13.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 958

Zvezda protiv Rendžersa u osmini finala Lige Evropa

0

Fudbaleri Crvene zvezde igraće protiv Glazgov Rendžersa u osmini finala Lige Evropa, odlučeno je danas žrebom u Nionu.Prva utakmica će se igrati 10. marta u Glazgovu, a revanš sedam dana kasnije u Beogradu, na stadionu “Rajko Mitić”.

Crvena zvezda je osvojila prvo mesto u Grupi F sa 11 bodova, čime se našla ispred Brage, Midtjilanda i Ludogoreca.
Finale Lige Evorpa igraće se u maju u Sevilji.

Parovi osmine finala Lige Evropa:

Rendžers Crvena zvezda
Braga Monako
Porto Lion
Atalanta Bajer Leverkuzen
Sevilja Vest Hem
Barselona Galatasaraj
Lajpcig Spartak Moskva
Betis Ajntraht

Čadež: Privreda Srbije nije imuna na zbivanja u Ukrajini

0

Privreda Srbije može da se osigura na kratak i srednji rok, ali će dugoročno sigurno osetiti posledice globalne ekonomske krize izazvane zbivanjima u Ukrajini, izjavio je danas predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež.

Podsetio je da je PKS već formirala krizni tim sa ciljem da se rešavaju problemi kompanija na terenu, na dnevnom nivou.

“Cilj je da se u startu podrže najugroženiji privrednici”, rekao je predsednik PКS gostujući na TV Pink.
Očekuje se, po rečima Čadeža, da Evropska unija izadje s paketom mera podrške privredi, što može biti dobar model i za Srbiju.

“Niko ne može da sagleda kakav će tačno biti uticaj zbivanja u Ukrajini na privrede, to je nemoguće predvideti. Tri scenarija postoje – da će kriza kratko trajati, da neće biti destrukcije i da će se brzo situacija stabilizovati, zatim da će konflikt duže potrajati i da će biti ozbiljnih problema u isporuci energenata, i treći najgori da će doći do potpune obustave isporuke energenata Evropi”, rekao je Čadež.

Vlada i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, po njegovim rečima, preduzeli su neophodne mere koje na kratki rok i srednji rok mogu da pomognu.

“Moraćemo da se prilagodimo, jer nismo izolovani. Od 10 naših najvećih izvoznika u Rusiju devet je sa kapitalom EU. Ako imate veliki pad valute na tržištu na koje izvozite roba postaje veoma skupa”, istakao je Čadež.

Dodao je da zamrzavanje cena ne može biti održivo na duži rok jer je to privremena mera da se pomogne najugroženijima da ne osete udarac potresa na svetskom tržištu.

“Berze reaguju, cene energenata i drugih sirovina rastu, pad rublje poskupljuje cene proizvoda naših izvoznika, sve to negativno utiče na poslovanje”, kazao je Čadež.

Predsednik PKS je istakao da se održavaju redovni sastanci u okviru evropske asocijacije komora Eurochambres i razmatraju mogućnosti kako privredi da se konkretno pomogne.

Putin implicira nuklearni napad ako se Zapad umeša u Ukrajini. Zašto to nije samo prazna pretnja

0

Implicitno upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da bi mogao lansirati nuklearno oružje protiv svake zemlje koja se meša u vojnu kampanju u Ukrajini, postavlja pitanje koliko bi Zapad trebao ozbiljno shvatiti takve pretnje.
I dok su saveznici iz NATO-a, uključujući SAD, uveravali da se neće vojno angažovati u Ukrajini, neki stručnjaci sugerišu da komentare ruskog predsednika ne treba shvatiti kao prazne pretnje.
“To nije nešto što on samo govori neoprezno, jer na neki način pokušava jednostavno izgledati odlučno,” kaže James Cameron, docent političkih nauka na Univerzitetu u Oslu, gde je član Nuklearnog projekta u Oslu specijalizovanog za kontrolu oružja.

“Postoji obrazloženje. Tu postoji logika.”

Putinova pretnja ” o posledicama “
Govoreći iz Kremlja u četvrtak ujutro kada je pokrenuo invaziju ruske vojske na Ukrajinu, Putin je rekao da će Rusija odmah odgovoriti ako bilo koja spoljna sila pokuša da se umeša.
“Ko god pokuša da nas ometa, a još više, da stvori pretnje našoj zemlji, našem narodu, treba da zna da će odgovor Rusije biti trenutan. I to će vas dovesti do takvih posledica na koje nikada u svojoj istoriji niste naišli”, rekao je ruski predsednik.
Upitan da li je Putinova upotreba izraza “takve posledice na koje nikada niste naišli u svojoj istoriji” jednaka pretnji da će Rusija upotrebiti nuklearno oružje u ukrajinskom sukobu, francuski ministar spoljnih poslova Jean-Yves Le Drian rekao je da se to zaista tako i razume.

Međutim, rekao je da bi Putinu trebalo biti jasno da NATO takođe ima nuklearno oružje.
“Da, mislim da Vladimir Putin takođe mora shvatiti da je Atlantski savez, nuklearni savez. To je sve što ću reći o ovome”, rekao je Le Drian u četvrtak na francuskoj televiziji TF1.

Nema realne mogućnosti zapadne vojne intervencije
Cameron je rekao da su Bajden i drugi lideri bili vrlo jasni da ne postoji stvarna mogućnost vojne intervencije u Ukrajini.
“I tako, u određenom smislu… nije situacija u kojoj se direktno suočava sa NATO-om s mogućnošću nuklearne upotrebe.”
Međutim, Cameron je rekao da Putinova implicirana pretnja nuklearnom odmazdom nije potpuno prazna, jer je to deo njegove ukupne strategije “u smislu da postoji jasna koordinacija”.

Na primer, Putin je tokom vikenda nadgledao strateške nuklearne vežbe koje uključuju lansiranje hipersoničnih balističkih projektila i drugog oružja.
Putinovi komentari su, dakle, “kalibrirani element celokupnog plana” – izvođenje takvih vežbi, prikrivene pretnje – da se ostavi otvorena mogućnost nuklearnog udara, rekao je Cameron.
Osim toga, rekao je Cameron, Putin verovatno oseća određeni element sumnje u to da članice NATO-a kažu da neće koristiti vojnu intervenciju.
“On pokušava da otkloni tu sumnju tako što ima ovu vrstu nuklearne sene nad onim što radi u Ukrajini.”

Ovo nije prva Putinova nuklearna pretnja
Gerhard Mangott, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Insbruku koji se fokusira na američko-ruske odnose, rekao je da ovo nije prvi put da Putin preti.
Tokom aneksije Krima 2014. godine, ruske nuklearne snage su takođe bile stavljene u stanje visoke pripravnosti, rekao je on.
Kao što je to učinio 2014., Putin “signalizira da je Rusija čak spremna da upotrebi nuklearno oružje”.
Mangott je rekao da ako se Zapad odluči za vojnu intervenciju, onda postoji stvarni rizik da će Rusija upotrebiti neko strateško nuklearno oružje.

„Ovo nije realni rizik“, rekao je, jer Zapad neće dozvoliti da se to dogodi.
Michael O’Hanlon, viši saradnik istraživačkog centra Brookings Institution koji je specijalizovan za odbrambenu strategiju SAD-a i upotrebu vojne sile, rekao je da veruje da su Putinove nuklearne pretnje sastavni deo njegovog pogleda na svet.
“On vidi Ukrajinu kao jezgro ruskih interesa da uopšte pokrene ovaj rat, tako da nuklearne pretnje nisu iznenađenje, posebno u svetlu činjenice da ih je ranije iznosio u opštim crtama”, rekao je u e-mail za CBC News.
On je rekao da budući da Zapad ne razmišlja o odbrani Ukrajine, Putinove nuklearne pretnje manje zabrinjavaju.
„Vidim ih više kao ponovnu potvrdu prirode čoveka s kojom sada imamo posla.”

Nuklearni arsenali
Trenutno se ruski nuklearni arsenal sastoji od oko 4.500 komada nuklearnog oružja, od kojih je 1.550 raspoređeno na pokretnim vozilima, navodi Mangott.
“Rusija ima nuklearno oružje svih vrsta. Ima različite načine upotrebe, s krstarećim projektilima, balističkim projektilima kratkog dometa, balističkim projektilima srednjeg dometa, balističkim projektilima dugog dometa”, rekao je.
“Dakle, Rusija je zaista sposobna da napravi sveopšti nuklearni rat.”
Cameron je rekao, iako je teško tačno reći koliko nuklearnog oružja ima operativno na raspolaganju, ali to svakako nije ništa slično brojevima tokom Hladnog rata. Ipak, rekao je, „oni su više nego dovoljni da načine štetu koju žele da naprave.”

On je rekao da Rusija i SAD imaju približno jednak broj nuklearnog oružja koje bi moglo da udari jedna drugu. Ali Rusija ima više oružja kratkog dometa koje bi moglo uništiti NATO evropske saveznike.

“Čak bi i upotreba samo jednog od ovih oružja bila događaj koji bi promenio svet”, rekao je.

SERBIANNEWS/CANADA

Rikardo nokautirao Spartu – Partizan u osmini finala!

0

Fudbaleri Partizana pobedili su Spartu iz Praga 2:1 (2:0) u revanš meču 1/16 finala i plasirali su se u osminu finala Lige konferencija.

Partizan je ukupnim rezultatom 3:1 izbacio češku ekipu i prošao u osminu finala Lige konferencija.

Crno-beli su bili dominantni u revanšu i Sparta iz Praga nije imala nikakve šanse protiv raspoloženog srpskog predstavnika.

Senzacija u Dubaiju: Đoković ispao od 123. na svetu!

0

Novak Đoković nije uspeo da se plasira u polufinale turnira u Dubaiju, a izgubiće i prvo mesto na ATP listi.

Desilo se iznenađenje, poražen je od 123. tenisera sveta, levorukog Čeha Jiržija Veselog, 6:4, 7:6 (4) posle 118 minuta igre.

Bio je to njihov drugi meč i druga pobeda češkog tenisera, koji je slavio i pre šest godina u Monte Karlu.

Servisima i snažnim udarcima prosto je bombardovao Novaka i tako stigao do plasmana među četiri najbolja na ovom turniru.

Meč je počeo brejkom češkog tenisera, koji je pre ovog duela dobio jedini njihov duel do tada, 2016. u Monte Karlu.

Poveo je potom sa 2:0, ali čim se Novak propisno zagrejao, lako je ušao u meč.

U trećem gemu je uspeo da vrati brejk, potom i dobije naredna dva i povede sa 3:2.

I taman kada se činilo da će sve krenuti kako želi Novak, opet je ubrzao Čeh – izjednačio je na 3:3, a onda mu je Novak duplom servis greškom u sedmom gemu poklonio novi brejk, 3:4.

Bombardovao je Veseli iz servisa, servirao u proseku 210 na sat u tom delu meča i tako je stigao i do potvrde brejka i 3:5.

Uspeo je Novak da dobije naredni gem, ali je Čeh potom posle 47 minuta igre, lagano priveo set kraju sigurnim servisima, 4:6.

Nije Veseli posustao ni na startu drugog seta. Nastavio je odlično da servira i Novak je morao da traži način kako da ga ugrozi i vrati meč na svoju stranu.

Prvo, Novak je počeo bolje da servira, za razliku od prvog seta nije poklanjao suviše lakih poena protivniku.

Ipak, Veseli nije popuštao na servisu, uz povremene izlaske napred i snažnim i ravnim udarcima, stvarao je dosta problema Đokoviću.

U sedmom gemu drugog seta, Novak je opet popustio i Veseli je stigao na prag snova, brejkom je poveo sa 4:3.

Imao je Đoković odmah priliku da vrati brejk, ali nije je iskoristio i Čeh je stigao do 5:3 i velike šanse za pobedi.

Lagano je dobio Novak naredni gem, a onda je Veselom zadrhtala ruka kada je servirao da pobedi.

Uspeo je da iskoristi treću brejk šansu u gemu i izjednači na 5:5.

U narednom gemu, Đoković je morao opet da spašava brejk loptu, uspeo je i potom poveo sa 6:5.

Ipak, Veseli je odoleo u narednom gemu i izborio taj-brejk. Čeh je odmah stekao prednost od 3:0 i to mu je pomoglo da na kraju slavi u tom delu igre sa 7:4 i tako dobije meč.

PARLAMENTARNI IZBORI U REPUBLICI SRBIJI 2022. GODINE

0

Poštovani građani Republike Srbije u Kanadi, obaveštavamo da je predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić 15. februara 2022. godine, doneo odluku o  raspisivanju izbora za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srbije za 3. april 2022. godine.

Ukoliko ste punoletni državljanin/državljanka Republike Srbije, imate prebivalište u Republici Srbiji, a   nalazite se na području koje radno pokriva Generalni konzulat R. Srbije u Torontu (Ontario, Manitoba ili Seskečuan) i želite da iskoristite svoje zakonsko pravo – da glasate na predstojećim parlamentarnim izborima u Republici Srbiji, potrebno je da pratite sledeće korake za vašu registraciju za glasanje u Kanadi:

 

1. Proverite da li ste upisani u Jedinstveni birački spisak (JBS), na osnovu jedinstvenog matičnog broja građana (JMBG),  koji je upisan u vašoj važećoj ličnoj karti Republike Srbije ili važećem pasošu Republike Srbije, na sajtu Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu (MDULS), preko sledećeg linka:

https://upit.birackispisak.gov.rs/

2. Ukoliko proverom na navedeni način iz tačke 1, utvrdite da niste upisani u Jedinstveni birački spisak – JBS, moći ćete da podnesete čitko popunjen

zahtev za upis u jedinstveni birački spisak 

Generalnom konzulatu R. Srbije u Torontu, zajedno sa skeniranim kopijama važeće lične karte (obe strane i pasoša (strana sa fotografijom i podacima), elektronskim putem na mejl:

glasanje-toronto@rogers.com  .

Kada nadležni organ Republike Srbije donese rešenje o vašem upisu u JBS (o čemu ćete biti obavešteni mejlom), možete podneti

zahtev za glasanje u inostranstvu.

3. Državljani Republike Srbije koji su upisani u jedinstveni birački spisak, a koji borave u provincijama Ontario, Manitoba i Seskečuan, potrebno je da dostave čitko popunjen zahtev za glasanje u inostranstvu (gore naveden link), Generalnom konzulatu Republike Srbije u Torontu, kao i skeniranu kopiju važećeg pasoša Republike Srbije (strana sa fotografijom i podacima), ili važeće lične karte Republike Srbije (obe strane lične karte),  najkasnije do 12. marta 2022. godine u ponoć, po srpskom vremenu, na sledeću mejl adresu:

glasanje-toronto@rogers.com

Svet sve manje simpatiše “neliberalnu i distopijsku” Kanadu

0

Kanada nije jedina zemlja koja se suočila s ogromnim, ometajućim protestima protiv obaveznog vakcinisanja poput Freedom Convoy. Pre samo mesec dana, Francuska je videla više od 100.000 ljudi koji su izašli na ulice u znak protesta protiv COVID mera koje je uveo francuski predsednik Emmanuel Macron. Nasilni neredi su pogodili Brisel i Roterdam u novembru. Desetine demonstranata su logorovali na travnjacima novozelandskog parlamenta skoro paralelno dok je Konvoj slobode bio u Otavi.
Ali samo je kanadska vlada smatrala prikladnim da odgovori na nemire, dajući sebi ovlašćenja za hitne slučajeve. Zbog toga je pozivanje premijera Justina Trudeaua na Zakon o vanrednim situacijama tako brzo privuklo pažnju sveta – i to uglavnom, negativno. U nastavku, kratak pogled na to kako je odluka odjeknula u inostranstvu.
Ove sedmice, The Wall Street Journal je proglasio “liberalnom tiranijom” to što Trudo uvodi vanredna ovlašćenja, čak i nakon što je blokada kamiona uklonjena. “Moderni liberali mogu preći od ekstravagantne tolerancije do potiskivanja, a da ne trepnu okom”, napisao je taj list. “Kanadski premijer Justin Trudeau dramatizuje ovu tendenciju.”
Američki kapitalista David Sacks osnivač je PayPal-a. U tekstu za Common Sense, bilten koji je obradio bivši kolumnista New York Times-a Bari Weiss, Sacks je upozorio da bi kanadska “distopijska” upotreba Zakona o vanrednim situacijama za zamrzavanje bankovnih računa bez nadzora mogla biti pregled nadolazećih akcija u Sjedinjenim Državama . “To je zapadna verzija kineskog sistema socijalnih kredita koja ne zabranjuje u potpunosti političko neslaganje, ali ga čini toliko skupim da postaje nepraktičano za običnog građanina”, napisao je.

Matt Taibbi, politički kolumnista Rolling Stone-a, napisao je na svom Substack-u da je Kanada na brzom putu ka “birokratskoj distopiji”. Naslovivši kolumnu “Kada dosadni ljudi postanu opasni”, posebno je ciljao kanadsku ministrku finansija Chrystiu Freeland koja je, kao i Taibbi, bila novinarka u Rusiji 1990-ih. Osuđujući “naučno-fantastični” distopizam svojih naredbi Zakona o vanrednim situacijama protiv finansijskog sistema, Taibbi je ponovila antislobodni naslov, koji je skovao jedan od njenih bivših stranih dopisnika savremenika: “Medicinska sestra Ratched iz Novog svetskog poretka.”
Čini se da strani kritičari ne mogu preći preko činjenice da je jednu od najneliberalnijih akcija u modernoj kanadskoj istoriji pokrenuo lider “liberalne” stranke u zemlji. U Velikoj Britaniji, kolumnistkinja Telegrapha Joanna Williams nedavno je osudila “monstruozno neliberalno” ponašanje kanadske vlade, rekavši da se o Trudou govori kao o “nesigurnom autoritetu”. “Zamislite uzbunu da je još 2020. godine predsednik Trump zamrznuo bankovne račune koji pripadaju ključnim ličnostima u pokretu Black lives matters”, napisala je.
New York Times je bio jedna od iznenađujućih stranih publikacija koja se složila sa pravom kamiondžija na protest. “Ne slažemo se sa razlogom demonstranata, ali oni imaju pravo da budu bučni, pa čak i ometajući”, napisao je urednički odbor Timesa. Kao publikacija čiji su novinari stalno na prvim linijama demonstracija širom sveta, Times je takođe bacio hladnu vodu na ideju, da je nekoliko hiljada kamiondžija na neki način pretnja kanadskoj demokratiji. “Prema standardima masovnih protesta širom sveta, ‘Konvoj slobode’ koji je u centru Otave, ne smatra se smetnjom”, napisali su.

Washington Post je bio jedan od retkih stranih medija koji je podržao Trudoovo pozivanje na Zakon o vanrednim situacijama. U uvodniku objavljenom pre nego što su blokade uklonjene, urednički odbor lista je rekao da Trudo “jasno razume” težinu svojih hitnih naredbi i da je bio u pravu što je upotrebio tešku ruku na demonstrante “uloženim u odlučan pokušaj da opustoše civilizovano društvo.”

U OSTALIM VESTIMA
Bivši premijer Stephen Harper trudi se poslednjih sedam godina, prilično marljivo da zadrži svoja politička mišljenja za sebe.  La Presse je u sredu citirao konzervativni izvor koji je rekao da Harper ne bi “sedio skrštenih ruku” ako bi se Charest kandidirao za konzervativnog lidera. Drugi neimenovani pomoćnik Harpera dodao je da “šef smatra da Jean Charest nije pravi konzervativac.”
Govoreći o Jean Charestu, ovde je kolumnistkinja National Posta, Sabrina Maddeaux koja podseća konzervativce da bivši premijer Kvebeka nije veliki pobornik mirnih protesta, što je očigledno upravo postalo omiljeno pitanje Torijevaca. Pre samo 10 godina Charest je odgovorio na tekuće blokade i ulične proteste pokrajinskim zakonom 78, koji nije bio previše daleko od Zakona o vanrednim situacijama u pogledu toga koliko je razbijao mirno okupljanje. Iako su u tom slučaju na meti bili studenti umesto kamiondžija. Jedan od zaključaka sage o konvoju slobode bio je iznenađujući broj Kanađana, koji nemaju pojma kako funkcionišr njihova vlastita vlada. Izdvajaju se dva posebno zapažena primera iz prošle sedmice:

Ministarstvo za nacionalnu odbranu primilo je više od 300 telefonskih poziva tokom vikenda od pristalica Konvoja slobode, tražeći da se kanadske oružane snage mobilizuju kako bi zaštitile demonstrante od policije.
Generalna guvernerka Mary Simon je na sličan način primala pozive da smeni premijera, a Rideau Hall je bio prisiljen da izda službenu izjavu u kojoj napominje da Kruna nema običaj da raspušta vlade, samo zato što to od njih traži dovoljno ljudi.
Pre samo nekoliko dana, RCMP je otvoreno tvrdio da samo direktni učesnici Konvoja slobode rizikuju da im se finansijski život zamrzne, po Zakonu o vanrednim situacijama. Stoga je bilo pomalo iznenađenje kada je službenik Ministarstva finansija u utorak rekao odboru Parlamenta da bi finansijsko čistilište moglo biti sudbina svakoga ko donira makar i simboličan iznos novca za protest nakon 15. februara. vrlo malo verovatno”, ali ipak moguće, rekla je pomoćnica zamenice ministra Isabelle Jacques. Na prvom sastanku gradskog veća Ottawe, zvaničnici su glasali da se Dan zaljubljenih pomeri za 14. mart. jer je očigledno bilo previše neromantično i bio je potreban promeniti datum.

Ljudi iz konvoja slobode nisu poznati po svojoj ljubavi prema štampi (u BC-u neki od njih su čak navodno pljuvali po novinaru). Ali u dirljivom trenutku iz Arnpriora, Ont., učesnik konvoja slobode obučen u šešir “Defund the CBC” zaustavio se da spasi CBC minivan koji je bio zaglavljen u jarku. “Rekao je da nikoga neće ostaviti tako zaglavljenim”, rekla je reporterka CBC-ja Ashley Burke.

SERBIANNEWS/CANADA

SZO odobrila Srbiji proizvodnju RNK vakcine

0
Image: 532186769, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Rana Dias / Caia Image / Profimedia

Svetska zdravstvena organizacija odobrila je Srbiji pristup tehnologiji za proizvodnju RNK vakcina.

Pristup tehnologiji za proizvodnju RNK vakcina dobili su Srbija, Bangladeš, Pakistan, Indonezija i Vijetnam, objavio je direktor SZO Tedros Gebrejesus, objavio je RTS.

U RNK vakcine spadaju Fajzer, Moderna, ali i vakcine protiv drugih bolesti.

Najukusnije dijetalne palačinke koje su savršene za doručak ili popodnevnu kafu

0
Jaqueline Pelzer/Unsplash

Uvek je pravo vreme za palačinke, zar ne? No, znamo da one klasične koje se prave od belog brašna, jaja i mleka nisu toliko zdrave, te da mnogi ljudi usled intolerancije na gluten ili laktozu ne mogu da uživaju u njima… Ipak, dobra vest je da danas postoje brojne varijacije na temu, te tako i one zdrave koje su jednako ukusne, a u kojima mogu uživati svi, i to bez griže savesti! Ostanite sa nama u nastavku gde vam donosimo jedan upravo takav recept.

Ono što je glavna prednost ovih palačinki jeste jako nizak sadržaj ugljenih hidratakoji potiče od bademovog brašna. Osim toga, ovaj recept se može lako modifikovati, odnosno prilagoditi ličnom ukusu. Dodavanjem još malo brašna možete napraviti varijantu debljih i kompaktnijih američkih palačinki, a ako jogurt zamenite mlekom ili kefirom, dobićete prilično tanke klasične palačinke.

Palačinke sa bademovim brašnom i grčkim jogurtom

Sastojci:

200 g bademovog brašna
150-200 ml grčkog jogurta
2 jajeta
2 kašičice zaslađivača
1 kašičica praška za pecivo
prstohvat vanile
prstohvat soli
biljno ulje za prženje
Priprema:

Pomešajte sve sastojke u jednoj posudi i umutite žicom dok ne postane glatka.

Zagrejte tiganj na srednju temperaturu i pržite palačinke na suncokretovom ulju, po minut sa svake strane.

Poslužite preliveno medom i dekorisano listićima badema, bobičastim voćem ili grčkim jogurtom. Prijatno!

Italijani bi da espreso bude na listi Uneska

0
Unsplash/Tabitha Turner

Šoljica tamne, baršunaste kafe više je od brze doze kofeina: italijanski espreso cenjen je društveni i kulturološki ritual koji u Italiji smatraju nacionalnom baštinom vrednom Uneskovog statusa.

Italijani popiju otprilike 30 miliona šoljica espresa dnevno. Od Venecije do Sicilije, u porculanskim šoljicama ili u malim čašama, s kapljicom mleka ili bez njega, svaka šoljica predstavlja im gest prijateljstva.

“Espreso je prilika da kažete prijatelju da vam je stalo”, kazao je vlasnik napuljskog kafića Đambrinus – Masimilijano Rosati, koji je pomogao u pripremi pridloga za uvršćenje espresa na UN listu svetske nematerijalne baštine.

“Espreso se pije svakodnevno u svako doba. To je trenutak zajedništva, trenutak čari”, izjavio je za AFP.

Svetlucavi aparat iza mermernog pulta šišti i zvecka, dok barmen u portafilter stavlja mljevenu kafu, škljocne ga na mesto i pritisne taster, nakon čega iz aparata preko mlevene kafe počinje da teče gotovo ključala voda.

Po savetima Italijanskog instituta za espreso, on mora da ima “zaokružen, bogat i baršunast” ukus i “lešnnik-smeđu do tamno-smeđu penicu, s karakterističnim žućkastim odsjajem”.

Mora da ima dugotrajnu aromu koja ima “note cveća, voća, prepečenca i čokolade”; kažu iz instituta osnovanog za očuvanje espresa.

Italija je na listu nematerijalne baštine već uvrstila brojne tradicije i običaje među kojima su traženje tartufa, umeće izrade napuljske pice, mediteranska ishrana i tradicionalna izrada violina iz Kremone, rodnog mesta Antonija Stradivarija.

Ispijanje espresa je “gotovo pa sveti ritual “, kazala je sedamdesetogodišnja učiteljica u penziji Anamarija Konte.

Neki vole uz espreso da pojedu princes krofne, male pice ili uštipke, uz čavrljanje između zalogaja.

“Kad sam u inostranstvu vidim da ljudi na svoju kafu čekaju u redovima jedni iza, neki s ajfonom u ruci, a neki u ćošku, čitajući knjigu. Ovde to nije tako” kazao je vlasnik Rosati.

“U nekim delovima Napulja i danas je uobičajeno da se prilikom poseta nekome ne nose kolači i cveće, nego kafa i šećer.”

Uspomene

Anđelo Moriondo iz Torina 1884. patentirao je prvi parni aparat za espreso, ali za dalji razvoj i masovnu proizvodnju zaslužan je Deziderio Pavoni iz Milana koji je za to imao novca.

Ubrzo su aparati postali rasprostranjeni diljem Italije, a svaki od 20 regiona imao je malo drukčiju varijantu espresa – kraći, produženi, manje ili više intenzivan, ponekad i s mineralnom vodom sa strane.

“Imam puno uspomena na dolaske u ovaj kafić i ispijanje ove jako dobre kafe”, kazala je dvadesetosmogodišnja turistkinja Jael Lesin-Dejvis, dok je preuzimala svoj “Moretto” espresso s penicom od mleka i kakao prahom.

Raimondo Riči, vlasnik kafića Sveti Eustahio u starom centru Rima, kaže da espreso pomaže u smanjenju usamljenosti, čak i kada se pije u samoći, daleko od kafića.

“Ponekad kad kod kuće pravimo kafu društvo nam čini aparat koji ispuni prostoriju, ispuni kuću”, rekao je. Aroma i dodao da to vraća “uspomene na srećna vremena”.