16.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 872

Rusija prekinula učešće u sporazumima u okviru Saveta Evrope

0
Screenshot

Ruski premijer Mihail Mišustin potpisao je ukaz o prekidu učešća Rusije u nizu sporazuma u okviru Saveta Evrope, navodi se u dokumentu koji je objavio zvanični ruski veb portal specijalizovan za informacije iz oblasti zakonodavstva.

Rusija će se povući iz Grupe za međunarodnu saradnju u vezi sa drogama i bolestima zavisnosti Saveta Evrope (Grupa Pompidu), delimičnog sporazuma Saveta Evrope iz 1990. godine o osnivanju Evropske komisije za demokratiju kroz pravo, otvorenog delimičnog sporazuma o saradnji u prevenciji, zaštiti i organizovanju pomoći u velikim prirodnim i tehnološkim katastrofama, Proširenog delimičnog sporazuma o sportu, Proširenog delimičnog sporazuma o kulturnim putevima i iz Opservatorije za nastavu istorije u Evropi, navodi se u ukazu, prenosi TAS.

Rusija više neće učestvovati ni u radu Fonda za kulturnu podršku Saveta Evrope (Eurimages) i Evropske audiovizuelne opservatorije.

Rusija je pristupila Savetu Evrope pre 26 godina.

Ruski delegati su od 1996. učestvovali u pet glavnih formata saradnje: međuvladinoj (Komitet ministara Saveta Evrope, CMCE), međuparlamentarnoj (Parlamentarna skupština Saveta Evrope, PACE), međuregionalnoj (Kongres lokalnih i Regionalne vlasti), sudskoj (Evropski sud za ljudska prava) i nevladinoj (Konferencija međunarodnih organizacija Saveta Evrope), a 15. marta ove godine započela je proces istupanja iz Saveta Evrope, navodi TAS.

Nešto se čudno dešava sa Suncem, naučnicima nije jasno šta

0

Nešto se čudno događa sa Suncem. Do sada je gotovo svaki dan u 2022. izbacivalo baklje i koronalne izbačaje mase, od kojih su neke bile najmoćnije erupcije koje se mogu dogoditi na našoj zvezdi.

Erupcije na Suncu nisu same po sebi čudne. Do njih dolazi redovno dok prolazi kroz razdoblja visoke i niske aktivnosti, u ciklusima koji traju otprilike 11 godina. Ali, trenutna aktivnost znatno je veća od zvaničnih predviđanja NASA i NOAA za sadašnji solarni ciklus, a solarna aktivnost je konstantno premašivala predviđanja još u septembru 2020.

“Ne možemo pouzdano predvideti solarne cikluse. Ne razumemo u potpunosti solarni dinamo, koji generiše magnetna polja koja se vide na površini kao sunčeve pege i koja proizvode baklje. Ovo je jedan od izvanrednih problema u astrofizici, stoga nije iznenađujuće da ne možemo imati tačna predviđanja”, rekao je za Science Alert solarni astrofizičar Majkl Vitlend sa Univerziteta Sidnej u Australiji, prenosi Index.

No ako ne možemo imati tačna predviđanja, dolazi do problema. Šta ako svoja predviđanja temeljimo na pogrešnoj metrici? Možda moramo promeniti način na koji posmatramo našu zvezdu.

Solarni ciklusi
Solarni ciklusi imaju ogroman uticaj na Sunčev sistem, ali ih relativno slabo razumemo. Naučnici smatraju da su verovatno povezani sa solarnim magnetnim poljem. Otprilike svakih 11 godina Sunčevi magnetni polovi se okreću, severni postaje južni i obrnuto. Ta situacija se podudara sa onim što je poznato kao solarni maksimum, kada Sunce izbacuje najviše baklji i koronalne mase (CME), te ima najviše pega.

Nakon toga dolazi razdoblje smirivanja aktivnosti, a posle opet kreće razdoblje solarnog maksimuma. Sada je naša zvezda upravo u toj fazi, 25-oj, otkako smo počeli da beležimo.

Ciklusi aktivnosti karakterišu se i predviđaju na osnovu jednog faktora: broja sunčevih pega. To su privremena područja u kojima su magnetna polja posebno jaka, što podstiče erupciju baklji i CME-a. Mi pege vidimo kao tamne mrlje jer magnetno polje inhibira protok vruće plazme, a regioni su kasnije hladniji i tamniji od okoline.

Solarni fizičar Skot Mekintoš iz američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA), smatra da predviđanje solarnih ciklusa na osnovu broja sunčevih pega nije najbolji model.

“Ciklus sunčevih pega nije primarna stvar. A u udžbenicima i naučnoj zajednici se to predstavlja kao glavni pokazatelj. Ali, to je sekundarno”, rekao je Mekintoš.

“Primaran je Haleov ciklus, 22-godišnji magnetski ciklus. A ciklus sunčevih pega je samo delić te veće slike”, dodao je.

Haleov ciklus otkrio je početkom 20. veka američki astronom Džordž Ileri Hale. Sastoji se od dva ciklusa sunčevih pega u trajanju od 11 godina – vreme koje je potrebno da se polovi dvaput zamene i vrate u svoje prvobitne položaje.

Koje namirnice treba jesti tokom vrućina i zašto izbegavati kafu

0
girl drinking yellow juice

Letnje temperature ovih dana dosežu i do 40 stepeni Celzijusa. Potrebno je zaštititi svoje zdravlje, a veliki deo toga čini i ishrana tokom ovih toplih perioda. Doc.dr. Marizela Šabanović, nutricionistkinja, za N1 govori o tome šta trebamo da konzumiramo tokom ovog perioda, a koju hranu treba izbegavati.

„Jako je bitno da se dobro hidriramo. U ovom periodu je potrebno je piti dovoljno tekućine, ali ne mislim samo na vodu, jer vrlo često ljudi ne podnose puno vode. Treba paziti da se voda može uzeti i u obliku voća i povrća, koja sporije hidrira naše telo. U ovom periodu nemojte piti puno kafe jer je diuretik i sve što pijete izbacićete napolje. Trebamo da se klonimo alkoholnih i jako zašećerenih pića, jer nam to izaziva još veću žeđ. U svaki obrok treba uneti dovoljno povrća kao što je salata. Ne trebamo jesti tzv. „tešku hranu“, prženu, pohovanu, sa puno masti. Prednost treba dati sirovoj hrani”, poručila je doc.dr. Šabanović.

Devojčica povređena u obračunu migranata u životnoj opasnosti

0

Šesnaestogodišnja devojčica koje je povređena u sukobu migranata kod Subotice i dalje je u životnoj opasnosti.

„Devojčica, 2006. godište, je u teškom stanju, urađen je hirurški zahvat ali je i dalje u životnoj opasnosti. Upravo mi je javljeno da ekipe Hitne pomoći idu po osmo lice. U pitanju su osobe od 20 do 30 godina bez ikakvih papira“, izjavio je prvi čovek Subotice Stevan Bakić.

„Policija češlja teren u šumi u Hrastovači i očekujemo više informacija kada se završi. Ono što je najvažnije, građani nisu u opasnosti“, dodao je Bakić.

U šumi nadomak granice sa Mađarskom trenutno se nalazi i ministar unutrašnjih poslova Alekdandar Vulin, prenosi 021.rs.

Kineska sonda snimila čitavu površinu Marsa (VIDEO)

0

Posle više od godinu dana na površini Marsa, kineska sonda Tjanven-1 snimila je celu Crvenu planetu, objavila je svemirska agencija te zemlje.

Tjanven-1, što znači „potraga za nebeskom istinom”, lansiran je 2020. godine i sleteo je na Mars prošlog maja, kada je rover Džurong započeo misiju patroliranja i istraživanja planete.

U saopštenju kineske Nacionalne svemirske agencije navodi se da je sonda sada završila sve zadatke koji su joj dodeljeni, uključujući snimanje fotografija srednje rezolucije koje pokrivaju celu planetu.

Slike, koje je svemirska agencija objavila na društvenim mrežama, pokazuju neravni teren marsovskog pejzaža: prašnjave crvene dine, vulkane, kratere, ledeni pokrivač južnog pola i litice i grebene Doline Marinera – jednog od najvećeg kanjona u našem solarnom sistemu.

Slike je napravio orbiter sonde, koji je obišao Mars 1.344 puta, snimajući slike planete iz svakog ugla, dok je rover istraživao površinu, saopštila je Agencija.

Rover sa šest točkova nosio je naučne instrumente na svom putovanju, prikupljajući informacije o geološkoj strukturi Marsa, atmosferi, okruženju i tlu. Sonda je prikupila 1.040 gigabajta još neobrađenih naučnih podataka, koje su naučnici na Zemlji predali istraživačkim timovima na dalje proučavanje, saopštila je agencija.

Iz Agencije su podelili informacije o letu orbitera sa Nasom i Evropskom svemirskom agencijom, a naučni podaci će biti dostupni međunarodnim naučnicima „u odgovarajućem trenutku”.

Sa temperaturama koje su padale tokom zime Marsu, kao i sa lošim uslovima zbog kretanja peska i prašine, rover je 18. maja ušao u režim mirovanja koji će trajati kroz „oštru” sezonu pre očekivanog ponovnog pokretanja u decembru – kada će bolje vreme.

Orbiter će nastaviti sa sprovođenjem testova i pripremama za buduće zadatke, saopštila je svemirska agencija.

Pre Kine i Tjanvena-1, samo su Sjedinjene Države i bivši Sovjetski Savez spustili svemirsku letelicu na površinu Marsa, ali su Indija, Evropska svemirska agencija i Ujedinjeni Arapski Emirati poslali letelice da uđu u orbitu planete.
 

Đoković i Van Rajthoven na Centralnom terenu posle 18 časova

0

Novak Đoković u nedelju igra meč osmine finala Vimbldona, a protivnik je Holanđanin Van Rajthoven. Duel je planiran kao treći na Centralnom terenu i ne bi trebalo da počne pre 18 časova (9 a.m Vankuver) uz direktan prenos na RTS-u.

Novak Đoković lako je savladao prve tri prepreke na putu ka odbrani trofeja na Vimbldonu, a u četvrtom kolu čeka ga Holanđanin Tim van Rajthoven.

Duel srpskog i holandskog tenisera zakazan je kao treći na Centralnom terenu u nedelju – prvo će rekete ukrstiti Heder Votson i Jule Nimajer, dok će zatim igrati Janik Siner i Karlos Alkaraz.

To znači da duel Đokovića i Van Rajthovena ne bi trebalo da počne pre 18 časova ( 9a.m Vankuver)

‘To se neće desiti u našem životu’: Kažu kupci koji bi po prvi put kupili nekretninu

0

Astronomski rast prosečne cene nekretnine u Kanadi ostavio je 39-godišnju Jennifer Charbonneau obeshrabreniju nego ikada pre, rekla je ona.

“Činjenica da, da smo u mogućnosti da priuštimo… nešto manje od 2.000 dolara mesečno za iznajmljivanje, ali da nemamo pravo na kredit od banke kako bismo mogli plaćati ratu od 1.000 dolara mesečno, smatram da je to baš kao šamar u lice”, rekla je za CTV News.ca u telefonskom intervjuu u sredu. „Došli smo do spoznaje da se [posedovanje nekretnine] neće desiti tokom našeg života.”

Charbonneau je rekla da ona i njen suprug već 10 godina traže nekretninu za njihov prvI dom u Quebecu. Nakon što su iznajmljivali stan u Montrealu, oni su se preselili u Laval, QC. sa troje dece sa posebnim potrebama u julu 2020. godine, a sada iznajmljuju dupleks.

Potraga njene porodice za kućom bila je posebno teška od aprila 2021. godine, kada je Charbonneau otpuštena s posla recepcionerke u korporativnoj advokatskoj kancelariji. Ni ona ni njen suprug trenutno nemaju stalni posao i ne mogu dobiti kredit, rekla je. Oboje su živeli od plate do plate bez finansijske podrške rođaka i jedva sastavljaju kraj s krajem.

Pre nego što je izgubila posao, Charbonneau je rekla da je njoj i njenom mužu odobren kredit koja bi im omogućila kupovinu kuće po ceni do 200.000 dolara.

„Ne trebaju nam mermerne pločice, samo nam treba funkcionalan dom sa tri spavaće sobe i ne možemo da nađemo ništa što bi bilo u našem cenovnom opsegu“, rekla je ona.

Porodica još uvek traži kuću ispod 350.000 dolara, ali je primijetila rast cena nekretnina tokom godina u svom području, rekao je Charbonneau, što ovaj cilj čini sve nerealnijim.

PESIMIZAM MEĐU KUPACIMA KOJI KUPUJU PO PRVI PUT

Čini se kao da se i brojni drugi Kanađani osećaju slično. Prema nedavnom istraživanju koje je provela Canada Life, kompanija za osiguranje i finansijske usluge, skoro 50 posto ispitanika koji iznajmljuju reklo je da očekuje da će to  nastaviti činiti na neodređeno vreme ili nisu sigurni kada će kupiti kuću.

„Postoji određeni pesimizam u pogledu mogućnosti ulaska na tržište nekretnina upravo sada“, rekao je za CTVNews.ca u četvrtak u telefonskom intervjuu Paul Orlander, izvršni potpredsednik Canada Life-a za individualne kupce. „Izazovi koji se trenutno nalaze na tržištu nekretnina otežavaju većini iznajmljivača da vide kako bi, u petogodišnjem vremenskom okviru, prešli sa iznajmljivanja na vlasništvo nad kućom.”

Uz to, 64 posto ispitanika reklo je da će novi vlasnici kuća moći ući na tržište nekretnina samo uz finansijsku podršku drugih. Charbonneau je rekla da se oseća isto, napominjući da je među njenim prijateljima jedini način na koji su neki od njih bili u mogućnosti da kupe stan ili kuću bio uz finansijsku podršku roditelja koji su doprineli uplati .

„Gotovo svi su imali tu vrstu finansijske prednosti“, rekla je. “Neki od ovih prijatelja pitaju: ‘Zašto nemaš kuću?’ Kažem im da nemamo mamu i tatu da nam pomognu, a oni nas pomalo smešno gledaju kao, da bi roditelji trebali da ti pomognu.”

Razlog za mnogo pesimizma izraženog u ovim rezultatima istraživanja proizilazi zbog visokih cena nekretnina, rekao je Orlander. Nasma Ali je broker za nekretnine sa sedištem u Torontu i osnivač je One Group Toronto Real Estate s Remax Hallmark Realty. Iako je u određenim delovima Ontarija, na primer, došlo do zahlađenja aktivnosti na lokalnim tržištima, drugi i dalje beleže visoke cene stambenih nekretnina, rekla je ona. Kako se kamate i stope inflacije povećavaju, to povećava finansijski teret koji se stavlja na kupce kuća, posebno na one koji žele da kupe kuću po prvi put, rekao je Ali.

“Tržište je bilo na steroidima i obično su gubitnici, ljudi koji su na putu da budu po prvi put kupci,” rekao je za CTVNews u telefonskom intervjuu u sredu. “Kupci koji po prvi put kupuju, su oni koji na kraju gube zbog više ponuda i stvarno se obeshrabre.”

Kupci koji prvi put kupuju kuće posebno su ranjivi s obzirom na činjenicu da tek treba da uđu na tržište, rekao je, i da zbog toga nemaju nikakav kapital na koji bi se mogli osloniti.

“Ako već posedujete nekretninu, to zapravo i jeste važno jer prodajete na istom tržištu kao i gde kupujete,” rekao je. “Ali za kupca koji nema nekretninu, e oni samo uskaču u igru bez kapitala.”

Rastuće kamatne stope takođe utiču na pristupačnost kuća, rekao je Ali. U kombinaciji s rastućim troškovima života, budući vlasnici kuća verovatno su zabrinuti da li će moći spojiti kraj s krajem, rekao je.

„Zakoračiti u vlasništvo kuće je izazov za buduće vlasnike kuća“, rekao je Orlander. „Ljudi su zabrinuti zbog pritiska na svoje lične finansije jer vide da cene roba i usluga rastu od inflacije.

“Za mnoge Kanađane te cene rastu brže od njihove zarade.”

NEKI SE NADAJU DA ĆE NAĆI SVOJU ‘KUĆU ZA KRAJ IGRE’

Neki potencijalni vlasnici kuća, kao što je Liam Keeling, kažu da se nadaju budućnosti. Sa sedištem u Cobourgu, ON, 25-godišnjak i njegova devojka su poslednjih nekoliko godina tražili kuću za kupovinu, rekao je.

Uz povećanje kamatnih stopa koje je Banka Kanade nametnula u poslednjih nekoliko meseci, Keeling je rekao da je primetio da kuće u njegovom području postaju pristupačnije. Veće nekretnine sa većom kvadraturom počinju da spadaju u njegov budžet od 400.000 do 550.000 dolara, a sve više kuća se prodaje za iznose koji su bliži onim za koje su bili navedeni, rekao je.

“Možemo kupiti kuću na kraju igre”, rekao je Keeling za CTVNews u utorak u telefonskom intervjuu.

Ali pre toga je bio u situacijama da je bio nadmašen za čak 70.000 dolara, čak i nakon što je dao ponudu koja je već bila iznad tražene cene, rekao je. Ovo je bilo posebno frustrirajuće nakon što su shvatili da se on i njegova devojka ne kvalifikuju za kanadski podsticaj za kupce kuće po prvi put, jer njihov zajednički godišnji prihod premašuje 120.000 dolara .

Ipak, možda će proći neko vreme pre nego što idealan dom bude na listi po ceni koja spada u njegov budžet, rekao je Keeling.

„[Mi smo] nekako uhvaćeni u sredini gde kamate počinju da rastu, tako da ćete plaćati više za svoju mesečnu [uplatu rate], ali su cene stanova i dalje skupe“, rekao je on. “Dakle, takođe ćete platiti [više] unapred za vašu uplatu.”

Kao rezultat toga, Keeling je rekao da će on i njegova devojka ponovo početi aktivnije tražiti u avgustu ili septembru kako bi videli kakav će uticaj sledeće povećanje kamatnih stopa u julu imati na cene stanova. Ali se nada da će moći da kupe kuću pre zime, nakon što su već zaključali svoju kamatnu stopu, rekao je.

„Gledajući u istom cenovnom rangu [sada], vidimo malo lepše kuće u poslednjih nekoliko meseci“, rekao je on. “Sigurno ćemo kupiti u budućnosti, u našem cenovnom rangu će biti neke lepše kuće kako se budu povećavale kamate.”

Charbonneau je, međutim, rekla da se ne nada da će se njena situacija uskoro popraviti.

„Bila sam optimistična evo već 38 godina svog života, mislila sam da se radilo samo o protekloj godini, ali to je ono što jeste“, rekla je ona. “Ako stvari krenu napred i budu bolje, sjajno, ali… u našem životu, mislim da se to neće dogoditi.” 

SERBIANNEWS/CANADA

U poruci povodom dana Kanade, Trudo kaže da kanadska zastava predstavlja obećanje boljeg života

0

OTTAWA – Premijer Džastin Trudo u petak, pozvao je na jedinstvo povodom nacionalnog praznika koji bi mogao izazvati podele, na svome službenom obraćanju povodom dana Kanade, kako bi pozvao na produbljenu predanost kanadskim vrednostima poput nade i dobrote.

Premijer je rekao da datum obeležavanja 155. godišnjice konfederacije Kanade pruža priliku da se prigrle vrednosti koje javorov list predstavlja, dodajući da je zastava više od simbola.

“To je takođe obećanje – obećanje mogućnosti, obećanje sigurnosti za one koji beže od nasilja i rata, i obećanje boljeg života,” rekao je.

Neviđen nivo sigurnosnih mera susreo je lokalno stanovništvo i posetioce u petak, u glavnom gradu države na prvoj proslavi povodom dana Kanade u Ottawi od početka pandemije COVID-19.

Policija je bila veoma vidljiva u centru grada, sa grupama policajaca koji su šetali ulicama i automobilima koji su uokvirili ulaz u LeBreton Flats Park, gde se održala glavna proslava. Posetioci su morali da prođu kroz detektore za metal i  pretražene su im torbe pre ulaska.

Među prvima koji su došli su Donna Marzolf i njena 12-godišnja ćerka Alexis Livingstone, koje su doputovale iz Kalgarija kako bi učestvovale u proslavi i osigurale sedišta u prvom redu do glavne bine. Alexis, koja nosi majicu od javorovog lista i malu kanadsku zastavu, rekla je da je posebno uzbuđena što vidi svoju sestru bliznakinju Sofiju kako izvodi O Canada na svečanosti,  kao deo dečijeg hora iz Calgary-ja.

Majka blizanaca je rekla da je taj dan bio proslava “mira, sigurnosti i slobode – iako to trenutno ima lošu konotaciju”.

Karen MacDonald je doletela iz Ladnera, BC, u svoju prvu posetu Otavi.

„Potpuno sam uzbuđena što sam ovde lično“, rekla je. “Toliko različitih ljudi u gradu svi nose crveno-belo, sa zastavama.”

Zajedno s ljudima koji slave praznik, konvoj demonstranata koji se protivi ograničenjima oko COVID-19 – koji se takođe često ogrnu kanadskim zastavama – planira događaje u Ottawi u petak. Ali Nacionalni ratni spomenik, koji je bio mesto velikog okupljanja u četvrtak naveče, bio je tih rano ujutru na dan Kanade dok se nekolicina posetilaca fotografisala.

Male grupe ljudi proveravane su detektorima za metala na ulazima u Parlament Hill dok je mirna, ali slavljenička gomila ljudi lutala ulicama u centru grada koje su bile zatvorene za vozila.

U Trudoovoj službenoj prazničnoj poruci, objavljenoj u petak ujutro, Kanada je opisana kao snažna zbog raznolikosti između njenih otprilike 38 miliona stanovnika.

“Bez obzira koje smo vere, gde smo rođeni, koje boje kože, kojim jezikom govorimo ili koga volimo, svi smo mi ravnopravni članovi ove velike zemlje”, rekao je. “A danas slavimo mesto koje svi zovemo dom.”

Očigledno upućujući na tretman starosedilaca, uključujući i rezidencijalne škole i domove, premijer je govorio o kanadskim ” istorijskim greškama”, rekavši iako ne možemo promeniti istoriju, možemo raditi na izgradnji bolje budućnosti.

Guvernerka Mary Simon objavila je na dan Kanade u kojem je pozvala Kanađane da rade zajedno na izgradnji inkluzivnog društva.

Pozvala je ljude da budu ljubazni jedni prema drugima, uče jedni od drugih i slušaju autohtone narode na čijoj zemlji živimo.

Generalna guvernerka je petak održala govor na svečanim proslavama u Otavi, kojem je prisustvovao i premijer.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanadska ekonomija je malo porasla u aprilu, ali se očekuje smanjenje u maju

0

Kanadska statistika kaže da je realni bruto domaći proizvod porastao za 0,3 posto u aprilu.

Agencija kaže da je rast predvođen sektorom rudarstva, vađenja kamena i vađenja nafte i gasa i industrijama okrenutim klijentima.

Međutim, rana procena za maj pokazuje da je privreda u mesecu smanjena za 0,2 posto. Zvanično očitavanje za maj očekuje se 29. jula.

“Ako se pad u maju zadrži, to bi predstavljalo tek drugi mesečni pad BDP-a u godini (januar je takođe opao na ograničenja Omikrona)”, rekao je u komentaru glavni ekonomista BMO-a Doug Porter.

Za april, statistički zavod Kanade saopštio je da je sektor rudarstva, vađenja kamena i vađenja nafte i gasa porastao za 3,3 odsto, dok je eksploatacija nafte i gasa porasla za 3,9 odsto.

Eksploatacija naftnih škriljaca porasla je za 5,6 posto, što je najveći mesečni rast od septembra 2020. godine, dok je eksploatacija nafte i gasa bez naftnih škriljaca porasla za 1,6 posto.

Sektor usluga smeštaja i prehrane povećao se 4,6 posto, jer su usluge prehrane i lokali za piće rasli za 3,5 posto na najviši nivo od pre pandemije. Usluge smeštaja porasle su za 7,2 posto.

Sektor umetnosti, zabave i rekreacije porastao je 7,0 posto, ali je i dalje 12 posto ispod nivoa iz februara 2020.

Usporavanje na tržištu nekretnina

Porter je rekao da je pad u maju izgleda posledica široke slabosti u sektorima za proizvodnju robe, iako su se mnogi uslužni sektori verovatno oporavili.

“Očekuje se da će resursi, izgradnja i proizvodnja pasti,” rekao je.

„Još jedan veliki teret u narednim mesecima biće sve veći pad prodaje kuća. Aktivnost agenta za nekretnine opala je za 15 posto samo u aprilu a u maju je opala za 25 posto u odnosu na neverovatne nivoe pre godinu dana.”

Andrew Grantham iz CIBC-a rekao je da se čini da BDP u drugom kvartalu pasti nešto ispod godišnjeg tempa od četiri posto, niže od stope od šest posto koju je Banka Kanade prognozirala još u aprilu.

“Međutim, osim možda bržeg povlačenja u stambenoj aktivnosti, čini se da je sporiji rast od predviđenog zbog faktora ponude, a ne potražnje”, rekao je Grantham. „Kao rezultat toga, malo će ublažiti zabrinutost Banke Kanade u vezi s trenutnim inflatornim pritiscima.”

SERBIANNEWS/CANADA

Milica Gardašević najbolja u skoku udalj, Mirončikov “nokautirao” zlato

0

Mlada srpska atletičarka Milica Gardašević osvojila je zlatnu medalju u skoku udalj na Mediteranskim igrama u Oranu. Odmah posle nje, najsjajnije odličje u boksu osvojio je Vladimir Mirončikov.

Gardaševićeva je u finalu ostvarila rezultat 6,67 metara.Milica je kompletirala veoma dobar dan za srpske atletičare u Oranu, pošto je Armin Sinančević osvojio zlato u bacanju kugle, dok je bronza pripala Asmiru Kolašincu.

To je bila 20. medalja za srpski tim na Igrama, da bi odmah potom Mirončikov došao do 21.

On je u finalu bio bolji od H. Mohameda iz Alžira, rezultatom 2:1.

Samo poslednjeg dana “orlovi” su pokupili četiri zlata, Damir Mikec je “upucao” svoje drugo, Teodora Vukojević je došla do srebra, dok je džudista Aleksandar Kukolj osvojio bronzu.

Srbija se nalazi na četvrtom mestu rang-liste osvajača medalja sa 10 zlatnih, četiri srebrne i sedam bronzanih.

Ispred su samo Turska, Italija i Alžir, dok su iza nas ostali Španija, Francuska, Hrvatska, Portugalija, Egipat, Maroko…