12.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 161

Lažni poslovi, pozivi i poruke: Kako kriminalci koriste veštačku inteligenciju

0
a man in a hoodie using a laptop computer

Nakon što se na društvenim mrežama nedavno pojavio video-snimak u kojem je zloupotrebljen lik dugogodišnjeg komandanta Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Spasoja Vulevića, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije je apelovalo na građane da budu obazrivi prilikom pristupanja sadržajima na internetu. Utvrđeno je da se radilo o sadržaju generisanom pomoću AI, sa ciljem širenja dezinformacija i obmanjivanja javnosti, prenosi Tanjug. Kako da prepoznamo i zaštitimo se od sličnih prevara?

Lažni poslovi, pozivi i poruke: Kako kriminalci koriste veštačku inteligenciju© Canva/Jirsak

Prevare nisu novost, ali ono što se menja jesu alati koje prevaranti koriste. Danas, u vreme veštačke inteligencije, one mogu biti ubedljivije i opasnije nego što mislimo, zahvaljujući sledećim metodama:

Emocije

Dužnost, strah i nada su tri glavna faktora na koja se prevaranti oslanjaju. Pod “dužnošću” se najčešće krije imitacija autoriteta, kada se pretvaraju da su vaš šef ili kolega čije “instrukcije” morate ispuniti. “Strah” se javlja kada prevaranti oponašaju članove porodice koji su u “opasnosti”, a “nada” je često uvod u lažne investicije ili ponude za posao.

AI i dipfejkovi

Veštačka inteligencija je postala jeftina, dostupna i izuzetno moćna, tako da je kriminalci lako koriste za obmanu. Generisani audio i video materijali, to jest dipfejkovi, izgledaju i zvuče gotovo identično stvarnosti, pa se žrtve teško snalaze. Ovi alati se često koriste za emocionalnu manipulaciju – lažni pozivi i poruke predstavljaju se kao pozivi upomoć od bliskih ljudi.

Posebno su ugroženi stariji, koji često poveruju da je član porodice u opasnosti – na primer, prevarant lako može da se pomoću AI predstavi kao njihov unuk koji “putuje” i kojem je “ukraden novčanik”, pa da od njih traži da mu pošalju određenu sumu novca.

Fišing, tehnička podrška i lažni poslovi

Fišing, prevare koje se oslanjaju na imejlove i SMS poruke sa zlonamernim linkovima, postale su ubedljivije zahvaljujući veštačkoj inteligenciji koja verno imitira korporativni stil pisanja i vizuelni identitet određene kompanije.

Prevare tehničke podrške mogu izgledati kao iskačući prozori ili telefonski pozivi. Kriminalci često ubeđuju žrtve da im je računar zaražen virusom i nagovaraju ih da im dozvole pristup na daljinu. Kada prevaranti uđu u sistem, mogu da ukradu podatke, instaliraju štetne aplikacije ili traže uplate.

Lažne veb stranice i oglasi takođe su u porastu. Falsifikovani sajtovi predstavljaju se kao prodavci, univerziteti ili kulturne institucije, nudeći nepostojeće karte, robu ili studijske programe.

S porastom rada na daljinu i frilensinga, pojavile su se i prevare sa fiktivnim oglasima za posao. Žrtve plaćaju “naknade za zapošljavanje” ili dostavljaju lične i finansijske podatke, koji se kasnije koriste za krađu identiteta, prenosi “Konverzejšn”.

Kako se zaštititi

Iako se tehnologija brzo menja, osnovna pravila odbrane od prevara ostaju ista:

  • Nikada ne klikćite na sumnjive linkove i ne preuzimajte datoteke od nepoznatih pošiljalaca

  • Lične i finansijske podatke unosite samo na proverenim veb sajtovima

  • Koristite dvofaktorsku autentifikaciju (pored lozinke se unosi broj mobilnog telefona i slično)

  • Redovno ažurirajte softver i sisteme.

Miševi-kosmonauti koje je “Roskosmos” slao u svemir sleteli na Zemlju, ali misija se ovde ne završava

0
a person wearing a helmet and goggles

Nakon tačno mesec dana, “posada” ruske kosmičke agencije sačinjena od muva, miševa, pečuraka i lišajeva vratila se na Zemlju. Kako se “kosmonauti” osećaju nakon povratka iz svemira i šta će sa njima biti dalje otkrili su naučnici “Roskosmosa”.

Miševi-kosmonauti koje je "Roskosmos" slao u svemir sleteli na Zemlju, ali misija se ovde ne završava© РИА Новости / Иван Тимошенко, Пресс-служба Роскосмоса / РКК «Энергия»

Možda i najneobičnija kosmička misija u istoriji lansirana je sa ruskog kosmodroma Bajkonur 20. avgusta: biološkim satelitom ruske proizvodnje “Bion-M” №2 ka polarnoj orbiti se zaputilo 75 miševa, oko 1.500 muva, kao i semena rastinja i već formirane biljke, a zajedno sa njima i nekoliko vidova pečuraka, lišajeva i, naravno, jednoćelijskih organizama.

Osnovni zadatak ove misije bio je da se proceni stepen bezbednosti na ovakvim letovima, budući da na polarnoj orbiti postoje rizici sa kojima se naučnici ranije nisu susretali, poput povišene kosmičke radijacije. Kako je “posada” bila mešovita, naučnici su period trajanja misije iskoristili i za raznorazne eksperimente, a nova tura istraživanja sledi i sada, kada se “posada” vratila.

“Kosmički aparat bio je lansiran sa Bajkonura 20. avgusta – nakon 30 dana on se vratio na Zemlju sa živim organizmima”, saopštio je Roskosmos.

Šta će se dalje dešavati sa neobičnim “kosmonautima”

Miševi i drugi “kosmonauti” su se tokom trajanja misije osećali sasvim dobro – nije primećeno da je ikome smetalo bestežinsko stanje, kao ni činjenica da se nalaze daleko od svog prirodnog staništa. Svi su bili poprilično živahni, a naročito repati “članovi posade”, čiji je boravak u specijalnim boksevima bio svakodnevno praćen preko integrisanih kamera.

Pošto su sleteli na Zemlju, svi živi organizmi poslati su na opservaciju u Moskvu, kako bi se ustanovilo da li se boravak na polarnoj orbiti na bilo koji način odrazio na njihovo zdravlje. “Posada” je tokom mesec dana boravka u svemiru bila izložena česticama koje potencijalno mogu nositi i do 30 procenata veću dozu radijacije i drugačijim geomagnetnim uslovima, pišu RIA Novosti.

Psi, majmuni, gušteri, ribe, insekti: Koga su sve slali Rusi u svemir

Inače, ovo nije prvi put da Rusi u svemir šalju životinje: 50-ih godina prošlog veka SSSR je lansirao 29 raketa sa ukupno oko 50 pasa, pritom su neki od njih leteli i po nekoliko puta (najpoznatija je Lajka, koja se iz kosmosa nažalost nikada nije vratila, dok su Belka i Strelka imale sreću da se vrate bezbedno). Zahvaljujući tim eksperimentima u svemir je poleteo Jurij Gagarin.

Kosmičke misije sa psima, majmunima, gušterima, ribama, insektima i glodarima nastavljene su i kasnije: 60-ih godina u svemir su oni leteli kosmičkim brodovima “Vostok”, a već početkom 70-ih je otpočeo i program “Bion”, u okviru koga je za 23 godine lansirano ukupno 11 bioloških satelita. Od 1996. godine pa sve do 2013. misije “Bion” su pauzirane.

Vučić čestitao: Današnji izgled Vojske Srbije je svemirski, a bilo je predviđeno da ona nestane

0

Srpska ne sme da plaća račun našim sukobima, Srbija ne sme da plaća bilo kakav račun, moramo uvek zajedničkim imeniteljem da stanemo pred narod, poručio je predsednik Srbije za vreme obraćanja sa Miloradom Dodikom

Vučić čestitao: Današnji izgled Vojske Srbije je svemirski, a bilo je predviđeno da ona nestane© TANJUG/ RADE PRELIĆ/ nr

Želim da čestitam pripadnicima Vojske Srbije na izuzetno dobroj obučenosti uz ocenu vrlo dobro, da im kažem hvala koliko su napredovali da se zahvalim našim prijateljima iz UAE i Bahreina. Verujem da smo i uz mnoge ministre odbrane uspeli da pokažemo i snagu i moć Srbije, koliko je važan odvraćujući činilac od napada na našu zemlju, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na zajedničkoj konferenciji sa predsednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom posle održane vojne parade i Saveta za saradnju Srbije i Srpske.

Vučić je istakao da je su na paradi građani imali priliku da vide “koliko je novca, truda i energije uloženo”.

“Nismo imali nijedan par čizama po vojniku pre 14 godina, da smo imali jednog “lovca” koji je mogao da poleti u vazduh, današnji izgled naše vojske je bukvalno “svemirski”, zahvalan sam narodu i građanima”, istakao je Vučić.

On je poručio da je zahvalan predsedniku Dodiku na ljubavi koju pokazuje prema Srbiji ina korektnom odnosu koji imaju i kad su saglasni i kad nisu.

“Srpska ne sme da plaća račun našim sukobima, Srbija ne sme da plaća bilo kakav račun, moramo uvek zajedničkim imeniteljem da stanemo pred narod. U narednom periodu je najvažnije da izdržimo sve pritiske i opstanemo kao narod. Ja verujem u snagu Srpske, uvek će imati Srbiju iza sebe”, poručio je Vučić.

Dodik: “Volimo Srbiju koja ne da na sebe”

Milorad Dodik je istakao da smo mogli da svedočimo “da je samo pre 14 godina Vojska Srbije bila u rasulu”.

Bilo je predviđeno po međunarodnim konceptima da nestane ili da bude na sramotu ovog naroda. Danas smo videli ponovo da nam je vraćen ponos jer je Srbija učinila sve da pokaže sposobnost da brani Srbiju, mi čitamo da je ovo odbrana čitavog srpskog naroda. Vojska je mirnodopska vojska, i u istoriji nikad nije napala i nije potčinila, to neće ni u budućnosti. Naši odnosi su na  najboljem nivou, puni razumevanju. To nije zavera, nego potreba da zajednički radimo, u svemu tome smo vodili računa da druge i drukčije ne izazovemo u regionu bilo čime”, rekao je Dodik.

On je rekao da iz Republike Srpske uzvraćaju ljubavlju i da to ne bi trebalo nikog da iritira.

“Ono što imamo je čista narodna ljubav za veliku, mi volimo onu veliku Srbiju, u smislu snage i njene moći, onu veliku koja u sebi ima stabilan život i mir, ona Srbija koja nikad nije bila ratnička već ona koja se brani i ne da na sebe”, rekao je Dodik.

U Srbiji su na delu aktivnosti na destabilizaciji Srbije koja u regionu nesumnjivo jeste najvažnija zemlja, istakao je Dodik.

“Ali ono što gledamo od Berlinskog kongresa, tada kada su nas rasparčali, tako žele da nas zadrže. Uzmete kartu Balkana, Republiku Srpsku, Srbiju, Crnu Goru, naravno KiM, oni se boje ujedinjena jer bi to bila neprimerena sila. Učinićemo sve da sačuvamo mir, pratićemo politiku Srbije i na tom planu”, poručio je Dodik.

Predsednik Republike Srpske izjavio je da su odnosi Republike Srpske i Srbije na najboljem mogućem nivou, ističući da pamti vremena kada je bilo “samo bratskih zagrljaja i nijednog projekta”, dok su sada u svim opštinama u RS napravljeni važni projekti, koje je pomogla Srbija.

Da li je današnja vojna parada u Beogradu izazvala revolt zemalja u regionu?

On je, odgovarajući na pitanje da li je današnja vojna parada u Beogradu izazvala revolt zemalja u regionu, rekao da je u pitanju legalno postavljena vojska Srbije i da nije potrebno da iko iznosi analize.

“Svako ko je normalan ovde treba da vidi jednu sposobnost Srbije da ovo zaista ima. Ponosan sam i ne zanimaju me ti frustrirani tipovi iz regiona koji se uvek ponašaju protiv Srbije. Njihovo poimanje jeste što slabija Srbija, to bolja Srbija. A mi Srbi kažemo što jača Srbija, to bolja Srbija. Prema tome, mi se razlikujemo u bazičnom odnosu”, rekao je Milorad Dodik.

Dodao je i da “prema njima, mi ne možemo čak ni doći u poziciju da se raspravimo na racionalnoj i realnoj osnovi”.

“Dakle, ovo ništa nije zabranjeno. Ja bih voleo da je toga još više, ali ovo Srbija može u ovom trenutku da uradi. Šta tu misli neki tamo Bećirević, ova ili ona, a šta nas to zanima? Pa oni ne mogu da izvezu ni dovoljno trokolica da bi mogli paradirati u Sarajevu. Otkud njima pravo da nešto, bilo šta, komentarišu u tom pogledu. Sklepali su neku vojsku Bosne i Hercegovine, za koju misli da je njihova. Kao sve iluzije u Bosni i Hercegovini. Oni misle da imaju državu, nemaju državu. Misle da imaju vojsku, nemaju vojsku. Imaju nešto što NATO organizuje i ništa više”, rekao je Dodik.

Vučić je komentarišući reakcije iz hrvatskih medija na vojnu paradu u Beogradu, rekao da su “neko zlonamerno, ali činjenično naveli šta je ono što je moglo da se vidi”, a da su neki “propagandno izveštavali“.

“Sve je to sasvim očekivano. Ovo je bila godina velikih parada, tri velike ruska, američka i kineska. Ali je bilo i malih. U Hrvatskoj su je držali na godišnjicu progona srpskog naroda sa vekovnih ognjišta. Sam povod je ne samo bizaran, nego više od toga. Ja sam za razliku od njih imao dovoljno mudrosti pa da kažem šta su činjenice, oni su imali dobru paradu, prikazali sebe kao ozbiljnu vojsku žao mi je što oni nisu u stanju. Naše raketno artiljerijsko oruđe je izuzetno snažno, videli ste dronove od izraelskog “hermesa”. Mogli ste da prvi put vidite rusku “Krasuhu”. Mogli ste da vidite mnoge stvari koje su čudesne, koje strahovito osnažuju vojsku”, istakao je Vučić.

Kada je reč o prikazu “Kobri” i optužbi opozicije što je jedan od njih nosio žuti prsluk, Vučić je rekao da je morao da ga nosi da bi se razlikovali.

“Da bi oni koji gledaju znali da pripada drugoj strani, dakle onima koji su izigravali teroriste ili već ne znam šta već, kako to izgleda i kako je vežba ta kratka, efektna i efikasna vežba koju su “Kobre” pokazale, izgledala, ali to vam pokazuju da to ludilo i da te teorije zavere idu do kraja. Oni sami veruju u svoje ludosti”, rekao je Vučić.

Adriana slaba u finalu, samo sedmo mesto za Srpkinju na Svetskom prvenstvu

0
a woman in a green sports bra top and leggings

Reprezentativka Srbije Adriana Vilagoš zauzela je osmo mesto na jubilarnom 20. Svetskom prvenstvu u Tokiju u disciplini bacanje koplja

Adriana slaba u finalu, samo sedmo mesto za Srpkinju na Svetskom prvenstvuGetty © Christian Petersen

Vilagoš je finale započela hitcem od 52.93 m, da bi u narednim pokušajima beležila 57.31 m, 60.00 m, 61.29 m i 61.20 m, što joj je na kraju donelo plasman među osam najboljih na svetu.

Podsetimo, samo dan ranije Adriana je u kvalifikacijama ostvarila fantastičan hitac od 66.06 metara, čime je kao prvoplasirana izborila svoje mesto u finalu i najavila borbu za medalju.

Nažalost, u finalu nije uspela da ponovi daljinu iz kvalifikacija koja bi joj donela i zlatnu medalju.

Titulu svetske šampionke osvojila je Juleisy Angulo iz Ekvadora sa 65.12 m, srebro je pripalo Anete Sietina iz Letonije (64.64 m), dok je bronzu osvojila Mackenzie Little iz Australije (63.58 m).

“Dala sam sve od sebe, ali danas jednostavno nisam uspela da ponovim hitac iz kvalifikacija”, počela je Vilagoš.

“Finale je donelo veliku borbu i drago mi je što sam bila deo nje, ali ostaje žal jer sam znala da sam spremna za daljine preko 65 metara. Ipak, verujem da je ovo samo još jedno iskustvo koje će mi značiti na putu ka budućim velikim rezultatima.”

Zvezda slomila otpor Partizanovih “klinaca”

0

Fudbaleri Crvene zvezde savladali su ekipu Partizana sa 2:1 u 177. “večitom derbiju” u okviru devetog kola Superlige Srbije

Zvezda slomila otpor Partizanovih "klinaca"© ATA Images

Uzbudljiv i sadržajan je bio 177. ligaški derbi koji su igrali Partizan i Crvena zvezda.

Na stadionu crno-belih, gosti su uspeli da odbrane prednost i na kraju slave sa 2:1.

Partizan je konkretnije i opasnije otvorio meč, pa je u par navrata mogao da dođe do vođstva.

Ipak, Zvezda je bila ta koja je prva povela u “večitom derbiju”.

Igrao se 28. minut kada je nakon jedne gužve i šuta Ivanića, Elšnik bio na pravom mestu u pravo vreme i reagovao na odbitak smestivši loptu u mrežu.

Dugo je na semaforu bilo 0:1, a onda je usledio 60. minut i minijatura Nemanje Radonjića.

Brzonogi fudbaler samo što je ušao u igru i svojim drugim kontaktom uspeo da stigne prvi do lopte i prosledi je u gol Partizana.

Do kraja meča viđen je još jedan pogodak, koji je doneo neizvesnost i dramu u finišu.

Jovan Milošević je u 74. minutu sjajno reagovao i “spakovao” loptu u mrežu nakon prodora Milića.

Do kraja susreta viđena su brojna uzbuđenja na obe strane terena, ali promene rezultata nije bilo.

Tim Vladana Milojevića je pobedom izbio na prvo mesto na tabeli domaćeg prvenstva, sa 21 osvojenim bodom, što je dva više od Partizana, uz meč manje.

Putovala je sama na Bali, u Indiju i SAD: Ovo su njeni saveti za solo putnice

0
island under white sky

Solo putovanja, Sama, Solo

Od planinarenja u Indiji do tihog povlačenja na Baliju, Lucy Handley imala je sreće da više puta putuje sama tokom protekle decenije. Vremenom je shvatila da kombinacija organizovanih tura i samostalnog istraživanja pomaže da najviše izvuče iz svakog putovanja.

Upoznavanje ljudi joj je prioritet, baš kao i osećaj sigurnosti dok putuje. Evo nekoliko saveta kako da postignete oboje.

Poštujte lokalne običaje

U Kerali, južnoj indijskoj državi, boravila sam u Soul and Surf pansionu u mestu Varkala, koji nudi časove joge i surfovanja. Dok je bila u okviru resorta, na travnatoj litici, odmarala se u bikiniju među zapadnim turistima. Ali u centru grada nosila je duge haljine ili pantalone i uvek pokrivala noge i ramena.

Lokalno stanovništvo se oblači skromno i bilo joj je važno da to poštuje – uz to je imala osećaj da tako izbegava neželjenu pažnju. Kerala važi za opušteniju od drugih delova Indije, ali se ipak pokrivala. Poštovanje lokalnih običaja dobar je način da se uklopite bilo gde.

Kombinujte ture i solo istraživanje

Na solo putovanjima trudi se da ima i organizovane izlete i samostalne avanture. U Vijetnamu se pridružila turi po delti Mekonga. Iako je bila izrazito turistička, pružila joj je priliku da razgovara sa ljudima i čuje njihove priče.

Posle toga je uživala sama na ostrvu Phu Quoc, buđenje bez plana i mogućnost da radi tačno ono što želim bio je poseban luksuz. Slično je uradila i u Kerali – nekoliko dana na plaži, pa zatim organizovano planinarenje po Zapadnim Gatima iz gradića Munnar, kroz plantaže čaja i kardamoma, gde su morali da zaobilaze divlje slonove.

Joga vas može odvesti svuda

Pohađala je časove joge sama u Las Vegasu, na Majorci i u Goi. Retreat u Šri Lanki probudio je njenu ljubav prema jogi, a ona joj pomaže da pronađe zajednicu kada putuje sama. Ako niste ljubitelj joge, i časovi jezika ili plesa mogu poslužiti.

Na Majorci se priključila časovima kod instruktorke Cristine Moragues, a kasnije i na joga retreatu u planinskom lancu Serra de Tramuntana. U Goi je upoznala putnike na plaži Patnem i završila na času joge, a zatim i na zajedničkim izletima i silent disco večeri.

Sedenje za šankom

Samostalno obedovanje može biti neprijatno, pa bira restorane sa barom. U Nju Orleansu, na solo putovanju povodom koncerta Beyonce 2023, sedela je u baru restorana Willa Jean i započela razgovor sa ljudima koji su došli poslovno. Sedenje za šankom često pruža priliku da upoznate druge putnike i uživate u atmosferi.

Ostavite telefon

Voli stare, prave vodiče – “Lonely Planet” ili “Rough Guide.” Oni štede vreme, ali i daju veću sigurnost jer ne drži stalno telefon u ruci dok hoda nepoznatim ulicama. Tako više posmatra okolinu i lakše se orijentiše.

Vođene ture peške, poput one koju je imala u Ho Ši Minu, odlične su za istraživanje grada bez gledanja u ekran.

Birajte hotele sa aktivnostima

Resorti i hoteli sa zajedničkim programima olakšavaju solo putovanja. U Juti je boravila u Red Mountain Resortu, gde su u ponudi bili časovi fitnesa, joge i planinarenja. Na Sardiniji u Neilson’s Beach Clubu aktivnosti poput jedrenja, biciklizma i kajaka bile su odličan način da upozna druge.

Na Baliju je boravila u Silent Retreatu, gde su gotovo svi gosti putovali sami. Nekoliko dana ćutanja delovalo je oslobađajuće, a kada je tišina postala previše, pridružila sam se izletu do toplih izvora.

Bezbednosni saveti

Putovanje solo donosi ogromnu slobodu, ali i zahteva mere opreza:

Ostavite porodici detaljnu putnu rutu i kontakte vodiča.

Većinu transfera i smeštaja rezervišem unapred, ali ostavljam malo prostora za spontanost.

Nosim torbu preko ramena, rezervnu karticu i keš ostavljam u sefu.

Izbegavam prizemne sobe u hotelima i koristim sve brave.

Uvek pitam lokalce i druge putnike za savete gde ići i šta izbegavati.

Najvažnije: verujte intuiciji. Ako osoba, mesto ili situacija deluju nesigurno – udaljite se.

Hotel koji je inspirisao „Isijavanje“: Turisti dolaze kako bi „videli“ duhove

0
low-angle photo of Hotel lighted signage on top of brown building during nighttime

Hotel Stanley

Hotel Stanley je čuveni hotel izgrađen u kolonijalnom stilu, smešten podno Stenovitih planina u Estes Parku, u američkoj saveznoj državi Kolorado. Ima 140 soba, restoran, spa centar i pruža impresivan pogled na Nacionalni park Stenovite planine.

Još od otvaranja 1909. godine, ovo slikovito mesto privlačilo je brojne poznate ličnosti – od japanskog cara Akihita i američkog predsednika Teodora Ruzvelta, do muzičkih legendi poput Boba Dilana i Džoane Bejz.

Ipak, hotel je najpoznatiji kao inspiracija za roman „Isijavanje“ Stivena Kinga iz 1977. godine, po kome je Stenli Kjubrik tri godine kasnije snimio istoimeni film sa Džekom Nikolsonom u glavnoj ulozi. King je navodno boravio u hotelu 30. oktobra 1974. godine, zajedno sa suprugom Tabitom. Hotel je tada bio zatvoren pred početak zimske sezone i Kingovi su bili jedini gosti. Sablasni hodnici i potpuna tišina hotela toliko su ga dojmili da je te noći usnio jezivu noćnu moru o svom sinu i to je kasnije pretočio u osnovu romana.

Iako se u knjizi hotel zove Overluk, a Kjubrikov film je sniman u Timberlajn Ložu u Oregonu i britanskim studijima, fanovi „Isijavanja“ i dalje dolaze u hotel Stanley da bi „proverili“ navodnu paranormalnu aktivnost. Posebno su intrigirani sobom 217, u kojoj je King odsedeo i koju je detaljno opisao u romanu.

Duhovi i legenda hotela

Hotel nosi ime po svom osnivaču, Frilanu Oskaru Stanliju, američkom inovatoru i preduzetniku koji je početkom 20. veka stigao u Estes Park po preporuci lekara, jer je bolovao od tuberkuloze. Svež planinski vazduh i dobra ishrana značajno su poboljšali njegovo zdravlje, pa je prvo izgradio vikendicu, a zatim i hotel.

Mnogi veruju da duh Stanlija i dalje luta hotelskim predvorjem, kao i duh njegove supruge Flore koja je za života svirala klavir i zabavljala goste. Istraživači paranormalnih pojava tvrde da su u hotelu čuli i videli neobjašnjive stvari: glas deteta koje doziva dadilju, tipke klavira koje se same pomeraju u plesnoj dvorani, osećaj da vas neko dodiruje ili povlači za odeću, iako nikog nema u blizini.

Da li je reč o marketinškom triku ili stvarnim pojavama – ostaje nepoznanica. Ali jedno je sigurno: boravak u hotelu nije jeftin. Cena noćenja kreće se od oko 300 dolara pa naviše, u zavisnosti od veličine i tipa sobe. Planirate li posetu hotelu Stanley, obavezno rezervišite unapred, naročito u oktobru kada se organizuju tematske žurke i čuveni „Isijavanje“ bal, koji privlači goste iz celog sveta.

Najbolje zemlje za život i rad stranaca u 2025. godini

0
high rise buildings near body of water in distant of mountain

rad od kuće, plaža, laptop, posao

Želite da se preselite u inostranstvo i započnete novi život? Najnovije istraživanje InterNations Expat Insider 2025 otkriva gde se stranci najlakše uklapaju, najbolje zarađuju i uživaju u najboljem kvalitetu života – i iznenađujuće, Sjedinjene Države nisu ni blizu vrha liste.

U anketi je učestvovalo 10.085 ljudi iz 46 zemalja, pri čemu je svaka država imala najmanje 50 ispitanika. Ocene su davane na skali od 1 do 7, a rangiranje se zasnivalo na pet ključnih kategorija: rad u inostranstvulične finansijekvalitet životaosnovne expat potrebe i lakoća prilagođavanja.

Prema rečima Katrin Čudobe, direktorke marketinga u InterNations, glavna poruka ovogodišnjeg istraživanja je da su zemlje Azije i Latinske Amerike najprivlačnije za iseljenike. „Vidimo trend rasta značaja ličnih finansija kod expata. Inflacija i ekonomska neizvesnost ne zaobilaze ni one koji žive u inostranstvu“, kaže ona, prenosi CNBC Make It. 

SAD sve slabije kotiran

Dok Panama i Kolumbija blistaju, SAD su pale sa 35. na 36. mesto liste. Čudoba navodi da su SAD dobile lošije ocene u svim kategorijama: „Prema mišljenju ispitanika, u SAD nedostaje pristupačnost i jednakost u dostupnosti usluga, a kvalitet zdravstvene zaštite ocenjen je ispod standarda.“

Posebno loše ocene dobile su oblasti političke stabilnosti i ličnih sloboda – samo 58% stranaca u SAD smatra da može slobodno da izražava mišljenje, što je ispod svetskog proseka od 63%.

Panama i Kolumbija – rajevi za iseljenike

Panama je drugu godinu zaredom proglašena najboljom zemljom za expate. Čak 94% stranaca tamo je zadovoljno životom, a 35% ispitanika već je u penziji, dok je 18% došlo baš zbog povlačenja iz radnog života. Trećina planira da u Panami ostane zauvek.

„Panama ima savršenu kombinaciju pristupačne infrastrukture, prijatne klime i otvorene, prijateljske kulture u koju je lako uklopiti se“, objašnjava Čudoba. Troškovi života za jednu osobu u Panami su u proseku 36,3% niži nego u SAD. U manjim mestima udoban život moguć je za 800–1.500 dolara mesečno, dok je za prestonicu Panamu Siti potrebno do 2.500 dolara. Pored toga, zemlja nudi više tipova viza, uključujući „Friendly Nations“ vizu, program za penzionere (Pensionado) i vizu za udaljene radnike.

rad od kuće, plaža, laptop, posao

Foto: Unsplash

Veliki skok napravila je Kolumbija – sa petog na drugo mesto. Čak 81% ispitanika zadovoljno je svojim finansijama u Kolumbiji, a 92% kaže da im je prihod dovoljan za udoban život. Troškovi života su za 62,2% niži nego u SAD, a zakupnina čak 76,2% niža.

„Slično Panami, Kolumbija se ističe po lakoći prilagođavanja, stranci se osećaju dobrodošlo, lako se integrišu i sklapaju prijateljstva“, kaže Čudoba. Više od trećine stranaca planira da ostane zauvek, a još 47% nema planove da je napusti. Kolumbija takođe nudi razne vize za strance, od migrantskih i posetilaca do kategorija za investitore, radnike, penzionere, studente i digitalne nomade.

Top 10 zemalja za expate u 2025.

  1. Panama

  2. Kolumbija

  3. Meksiko

  4. Tajland

  5. Vijetnam

  6. Kina

  7. Ujedinjeni Arapski Emirati

  8. Indonezija

  9. Španija

  10. Malezija

Španija je jedina evropska zemlja u top 10, potvrđujući trend da evropske destinacije sve teže drže korak s konkurencijom iz Latinske Amerike i Azije kada je reč o pristupačnosti i kvalitetu života za strance.

Tommy Hilfiger predstavio kolekciju za jesen/zimu 2025. u SC Ušće

0
man in black and red hoodie standing on gray concrete pavement during daytime

Tommy Hilfiger

U nedavno relociranoj i proširenoj radnji Tommy Hilfiger, u prizemlju tržnog centra Ušće, 18. septembra održan je ekskluzivni događaj na kojem je predstavljena nova kolekcija za sezonu jesen/zima 2025 pod nazivom „The Hilfiger Racing Club.“

Gosti su imali priliku da zakorače u pažljivo osmišljen ambijent radnje, ispunjen raskošnim bojama, tartanom i prepoznatljivim karo dezenima. Kolekcija spaja klasične oksford košulje i rugby dukseve sa inovativnim materijalima, kreirajući jedinstvenu estetiku koja odražava duh autentičnog Hilfiger identiteta.

Tommy Hilfiger

Tommy Hilfiger

„The Hilfiger Racing Club“ kolekcija kombinuje sofisticirani preppy stil sa odvažnim detaljima inspirisanim trkačkom kulturom, spajajući bogatu tradiciju i savremene trendove. Poseban fokus stavljen je na visokokvalitetne materijale – od održivih vunenih tkanina u kaputima, preko funkcionalnih vodootpornih završnih slojeva na farmerkama, do raskošnih tartan i karo dezena. Svaki komad odiše individualnošću i poziva na slobodu izražavanja.

Tommy Hilfiger

Tommy Hilfiger

Posetioci događaja su među prvima otkrili novu kolekciju i uživali u jedinstvenoj atmosferi uz pažljivo odabrano osveženje i autentične njujorške delikatese. Nova radnja u Ušću postala je istinski epicentar stila u Beogradu – mesto gde se susreću savremeni trendovi i bogato nasleđe brenda.

Tommy Hilfiger

Među zvanicama koje su prisustvovale događaju bili su influenseri Milica Bukumirović, Aleksa Todorović i Ceca Živojinović, glumica Ana Mandić, voditelj Stefan Popović, kao i brojna istaknuta imena iz sveta mode i lifestyle medija poput Harper’s Bazaar, BURO, Journal i DSCENE.

Tommy Hilfiger

Ekskluzivno tokom vikenda, od 19. do 21. septembra, za sve članove Fashion&Friends Loyalty programa važi specijalna popust akcija do 25% na novu kolekciju, isključivo u radnji u Ušću.

Nova kolekcija „The Hilfiger Racing Club“ dostupna je u svim Tommy Hilfiger radnjama u Beogradu u Ušću, Galeriji i Rajićevoj, kao i u Big Fashion centru u Novom Sadu, online na fashionandfriends.com i putem mobilne aplikacije.

Premijera filma „Sedef magla“ Milorada Milinkovića zakazana za 1. oktobar

0
red and black theater chairs

Sedef magla

Beogradska premijera filma „Sedef magla“ nedavno preminulog reditelja Milorada Milinkovića, snimljenog prema istoimenom romanu pisca Dragoljuba Stojkovića, a inspirisanog istinitim istorijskim događajima s kraja 19. veka, održaće se 01. oktobra u mts Dvorani, u 20h. Karte za predstojeću svečanu projekciju već sada se mogu rezervisati na blagajni Dvorane ili putem zvaničnog sajta.

Povodom najave premijere i bioskopskog prikazivanja upravo je objavljen i novi trejler za film.

Smeštena u 1882. godinu radnja opisuje momente kada je Jelena Ilka Marković pokušala da u Sabornoj crkvi u Beogradu ubije Milana Obrenovića i nakon što je osuđena na 20 godina zatvorske kazne, ubrzo je pronađena mrtva u svojoj zatvorskoj ćeliji. Zvanična verzija koja glasi da se obesila peškirom o krevet u suprotnosti je sa tragovima koji govore da samoubistvo nije bilo moguće.

Sedam godina kasnije, istog dana su pronađena dva tela. Na obali Save alasi pronalaze telo ubijene devojke, a u Topčiderskoj šumi telo praunuka kneza Miloša. Otkriva se da su oba ubistva povezana sa atentatom u Sabornoj crkvi i posle mnogo vremena, taj slučaj je ponovo otvoren.
Jedan propali advokat i šef beogradske policije istražuju njenu smrt, svaki iz svojih razloga, ali u slučaju gđe Marković istina ne donosi ništa dobro…

Pisac Dragoljub Stojković navodi da je do ideje pisanja romana, koji je sada pretočen i na veliko filmsko platno, spajajući ujedno istinite događaje sa elementima trilera, došlo pre mnogo godina:

Do ideje za roman došlo je tako što sam davno, za „Politikin zabavnik“, napisao tekst o Ilkinom atentatu, kada je Jelena Ilka Marković, kako bi osvetila muža koji je streljan na izričit zahtev kralja Milana, pokušala da ubije kralja u Sabornoj crkvi u Beogradu. Promašila je zamalo, od svih pokušaja atentata na kralja Milana ona je bila najbliže tome da uspe. Potom je osuđena na smrt, kralj lično je preinačio presudu na 20 godina robije, da bi gotovo odmah po dolasku u zatvor bila pronađena mrtva u ćeliji.“

Pišćeva istraživanja sezala su do pronalazaka velikog broja sudskih zapisnika, pisama, izjava svedoka i svega što se čuva u Arhivu Beograda. Posebno je bilo indikativno što samih novinskih tekstova o tome, skoro da nije ni bilo. „Ljudi su po ulici vikali da je ubijena u zatvoru, a niko nije zabeležio i objavio.“ 

Ceo poduhvat snimanja filma bio je ozbiljan izazov, snimalo se u filmskom gradu koji je za potrebe filma napravljen na Ubu i u Banjanima, selu pored Uba. Lokacije su bile i dvorci u Vojvodini, topčiderska kasarna, prostorije Arhiva Jugoslavije na Senjaku, ulice i tvrđava u Petrovaradinu itd.

„Naravno, sav taj osećaj uspeha – po mojoj knjizi su snimljeni film i serija, što nije mala stvar – zagorčan je smrću Milorada Milinkovića. Ali, budući da je pisao tekst za korice mog romana, praktično imamo i njegovu izjavu: „Sedef magla ima sve što je potrebno. Ima zločin, zapravo dva, ali i mnogo onih koji će se desiti tokom istrage, dakle, ima uzbuđenja napretek. Ima intrigu, jer jedan davni atentat baca daleke senke na preživele. Pa i na mrtve. Ima i politike, žudnje za moći, pohlepe, izdaje, kao i raznih drugih grehova, tako milih čitaocu (gledaocu), jer ih ne čini on. I na kraju, ima i ljubavi. Ali da ne otkrivam baš sve,“ preneo je Stojković.

Sedef magla

Uloge u filmu tumače: Miloš Timotijević, Petar Strugar, Jana Ivanović, Zlatan Vidović, Mariana Aranđelović, Milena Predić, Luka Grbić, Miona Marković, Zoran Cvijanović, Vojislav Brajović, Jovo Maksić, Nebojša Dugalić, Jelena Ilić,  Milica Janković, Nikola Vujović, Ljubiša Savanović, Dejan Tončić

Pored Milorada Milinkovića i Dragoljuba Stojkovića koji su ujedno i producenti filma Sedef magla, izvršni producenti su Miroslav Mogorović i Ognjen Spaić, dok je direktor fotografije Dalibor Tonković. Za scenografiju je bila zadužena Ivana Protić, kostime je kreirala Dragica Laušević, a šminku potpisuje Milica Stanković.

Film je na redovnom bioskopskom repertoaru od četvrtka, 2. oktobra.