15.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 882

Grilovane pečurke sa tikvicama

0

Grilovane pečurke sa tikvicama pripremljene na ovaj način za mene su fenomenalan prilog. Čak iako ih ne poslužite uz nekoglavno jelo, ovo će biti sasvim dovoljno samo po sebi. Kada ovako pripremite pečurke i tikvice, možete slobodno da ih poslužite na nekom finom malo prepečenom bagetu koji ste premazali sa malo krem sira. Biće to sjajani zalogaji!

Ovde nije fora u grilovanju na roštilju, jer onda ne biste mogli da dodate ono što ide nakon grilovanja a da ne zaprljate dodatne sudove. Dakle, poenta je da na suvom tiganju izgrilujete povrće i sklonite sa strane. Zatim svo to povrće vratite u isti tiganj, dodate malo maslinovog ulja i obavezno balzamiko sirćeta, kao i začine po vašem izboru. Kratko propržite, svega minut-dva, uz mešanje, da se sve fino karamelizuje i to je to!

Paprika je takođe sjajna kada je ovako spremite. I bilo koje drugo povrće ovog tipa biće sjajno, pa izvolite – na igranje u kuhinju!


Grilovane pečurke sa tikvicama

2 pakovanja braon šampinjona, Maxi pijaca
1 pakovanje šampinjona, Maxi pijaca
1 Nature’s Promise organska zukini tikvica
50 ml Premia ekstra devičanskog maslinovog ulja
50 ml Premia balzamiko sirćeta
½ kašičice Premia morske soli
½ kašičice bibera
1 čen belog luka
Sitno iseckan sveži peršun

Priprema:

Pečurke operite i osušite. Veće pečurke isecite na manje komade. Tikvicu operite i isecite na kose kolutove. Na vrelom ali suvom tiganju, bez dodavanja masnoće, izgrilujte povrće tako da porumeni sa svih strana. Kada je svo povrće gotovo, vratite ga u isti tiganj pa dodajte ostale sastojke i kratko propržite uz mešanje, da se sve karamelizuje i da ispari višak tečnosti. Poslužite kao prilog, kao glavno jelo, kao bruskete ili uz svežu salatu ovim povrćem napunite tortilje.

Ivani dva zlata u dva dana

0
Foto: Twitter European Athletics

Najbolja srpska atletičarka Ivana Vuleta osvojila je i drugu zlatnu medalju na Balkanijadi u rumusknom gradu Krajovi.

Reprezentativka Srbije je posle subotnjeg slavlja u troskoku, kada je postavila i lični rekord, najbolja bila i drugog dana takmičenja u njenoj osnovnoj disciplini – skoku udalj.

Tridesetdvogodišnja Vuleta je do zlatne medalje stigla superiorno, skokoma od 6.83 metara. Interesantno je da je Ivana imala identične rezultate u četvrtoj i poslednjoj, šestoj seriji.

Druga je bila Rumunka Kristina Jusko sa skokom od 6,55 metara, dok je predstavnica Kipra Filipa Fotopulou osvojila bronzanu medalju sa rezultatom 6,54 metara.

Čaša hladne vode leti donosi više štete nego koristi

0
clear drinking glass with water

Kada krene leto, hladna voda se uvek mora naći u našim frižiderima ili bar kockice leta u zamrzivaču koje hlade vodu iz česme. Iako mislimo da nam prija i da nas rashlađuje, dejstvo čaše hladne vode nije baš dobro i već neko vreme zabrinjava stručnjake.

Neke studije su pokazale da hladna voda dodatno slabi već oslabljen imunitet. Pored toga, ona sužava krvne sudove, što može dalje dovesti do nekih ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Rizik od srčanog udara se može predvideti jednostavnim pregledom očiju, tvrde naučnici
Čak iako sama voda na sobnoj temperaturi može biti lošijeg kvaliteta ili ukusa, ukoliko se ohladi to se vrlo lako može “zamaskirati”. Negativan uticaj hladne vode tu se ne završava: ona može izazvati i respiratorne probleme, zgrušavanje i otežavanje izbacivanja sluzi, glavobolje, prehladu, probleme sa gutanjem i varenjem hrane.

Istraživanje iz 2001. godine Odeljenja za neuronauku u Univerzitetskoj bolnici u Upsali u Švedskoj, došlo je do pzaključka da je 7.6% žena doživelo simptome glavobolje nakon ispijanja 150ml ledeno hladne vode.

Ako vam je imunitet slab, a konzumirate hladnu vodu treba da znate da ona umanjuje sposobnost organizma da se bori sa bakterijama i virusima. Ona ima uticaja i na naš krvni pritisak, grlo, respiratorni sistem, nerve, ali i digestivni trakt i imuni sistem.

Hladna voda može dosta otežati varenje i gutanje hrane. Posebno je potrebno da je izbegavaju osobe sa stomačnim problemima ili problemima sa gutaanjem. Zato se ne preporučuje starijim osobama i bebama. Preporučljivija je za sportiste, starijoj deci sa prekomernom težinom, osobama sa niskim krvnim pritiskom i onima koji boluju od multipla skleroze.

Er Srbija otkazala neke letove, putnici na aerodromu se žale: Nismo obavešteni

0
avioni

Redakciji portala N1 obratili su se nezadovoljni putnici Er Srbije čiji su letovi danas otkazani, navodeći da ih niko nije blagovremeno obavestio o tome.

„Trebalo je da sa dve unuke putujem u 12.50 h za Tivat. Da je let otkazan saznala sam tek kada sam došla na red za predaju prtljaga. Ovo je sramota, pogotovo zato što mi putnica koja takođe čeka sa mnom pokazuje SMS poruku koji su joj njeni poslali jutros u 10 iz Tivta pitajući je kad dolazi kada je ovaj let u 12.50 otkazan. A mi o tome još nismo imali obaveštenje“, kaže za portal N1 Beograđanka koja se put mora uputila sa dve unuke u predškolskom i školskom uzrastu.

“Prvo nam je bilo ponuđeno da letimo do Podgorice, pa da nas autobusom prebace do mora. Nekoliko karata koje su bile slobodne za let oko 14h direktno do mora razgrabili su oni najbliži šalteru. Ja još čekam za eventualni let u 17h. Da sam htela da idem autobusom sa decom, ne bih plaćala avio karte”, kaže naša sagovornica.

Novac nisu hteli da mi vrate, navodi i dodaje: “Dobili ste zamenske karte, kažu mi”.

Prema saznanjima ove putnice, nije reč samo o jednom otkazanom letu, “ima ih više”.

Među onima čiji su letovi otkazani ima i putnika koji su doputovali iz Novog Sada, onih koji su plaćali taksije do aerodroma…

Portal N1 uputio je oko 12h pitanja Er Srbiji. Na pitanja koliko letova je danas otkazano i zašto putnici nisu obavešteni na vreme o otkazanim letovima tamo gde je to bilo poznato (jer su pojedini jutros u 10 h imali obaveštenje iz Tivta da je let u 12.50 iz Beograda otkazan, a da u Beogradu nije bilo takve informacije) – odgovore nismo dobili.

Umesto toga, Er Srbija se oglasila saopštenjem nešto pre 15h.

Tokom jučerašnjeg i današnjeg dana (18. i 19. juna 2022. godine), usled kasnijeg ulaska sa radova u saobraćaj aviona iz naše flote i drugih tehničkih razloga, došlo je do posledičnog kašnjenja, kao i otkazivanja, pojedinih redovnih i čarter letova Er Srbije, saopšteno je iz te kompanije.

Srpska nacionalna avio-kompanija je navela da se izvinjava svim putnicima na koje ta kašnjenja i otkazivanja letova mogu da utiču. Najveći broj putnika sa tih letova već je, kako tvrde u saopštenju, zbrinut, preusmeravanjem na kasnije ili alternativne letove, a nadležne službe Er Srbije neprekidno rade da bi se pružila neophodna podrška i preostalim putnicima.

Za sve to vreme, Er Srbija se trudi da se za putnike obezbedi osveženje, kao i pravovremeno informisanje, tvrde i dodaju da kompanija angažuje i dodatne resurse da bi se unapredila podrška putnicima.

“U ovom trenutku, situacija u putničkom avio-saobraćaju u celoj Evropi opterećena je velikim izazovima, koji se pre svega odnose na posledice dvogodišnje krize usled pandemije korona virusa, te posledična ograničenja u putovanjima i veliko smanjenje tražnje. Svi sektori putničkog avio-saobraćaja u Evropi, od održavanja aviona, preko zemaljskog opsluživanja, aerodroma, do avio-kompanija, suočavaju se sada sa izuzetnim sezonskim rastom tražnje s jedne strane i relativno ograničenim resursima sa druge, uključujući i manjak ljudstva. Putnički avio-saobraćaj je visoko-povezana industrija, tako da kašnjenje i odlaganje u bilo kom njenom segmentu nužno dovodi do daljih faznih kašnjenja i potencijalnih otkazivanja letova”, stoji u saopštenju u kom se dodaje da se i Er Srbija suočava sa sličnim izazovima.

Srpska nacionalna avio-kompanija zahvaljuje svim putnicima na poverenju i razumevanju i nastaviće da preduzima sve neophodne mere da bi osnažila svoju podršku putnicima, stoji u saopštenju.

Nasin rover spazio neočekivani predmet na Marsu

0
Twitter

Rover „Persevirens“ spazio je „nešto neočekivano“ na površini Marsa – parče metala skriveno među stenama.

Nasin tim koji kontroliše rover sa Zemlje misli da je u pitanju deo termalnog „ćebeta“ koji je sa njega otpao dok je rover sletao na Crvenu planetu.

„Verovatno je ono što je bio deo faze za sletanje koja je spustila rover na planetu prošle godine“, navode iz Nase.

„Otkriće“ je objavljeno na zvaničnom Tviter nalogu „Persevirensa“.

Fajon sutra predlaže da se Bosni dodeli status kandidata za članstvo u EU

0

Ministarka inostranih poslova Slovenije Tanja Fajon predstaviće predlog te zemlje da se Bosni i Hercegovini dodeli status kandidata za članstvo u EU na sutrašnjoj sednici Saveta za spoljne poslove EU (ECFR) u Luksemburgu.

Fajon će predložiti da BiH dobije status kandidata na samitu koji će se održati 23. i 24. juna, prenosi STA.

Slovenački premijer Robert Golob je tokom posete Briselu ranije ove nedelje izjavio da će predložiti da se Bosni i Hercegovini dodeli status kandidata, a prema tom predlogu, pristupni pregovori će početi onda kada BiH usvojiti zakone sadržane u političkom sporazumu koji su bosansko-hercegovačke političke stranke postigle na razgovorima u Briselu pre nedelju dana, navodi STA.

U pitanju su zakon o Visokom savetu sudstva i tužilaštva, zakon o sudovima, zakon o sprečavanju sukoba interesa i zakon o javnim nabavkama, a ukoliko ovi zakoni stupe na snagu, mogla bi biti otvorena pregovaračko poglavlje 23, koje se tiče pravosuđa i osnovnih prava, i 24 o pravdi, slobodi i bezbednosti, prenosi slovenačka agencija i dodaje da bi ostala pregovaračka poglavlja mogla biti otvorena kada BiH zadovolji kriterijume iz Briselskog sporazuma koji se tiču izbora i drugih relevantnih oblasti.

“Naši životi su se zaustavili”: Kanadski imigracijski zaostatak u dostigao 2,4 miliona slučajeva

0
Immigration Canada

Imigracioni zaostatak u Kanadi narastao je na 2,4 miliona slučajeva, sa preko 250.000 aplikacija koje su se dodale na gomilu samo u jednomesečnom periodu.

To je prema nedavnim podacima Immigration, Refugees and Citizenship Canada (IRCC) za sve kategorije, od privremenog boravka i stalnog boravka do zahteva za državljanstvo.

“Nisam video ovakve zaostatke u 16 godina moje karijere imigracionog advokata,” rekao je Rick Lamanna, direktor Fragomen Canada , pružaoca imigracionih usluga, u telefonskom intervjuu za CTV News u četvrtak.

“Pre pandemije stvari su funkcionisale prilično dobro.”

Povećani zaostaci već su doveli do frustracija za one koji čekaju da dobiju ažuriranje aplikacije od IRCC-a.

Nedavni podaci samo postavljaju više pitanja nego što daju odgovore aplikantima u limbu.

Uprkos tome što je među pet najboljih destinacija s politikom naklonjenom imigrantima širom sveta , Kanada beleži trend rasta broja zaostalih predmeta od pandemije.

Duga vremena obrade i nedostatak komunikacije i transparentnosti su neki od mnogih problema na koje su porodice koje su se obratile CTVNews.ca istakle .

EKSTREMNO STRESNO

Lamanna je rekao da promena vremena obrade sprečava porodice, pa čak i kompanije da planiraju bilo šta unapred.

“Ako biste sada otišli na internet i pogledali vreme obrade, van Indije, trebalo bi skoro godinu dana”, rekao je.

Deo problema koji je istakao je to što se IRCC suočio s kaskadnim efektom pada Avganistana, a potom i pandemije.

Tokom COVID-19, osoblje IRCC-a nije smatrano „ osnovnim radnicima “ tako da su zaostaci samo počeli da rastu. Sada, s ratom u Ukrajini, postoji ogroman zaostatak, dodaje on. U periodu od 17. marta do 8. juna 2022. u okviru programa zaprimljene su 296.163 prijave .

Za većinu, duga odlaganja odgodila su njihove životne odluke jer nastavljaju da čekaju u drugoj zemlji.

Kazim Ali se prijavio za stalni boravak putem programa Express Entry 2020. iz Pakistana i od tada čeka da dobije ažuriranje. Rekao je da nema pojma koliko dugo treba da čeka dok sa suprugom ne započne svoj novi život u Kanadi.

“Naši životi su se užasno zaustavili zbog nedostatka komunikacije i jasnog vremenskog okvira o kašnjenjima u obradi”, rekao je Ali u intervjuu za CTVNews.ca iz Pakistana tokom zoom poziva u sredu.

Ali je rekao da je procenjeno vreme obrade bilo šest meseci u vreme podnošenja.

Uprkos uzastopnim e-porukama, čini se da je Aliina aplikacija naglo stala. Rekao je da linija za pomoć IRCC-a nije od pomoći onima van Kanade.

Rečeno mu je da se obrati kancelariji za vize koja obrađuje njegov zahtev. Trenutno se nalazi u kancelariji u Londonu, UK, bez ažuriranja.

Ali je zaustavio svoje dugoročne planove – uključujući karijeru, kupovinu kuće i planiranje porodice.

Rekao je da čekanje sada uzima mučan danak na njegovo mentalno i emocionalno zdravlje i da je za par “izuzetno stresno”.

“IRCC-u je zaista potrebna provera stvarnosti i mora shvatiti da nije samo obrada gomile papira već i donošenje odluka koje utiču na živote porodica i generacija koje dolaze”, rekao je Ali.

U izjavi poslanoj e-poštom za CTVNews.ca, službenik za komunikacije IRCC-a Jeffrey MacDonald rekao je da su inventari aplikacija rasli tokom pandemije dok su na snazi ​​bila zdravstvena ograničenja i ograničenja putovanja, te da će trebati neko vreme da se potpuno oporave.

McDonald je rekao da se IRCC kreće ka integrisanijem, moderniziranijem i centraliziranijem radnom okruženju kako bi pomogao u ubrzavanju obrade aplikacija na globalnom nivou.

On je rekao da IRCC takođe radi na poboljšanju nivoa usluge u Centru za podršku klijentima (CSC). Između aprila 2021. i marta 2022., IRCC-ove CSC komunikacione linije primile su preko 10,5 miliona upita (8,6 miliona putem telefona i 1,9 miliona putem e-pošte).

‘COVID VIŠE NIJE IZGOVOR’

Ali Mustakima Gazi, koji radi kao stalni asistent za dugotrajnu negu u slučaju pandemije, rekao je da COVID-19 više ne može biti izgovor.

Gazi, kanadska državljanka iz Londona, ON, čeka zahtev za suprugovom suprugom od decembra 2021. godine i beleži postepeni napredak otkako je poslednji put razgovarala sa CTVNews.ca u maju.

Ali uprkos tome što je prijava stigla do sledeće faze, ona ostaje obeshrabrena.

Par je deo Facebook zajednice koja uključuje porodice koje čekaju ažuriranja od IRCC-a. Ona je rekla da neki koji su prošle godine podneli zahtev za lekarski pregled  (uslov za one koji podnose zahtev za stalni boravak) još uvek čekaju da dobiju ažuriranje od IRCC-a.

Gaziin muž živi sam u Holandiji i sa svojom molbom u limbu, pod ogromnim je psihičkim stresom.

Stvari pogoršavaju, rekla je ona, vremena obrade na online portalu koja se stalno menjaju.

Ona je rekla da bi se moglo pomisliti da će se vreme obrade smanjivati ​​kako se prijave obrađuju.

„Ali to nije slučaj“, rekla je. “U jednom trenutku procenjeno vreme je bilo 12 meseci, a sledeće sedmice bilo je 23 meseca.”

Gazi je mnogo puta pokušala nazvati IRCC da dobije više informacija o našoj aplikaciji, u nadi da će ubrzati stvari, ali nikada nije uspela doći do bilo koga ko bi joj mogao dati bilo kakve odgovore o statusu.

„Ponekad se linija za pomoć jednostavno isključi, a da me čak i ne stavim u red za čekanje“, rekla je.

Jednom kada se povezala, agent IRCC-a je pokušao pomoći, ali nije mogao pružiti nikakva ažuriranja jer je prijava bila obrađena van Kanade.

“Svi se bore i daju sve od sebe da prebrode ova teška vremena. Želimo da budemo blizu naših porodica koje mogu da nas podrže”, rekla je ona. Ali kašnjenje ne vodi ničemu osim očaju.

‘ANKSIOZNOST I DEPRESIJA’

Među onima koji su frustrirani nedostatkom komunikacije i transparentnosti je i Anne Marie Trad, državljanka Kanade koja čeka da bude sa svojim suprugom Pierreom Ajaltounijem od 2019. godine.

Par se venčao 2018. u Bejrutu, Liban, a Trad je odatle podneo zahtev za bračnu vizu 2019. godine.

Od tada je prošlo više od 50 meseci.

Trad je isprobala sve rute kako bi dobila ažuriranja: kontaktirala je ured MP, kontaktirala svog lokalnog poslanika, ispunila web obrasce i pozvala telefonsku liniju za pomoć IRCC-a. Ali ništa nije pomoglo.

Zahtev za vizu njenog supruga podnesena je van Kanade (Bejrut) tako da je kretanje kroz status aplikacije komplikovanije od onih koje se obrađuju u Kanadi.

Trad je rekla da status glasi “provera prošlosti” od 2019.

U nadi za bržim putem, podnela je zahtev za vizu za posetu Kanadi 2020. Ali čak ni to nije dobilo ubrzanje.

Trad je poslednji put posetila svog supruga u augustu 2021. i sada se brine da bi zbog tekuće krize u Libanu moglo biti sve teže ostvariti te posete.

Trogodišnje čekanje uticalo je na mentalno zdravlje para – dovelo je do anksioznosti i depresije. Trad je rekla da je njen suprug dosta smršao i da je zabrinuta za njegovo zdravlje.

Par je prošle godine krenuo legalnim putem kako bi naterao službenike za imigraciju da postupe po dosjeima koji su zatečeni zbog kašnjenja.

Pravni put definitivno nije jeftin, rekla je Trad, ali ne vidi bolju opciju da se proces ubrza.

„Samo želimo da vratimo svoj život na pravi put nakon što smo izgubili tri godine u čekanju“, rekla je.

ŠTA RADI IRCC?

MacDonald je rekao da brojni faktori mogu uticati na prijavu, a to uključuje vrstu podnesene prijave i koliko dobro i brzo podnosioci zahteva odgovaraju na zahteve IRCC-a. Ovi zahtevi uključuju biometriju i dodatne informacije. Provera i složenost aplikacije takođe mogu uticati na vreme obrade aplikacije.

Kako bi podržala obradu i naseljavanje novih stalnih stanovnika u Kanadu, vlada je izdvojila 2,1 milijardu dolara tokom narednih pet godina i tekućih 317,6 miliona dolara novih sredstava objavljenih u budžetu za 2022 .

Uz dodatno finansiranje od 85 miliona dolara iz ekonomskog i fiskalnog ažuriranja za 2021. godinu , IRCC nastoji da smanji zalihe aplikacija nakupljene tokom pandemije zapošljavanjem novog osoblja za obradu, digitalizacijom aplikacija i implementacijom rešenja zasnovanih na tehnologiji kao što su digitalni unos i napredna analitika.

Lamanna je rekao da će zapošljavanje pomoći da se smanje zaostaci, ali da će to samo po sebi potrajati.

„Čak i ako IRCC zaposli više ljudi, mogli bi proći meseci pre nego što bilo koja grupa novozaposlenih zaista bude efikasna u rešavanju situacije jer bi to zahtevalo novu obuku“, rekao je on.

Rekao je da je digitalizacija korak u pravom smeru, ali čak i to bi moglo potrajati godinama pre nego što se konačno implementira i možda neće pomoći onima koji trenutno čekaju i može pomoći novim podnosiocima zahteva u 2023. godine.

„To je veoma teška situacija“, rekao je on.

KAKO JE POSTALO TAKO LOŠE?

Mnoge advokatske firme za imigraciju su zabeležile porast broja zahteva. Za više od 10 meseci, advokatska firma Abramovich & Tchern sa sedištem u Torontu obrađivala je preko 200 dosijea.

Žalosno je što podnosioci zahteva moraju ići ovim putem, rekao je u četvrtak za CTVNews.ca Lev Abramovich, imigracijski advokat u Abramovich & Tchern.

Imigracioni zaostatak u Kanadi narastao je na 2,4 miliona ljudi, sa preko 250.000 aplikacija koje su se dodale na gomilu samo u jednom mesecu.

To je prema nedavnim podacima Immigration, Refugees and Citizenship Canada (IRCC) za sve kategorije, od privremenog boravka i stalnog boravka do zahteva za državljanstvo.

Abramovič, koji ne predstavlja nijednog od podnosioca zahteva u ovoj priči, rekao je da nije sam COVID-19 stvorio zaostatak, ali je na kraju otkrio „arhaičnu strukturu i stil upravljanja koji nije baš agilan.

“Nakon što je pandemija udarila, procesni centri su radili sa vrlo ograničenim kapacitetom, što je delom doprinijelo povećanju zaostatka.

Neke kategorije prijava podnesene tokom pandemije su ležale u kancelarijama, skupljajući prašinu mnogo meseci.

Abramovič je rekao da je većina zahteva koje je njegova firma primila bila iz zemalja kao što su Nigerija, Gana, Indija i Kina.

ŠTA SE MOŽE UČINITI?

Lamanna je rekao da je jedno od rješenja fokusiranje na davanje prioriteta grupama ili procesima i njihovo popravljanje umesto pokušaja da se ima sveobuhvatni pristup. “Dakle, ljudi razumeju kako obraditi ove prijave”, rekao je.

Abramovič je rekao da postojeći sistem mora biti “centralizovan i agilan”.

Mnogo puta se aplikacija zaglavi u kancelariji van Kanade koja može delimično biti funkcionalna zbog brojnih razloga kao što su gašenje ili daljinski radni nalozi.

Rekao je da će centralizovani agilni sistem upravljati aplikacijama tako što će ih preraspodeliti u različite kancelarije.

“I oni će biti procesuirani, manje-više na osnovu toga kada su došli, a ne na osnovu zemlje nacionalnosti ili drugih faktora koji su duboko nepravedni”, rekao je Abramovič.

Abramovič je rekao da je novi ministar imigracije nasledio postojeći sistem i da je otvoren za dijalog, te da bi nezavisna revizija mogla dati preporuke za dugotrajnu promenu. Dodao je da će nepristrasna istraga kako bi se razumeli stvarni osnovni uzroci samo sprečiti da se ovako nešto dogodi u budućnosti.

“Ovde se bavimo ljudskim životima i nemojmo se pretvarati da to ima neke veze sa COVID-19 i da će samo finansije biti dovoljne”, rekao je.

SERBIANNEWS/CANADA

Kako se Kanađani snalaze usled velikog rasta životnih troškova

0

Rastuće cene teraju sve više Kanađana da donose teške odluke, ostavljajući čak i porodice srednje klase da biraju između kupovine hrane koja im je potrebna i plaćanja računa.

Nedavno istraživanje Food Banks Canada  pokazalo je da je skoro svaki peti Kanađanin prijavio da je gladan u poslednje dve godine.

Kako rat u Ukrajini, posledice Kovida, klimatski poremećaji, doprinose najvećoj krizi troškova života u 21. veku, prema izvještaju Ujedinjenih nacija objavljenom ove sedmice , čak i porodice u bogatijim zemljama osećaju pritisak.

Inflacija u Kanadi je u aprilu dostigla najviši nivo u poslednje tri decenije, dostigavši ​​skoro sedam odsto .

„Rat u Ukrajini zarobio je ljude u svetu između čekića i nakovnja“, navodi se u brifingu  grupe Ujedinjenih naroda za globalni odgovor na krize  .

„Čekić je to, što se dešavaju teški šokovi cena na tržištima hrane, energije i đubriva usled rata…. Nakovanj je izuzetno krhki kontekst u koji je ova kriza stigla; svet koji se suočava sa kaskadnom krizom pandemije COVID-19 i klimatskim promenama.”

Porodice srednje klase počinju da se muče

Trenutna situacija otežava ljudima poput Davea Arsenaulta iz Monktona, NB

Rekao je da bi pre pandemije COVID-19, koja je proglašena početkom 2020., svoju četveročlanu porodicu opisao kao porodicu iz srednje klase. Sada, rekao je, žive od plate do plate.

“Osećam se depresivno”, rekao je Arsenault. “Frustrirajuće je jer se vaš životni stil menja bez vaše krivice.”

Prehranjivanje njegove porodice, koja uključuje 11-godišnje blizance, teško je čak i uz dupla primanja, rekao je Arsenault, koji radi u štampariji novina i predsednik je lokalnog sindikata.

I on i njegova supruga, kancelarijska administratorka, imaju sindikalne poslove sa standardizovanim godišnjim povišicama, ali on je rekao da to još uvek nije dovoljno da bi se održao korak s rastućim troškovima.

“To je definitivno, borba”, rekao je.

Arsenault je rekao da je porodica nekada bila u mogućnosti da priušti zalihe dodataka prilikom kupovine namirnica, ali sada mogu priuštiti samo potrepštine – uprkos lovu na jeftine stvari.

„Jedva da se snađemo da dobijemo dovoljno za ono što nam je zaista potrebno“, rekao je. “Umesto da kupujete odreske, kupujete svinjske kotlete.”

Arsenault je rekao da je, iako je primetio skok cena na početku pandemije, postalo mnogo gore u poslednjih šest mjeseci.

„Ponestaje nam mnogo stvari“, rekao je. 

Preživljavam na ovsenim pahuljicama, jajima i tunjevini

Džoni Barlou, stanovnik ruralnog dela na ostrvu Princa Edvarda, dobro zna tu stvarnost.

“U poslednjih nekoliko meseci, dok cene svega rastu, ništa nam puno ne preostaje. Do prve sedmice u mesecu, već ostajem bez novca”, rekao je.

Barlow se trenutno oslanja na pomoć za nezaposlene, jer ima tumor na mozgu koji utiče na njegovo razmišljanje i otežava rad.

Kako finansijska podrška koju dobija nije dovoljna da pokrije rastuće troškove, rekao je da je morao da počne da ograničava svoju ishranu.

U poslednje vrijeme, rekao je Barlow, preživljava na ovsenim pahuljicama, tvrdo kuhanim jajima i tunjevini.

“Pokušavam da ostanem zdrav što je moguće jeftinije”, rekao je.

Barlow se našalio da je ovo “odlično za mršavljenje” i rekao da pokušava zadržati pozitivan stav.

Takođe je morao smanjiti dodatke ishrani koje je kupovao, kako bi pomogao u lečenju simptoma uzrokovanih tumorom.

Barlow, koji živi 20 minuta od Charlottetowna, rekao je da se nada da će se uskoro vratiti svom poslu, prodaje sisteme za grejanje i hlađenje. Ali da bi to uradio, mora da plati popravku svog automobila, jedinog dostupnog načina prevoza u mestu gde živi.

“Morate potrošiti novac da biste zaradili”, rekao je.

Troškovi stalno rastu, a plate ostaju iste

Čak i porodice sa većim raspoloživim prihodima kažu da primaju udarce.

Kristin Tejlor, koja živi u južnom Ontariju, rekla je da joj je teško da plati sve porodične račune i da se brine.

“Ovaj pravac nije ekonomski održiv. On će slomiti ljude – ne samo finansijski, već emocionalno i mentalno”, rekla je ona.

Taylor, koja ima posao u industriji goriva i energije, rekla je da ona i njen suprug, koji radi u kućnoj i mobilnoj elektronici, donose zajednički godišnji prihod od oko 85.000 dolara. Ipak, nije dovoljno držati korak sa svim troškovima koji dolaze s posedovanjem kuće i podizanjem dvoje tinejdžera.

“Samo ćemo se snaći”, rekla je. “A troškovi stalno rastu, a naše plate ostaju iste.”

Taylor je rekao da su odgodili plaćanje nekih računa kako bi pokrili troškove popravke vozila.

Takođe je počela da traži jeftine proizvode u prodavnici i planira da napravi više obroka od ostataka hrane i namirnica.

Dodatni troškovi – poput godišnjeg porodičnog putovanja u Thunder Bay, u severozapadnom Ontariju, ili časova jahanja – neki su od rezova koje su morali napraviti.

“Kao porodica u srednjoj klasi, osećamo  borbu i ne možemo sebi priuštiti da radimo jednostavne stvari sa strane,” rekla je ona.

Taylor je rekla da dok oni stežu kaiš, ona brine za one s fiksnim primanjima koji nemaju mogućnosti za smanjenje.

Srce mi se slama zbog njih, rekla je. 

SERBIANNEWS/CANADA

U Kanadi se testira besplatna verzija Fotošopa

0

Kompanija „Adobe” počela je sa testiranjem besplatne onlajn verzije Fotošopa, popularnog programa za obradu fotografija. Plan je da se, nakon što se proba okonča, besplatna verzija omogući korisnicima širom sveta.

Korisnicima Fotošopa u Kanadi omogućeno je da pristupe besplatnoj varijanti popularnog programa za obradu fotografija preko naloga na portalu kompanije „Adobe”.

Iz kompanije objašnjavaju da je u pitanju „frimijum” verzija, odnosno da će osnovne i najprepoznatljivije funkcije Fotošopa biti dostupne svima, dok će naprednije opcije korisnici morati da plate.

„Želimo da napravimo ‘Fotošop’ dostupnijim za više ljudi koji će isprobati proizvod”, rekla je Marija Jap iz kompanije „Adobe”.

Prva onlajn verzija Fotošopa puštena je u rad oktobra prošle godine, a korisnici su mogli da vrše jednostavne obrade fotografija uz ograničene funkcionalnosti.

Cilj kompanije je da besplatnom onlajn verzijom privuče korisnike koji bi kupili softver sa svim funkcijama, ali i dalje nije poznato kada će onlajn verzija biti dostupna za korisnike u ostatku sveta.

Brat osnivača Vikiliksa: Žalba Asanžovog pravnog tima sudu u Londonu uz nove informacije

0

Šipton Asanž, brat osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža izjavio je danas da će žalba Asanžovog pravnog tima Visokom sudu u Londonu na odluku o njegovom izručenju SAD uključivati nove informacije koje ranije nisu dostavljene sudovima, uključujući tvrdnje iznesene u prošlogodišnjem izveštaju o planovima za njegovo ubistvo.

“(Žalba) će verovatno biti podneta nekoliko dana pre isteka roka (14-dnevnog žalbenog roka) i uključivaće nove informacije koje ranije nismo mogli da iznesemo pred sud. Informacije o tome kako su Džulijanovi advokati špijunirani i kako su kovane zavere o njegovm kidnapovanju i ubistvu od strane CIA”, rekao je Šipton u intervjuu Rojtersu.

On je mislio na izveštaj Jahu njuza iz septembra 2021. o navodnim američkim planovima da kidnapuju ili ubiju Asanža kada se skrivao u ambasadi Ekvadora u Londonu.

CIA je odbila da komentariše izveštaj.

Britanska ministarka unutrašnjih poslova Priti Patel odobrila je ranije danas izručenje osnivača Vikiliksa SAD.

Britansko Ministarstvo unutrašnjih poslova u saopštenju navodi da Asanž ima rok od 14 dana da podnese žalbu na ovu odluku, a Vikiliks je saopštio da će on to i učiniti.

“U ovom slučaju, sudovi Ujedinjenog Kraljevstva nisu utvrdili da bi izručenje Asanža bilo represivno, nepravedno ili zloupotreba postupka, niti su otkrili da bi ekstradicija bila nespojiva sa njegovim ljudskim pravima, uključujući njegovo pravo na pravično suđenje i slobodu izražavanja, i veruju da će dok je u SAD biti tretiran na odgovarajući način, uključujući i medicinsku negu”, navodi se u saopštenju britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

On može da se žali Visokom sudu u Londonu, koji mora da da odobrenje za nastavak žalbenog procesa.

Na kraju mu ostaje da se žali Vrhovnom sudu Velike Britanije, ali ako žalba bude odbijena, on mora da bude izručen u roku od 28 dana.

SAD terete Asanža po 18 tačaka optužnice, među kojima je špijuniranje i hakovanje državnih kompjutera, kao i objavljivanje stotina hiljada poverljivih dokumenata, čime, je, kako tvrde, ugrozio ljudske živote.

Za ta dela mogao bi da dobije kaznu do 175 godina zatvora.