13.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 851

Ukrajinski ambasador: Stav Kijeva prema Kosovu se ne menja

0

Ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač, ponovio je da se stav zvaničnog Kijeva po pitanju Kosova i Metohije ne menja, odnosno, da Ukrajina ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, ali i izrazio zahvalnost zbog podrške i pomoći Prištine.

„Stav zvaničnog Kijeva po pitanju Kosova se ne menja, istovremeno izražavamo zahvalnost zbog pozicije Prištine u vezi sa ratom u Ukrajini i pružanja pomoći. Mi smo uvek bili stabilni po pitanju spoljne politike i uvek podržavali svaku državu u onim granicama koje su međunarodno priznate”, rekao je Tolkač sinoć za RTK, preneo je Tanjug.

Kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, ukrajinski ambasador je rekao da je najvažnije tragati za kompromisom.

„Govoreći iz pozicije Ukrajine, mi već 23 godine idemo putem kompromisa braneći svoju državu, ali nismo uspeli da izbegnemo ovaj krvavi rat. Zato, što se tiče kompromisa, ne znam da li do njega može da dođe. S druge strane, treba tražiti kompromis do poslednjeg momenta”, istakao je ambasador.

Na pitanje o sankcijama Rusiji, što EU i Zapad traže od Srbije, Tolkač kaže da bi bilo dobro da „Srbija zajedno sa Ukrajinom brani evropske vrednosti”.

„Ukrajina i Srbija imaju zajednički cilj, a to je integracija u EU. Ne mogu da očekujem i da insistiram od Srbije da uvodi sankcije Rusiji, ali bismo bili zahvalni ukoliko bi novoformirana srpska vlada zajedno sa nama išla putem koji smo zajednički izabrali, a to je put EU”, dodao je ukrajinski ambasador.

Avgustovska sećanja na žrtve ustaša 1941. godine

0
Screenshot

Tog ratnog leta, u vreme Drugog svetskog rata, na području današnje Hrvatske i BiH pobijene su desetine hiljada Srba

Minula sedmica za javnost u Srbiji i Republici Srpskoj protekla je u znaku prisećanja i molitvi za nevine žrtve stradale od ustaškog režima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH) u vreme Drugog svetskog rata, kao i na civile stradale u etničkom čišćenju u akciji „Oluja” u proteklom ratu u vreme secesije Hrvatske od Jugoslavije.

Sem pomena za žrtve zlodela u „Oluji”, koji već nekoliko godina zajednički organizuju Srbija i RS, minule sedmice je u Memorijalnom kompleksu Šušnjar u Sanskom Mostu obeleženo stradanje, to jest pokolj nad 5.500 uglavnom Srba, ali i Jevreja i Roma, koji su ubijeni pre 81 godinu, na Ilindan 1941.

Takođe, javnost se minule sedmice pomolila za žrtve pokolja od strane ustaškog režima koji se dogodio u Prebilovcima, malom mestu između Trebinja i Čapljine, gde su 4. avgusta 1991. sahranjeni posmrtni ostaci hercegovačkih Srba, koji su bili žrtve ustaškog genocida koji se desio na taj datum.

Šušnjar je malo mesto u opštini Sanski Most, na severozapadu BiH, koje pripada Federaciji BiH. Teror nad Srbima počeo je u maju 1941. godine, kada je u Sanskom Mostu zabranjena proslava Đurđevdana. Pobuna srpskog naroda ugušena je streljanjem 27 Srba od strane Nemaca, koji su „za primer” potom obešeni u gradskom parku u Sanskom Mostu. Dva meseca potom pripadnici NDH i nemačke vojske su započeli masovna streljanja u Šušnjaru.

„Danas Srbima govore o genocidu, a u samo par dana jula i avgusta 1941. ubijeno je 5.500 Srba u Sanskom Mostu, 1.000 Srba ubijeno je u Bosanskoj Krupi, 2.000 Srba u Ključu, 1.500 u Prijedoru, te više od 12.000 Srba na Garavicama kod Bihaća”, podsetio je na komemoraciji u Šušnjaru Radovan Kovačević, savetnik srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika.

Istoričari podsećaju da je NDH osnovala na desetine logora za istrebljenje Srba. Među njima su i logori za decu, što NDH izdvaja po bestijalnosti od drugih nacističkih režima. Prvi logor za istrebljenje Srba u NDH osnovan je u Koprivnici, u prostorijama fabrike „Danica” u aprilu 1941. godine, istog meseca kada je ustanovljena NDH. Kako navode, neki od logora koje je ustanovila NDH su i Kruščica kod Travnika, Kerestinec, Jastrebarsko, Tenja, Đakovo, Gornja Rijeka kod Križevaca, Reka kod Jastrebarskog, Loborgrad, Caprag kod Siska, te Vinkovci, Slavonska Požega i Bjelovar. Gospićka grupa logora (Jadovno–Gospić–Pag) postojala je od početka maja do avgusta 1941. godine. Za 122 dana tamo je ubijeno oko 40.000 Srba. Ovaj logorski sistem bio je preteča sistema logora Jasenovac. O zverstvima koja su počinjena u logoru gde je skončalo na stotine hiljada nevinih svedoče reči upravnika Jasenovca koji su govorili da logor može da primi „neograničen broj zatvorenika”.

U Prebilovcima kod Čapljine (Hercegovina) početkom avgusta 1941. ubijeno je 826 Srba. U tom selu tada su živela ukupno 994 Srbina. Većina ubijenih bačena je u jamu Golubinku, ostali su ubijeni na kućnom pragu. Pedeset i četiri srpska domaćinstva Prebilovaca su tim pokoljem zauvek ugašena, podsetili su banjalučki mediji. Rano ujutru, 4. avgusta, oko 1.500 ustaša napalo je selo, u kom su se iživljavali nad ženama i decom. Jedina osoba koja se spasla i živa izašla iz škole u Prebilovcima bila je Mara Bulut. Prema njenim rečima, ustaše su vadile bebe iz kolevki i razbijale dečje glave o zid škole pred očima majki, izveštavaju mediji u RS. Pokolj, odnosno bacanje preživelih u jamu Golubinka, trajao je punih šest časova (od 7.30 do 13.30 časova). Prema podacima koji su utvrđeni na sudskom procesu u Mostaru, za to vreme je u jamu Golubinku bačeno 470 lica, i to 237 dece i 233 žene. Naknadno je utvrđeno da je toga dana u jamu Golubinku bačeno više od 500 osoba. Takođe je utvrđeno da su ustaški zločinci pre i posle 6. avgusta dovodili manje i veće grupe žrtava u Šurmance osam puta i bacali ih u istu jamu. Bestijalnost i razmere zločina navele su italijansku vojsku da o zlodelima izvesti Musolinija, koji je obavešten između ostalog i o tome da je učiteljica Stana Arnautović silovana pred njenim đacima i da su čak i devojčice od osam godina bile silovane, a italijanskog generala Alesandra Luzana, koji je pismom obavestio Musolinija, zgrozilo je to što je u ovom sramnom činu učestvovao i jedan sveštenik Rimokatoličke crkve.

Strašna zverstva nad srpskim civilima počinjena su u banjalučkim naseljima Drakulić, Motike, Šargovac i rudnik Rakovac, gde je 7. februara 1942. ubijeno preko 2.300 Srba. Stari Brod na Drini i Miloševići kod Rogatice i Višegrada je u proleće 1942. postalo mesto stradanja za 6.000 Srba.

Tokom genocida nad Srbima u NDH ljudi su mrtvi ili živi bacani u jame. Najpoznatija je Šaranova jama na Velebitu, duboka 42,5 metra, Ravni Dolac kod Livna, Golubinka kod Čapljine, Koritska jama kod Gacka, Kapavica i Pandurica kod Ljubinja i mnoge druge. Uništavane su bogomolje, a jedna od prvih koje su porušene od režima NDH bio je bihaćki hram Svete Trojice. Taj hram je nedavno obnovljen, a zbog zasluga na obnovi orden SPC dobio je Hamdija Lipovača, bivši gradonačelnik Bihaća.

Srbija bez Teodosića, Pešić precrtao kapitena

0
Serbia's guard Milos Teodosic (L) holds on to the ball next to USA's guard Paul George during a Men's Gold medal basketball match between Serbia and USA at the Carioca Arena 1 in Rio de Janeiro on August 21, 2016 during the Rio 2016 Olympic Games. / AFP / Andrej ISAKOVIC (Photo credit should read ANDREJ ISAKOVIC/AFP/Getty Images)

Selektor košarkaške reprezentacije Srbije Svetislav Pešić precrtao je Miloša Teodosića sa spiska igrača za Evropsko prvenstvo, kao i kvalifikacija za Svetsko prvenstvo, prenose domaći mediji.

Selektor Pešić odlučio je da Teodosić ne bude na spisku za mečeve sa Grčkom i Turskom u sklopu kvalifikacija za Svetsko prvenstvo, kao ni na spisku učesnika na Evropskom prvenstvu.

Informaciju su preneli brojni domaći mediji, a uskoro se očekuje i reakcija iz Košarkaškog saveza Srbije.

Teodosić je tako prvi put u 15 godina dugoj seniorskoj reprezentativnoj karijeri, “precrtan” sa spiska učesnika nekog od prvenstava.

Iskusni 35-godišnji plejmejker debitovao je 2007. godine u dresu Srbije pod trenerskom palicom Zorana Moke Slavnića, a potom bio neizostavni deo reprezentacije koju su vodili Dušan Ivković i Aleksandar Đorđević.

Srbiju je predvodio do srebrnih medalja na Olimpijskim igrama 2016, Svetskom prvenstvu 2014. i Evropskom prvenstvu 2009. godine.

Teodosić je propustio EP 2013. i 2017. godine zbog povreda, kao i Mundobasket 2019. godine.

Za Srbiju je upisao dva nastupa pod vođstvom selektora Pešića, protiv Letonije i Belgije u okviru kvalifikacija za SP.

“Orlovi” su sa pripremama počeli 1. avgusta u Sportskom centru u Staroj Pazovi.

Prvi kontrolni meč zakazan je za 13. avgust, kada će se Srbija sastati protiv Crne Gore u Beogradu.

Četiri dana kasnije, “orlovi” igraju sa Slovenijom, u Ljubljani.

Uspešan start “delfini“ na “Sardinija kupu” nadigrana Hrvatska

0

Vaterpolisti Srbije savladali su Hrvatsku sa 9:7 (3:0, 2:2, 2:4, 2:1) na startu “Sardinija kupa”. Srbija u utorak igra protiv Grčke.

U prvom kolu Sardinija kupa u Sasariju Srbija je zasluženo, posle bolje igre, pobedila Hrvatsku. Samo sredinom treće četvrtine naša reprezentacija nije kontrolisala igru i rezultat i za četiri minuta je Hrvatska uspela da izjednači na 6:6 posle vođstva srpskog sastava 6:2.

Do tog vođstva Srbija je došla odličnom odbranom u prvoj četvrtini a u napadu su Radulović dva puta i Stojanović obezbedili prednost koja je unela mir u igru. Odmah na početku druge četvrtine bilo je 4:0 posle gola Viktora Rašovića. Tek posle skoro 12 minuta je probijena naša odbrana. Prvo je pogodio Lazić, zatim je spretan bio Vrlić ali je Radulovićev treći gol vratio mir u naš tim. Bilo je i 6:2 na startu trećeg dela zahvaljujući Velkiću. Usledio je opisani pad, posle 6:6 Srbija je povela golom Mandića.

Ponovo je bila odbrana na visini, nade Hrvatske su srušili Vučinić i prvom golom u reprezentaciji Pljevančić. Tih 9:6 sredinom četvrtine je sačuvano do kraja, rival je samo ublažio poraz.

Najefikasniji u srpskom timu bio je Marko Radulović sa tri gola, dok su Dušan Mandić, Petar Velkić, Đorđe Vučinić, Luka Pljevančić, Ognjen Stojanović i Viktor Rašović postigli po jedan.

“Vidi se da smo u pripremama i jedni i drugi. Tromi smo, teški, ali je to normalno. Sve vreme smo kontrolisali igru i rezultat, momci su pokazali veliku želju i to je dobro”, izjavio je selektor Dejan Savić za sajt Saveza.

Srbija u utorak od 18.30 igra sa Grčkom.

Mnogi zaposleni kod savezne vlade ne žele da se vrate u kancelarije

0

Savezna vlada se suočava sa odbijanjem svojih zaposlenih, koji se ne žele vratiti u vladine kancelarije nakon više od dve godine rada od kuće.

Online forumi za javne službenike eksplodirali su poslednjih sedmica komentarima o izgledima za povratak u kancelarije, a zaposleni upoređuju beleške o hibridnim planovima rada koje svako odeljenje planira usvojiti.

Jedan komentar menadžera Health Canada koji je pozvao zaposlene da se vrate u kancelariju, delimično, kako bi zaposlenima u obližnjem restoranu podzemne železnice omogućili više sati radi, prerastao je u seriju sarkastičnih memova na internetu.

Sindikati javnih službi kažu da dok se neki zaposleni žele vratiti radu u vladinim kancelarijama ili su zadovoljni hibridnim aranžmanom, većina želi nastaviti raditi od kuće jer Kanada doživljava sedmi talas COVID-19.

„Napravili smo studije koje pokazuju da bi 60 posto naših članova radije ostalo kod kuće, 25 posto bi želelo raditi hibrid, a 10 posto bi želelo da se vrati u kancelariju sa punim vremenom“, rekla je Jennifer Carr, predsednica stručnog instituta javnih službi Kanade (PIPSC), koji predstavlja oko 70.000 radnika, uključujući naučnike i kompjuterske stručnjake.

Sindikat želi da rad na daljinu bude uključen u kolektivne ugovore

Carr je rekla da je sindikat preplavljen porukama zabrinutih članova.

„Rekla bih da je naš inbox sada 90 posto o povratku u kancelariju, o tome kako se ljudi ne osjećaju ugodno, kako imaju pitanja o zahtevima za nošenje maski, o potrebi i neophodnosti dolaska u kancelariju kada mogu raditi u sigurnost vlastitog doma i efikasno obavljati posao.”

Greg Phillips, predsednik kanadske asocijacije profesionalnih radnika (CAPE), koja je pozvala na suspenziju povratka u kancelariju, rekao je da su njegovi članovi dugo favorizirali hibridni rad. Oni smatraju da se povratak u kancelariju ubrzava i da se njihova zabrinutost ne rešava, rekao je. 

CAPE ima više od 20.000 članova uključujući ekonomiste, prevodioce, bibliotekare i civilne članove RCMP-a.

„Uglavnom, ljudi koji ne žele da se vrate u kancelariju su bili prilično glasni o tome“, rekao je Phillips.

“Nisu se čak ni pozabavili… u mnogim slučajevima, potrebama smeštaja.”

Savez javnih službi Kanade (PSAC) – najveći savez savezne vlade, sa skoro 230.000 članova – poziva vladu da bude fleksibilna u pogledu vraćanja zaposlenih u kancelarije i da se pozabavi njihovim brigama.

“Znamo da većina naših članova i dalje radi na daljinu, a mnogi žele i dalje imati tu fleksibilnost”, navodi se u saopštenju sindikata. “Rad na daljinu postao je deo svakodnevnog života mnogih radnika i nastavićemo se boriti da to unesemo u naše kolektivne ugovore tokom ove runde pregovora s Trezorskim odborom i agencijama.”

‘Hibridni rad je tu da ostane’: Trezorski odbor

U intervjuu za CBC News, predsednica odbora za trezor Mona Fortier rekla je da je hibridni rad budućnost federalnog javnog servisa. Ona je rekla da je na svakom odeljenju ili agenciji da smisli kako da to funkcioniše, a da zaposleni budu sigurni i da se posao obavi.

“Hibridni rad je tu da ostane”, rekla je Fortier. “Zato moramo stvarno shvatiti da će hibridni rad biti deo načina na koji isporučujemo programe i usluge Kanađanima. Znam da mnogi ljudi veruju da je COVID nestao, ali mi smo još uvek u COVID prostoru.”

Najnovija debata o tome gde bi javni službenici trebali raditi,pokrenuta je dopisom službenice Tajnog veća Janice Charette od 29. juna, u kojem se pozivaju menadžeri javnih službi da razviju hibridne modele rada koji zadovoljavaju operativne zahteve njihovih odeljenja.

“Sada je vreme da testiramo nove modele s ciljem pune implementacije na jesen, u zavisnosti od stanja javnog zdravlja”, napisala je.

Charette je rekla da hibridni modeli rada nude “smislene mogućnosti” kao što je nacionalno raspoređena radna snaga i više fleksibilnosti za zaposlene, dok okupljanje ljudi u kancelariji ima prednosti kao što su poboljšano generisanje ideja, prenos znanja i izgradnja jake kulture javnih usluga.

Različiti planovi za različite federalne resore

Taj memorandum je podstakao menadžere da počnu pojačavati planove da se zaposleni počnu vraćati u vladine kancelarije nakon produženog vikenda u septembru i, da kontaktiraju zaposlenike kako bi formalizirali koliko dana se očekuje da će raditi u kancelariji.

Sindikalni lideri kažu da je rezultat bio šaren sa nekim odelenjima koji govore zaposlenima da se vraćaju u kancelariji nekoliko dana u sedmici, dok su drugi bili fleksibilniji.

Kažu da širok spektar politika takođe dovodi do toga da neka odelenja pokušavaju izvući najbolje i najsjajnije talente iz drugih odelenja nudeći više fleksibilnosti za rad od kuće.

Drugi pak razmišljaju da napuste saveznu javnu službu, umesto da se vrate u vladine službe.

Na internet forumima kao što je kanadska federalna javna služba  na Redditu, javni službenici upoređuju informacije o planovima za povratak u kancelarijama. Iako nekolicina podržava ovaj potez, mnogi su oštro kritični prema planu da se zaposleni vrate u kancelarije, načinu na koji se primenjuje ili ko se bira da se vrati u kancelariju.

U nekim slučajevima, komentatori su izvestili da im je rečeno da se vrate u kancelariju samo da provedu svoje vreme na drugim video konferencijskim sastancima.

“Putovati sat vremena dnevno da ne vidim nikoga s kim radim i komuniciram gotovo isključivo sa (MS) timovima i e-poštom je potpuno besmisleno”, napisao je jedan. “Postoji e-mail od našeg ESDC DM-a – očekuje se u kancelariji barem neko vreme”, napisao je drugi. “Izvinite dok vrištim u prazninu.”

Neki su se žalili da je njihovo odeljenje najavilo jedan plan – a onda su ga tamo promenili.

“Od nas je zatraženo da potpišemo ugovore o radu na daljinu, u kojima je rad na daljinu bio jedna od opcija”, rekao je jedan komentator koji je rekao da rade u Ministarstvu pravde. “A sada, odjednom, rad na daljinu sa punim radnim vremenom je isključen i traži se minimum dva dana u kancelariji.”

Rizik od zaraze COVID-19 zabrinjava neke

“Prilično jasno su nam rekli da nećemo biti prisiljeni da se vratimo, ako to ne želimo”, odgovorio je jedan komentator koji je rekao da radi u statističkom zavodu Kanade. “Sada moramo biti najmanje dva dana počevši od 12. septembra.”

Za druge, raste zabrinutost od zaraze COVID-19 od saradnika ili sami uslovi rada u nekoj vladinoj kancelariji.

Lideri poput Phillipsa kažu da su komentari na forumima poput Reddita u skladu s onim što čuju od svojih članova.

“Vidite razne vrste državnih službenika kako upoređuju beleške između onoga što radi jedno odeljenje i drugo odeljenje i to stvara masovnu konfuziju.”

SERBIANNEWS/CANADA

Air Canada odbija zahteve putnika za kompenzaciju zbog ” nedostatka osoblja”

0

Nešto manje od četiri sata pre poletanja, Ryan Farrell je bio iznenađen kada je saznao da je njegov let iz Yellowknife-a za Calgary otkazan.

Air Canada je navela razlog otkazivanja zbog “ograničenja oko posade” i ponovo mu je rezervisala let za 48 sati nakon prvobitnog vremena poletanja 17. juna.

Farrell se još više iznenadio šest sedmica kasnije, kada je saznao da je njegov zahtev za kompenzaciju odbijen.

“Budući da je vaš let Air Canada odložen/otkazan zbog ograničenja posade koja su rezultat uticaja pandemije COVID-19 na naše operacije, kompenzacija koju tražite se ne primenjuje, jer je kašnjenje/otkazivanje uzrokovano sigurnosnim problemom, “ stoji u e-poruci od 29. jula.

Odbijanje “izgleda kao šamar”, rekao je Farel.

„Mislim da avio-kompanije pokušavaju da iskoriste opštu emocionalnu vezu koju ljudi ostvaruju između `COVID-19` i “sigurnosti”, a u stvarnosti, ako stavite logiku na test, to sve ne stoji.

Odgovor Air Canada na Farrellovu žalbu nije bio ništavan. U dopisu od 29. decembra, kompanija je naložila zaposlenima da otkazivanje letova uzrokovano nedostatkom osoblja klasifikuju kao “sigurnosni” problem, što bi isključilo putnike iz naknade štete prema saveznim propisima. Ta politika ostaje na snazi.

Kanadska povelja o pravima putnika, propisi o zaštiti putnika u avio saobraćaju (APPR), nalaže avio-kompanijama da plate do 1.000 dolara na ime kompenzacije za otkazivanje ili ako značajna kašnjenja proizlaze iz razloga pod kontrolom prevoznika, kada obaveštenje stigne 14 dana ili manje pre polaska. Međutim, avio kompanije ne moraju platiti ako je promena nastala kao potreba iz sigurnosnih razloga.

Kanadska transportna agencija (CTA), kaže da tretiranje nedostatka osoblja kao sigurnosnog pitanja krši savezna pravila.

“Ako je nedostatak posade posledica radnji ili neaktivnosti prevoznika, poremećaj će se smatrati u okviru kontrole prevoznika za potrebe APPR-a. Stoga se poremećaj uzrokovan nedostatkom posade ne bi trebao smatrati ‘potrebnim iz sigurnosnih razloga ‘ kada je prevoznik taj koji je izazvao bezbednosni problem kao rezultat sopstvenih radnji”, navodi agencija u mejlu.

Taj stav pojačava odluku donešenu 8. jula, tri sedmice pre nego što je Farrell saznao da mu je uskraćena kompenzacija, kada je CTA koristio gotovo identičan jezik u sporu oko leta kod drugog avioprevoznika. Odluka regulatornog odbora u tom slučaju naglašava obaveze avio-kompanija u vezi sa planiranjem unapred “kako bi se osiguralo da prevoznik ima dovoljno osoblja na raspolaganju za obavljanje usluga koje nudi na prodaju”.

U decembarskom memorandumu, koji je objavljen na vrhuncu omikron talasa , Air Canada je rekla: “Odmah na snazi, otkazivanje letova zbog posade smatra se kao otkazivanje radi sigurnosti.”

“Klijenti pogođeni ovim otkazivanjem letova i dalje će imati pravo na standardne tretmane kao što su hotelski smeštaj, obroci itd., ali više neće imati pravo na APPR zahteve/novčanu kompenzaciju.”

Direktiva osoblju kaže da će taj stav biti “privremen”. Ali Air Canada je u mejlu od 25. jula potvrdila da politika “ostaje na snazi ​​s obzirom na kontinuirane okolnosti uzrokovane varijantama COVID-a”.

Gabor Lukacs, predsednik grupe za zagovaranje prava putnika u avio prometu, rekao je da Air Canada “nezakonito” iskorištava povelju o pravima putnika kako bi izbegla plaćanje kompenzacije i pozvao je regulatorno telo za transport na strožiju kontrolu.

“Oni pogrešno klasifikuju stvari koje očigledno nisu bezbednosno pitanje”, rekao je on o najvećoj kanadskoj avio-kompaniji, nazvavši tu politiku “neverovatnom”.

Potrošači mogu osporiti odbijanje potraživanja od strane aviokompanije putem žalbe CTA-u. Međutim, zaostatak agencije premašio je 15.300 žalbi u vezi sa avio prevozom u maju.

Lukacs je takođe napomenuo da propisi Evropske unije ne isključuju sigurnosne razloge iz situacija koje zahtevaju nadoknadu u slučaju otkazivanja ili kašnjenja. Isplate su isključene samo kao rezultat “vanrednih okolnosti”, kao što su vremenske prilike ili politička nestabilnost.

“Ovaj dokument, zajedno s prethodnim izjavama i ponašanjem od početka pandemije, pokazuje da je prioritet Air Canada jasno pokušati ograničiti troškove otkazivanja letova umesto pružanja dobre usluge svojim klijentima”, Sylvie De Bellefeuille, advokat grupe Option consommateurs sa sedištem u Kvebeku, rekao je nakon pregleda kopije direktive.

Ona je rekla da Air Canada ima za cilj da odvrati putnike od traženja odštete. “Ova taktika, po našem mišljenju, ne pokazuje da je kompaniji stalo do svojih putnika.”

Air Canada se ne slaže s tom karakterizacijom.

“Air Kanada je imala i nastavlja da ima više zaposlenih proporcionalno svom rasporedu letenja u poređenju sa pre pandemije”, navodi kompanija u saopštenju poslatom e-poštom, ukazujući da je učinila sve što je mogla da se pripremi za operativne probleme.

“Air Canada sledi sve direktive javnog zdravlja kao deo svoje sigurnosne kulture, a tokom Omicron talasa prošle zime koji je uticao na dostupnost pojedinih članova posade, revidirali smo našu politiku kako bismo bolje pomogli klijentima u njihovim putovanjima uz poboljšane nivoe brige za korisnike za otkazivanje letova vezanih za posade koje se bore s COVID-om.”

John Gradek, šef programa upravljanja avijacijom Univerziteta McGill, rekao je da je agencija za transport delimično odgovorna za “debakl” jer je uspostavila labavija pravila od onih u Evropi i Sjedinjenim Državama.

“Prevoznici ulažu velike napore da upiru prstom i tvrde da su kašnjenja van njihove kontrole kako bi smanjili odgovornost”, rekao je on u e-poruci.

SERBIANNEWS/CANADA

Traže generalnog direktora za bombone: Posao mogu da rade i šestogodišnjaci

0

Jedan oglas za posao u Kanadi privukao je veliko interesovanje jer se traži takozvani “generalni direktor za bombone”.

Jedna kanadska kompanija traži osobu, koja mora biti starija od pet godina, a mesečno mora da proba oko 3.500 komada slatkiša.

Za ovaj “slatki” posao predviđena je godišnja plata u visini od 100.000 kanadskih dolara.

Posao se, kako se navodi u oglasu, može obavljati i kod kuće, ali je uslov da kandidat mora da živi na severu američkog kontinenta.

Portparolka kompanije Vanesa Janakijevski-Rebelo objasnila je da ta firma ima već tri osobe koje testiraju bombone i da traži šefa. Zadatak bi bio da, kroz testiranje slatkiša, odobri nove proizvode.

Na oglas se, u roku od dve nedelje, javilo već više od 100.000 osoba.          “Većina kandidata su odrasli, ali među njima ima i 25 odsto dece“, navela je ona.

61. Dragačevski sabor trubača u Guči: “Sa Ovčara i Kablara”, finalno takmičenje

0

Za najprestižnije titule i nagrade ovogodišnjeg sabora nadmetaće se osamnaest orkestara iz Srbije. Direktan prenos finalnog trubačkog takmičenja pratite na RTS 2 i Prvom programu Radio Beograda, od 18.00 časova

Stručni žiri Dragačevskog sabora trubača, svake godine bira pobednike u različitim takmičarskim kategorijama: Nagrada najboljem bubnjaru, Nagrada najboljem basisti, Nagrada najboljem tenoristi, Nagrada za najbolje odsviranu pesmu, Nagrada za najbolje odsvirano kolo, treće mesto u kategoriji orkestara, drugo mesto u kategoriji orkestara, drugo mesto u kategoriji trubača – “Druga truba”, Nagrada za najizvornije muziciranje, Prvo mesto u kategoriji orkestara, Prvo mesto u kategoriji trubača – “Prva truba”, a ustanovljena je i nagrada publike “Zlatna truba”, koju dodeljuje žiri akreditovanih novinara.

U muzeju Dragačevskog sabora trubača čuva se sećanje u na sve dosadašnje pobednike takmičarskog programa legendarnog festivala

U muzeju Dragačevskog sabora trubača čuva se sećanje u na sve dosadašnje pobednike takmičarskog programa legendarnog festivala

Guča je prestonica trube od 1961. godine, kada je prvi put održan Dragačevski sabor trubača. Prvi nosilac priznanja “Prva truba” na tom prvom saboru bio je Desimir Perišić, a nagradu “Najbolji orkestar” osvojio je muzički sastav Toma Jovanovića.

Festival trube u Guči je jedna od najvećih i najposećenijih muzičkih manifestacija u Evropi, prepoznatljiva po predstavljanju autentičnog narodnog stvaralaštva i jedinstvenoj muzici srpskih i međunarodnih trubačkih orkestara. Našao se svojevremeno i na internet stranici popularnog magazina “National Geographic”, među deset najvažnijih događaja u svetu…

61. Dragčevski sabor trubača u Guči – finale takmičarskog programa, prenos nedelja 7. avgust – direktan prenos od 18.00 časova, RTS 2 i Radio Beograd 1

“Orlići” podbacili, Španija u finalu Evropskog prvenstva

0

Muška juniorska košarkaška reprezentacija Srbije ubedljivo je poražena od Španije u polufinalu Evropskog prvenstva u turskom Izmiru sa 60:38 (12:7, 19:6, 19:10, 10:15). U borbi za treće mesto “orlići” će igrati protiv Slovenije.

Selekcija Srbije do 18 godina boriće se u nedelju (17.15) za bronzanu medalju protiv Slovenije, koja je u polufinalnom duelu poražena od Turske 79:64.

Već posle prvog poluvremena bilo je jasno da izabranici selektora Vladimira Đokića neće moći do borbe do zlato jer je protivnik bio znatno bolji, pa su srpski košarkaši na pauzu otišli za zaostatkom od 18 poena – 31:13.

Španija je u nastavku meča samo uvećavala prednost koja je iznosila maksimalnih 31 poen razlike početkom poslednje deonice.

Najefikasniji u selekciji Srbije bio je Lazar Đoković sa 13 poena, a Marko Đapa dodao je sedam poena.

U pobedničkom timu istakao se Isan Almansa sa 21 poenom.

Angelina Topić bronzana na šampionatu sveta u Kaliju

0

Srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju u skoku uvis na Svetskom prvenstvu za mlađe seniorke (do 20 godina) u Kaliju.

Angelina Topić je osvojila bronzanu medalju na šampionatu sveta za mlađe seniorke, pošto je na takmičenju u Kaliju preskočila 1,93 metra.

Ćerka nekadašnjeg šampiona u skoku uvis Dragutina Topića imala je slabiji rezultat od dve takmičarke – zlato je osvojila Estonka Brus sa preskočenih 1,95, dok se srebrom okitila Holanđanka Verman sa 1,93, ali iz manjeg broja pokušaja.

Zorana Rokavec je u finalu završila takmičenje na desetom mestu, sa preskočenih 1,75 metara.