije pobedila tri utakmice zaredom. To je poslednji put bilo u sezoni 2008/09 kada je “crveno-bele” sa klupe predvodio Zdenjek Zeman. Tada je Zvezda poražena u 1. kolu šampionata od Vojvodine (2:0). U 2. kolu bilo je nerešeno sa Banatom iz Zrenjanina (0:0) dok je u 3. kolu Crvena zvezda poražena od ivanjičkog Javora sa 2:0 u Beogradu!

Već u četvrtak našeg fudbalskog prvaka očekuje novi ispit u Ligi Evrope, u goste Crvenoj zvezdi stiže francuski Lil. U tom evropskom meču domaćin juri tek drugu pobedu protiv francuskih klubova, jer su poslednji trijumf nad jednim timom iz Francuske “crveno-beli” ostvarili u septembru 1998. godine protiv Meca (2:1), tada su strelci bili Ognjenović i Drulić.

Do sada se Crvena zvezda sastajala protiv francuskih klubova čak 17 puta. Pri tom, ostvaren je samo jedan trijumf, četiri puta utakmica se završila bez pobednika a čak 12 puta naš tim je doživeo poraze. Uz gol razliku 17:42! Gledajući istorijat sureta našeg prvaka sa klubovima iz te zemlje jasno je da je uspeh na strani protivnika i to od prvog susreta protiv Marseja 1991, pa preko  novih mečeva sa Lionom, Strazburom, Renom, PSŽ-om,  i Monakom.

Obradović: Imamo tim koji može da parira Panatinaikosu

0

Džordan Nvora nije trenirao sa ekipom i male su šanse da zaigra sutra

Obradović: Imamo tim koji može da parira Panatinaikosu (video)

Тренер кошаркаша Црвене звезде Саша Обрадовић (Фото Танјуг)

Trener košarkaša Crvene zvezde Saša Obradović izjavio je danas pred utakmicu devetog kola Evrolige da je Panatinaikos atipičan protivnik i dodao da njegova ekipa može da parira grčkom timu.

Košarkaši Crvene zvezde dočekaće sutra od 20 časova Panatinaikos u Beogradskoj areni.

“Ovo će biti dobar izazov, biće korekcija tokom same utakmice sa malim petorkama. Treba reagovati, imaće brzinu, ali i na to bi trebalo da se prilagodimo. Imamo tim koji može da parira, bitno je da razmišljamo o nama, ne samo o njima. Panatinaikos je atipičan protivnik i težak za skauting”, rekao je Obradović na konferenciji za medije.

On je naveo da je njegova ekipa u fazi oporavka posle poraza od Spartaka (80:85) u ABA ligi.

“Nema tu puno prostora za trening, priprema za prioritet, Evroligu, da odigramo što bolje, sigurno će naredni period biti iskorišćen da poneki igrači dobiju odmor. U svemu tome integrisati Džereda Batlera, koliko god da je inteligentan i ima talenta, opet sa druge strane treba da se saživi sa ekipom. Sa jednim treningom od 45 minuta, gde su ti misli u protivniku i onome što treba da radiš nije lako popravljati, ali dobro je da ima ekipa koja tu pomaže oko informacija i prijema i razumevanja šta se htelo”, izjavio je trener Crvene zvezde.

Obradović je istakao da su “crveno-beli” analizirali poraz od Spartaka.

“Pali smo u poslednjih pet minuta, moguće da će se to dešavati, nemam zamerku na odnos prema utakmici i prema protivniku, pali smo u koncentraciji, ali ništa o tome treba značajno da se razgovara. Imamo Panatinaikos, najvažniju utakmicu kao i sve druge”, dodao je Obradović.

Trener Crvene zvezde je rekao da Džordan Nvora nije trenirao sa ekipom i da su male šanse da zaigra sutra.

“Kodi Miler-Mekintajer i Čima Moneke su trenirali normalno, dobili su jake udarce, nisu igrali u Subotici, ali su oporavljeni i spremni za utakmicu”, izjavio je Obradović.

Dve evropske titule za Crvenu zvezdu

0
two person fencing inside the gym

Prethodna nedelja će biti upisana u istoriju „crveno-belih” pošto su i mačevaoci i bokseri postali kontinentalni šampioni

Dve evropske titule za Crvenu zvezdu

Мачеваоци (Фoто СД Црвена звезда)

Košarkaši su izgubili u Subotici, fudbaleri nastavili sa lošim rezultatima, ali će nedelja, 2. novembar, biti jedan od značajnih datuma u istoriji SD Crvena zvezda. Do titule prvaka Evrope stigli su u klupskoj konkurenciji bokseri i mačevaoci.

EUBC Kup šampiona u boksu održan je u beogradskoj „Ložionici”. U finalu je Crvena zvezda pobedila grčki Panatinaikos 12:2. Pre toga je istim rezultatom pobeđen Pankration iz Moldavije.

U finalu je Artur Megapetijan u kategoriji do 57 kg otvorio duel pobedom, zatim je Pavel Fedorov u kategoriji do 63,5 kg udvostručio prednost. Vahid Abasov, jedan od nosioca ovog tima, nastavio je seriju ubedljivim trijumfom u kategoriji do 67 kg, dok je kapiten Igor Rogić u kategoriji do 71 kg svojom borbom raspalio publiku u „Ložionici”. Dimitrije Andrejević (75 kg), Vladimir Mirončikov (80 kg) i Sadam Magomedov (92 kg) potvrdili su Zvezdinu nadmoć i zapečatili rezultat 12:2 u korist „crveno-belih”.

Bokseri (Foto SD Crvena zvezda)

Osvajanjem Kupa evropskih šampiona Crvena zvezda je još jednom pokazala da pripada samom vrhu evropskog klupskog sporta.

Trofej je uručen kapitenu Igory Rogiću.

Mačevaoci Crvene zvezde su osvojili prvu titulu šampiona Evrope u floretu na Kupu evropskih šampiona koji je održan u Hajdenhajmu, u Nemačkoj.

„Crveno-beli” su u finalnoj borbi savladali italijansku ekipu Fjame oro i tako došli do zlatnog odličja Za Crvenu zvezdu su nastupili vrhunski majstori floreta: Mohamed Hamza, Aleksander Čupenič, Nik Itkin i kapiten Veljko Ćuk.

„Crveno-beli” su na početku osvojili prvo mesto u grupi 2 pobedivši ekipu Francuske sa 45:18 i švajcarski Kem Moržes sa 45:26. Zvezdini floretaši su potom bili veoma ubedljivi protiv belgijske ekipe Ce les tri arms 45:6, da bi u polufinalu ponovo savladali Francusku sa 45:23.

Kao i prošle godine, u finalu Kupa evropskih šampiona „crveno-beli” su se sastali sa italijanskom ekipom Fjame oro koja je pre godinu dana u veoma neizvesnom finalu osvojila zlato. Ovoga puta naši floretaši su bili mnogo bolji i osvojili su šampionsku titulu pobedom od 45:29 i tako ostvarili najveći uspeh srpskog klupskog mačevanja.

Ontario ukida kamere za merenje brzine: “Bile su samo sredstvo za punjenje budžeta”

0

Vozači u Ontariju, uskoro više neće morati da brinu o kaznama za prekoračenje brzine koje im stižu poštom. Vlasti su najavile da će u naredne dve nedelje ukloniti sve kamere za automatsko nadgledanje brzine, nazivajući ih zastarelim “načinom za izvlačenje novca”. Umesto toga, najavljuju novi pristup bezbednosti u saobraćaju.

Godinama su male sive kutije pored škola i prometnih ulica izazivale mešavinu besa i ravnodušnosti. Neki vozači smatrali su da kamere rade svoj posao – usporavaju saobraćaj, hvataju prebrze vozače i generalno čine puteve bezbednijima bez potrebe za dodatnim policijskim prisustvom, piše CarScoops.

Otkuda iznenadna promena?

Ipak, kritičari sistema tvrdili su da kamere više služe za punjenje budžeta nego za povećanje bezbednosti, a vlada je upravo na toj tvrdnji zasnovala svoj argument.

Premijer Ontarija, Dag Ford, nazvao je kamere “načinom za punjenje kase”, tvrdeći da one malo doprinose smanjenju brzine i samo opterećuju vozače kaznama koje stižu mnogo kasnije.

Prošlog četvrtka parlament je izglasao zakon kojim se zabranjuje upotreba kamera i nalaže njihovo uklanjanje sa puteva u roku od dve nedelje, nakon niza vandalskih napada na te uređaje.

Njihovo mesto zauzeće “fizičke mere” za smanjenje brzine, uključujući “ležeće policajce”, kružne tokove i znakove sa trepćućim svetlima, iako ministar saobraćaja Prabmit Sarkarija još nije precizirao vremenski okvir za njihovu postavku.

Ontario ukida kamere za merenje brzine: Bile su samo sredstvo za punjenje budžeta

Shutterstock/AntonSAN

Takva infrastruktura košta, umesto da donosi prihod, a premijer Ford tvrdi da će njegova administracija osnovati fond koji će pomoći opštinama da finansiraju nove mere. Međutim, za sada nije otkrio koliki će iznos biti dostupan niti iz kojih izvora će sredstva stići.

Prema izveštaju CBC-a, zakon o zabrani kamera bio je deo šireg paketa za smanjenje birokratije, što znači da je prošao bez dužih rasprava i javnih konsultacija.

Zabrinutost zbog bezbednosnog jaza

Dok će mnogi vozači ovaj potez dočekati sa oduševljenjem, nisu svi zadovoljni. Mnogi veruju da kamere zaista doprinose smanjenju broja nesreća – što potvrđuju brojna istraživanja.

Drugi izražavaju zabrinutost zbog vremenskog jaza između uklanjanja kamera i primene novih saobraćajnih mera.

“Postoji mnogo načina da se uspori saobraćaj”, izjavila je liderka NDP-a Marit Stajls za CBC.

“Ali ako makar jedan pešak, jedno dete, bude povređeno u tom periodu, odgovornost će biti isključivo na premijerovim plećima”.

SERBIANNEWS/CANADA

Može li federalni budžet resetovati kanadsku ekonomiju?

0

Po gotovo svim merilima, kanadska ekonomija je zaglavljena u jarku. Rast je stagnirao, a stopa nezaposlenosti raste.

U normalnim vremenima, lek je  jasan. Banka Kanade smanjuje kamatne stope, a savezna vlada povećava potrošnju kako bi pomogla preduzećima i domaćinstvima da prebrode oluju.

Ovo definitivno nisu normalna vremena.

Ja guverner Banke Kanade, Tiff Macklem, to zna.

“Strukturna šteta uzrokovana karinama smanjuje naše proizvodne kapacitete i povećava troškove. Da bi se ograničila sposobnost monetarne politike da podstakne potražnju uz održavanje niske inflacije”, rekao je Macklem prošle sedmice.

Snižavanje kamatnih stopa može učiniti samo toliko, kaže on. A u ovom jedinstvenom čudnom trenutku za kanadsku ekonomiju, kaže da monetarna politika ima ograničenja.

„Ne može ciljati specifične sektore. Ne može se ciljati teško pogođen sektor: aluminijum, čelik, automobil. Ne može pomoći kompanijama da pronađu nova tržišta. Ne može pomoći kompanijama da rekonfigurišu svoje snabdevanje koplja. Ono što može učiniti jeste da pokušate da pokušate prelevanje iz teško pogođenih sektora na ostatak ekonomije“, rekao je.

U toj izjavi postoji jasna poruka. Ne samo za Kanađane koji se bore da ostanu iznad vode u ovim teškim vremenima. Ekonomisti kažu da Macklem šalje važan signal saveznoj vladi.

„Čini se da Banka misli da je učinila sve što je moglo i sada predaje uzde saveznoj vladi da podrži ekonomiju fiskalnom politikom“, kaže David-Alexandre Brassard, glavni ekonomista u udruženju ovlaštenih profesionalnih računovođa Kanade.

Ta fiskalna politika biće predstavljena u utorak.

Randall Bartlett, zamenik glavnog ekonomiste u Desjardinsu, kaže da će sam budžet biti zaista bez presedana.

„Budžet je ostao nezapamćen ne samo po kašnjenju, već i po planiranoj potrošnji, smanjenju poreza i uštedama. Deficiti bi mogli porasti do nivoa koji nisu viđeni decenijama osim tokom recesije ili pandemije, a odnos duga i BDP-a verovatno će ići u pogrešnom smeru“, napisao je Bartlet u pregledu prošlog meseca.

Pitanje je, naravno, da li budžet može učiniti ono što Banka Kanade ne može.

„Definitivno može“, kaže Benjamin Reitzes, generalni direktor kompanije BMO Economics.

On kaže da je jasno da je Banka Kanade uradila ono što je moglo bez problema. Sada se, kaže, fokus prebacuje na savezni budžet i vladu.

“Oni prenose štafetu na fiskalnu vlast, što je u ovom slučaju savezna vlada. Videćemo šta će biti u ovom budžetu. Mislim da postoji mnogo optimizma oko potencijalnih novih mera za podsticanje rasta”, rekao je Reitzes.

Podsticanje rasta je u srži svega.

Rast je već godinama problem. Mnogo pre nego što se Donald Tramp vratio u Ovalnu kancelariju i pre nego što su američke tarife prouzrokovale toliku štetu, Kanada se borila da privuče investicije i podstakne ekonomski rast.

BDP po glavi stanovnika dramatično je pao. Između 2014. i 2022. godine, prosječni rast u Kanadi je bio treći najniži među zemljama OECD-a.

Iznad svega, Reitzes kaže da je ovonedeljni budžet prilika za resetovanje ekonomskih prioriteta Kanade. 

„Vreme je da ekonomiji i ekonomskom rastu pristupimo drugačije nego što smo to činili proteklih godina i da se mnogo više fokusiramo na to kako bi proširili Kanadu, više nego na bilo šta drugo“, rekao je Reitzes.

Dakle, sama potrošnja je važna. Kanada je obećala milijarde dolara novih odbrambenih izdataka. Već je namijenio još milijardi za kancelariju za velike projekte i diverzifikaciju trgovinskih koridora.

Ali svaki budžet je mešavina računovodstva i pripovedanja.

Brojke govore jedno, tekst dokumenta ponekad priča drugu priču.

Reitzes kaže da će izazov u ovonedeljnom budžetu osigurati da svi, od kanadskih radnika i preduzeća do penzionih fondova i investitora širom sveta, čuju jednu jasnu poruku od vlade.

„Spremni smo za rast ekonomije, fokusirani smo na stvari koje su Kanađanima potrebne za bolji život i ti prioriteti nisu isti kao što su bili u poslednjih 10 godina“, rekao je Reitzes.

SRPSKINEWS/KANADA

Preminuo Radomir Putnik, dramaturg i bivši direktor Drame Narodnog pozorišta

0
lighted candles on black metal candle holder

Preminuo Radomir Putnik, dramaturg i bivši direktor Drame Narodnog pozorišta 1

Radomir Putnik, dramaturg, teatrolog, kritičar i hroničar pozorišnog života Srbije, preminuo je 2. novembra u 79. godini.

Putnik je diplomirao dramaturgiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.

Od 1993. do 1997. bio je direktor Drame Narodnog pozorišta u Beogradu, gde je značajno doprineo umetničkom razvoju te institucije.

Tokom dugogodišnje karijere napisao je oko hiljadu i po pozorišnih i književnih kritika za Treći program Radio Beograda.

Njegov rad obuhvatao je i drame i adaptacije za radio i televiziju, a bio je poznat po dubokom razumevanju scene i umetnosti teatra.

Za svoj doprinos srpskoj kulturi nagrađivan je brojnim priznanjima, među kojima se izdvaja Sterijina nagrada za životno delo, koju je primio ove godine.

Odlaskom Radomira Putnika, domaće pozorište izgubilo je jednog od svojih najposvećenijih stvaralaca.

Sočan pileći paprikaš: Najukusnija utešna hrana na kašiku

0
A metal bowl filled with meat and vegetables

paprikaš

Pileći paprikaš je dobro poznato, ukusno jelo koje je savršeno za bogat i ukusan ručak. Priprema mu nije zahtevna – koristi se nekoliko jednostavnih sastojaka, a najlepši ukus dobija kada se polako krčka. Idealan obrok za uživanje!

Pileći paprikaš je odličan izbor za bogat ručak tokom jesenjih dana kada nam treba nešto fino, utešno i toplo nakon povratka sa posla…

Pileći gulaš se najbolje slaže sa domaćim rezancima, njokama, palentom ili pire krompirom. Sve što treba da uradite je da dodate svoju omiljenu sezonsku salatu i uživanje u ukusnom ručku može da počne!

Detaljan recept za ovo ukusno domaće jelo, koje prenosimo sa sajta Miss7, pogledajte u nastavku:

Pileći paprikaš

Sastojci:

500 g piletine

2 glavice crnog luka

3 šargarepe

0,25 korena celera

2 kašike koncentrata paradajza

2 kašičice aleve paprike

3 kašike pavlake

600  ml pilećeg bujona

listići svežeg peršuna

2 kašike suncokretovog ulja

so,

crni biber

Priprema:

  1. Začinite piletinu, isečenu na komade, solju i biberom.

  2. Zagrejte ulje u tiganju i propržite meso sa svih strana.

  3. Izvadite meso iz tiganja i u isto ulje dodajte sitno seckani luk. Pržite dok ne porumeni, zatim dodajte rendanu šargarepu i celer.

  4. Pržite još kratko i dodajte dovoljno bujona da prekrije povrće.

  5. Začinite alevom paprikom, dodajte so i biber po ukusu, a zatim dodajte paradajz pire.

  6. Dobro promešajte, pa dodajte meso i ostavite da se kuva oko sat vremena. Ako čorba ispari, obavezno dodajte još da biste na kraju dobili bogat sos.

  7. Pred kraj kuvanja izvadite meso i malo čorbe iz tiganja i pomešajte ih sa pavlakom.

  8. Preostalo povrće u tiganju sitno iseckajte štapnim mikserom i dodajte smesu sa pavlakom.

  9. Dobro promešajte, vratite meso, pospite svežim peršunom i poslužite toplo sa prilogom po vašem izboru. Prijatno!