17.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 846

Srbobranski paori otišli sa blokade: Ne želimo da dajemo legitimitet Vučiću

0
Izvor: N1 Beograd

Petnaestak traktora srbobranskih paora vratilo se u opštinu Srbobran. Njihov predstavnik, Đorđe Grujić, koji je inače doterao prvi traktor ispred zgrade banovine u Novom Sadu pre osam dana, rekao je da ne želi da izneveri svoje ljude, obraz i porodicu i da ne želi da daje legitimitet predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da odlučuje o stvarima za koje nije nadležan.

Grujić je rekao da je od svega napravljena politička igranka, da je u to sumnjao već neko vreme, kao i da su se organizaciju protesta umešali ljudi bliski režimu i da mu je to potvrđeno sada, kada se pojavilo ime Aleksandra Vučića, kao, kako je rekao, velikog spasitelja.

Blokade u Novom Sadu se nastavljaju, ali sa manjim brojem traktora, pošto su traktori srbobranskih paora napustili blokade.

Podsetimo, poljoprivrednik i učesnik pregovora sa Vladom Srbije, Mileta Slankamenac, izjavio je da će od sada komunikacija ratara sa predstavnicima vlasti ići „prvo i direktno“ preko predsednika Aleksandra Vučića.

„Zato što on jedini može da smiri te terijere u Vladi“, rekao je Slankamenac u emsiji Studio Live na N1.

Koliki treba da bude minimalac u Srbiji da bi od njega moglo da se preživi

0

Minimalnu zaradu u Srbiji je moguće povećati, ali uz ispunjenje konkretnih uslova po pitanju iznosa poreza i doprinosa, kako poslodavci ne bi bankrotirali, izjavila je predstavnica udruženja Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije Milena Amon.

Kako je istakla, potrebno je drastično smanjiti poreze i doprinose, a potom tu razliku uračunati u iznos minimalne zarade koji se isplaćuje radnicima, a istog je mišljenja 87 odsto preduzeća koja su učestvovala u anketi koju je sprovela Unije poslodavaca Srbije, preneo je portal Nova.rs.

Kako je opterećenje porezima i doprinosima između 55,7 i 57,05 odsto, u zavisnosti od broja radnih sati u mesecu, Amon je istakla da je „suludo“ da poslodavci plaćaju tolike namete. Ona je rekla da bi umesto 33.804,96 dinara, koliko je u julu iznosio minimalac, ovaj iznos trebalo da bude do 53.871 dinara. To bi, prema njenim rečima, bilo rešenje koje bi odgovaralo i zaposlenima i poslodavcima.

„Ovo je neophodno uraditi kako bi svaki zaposleni koji prima minimalnu zaradu mogao da ima normalnu egzistenciju, jer to sada nije moguće“, rekla je Amon.

Ona je dodala da predlog Vlade Srbije da minimalac iznosi 40.000 dinara mesečno nije u skladu sa minimalnom potrošačkom korpom, te da je ova dva neophodno uskladiti. Na pitanje da li misli da će ovogodišnji pregovori doneti drastičnu promenu i povećanje minimalca kakvim bi svi bili zadovoljni, Amon priznaje da nije optimista.

„Ne verujem da će od ovih pregovora biti išta. Pre svega je potrebna sveobuhvatna reforma poreskog sistema, a za sada, barem meni, ne deluje da će se ovo dogoditi u narednih mesec dana“, zaključila je Amon.

Aktivnost koja može da pogorša post kovid sindrom

0
woman using dumbbells

Simptomi koranovirusa mogu da budu blagi, umereni i teški. Takođe, neki ljudi nemaju simptome iako su zaraženi. Ali, kako upozoravaju stručnjaci, nakon prestanka zaraze ne znači da je osoba potpuna zdrava, neki ljudi osećaju simptome po nekoliko meseci.

Najnovije britansko istraživanje pokazalo je da je od 500 učesnika sa post kovid sindromom 75 odsto izjavilo kako im je vežbanje pogoršalo simptome.

Stručnjaci savetuju da bi trebalo da prođe najmanje sedam dana bez simptoma pre početka vežbanja. Takođe, najbolje je početi sa laganim treniranjem barem dve nedelje, kako navode.

Najveći rizik je miokarditis, odnosno upala srčanog mišića. Ovu bolest najčešće prouzrokuju virusi.

Američko istraživanje pokazalo je da post kovid simptomi negativno utiču na rad mitohondrija, koji imaju važnu ulogu u organizmu, pa dolazi do kardiovaskularnih problema.

Stručnjaci napominju kako svi mogu imati post kovid sindrom, nezavisno od težne simptoma tokom oboljenja. Zbog toga je izrazito važna, poručuju, post kovid briga o zdravlju.

Najmoćnija Srpkinja na svetu živi u senci i verovatno niste čuli za nju

0

Najmoćnija Srpkinja na svetu, bivša CIA agentkinja, milionerka sa Forbsove liste, žena koja je u oba braka zadržala devojačko prezime… Sve je to Fibi Novaković.

Fibi Novaković je od onih žena po čijoj biografiji bi lako mogao da bude snimljen film. Danas je ona na čelu moćne kompanije Macquarie Group, koja je među najvećim proizvođačima odbrambene tehnologije za vladu SAD. Na Forbsovoj listi žena koje su same stekle bogatstvo nalazi se na 88. mestu, sa 290 miliona dolara, dok je na 30. mestu liste najmoćnijih žena sveta, takođe prema Forbsu.

A ko je zapravo Fibi Novaković i kako je otišla tako visoko u tom „muškom svetu“?

Žena koja se trudi da živi ispod radara, skoro nikad se ne pojavljuje u javnosti i ne voli da govori za medije, u jednom od retkih javnih obraćanja je otkrila ponešto o sebi.

Otac imigrant iz Srbije
Njen otac je bio srpski imigrant koji je došao u SAD sa 17 godina sa samo 50 dolara u džepu. Znao je šest jezika, ali ne i engleski. Uspeo je da postane obaveštajac u američkom vazduhoplovstvu. Baš zbog njega Fibi se okrenula poslu u vladi, obaveštajnoj agenciji, ali i vojnoj industriji.

„Mogućnosti koje je ova zemlja pružila mom ocu zaista su mi bile usađene u ranom detinjstvu i zato zaista verujem u služenje naciji“, rekla je Fibi.

Rođena 1958, Novaković je posle srednje škole na Smit koledžu studirala liberalne umetnosti, a odatle nakon 1979. otišla u CIA.

Kada su je tokom intervjua pitali da li može da da neke detalje o tome, ona je brzo odgovorila: „Nema šanse“, ističući prisustvo ruskog ambasadora u publici, što je tada nasmejalo mnoge.

Odbili je trudnu na razgovoru za posao
Fibi je 1989. godine diplomirala i na Univerziteta u Pensilvaniji. Sa dve ćerke i trećom na putu, počela je da traži posao.

Ali njen kasniji ogroman uspeh ne znači da su je svi oduvek dočekivali raširenih ruku. Ispričala je kako su je u jednoj čeličani u sedmom mesecu trudnoće odbili na razgovoru.

„Mislim da je to bio najbrži intervju na svetu. Za otprilike 30 sekundi su rekli da ne zapošljavaju. Ja sam to shvatila kao – ne zapošljavamo vas.“

Na kraju je dobila posao u Kancelariji za upravljanje i budžet tokom mandata predesedika Buša starijeg.

Kasnije je radila za Pentagon, a u kompaniji General Dinamics je od 2001. godine. U međuvremenu je postala generalna direktoka te kompanija koja je među najvećim vojnim saradnicima vlade SAD.

Rekla je i da su je njeni roditelji vaspitali da bude skromna.

„Oni su ponosni, ali takođe imaju na umu da je najvažnije biti dobra osoba.“ Otkrila je i da voli operu, a ljubav joj je prenela baka tokom odrastanja u Nemačkoj.

Živi povučeno
„Živim u Vašingotnu već duže vreme i naučila sam da je najbolje leteti ispod radara“, rekla je ona.

O njenom privatnom životu, očekivano, ne zna se mnogo. Pisalo se kako se udavala dvaput, za čoveka po imenu Majkl Vikers, a onda 1985. za Dejvida Morisona. U oba braka zadržala je svoje devojačko prezime.

„Moj muž je moj oslonac. Ne bih mogla da radim sve ono što radim da nije bilo njega i podrške koju on pruža“, kazala je jednom.

Za najlepši ručak: Recept za ćufte u sosu

0
fried food on white ceramic plate

Sandra Pecić iz Trstenika je food blogerka koja na Instagramu deli savete o kulinarstvu, a među brojnim specijalitetima, slanim i slatkim, izdvaja se njen recept za ćufte.

„U dubljem tiganju ispržim ćufte, pa ih u istom tiganju dalje kuvam u sosu od paradajza sa svim začinima i dodacima. Peršun ne štedim. Baš jedna instant verzija, tj. ona koju najviše volim – sve skuvano u jednoj posudi.“

Sandra napominje i da je ranije pravila zapršku pržeći brašno i alevu papriku, pa sve zatim nalivala vodom i paradajzom… itd.

„Nije potrebno, zaista. Ali ćufte u sosu su jedan od recepata koji sam nasledila od babe, pa sam ga se dugo pridržavala takvog kakav mi je prvi put dospeo u ruke.“

Sastojci:
500g mlevenog junećeg mesa

1 manja glavica sitno seckanog crnog luka

1 glavica belog luka, očišćena i propasirana ili sitno iseckana

1 jaje

so, biber i peršun

50 ml kisele vode

ulje za prženje

Za sos:

500 g svežeg paradajza (oljušten i usitnjen) ili paradajz pelat iz konzerve

so, peršun

1 ravna kašičica speltinog brašna ili 1 ravna kašičica mlevenog lana

Priprema:
Testo za ćufte napraviti od navedenih sastojaka i dobro ga rukama umesiti.

Formirati ćuftice željene veličine.

U ugrejanom (ne dubokom) ulju ih pržiti sa svih strana oko pet minuta. Tada u posudu s prženim ćuftama dodati pripremljen paradajz, posoliti, začiniti i kuvati još oko 20-25 minuta. Brašno ili lan dodati pri samom kraju kuvanja.

„Serviram ih najradije uz kuvani pirinač, a uz krompir pire su neprevaziđene. To naravno, ako kombinujete ove vrste namirnica u ishrani. Sve u svemi, ćufte u sosu sa nekom salatom su bile i ostale savršen obrok.

Lovci na (nacističko) blago navodno pronašli nacističko blago vredno milione evra!

0
Lovci na (nacističko) blago, koji su (navodno) pronašli 10 tona nacističkog zlata na temeljima jedne palate iz 18. veka u Poljskoj, kažu kako su dobili dopuštenje da izvade zakopani sanduk koji bi mogao sadržavati nacistički bogati plen!…

 

Organizacija pod nazivom “Fond šlezijskog mosta” vodi iskopavanja u selu Minkowskie, tačnije oko starog staklenika u parku dvorca od 14 hektara

Smatra se da su tamo zakopana blaga, ukradena po naređenju šefa SS Hajnriha Himlera da uspostavi Četvrti rajh. U maju ove 2022. godine, grupa je otkrila metalni kanister od 1.52 metra zakopan 3 metra ispod površine.

Objavljujući video na Jutjubu 31. jula, Roman Furmaniak, iz Fondacije Silezian Bridge, rekao je:

“Uzbuđeni smo što možemo da podelimo sa vama dobijanje naše najnovije dozvole potrebne za konačno iskopavanje sanduka-kanistera.

‘Sačuvajte datum – 1. septembar! Veliki sastanak za veliki dan! Stvari se kreću, voleli bismo da to bude brzo, koliko god možemo, ali razumemo vaše nestrpljenje i dajemo sve od sebe sa onim što imamo!’

Smatra se da ovaj zakopani sanduk uključuje takozvano “zlato Breslaua” koje je nestalo iz sedišta policije u sadašnjem obližnjem poljskom gradu Vroclavu, a sanduk takođe uključuje nakit i dragocenosti iz privatnih kolekcija bogatih Nemaca koji su živeli u tom regionu tada

Da bi zaštitili svoju dragocenu imovinu od Crvene armije koja je napredovala, bogati Nemci su svoj plen predali SS-u. Lokaciju su otkrili tajni dokumenti, dnevnik SS oficira i mapa koju su lovci na blago dobili od potomaka oficira koji su pripadali tajnoj loži staroj više od 1.000 godina.

Isti dnevnik, za koji se navodi da ga je napisao visoki SS oficir, takođe otkriva lokaciju druge palate u regionu za koju se smatra da je 28 tona blaga zakopano na dnu bunara.!

Među snopom dokumenata je i pismo višeg SS oficira zvanog fon Štajn jednoj od devojaka koje su radile u palati u Minkovskom i koja je kasnije postala njegova ljubavnica.

Oficir je napisao:
“Draga moja Inge, ispuniću svoj zadatak, uz Božiju volju. Neki transporti su bili uspešni. Preostalih 48 teških sanduka Rajhsbanke i svih porodičnih sanduka vam poveravam. Samo vi znate gde se nalaze. Neka vam je Bog u pomoći, a meni pomogne, ispunite svoj zadatak.’

Na stranicama dnevnika ispisanim olovkom se kaže da identifikuju 11 lokacija širom Donje Šlezije koja je pre i tokom rata bila nemačka teritorija.

U zapisu od 12. marta 1945. koji se odnosi na blago u palati u Minkovskom kaže se:

“U oranžeriji je iskopano korito, koje je siguran “dom” za isporučene sanduke i kontejnere. 48 sanduka iz Rajhsbanke, u dobrom stanju, bilo je sakriveno, veoma dobro zatrpano zemljom i “ozelenjeno“ još živim biljkama.

‘Neka nas proviđenje čuva.’ dodaje se na kraju zapisa.

Govoreći o nedavno objavljenom video snimku, Furmaniak je rekao da su sada dobili dozvolu da podignu kanister od konzervatora poljskog nasleđa.

PROČITAJTE JOŠ…  Španski vandal penzioner uništio više od 1.000 automobila

On je izjavio: “Cilj Fondacije je da proveri priče sadržane u dnevniku, što radimo već dugi niz godina.Fondacija je konačno dobila dozvolu. Dozvola za izvođenje arheoloških radova i proveru da li su naslage još uvek tu. Ovaj zadatak nas čeka u bliskoj budućnosti.“

Dvorac u Minkovskom datira iz 18. veka kada ju je sagradio pruski general Fridrih Vilhelm fon Zajdlic. Tokom godina, nekoliko puta je menjao vlasnika, a posle rata su tu u različito vreme bile stacionirane Crvena armija i Poljska vojska. Kasnije je korišćena kao kancelarija mesnog veća, obdanište, pa čak i bioskop. Sada, u trošnom stanju i u privatnim rukama, fondacija Šleskog mosta je uzela imovinu u dugoročni zakup.

dvorac Minkowskie
dvorac Minkowskie Poljska

U maju su lovci na blago počeli da kopaju 10 tona nacističkog zlata u palati, a iskopavanje je prvobitno bilo koncentrisano na staru oranžeriju na malom delu parka palate od 14 hektara.

Tim stručnjaka pažljivo je ručno uklanjao slojeve zemlje jer se takođe tretira kao arheološko nalazište da bi se otkrili temelji oranžerije.

Grad Breslav – današnji Vroclav u Poljskoj – bio je jedan od najbogatijih u Hitlerovom Trećem rajhu. Ali, predstojeći dolazak Crvene armije značio je da su Nemci morali da sakriju tone zlata i dragocenosti.

To su uključivali bankovne depozite Rajhsbanke, kao i privatne nemačke banke, kao i depozite civila jer je stanovništvo pozivano da položi zlato, novac i nakit. Prema legendi, blago je sakupljeno u zgradi policijske uprave i spakovano u sanduke.

Potom je transportovan pod SS stražom iz Breslaua prema tadašnjem gradu Hiršbergu, današnjoj Jelenij Gori u Poljskoj, a zatim prema Sudetskim planinama Ali, ubrzo nakon polaska, trag je zamro i od tada se zlato nikada nije videlo niti čulo. Jedna od teorija je da je ukraden po Himlerovom naređenju da bi se krenulo ka stvaranju Četvrtog Rajha, prenosi Daily Mail.

Inge je bila staratelj navodnog blaga kojeg je fon Štajn imenovao da pazi na skrovište.

Da bi se stopila sa novom populacijom, Inge je promenila svoj izgled i identitet – na kraju se udala za lokalnog čoveka – i nastavila da čuva blago do svoje smrti 60 godina kasnije.

Sennheiser obećava 60 sati slušanja sa Momentum slušalicama

0

Sennheiser nije osvežio svoje slušalice za poništavanje buke od 2019. godine, ali to se danas menja. Kompanija je najavila Momentum 4, novu verziju svojih vodećih slušalica koje uključuju redizajn eksterijera, nove funkcije i neverovatnih 60 sati trajanja baterije. Štaviše, Sennheiser nudi ovaj niz ažuriranja za 50 dolara manje od Momentum 3 na svom debiju.

Prvo, dizajn koji je Sennheiser preneo kroz veći deo linije Momentum otkako je nestao. Mešavina metala i kože sa vidljivim kablovima zamenjena je za jednostavniju, više plastičnu aferu. Novi izgled je znatno manje premium od prethodnih modela Momentum. Međutim, ono što Momentum 4 možda nedostaje u estetici nadoknađuje povećana udobnost.

Neki kanadski ekonomisti predviđaju blažu recesiju a neki težu, šta to znači u praksi?

0

Uz inflaciju u porastu i namere centralne banke koja se spremna da poveća stope, kako bi se borila protiv nje, postoji jedno bitno pitanje koje Kanađani postavljaju o stanju naše ekonomije: Hoće li doći do recesije i kako bi ona izgledala?

Recesija se definiše kao dva finansijska kvartala pada ekonomske aktivnosti.

RBC predviđa da je kanadska ekonomija na putu ka “blagoj recesiji” u 2023., sa varijabilnim kretanjem na poljima kao što su nekretnine, tražnja za nezaposlene i odložene ekonomske posledice oko ograničenja pandemije, koje dovode do rasta BDP-a sa manje od 1 posto.

ŠTA JE TO BLAGA RECESIJA?

“Postoje različite nijanse recesije – od sive do tamno crne”, rekao je Sal Guatieri, viši ekonomista i direktor BMO Capital Markets, za CTVNews.ca u telefonskom intervjuu u ponedeljak.

“Naš stav je da ćemo se provući lagano. Očekujemo da će se privreda smanjiti za jedan kvartal sledeće godine i možda zaostati krajem ove godine. To bi se nazvalo recesijom rasta.”

“Recesija rasta”, objasnio je Guatieri, termin je kada je privreda toliko slaba da stopa nezaposlenosti raste za oko jedan posto tokom nekoliko godina.

“Ekonomija bi se, uglavnom, i dalje širila, ali samo ne dovoljno snažno da obezbedi posao za sve nove ljude koji ulaze u proces rada”, rekao je on.

Kada je u pitanju nedostatak osoblja koji doprinosi inflaciji, to zahteva od kompanija da plaćaju više – ne samo da privuku nove radnike, već i da zadrže postojeće osoblje, rekao je Guateri za CTVNews.ca u intervjuu u julu .

To zauzvrat može doprineti lančanoj reakciji povećanja troškova, objasnio je. Ali ako kompanije više ne mogu priuštiti da plaćaju radnike, manje radnih mesta postaje dostupno. Sve veći troškovi i manje posla pogoršavaju problem.

Guiatieri priznaje da drugi prognostičari predviđaju značajniju recesiju.

“Svodi se na dubinu. Koliko je dubok pad BDP-a? Ako je samo jedan posto, rekao bih da je to prilično blago. I takođe se svodi na trajanje. Da li je to samo par kvartala ili je rašireno preko nekoliko kvartala?

U proseku, rekao je on, ozbiljne recesije obično uključuju smanjenje BDP-a za oko tri posto, stopu nezaposlenosti koje pada oko tri posto ili više, “i to se dešava u nekoliko četvrtina”.

Konačno, objasnio je, postoji “velika recesija”.

“Možda je ovo ono što smo imali 2008. godine, tada se ekonomija smanjila prilično značajno – četiri ili pet posto u mnogim kvartalima. I kada je stopa nezaposlenosti porasla mnogo više od tri procentna poena.”

Prema RBC-ovom posebnom stambenom izveštaju , kako rast kamatnih stopa izaziva talasni efekat u kanadskoj ekonomiji, faktori kao što su nekretnine – s procenjenim smanjenjem cena nekretina za 12% sledeće godine – mogu dovesti do smanjenja bogatstva i stoga , i smanjene ekonomske aktivnosti.

Na njihovom sajtu, RBC kaže, ova recesija bi bila “kratkotrajna prema istorijskim standardima – i mogla bi se preokrenuti kada se inflacija smiri dovoljno da centralne banke snize stope”.

Ako inflacija brzo padne, bilo bi moguće da kanadska ekonomija krene u ono što se zove “meko sletanje”.

ŠTA JE TO “MEKO SLETANJE” ?

Investopedia, web stranica za finansijsku pismenost, definiše “meko sletanje” kao “ciklično usporavanje ekonomskog rasta koje izbegava recesiju”. Termin se pripisuje cilju centralnih banaka koje nastoje da podignu kamatne stope tek toliko da spreče pregrejavanje privrede zbog visoke inflacije.

„Meko sletanje može se odnositi i na postepeno, relativno bezbolno usporavanje u određenoj industriji ili ekonomskom sektoru“, objašnjava Investopedia.

Ekonomisti veruju da meko sletanje nije izvan domena mogućnosti, jer zahtevi nakon pandemije i dalje podstiču oporavak u nekoliko sektora, navodi RBC u izveštaju .

“Kanađani nastavljaju da podstiču oporavak u sektoru putovanja i ugostiteljstva. I više globalne cene roba podstakle su rudarski sektor. Ali kompanije se bore da pronađu radnike koji su im potrebni za proširenje proizvodnje.”

Dakle, dok Kanađani nastavljaju da osećaju ekonomski uticaj kada odu na benzinske pumpe ili prodavnice prehrambenih proizvoda, recesija bi mogla biti „blaga“, ali ekonomska realnost kaže– sa nedostatkom osoblja i većim troškovima i manjim bogatstvom – recesija neće biti tako blaga.

Postoji reč za ovo. To se zove “vibecesija”.

ŠTA JE “VIBECESSION”?

Termin je skovala Kyla Scanlon, pisac i influencer, a pripisuje se javnoj interpretaciji ekonomske stvarnosti.

Scanlon tvrdi da “kako se osećate utiče na to kako se svi osećaju”, rekla je, držeći da je raspoloženje potrošača glavna komponenta rasta BDP-a.

“Uzimamo iskustvo i dokaze, oblikujemo očekivanja, što iskrivljuje percepciju i deluje kao prisilna funkcija za interpretaciju”, napisala je na svojoj stranici.

“Dakle, kada se ljudi osećaju loše (kao što se trenutno osećaju) mogli bi povući neke aspekte potrošnje – kao što smo videli. Inflacija je bauk u prostoriji.”

WealthSimple, koji je razbio koncept “vibecesije” u biltenu, smatra taj koncept inverznim od mekog sletanja.

U kontekstu kanadske ekonomije – s visokim otplatama kredita i rastućim računima za namirnice – „vibecesija“ bi na kraju dovela do pada inflacije dovoljno da spreči centralnu banku da podigne kamatne stope, ali će zadržati pogoršano raspoloženje potrošača u celoj zemlji, objašnjava WealthSimple.

U telefonskom intervjuu, Guiatieri je istakao da “postoje drugi [ekonomisti] koji predviđaju pravu recesiju — pad BDP-a za dve četvrtine ili širi pad ekonomske aktivnosti.”

SERBIANNEWS/CANADA

Prodaja nekretnina opala je za 5,3% u julu, vrativši se na nivoe pre COVID-a

0

Kanadsko stambeno tržište nastavilo je da se hladi u julu, sa prosečnom cenom nekretnine od 629.971 dolara, cifra koja je opala za 104.000 dolara, ako se izuzmu tržišta u Torontu i Vancouveru, koji nastupaju sa prosečnom junskom cenom od 665.850 dolara.

Obim prodaje takođe je opao, za 5,3% na mesečnoj bazi. Ovo je označilo najmanji pad prodaje otkako je stambena aktivnost počela usporavati pre pet meseci, prema mesečnom izveštaju o stambenoj statistici koji je u ponedeljak objavila kanadska asocijacija za nekretnine (CREA).

Izveštaj pokazuje da se stambena aktivnost vraća na nivo pre pandemije i da se tržište nekretnina nastavlja stabilizovati nakon dve pandemijske godine koje su zapalile kanadsku stambenu aktivnost rekordnim cenama i sa obimom prodaje.

Taj požar je zatim ugašen kada je Banka Kanade početkom 2022. povećala kamatne stope, povisivši cene kredita i dajući kupcima manje novca.

GTA, Greater Vancouver i Fraser Valley, Calgary i Edmonton predvodili su pad prodaje kuća, koji se dogodio na tri četvrtine svih lokalnih tržišta, navodi se u saopštenju CREA.

“U julu je nastavljen trend koje posmatramo već nekoliko meseci; prodaja se smanjuje i cene smanjuju u nekim relativno skupljim delovima zemlje, kao i na mestima gde su cene najviše porasle u poslednje dve godine”, Predsednica CREA-e Jill Oudil rekla je u izveštaju nacionalne statistike.

Dodala je da, iako snažna potražnja s početka ove godine nije izbledjela, “neki kupci će verovatno ostati po strani dok ne vide šta se dešava sa troškovima kredita i cenama. Kako ponovo uđu na tržište, naći će nešto više selekcije, ali ne onoliko koliko bi se moglo očekivati.”

Novouvrštene nekretnine su takođe opale za 5,3 posto – što je ista cifra, uzgred rečeno, kao i pad prodaje kuća – što ukazuje da neki prodavci “igraju igru ​​čekanja”, kaže Shaun Cathcart, viši ekonomista CREA-e.

Cene padaju, ali su i dalje pozitivne u odnosu na prethodnu godinu

Robert Hogue, pomoćnik glavnog ekonomiste u RBC-u, rekao je za CBC News da izveštaj pokazuje da je tržište ” u modu pune korekcije”.

“Ali ono što vidimo u julu je da se deo te slabosti takođe počinje širiti po celoj zemlji, što smo i očekivali, s obzirom na to da više kamatne stope pogađaju gotovo svakog kupca od obale do obale”, rekao je.

“Relativno je veća ponuda u odnosu na mesta gde je potražnja mekša, a cene takođe počinju da slabe, posebno u Ontariju.”

MLS indeks cena kuća, koji prilagođava nacionalne brojke prema obimu i vrsti stambenog prostora tako da Toronto i Vancouver ne utiču neproporcionalno na ukupnu sliku, pao je za 1,7 posto na mesečnom nivou, ali je i dalje u pozitivnom modu za 10,9 posto u odnosu na godišnji nivo.

CREA statistika pokazuje pad cena u julu u Ontariju i BC, i mali pad u Kvebeku, dok su Prerije ostale stabilne. U Atlantik Kanadi, Halifax-Darmouth je blago pao, dok je ostatak regiona nastavio da beleži rast cena sporim, ali stabilnim tempom.

Hogue je napomenuo da manja tržišta, koja su doživela nagli porast cena tokom pandemije, sada doživljavaju značajnu korekciju: među njima su gradovi u Ontariju poput Cambridge-a, Brantforda i Londona.

Dok su tržišta širom zemlje bila u suštini sinhronizovana tokom pandemije, u budućnosti će biti “raznolikosti ishoda” na kanadskim stambenim tržištima, rekao je on.

Stvarna prosečna državna prodajna cena, bez sezonskih prilagođavanja, u julu je zabeležila pad od 5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Calgary beleži priliv kupaca van grada

Calgary beleži priliv kupaca van provincije, posebno iz Ontarija i BC-a, prema Len T. Wongu, prodavaču nekretnina iz Calgary-ja. Dok se stambena aktivnost Toronta i Vancouvera značajno promenila tokom pandemije, Calgary je zadržao relativno stabilno tržište dok su ljudi pokušavali promeniti svoj životni stil.

“Mislim da su mnogi ljudi radili tako, da su uzimali novac i prepoznali Albertu kao kvalitetu investiciju”, rekao je Wong.

Kuće koje se prodaju za 600.000 dolara u Calgary-ju ili Airdrie-ju, AB, dodao je Wong, vrede više od milion dolara u Ontariju ili BC-u. U nekim slučajevima, prodavci dobijaju ponude od 100.000 dolara više od tražene cene.

Kako se od Banke Kanade očekuje još povećanje kamatnih stopa kako bi se smirila inflacija, potencijalnim kupcima će biti teže da se kvalifikuju za kredit.

“Osećam se kao opasno vreme za kupovinu”

Marshall Smith, kupac koji se preselio u regiju Kootenay u BC-u pre više od godinu dana u potrazi za pristupačnošću stanovanja, rekao je da još uvek gleda kako cene donekle omekšavaju. Iako je potražnja velika u manjim gradovima, zalihe su ograničene, kaže Smith.

“Proveravam svako jutro”, rekao je.

Pristupačne kuće u regionu često su “zaista blizu raspadanja”, rekao je, napominjući da će “koštati mnogo novca da se poprave”.

Iznajmljivanje je izazovna opcija u ovoj oblasti, rekao je Smith, zbog nedostatka kontrole stanarine i visoke stope fluktuacije koju podržavaju studenti i sezonski radnici. Njegova preferencija je da potroši manje na povećanje kamatne stope u kratkom roku, umesto da plati više novca u slučaju da mora ponovo uzimati stambeni kredit za nekoliko godina.

“Samo – sve je veoma uznemirujuće. Imam osećaj da je opasno vreme za kupovinu.”

SERBIANNEWS/CANADA

Naučnici: Postoje tri različita tipa produženog kovida

0

Britanski naučnici tvrde da postoje tri različita tipa produženog kovida, svaki sa svojim grupom simptoma.

Naučnici su istražili specifičnosti 1.459 bolesnika sa produženim kovidom, koji autori studije definišu kao osećanje simptoma najmanje 84 dana nakon zaraze.

Ustanovili su, tvrde, da se ljudi sa produženim kovidom mogu svrstati u tri osnovne grupe.

Oni sa neurološkim simptomima poput umora, moždne magle i glavobolje. Ti simptomi najčešće se pronalaze kod ljudi koji su se zarazili varijantama alfa i delta.

U drugoj grupi su oni sa respiratornim simptomima, uključujući bol u grudima i kratak dah. To su najviše iskusili ljudi koji su se zarazili originalnom vuhanskom varijantom virusa.

U trećoj grupi su raznoliki simptomi i uključuju lupanje srca, bol u mišićima i promene na koži, kažu naučnici Kraljevskog koledža u Londonu.

„Podaci dobijeni istraživanjem jasno pokazuju da produženi kovid nije jedinstven već ima nekoliko podtipova“, rekla je glavna autorka dr Kler Stivens i dodala da „razumevanje uzročnika i podtipova može da pomogne u personalizaciji dijagnostikovanja i lečenja“.