
U Malom likovnom salonu kragujevačkog Narodnog muzeja Šumadije, sutra, u utorak, 7. jula otvara se izložba „Umetnička zaostavština Miloša S. Maksimovića”. Otvaranje izložbe je u 13 sati.
Kustos izložbe je Tatjana Milosavljević, muzejska savetnica, istoričarka umetnosti, koja je i autor publikacije „Umetnička zaostavština Miološa S. Maksimovića – slike, crteži, grafike” koju je Narodni muzej Šumadije objavio još 2018. godine.
– Miloš S. Maksimović je potekao iz porodice intelektualaca, pisaca, prevodilaca, profesora. Po rečima njegovog najbližeg prijatelja – „ Više no i jedan njegov kragujevački vršnjak bio je u središtu umetnosti, u njenoj bitnosti. Bio je podređen njenom magnetizmu, začaran njenom sveprisutnošću u prostoru i vremenu…”, podseća za Danas Tatjana Milosavljević.
Svestrani umetnik Miloš S. Maksimović je rođen u Kragujevcu 1942. godine. Diplomirao je na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu na slikarskom odseku, u klasi profesora Mila Milunovića i Ljubice Sokić, 1968. godine. Radio je kao profesor likovnog obrazovanja u OŠ „Đura Jakšić” u Kragujevcu. Samostalno je izlagao u Kragujevcu 1970. godine. Učestvovao na brojnim kolektivnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Bio je jedan od osnivača Udruženja likovnih umetnika Kragujevca i njegov sekretar. Član ULUS-a od 1971. godine. Objavljivao je tekstove o slikarstvu, posebno o likovnoj kulturi u Kragujevcu, likovnom stvaralaštvu tzv. kragujevačkog kruga – i bio vrlo pristrasan. Pisao je i poeziju. Izgubio je život nesrećnim slučajem 1973. godine.
Direktan darodavac jednog velikog dela umetničkog opusa ovog umetnika je njegova majka Dora Pilković Petani. U njenom domu kustosi Odeljenja za istoriju umetnosti Narodnog muzeja Kragujevac Spomenka Kovačić Gužvić i Tatjana Milosavljević pregledale su i popisale sve što je Dora Pilković Petani želela da pokloni Muzeju.
– Nakon svega, došli smo do broja koji se zvanično vodi kao Umetnička zaostavština – Legat Miloša S. Maksimovića – 226 slika (24 ulja na platnu, ostalo su akvareli, pasteli, gvaševi ….) i 324 crteža i grafika. Ukupno je preuzeto i Muzej čuva – 550 predmeta- 548 ulja, pastela, akvarela i crteža, kao i kutija za boje i paleta, precizno navodi Tatjana Milosavljević.
Prema njenim rečima iako je profesionalno bio aktivan tek deceniju, od početka 60.-ih godina do smrti 1973. godine, Miloš S. Maksimović je ostavio raznovrstan i brojno veliki opus. Tematski, najviše se bavio – portretom, autoportretom, mrtvom prirodom, pejzažom, kragujevačkim motivima, dok je u smislu tehnika primenjivao najviše akvarel, ulja na platnu ili na lesonitu, gvaš, pastel.
– U legatu, uz 24 ulja na platnu i lesonitu, ima najviše akvarela i crteža, kao i manji broj gvaševa i pastela. Figura i priroda su glavne teme njegovog interesovanja. Uz najbrojnije raznovrsne portrete (devojaka, dece, poznatih Kragujevčana…) prisutni su pejzaži (seoski i urbani, posebno kragujevački), kao i enterijeri i mrtve prirode. Crteži su rađeni: olovkom, ugljenom, flomasterom, tušem, mastilom, čak i hemijskom olovkom, dodaje kustoškinja izložbe.
Izložba je otvorena do 25. avgusta.