15.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 847

Komersant: Rusija traži od Srbije da se opredeli

0
IZVOR: Sputnik/Alexei Druzhinin/Kremlin via REUTERS

Izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića o tome da Srbiji nisu potrebne ničije vojne baze zvučala je prilično suzdržano i doživljena je kao njegova namera da, s jedne strane, ne forsira temu ruske vojne baze, a da sa druge ne kvari odnose sa Moskvom, ocenjuje moskovski dnevnik Komersant.

Dnevnik dodaje da je Vučić time razjasnio pitanje koje je zabrinjavalo mnoge u Srbiji i inostranstvu – da li će Rusija napraviti sopstvenu vojnu bazu na teritoriji Srbije. O postojanju ovakvih planova u Srbiji se razgovaralo posle izjave ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Bocan-Harčenka koju je dao početkom prošle nedelje, podseća list.

Izjava ambasadora podigla je veliku buku u Srbiji. Mnogi srpski mediji i stručnjaci odmah su zamerili Rusiji da „širenjem informacija o ruskoj vojnoj bazi namerno podriva interese Srbije u trenutku kada je pod velikom pažnjom Zapada u vezi sa formiranjem nove vlade i odluka o pridruživanju sankcijama“ protiv Rusije, dodaje list.

Izvori Komersanta u Beogradu, koji su, kako navodi, upoznati sa stavom srpskih vlasti, oprezne izjave predsednika objašnjavaju nedavnom intenziviranom vojnom saradnjom Srbije i SAD, pre svega u vojnoj bazi Jug kod Bujanovca na jugu zemlje.

Zanimljivo je da je izjava ruskog ambasadora, koja je podigla toliku buku u Srbiji, usledila samo nedelju dana posle izjave predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka o politici zvaničnog Beograda, piše list i citira izjavu Aleksandra Lukašenka da bi Srbija želela da sedi na tri stolice – EU, SAD, Rusija, ali da „to više neće moći“.

„U Srbiji su ove reči gotovo jednoglasno ocenjene kao poziv Beogradu da stane na stranu Moskve u aktuelnoj geopolitičkoj konfrontaciji, koji je ona uputila preko svog beloruskog saveznika“, navodi Komersant.

List navodi reči spoljnopolitičkog eksperta, bivšeg ambasadora u Belorusiji Srećka Đukića da je vlasti Srbije odavno trebalo da shvate da ne mogu dugo da sede na tri stolice i da vode nojevu politiku zabijanja glave u pesak, jer to neće uspeti ni na jednoj strani.

„Ipak, Đukić smatra da je u narednim mesecima malo verovatno da će kardinalne promene u takvoj politici Beograda biti stvarne – sve dok stolice ne počnu da se razmiču“, dodaje Komersant.

Postignut delimičan dogovor poljoprivrednika i Vlade, blokade se nastavljaju

0

Posle skoro devet sati pregovora u Vladi je završen sastanak nezadovoljnih poljoprivrednika sa premijerkom Anom Brnabić. Konačnog dogovora nema, saopštili su poljoprivrednici posle sastanka u Vladi, ali su precizirali da je došlo do dogovora o premijama za mleko i da su na dobrom putu da dođu do kompromisa i za otkupnu cenu suncokreta. Od blokada, kako su poručili, neće odustati, ali su spremni da omoguće prohodnost saobraćaja kao znak “dobre volje”. Pregovori sa predstavnicima Vlade biće nastavljeni narednih dana.

„Nismo se našli oko cene suncokreta, ali smo, mi mislimo, jako blizu i nadamo se da će u narednom periodu da to sve bude rešeno“, rekao je novinarima ispred Vlade Jovan Jovanov, predstavnik poljoprivrednika iz okoline Pančeva.

Vlada, premijerka, resorni ministar i pomoćnici ministra su tokom celog dana, prema njegovim rečima, bili konstruktivni.

„Gledali su kako god mogu da nam izađu u susret. Mi se samo nadamo da će to u narednom, hajde da kažemo, kratkom periodu da se završi, da se nađemo možda ponovo, i da to bude gotovo“, dodao je Jovanov.

Blokade će, prema njegovim rečima, biti nastavljena, ali su poljoprivrednici spremni da pokažu „dobru volju“ i omoguće prohodnost saobraćaja na određeno vreme.

Poljoprivrednici su rekli i da problemi sa kojima se suočavaju nisu od juče, i stoga su apelovali na državu da im ovog puta izađe u susret kako bi se što pre vratili na posao na njivama.

Podsetimo, ratari traže 700 evra po toni suncokreta, dok je poslednja ponuda Vlade bila 533 evra po toni. Od države traže i da se ukinu akcize na gorivo za zemljoradnike na količinu do 100 litara po hektaru i da se ograniče marže na suncokretovo ulje.

Vlada je prethodno ispunila njihov zahtev da se ukine zabrana izvoza jestivog ulja, kao i da ih policija ne tereti zbog prethodnih protesta i blokada saobraćaja.

Nedimović: Razgovori su bili teški, nadam se kompromisu
Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović izjavio je da je sastanak sa poljoprivrednicima trajao devet sati i da je na kratko prekinut jer su poljoprivrednici hteli da obaveste svoje kolege o rezultatima, ali da će biti nastavljen čim predstavnici poljoprivrednika budu spremni.

On je za RTS rekao da će ministri i predstavnici Privredne komore Srbije biti u zgradi vlade cele noći i sutra, sa ciljem da se postigne dogovor.

„Razgovori su bili teški, i mora da se zna da budžet Srbije nije ćup bez dna da može ko koliko hoće da zahvati i da vlada ne može da garantuje cenu poljoprivrednih proizvoda, ali postigli smo saglasnost oko premije za mleko i oko podrške vezano za gorivo“, rekao je Nedimović.

On je istakao da su poljoprivrednicima ponudjene cene bolje nego što dobijaju proizvodjači u Hrvatskoj ili Bugarskoj i izrazio nadu da će dogovor bit postignut kao što je postignut sa malinarima i ostalim proizvodjačima kao i da će svi imati sluha za kompromis.

Srebro za Sinančevića u bacanju kugle na Evropskom prvenstvu

0

Armin Sinančević osvojio srebrnu medalju u bacanju kugle na Evropskom prvenstvu u Minhenu. Prvi je bio Hrvat Filip Mihaljević, a treći Čeh Tomaš Stanek. Asmir Kolašinac osmi.

Armin Sinančević je osvojio prvu medalju za Srbiju na EP u Minhenu, dok je Asmir Kolašinac morao da se u ovakvoj konkurenciji zadovolji sa osmim mestom.

Velika borba tokom celog finala vodila se između trojice prvoplasiranih. Na kraju slavio je Hrvat Mihaljević najboljim hicem koji je ostvario u poslednjoj seriji – 21.88.

Naš Armin Sinančević je do druge pozicije stigao hicem iz pete serije 21.39. Trećeplasirani Stanek je dobacio do 21.26 u trećoj seriji.

Armin Sinanćević osvojio srebrnu medalju na EP

Asmir Kolašinac je najbolji hitac imao u šestoj seriji 20.15.

Sedmoro povređenih u udesu u Bugarskoj stiglo u Srbiju

0

Teže povređeni dečaci u saobraćajnoj nezgodi u Bugarskoj prebačeni su iz bolnice u Staroj Zagori u Sofiju na dalje lečenje. Sedmoro povređenih stiglo je u Srbiju. Deca su prebačena na kliniku u Tiršovoj.

Medicinske ekipe Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu dočekale su sanitetskim vozilima sedmoro povređenih na prelazu Gradina, gde su ih preuzele od bugarskih kolega.

Kako je potvrđeno RTS-u u niškom Kliničkom centru, ekipe su ih pratile do Beograda.

“Oni su svi stabilnog zdravstvenog stanja, mi ćemo pratiti njihove vitalne parametre od ovog trenutka, pa na dalje. Svakako je ovo veliki stres za decu i srednjeg i mlađeg uzrasta. Mi ćemo biti tu da pružimo svu potrebnu podršku, a dalje lečenje će svakako se nastaviti u zdravstvenim ustanovama u Srbiji”, kaže Dejan Milenković iz niškog Kliničkog centra.

Deca su prebačena na kliniku u Tiršovoj. Najteže povređeni ostaju u Bugarskoj.

U Tiršovoj kažu da su deca stabilnog opšteg stanja i da ne očekuju da će se njihovo stanje komplikovati. Na osnovu tipa povreda zaključuju da će biti zadržani 48 sati.

Njima je u Univerzitetskoj dečjoj klinici izvršen detaljan klinički pregled i urađena radiološka dijagnostika, odnosno, ponovljeni su skeneri, kaže direktor klinike dr Siniša Dučić. Troje dece, prema njegovim rečima. ima komocioni sindrom, jedno prelom lakta, dve devojčice imaju više povreda glave i vrata.

Ministar Lončar, koji je sa svojim kolegom iz Bugarske ranije obišao povređene koji su bili u bolnici u Staroj Zagori u Bugarskoj, istakao je da je razgovarao sa decom i odraslima i da se operisano dete oseća dobro.

Lončar je tom prilikom rekao za RTS da se dva dečaka od 10 i 11 godina nalaze u intenzivnoj nezi, da je dečak od 10 godina imao operaciju noge i da je dobro, a da drugi dečak ima više povreda od kojih je dominantna povreda glave, i oni će biti prebačeni u Sofiju na dalje lečenje.

Dvanaestoro dece i dvoje odraslih je povređeno kada je srpski autobus upao u jarak i prevrnuo se na auto-putu za Sofiju u Bugarskoj.

Među povređenima je najviše dece koja su, kako je potvrdio, uglavnom članovi folklornog ansambla JU-LIRA iz Batajnice.

Deca su se vraćala sa festivala u Nesebaru i sa njima su bili njihovi roditelji.

Uzrok nesreće se još ne zna, a prema svedočenju jedne putnice, autobus je sleteo s puta u trenutku kada se vozač nagnuo da spusti sedište suvozača, kako bi na njega seo roditelj sa detetom kome je pozlilo.

Astronomi detaljno proučili život Sunca, a ovako se priča završava

0

Jednog dana, naše Sunce će umreti. Pošto smo mi stanovnici Sunčevog planetarnog sistema, pitanje kada i kako će se to desiti, veoma nas zanima. Naravno, malo je verovatno da ćemo biti tu da to doživimo ali, pošto je ovo naš dom, želimo da znamo šta će na kraju sa njim biti.

Osim zadovoljenja puke radoznalosti, modeli evolucije zvezda mogu nam pomoći da razumemo kosmos i naše sopstveno mesto u njemu.

„Ako ne razumemo sopstveno Sunce – a ima mnogo stvari koje o njemu ne znamo – kako možemo očekivati da razumemo sve druge zvezde koje čine našu divnu galaksiju“, naglašava astronom Orla Krivi iz Opservatorije na Azurnoj obali u Francuskoj.

Već do detalja znamo šta će se u budućnosti događati sa našim Suncem. Nastaviće da se zagreva u narednih nekoliko milijardi godina, i na kraju će ostati bez vodonika u svom jezgru.

Jezgro će početi da se skuplja, što će dovesti još više vodonika oko jezgra, i formirati vodoničnu školjku. Onda će ovaj vodonik početi da se fuzioniše i baca helijim u jezgro – što je proces koji se naziva sagorevanje školjke.

Tokom ovih procesa, spoljašnja atmosfera Sunca će se proširiti, možda čak i do Marsove orbite, pretvarajući ga u crvenog džina. Na kraju će mu ponestati vodonika i helijuma, izbaciće sav svoj spoljašnji materijal i formirati planetarnu maglinu, a jezgro će se pretvoriti u belog patuljka, kome će trebati trilioni godina da se potpuno ohladi.

Ali vreme završetka života zvezde zavisi od njenih individualnih karakteristika. Što se našeg Sunca tiče, za procenu vremena kada će stvari krenuti nizbrdo uvek su nam dragoceni različiti podaci.

Najbolji način da se to dokuči je traženje zvezda nalik Suncu u različitim fazama njihovog života u Mlečnom putu, a zatim te podatke utkati u vremensku liniju koja predstavlja prošlost i budućnost naše zvezde.

Zahvaljujući najnovijim podacima koje je objavila Evropska svemirska agencija u okviru projekta “Gaia” koji mapira istoriju Mlečnog puta, sada imamo najdetaljniji vremenski okvir života našeg Sunca do sada.

Primarna misija projekta “Gaia” je da mapira Mlečni put što je preciznije moguće, a za taj zadatak se koriste najsavremeniji instrumenti. Prati se položaj i kretanje zvezda na nebu, uz detaljna zapažanja sjaja i spektralne klasifikacije svake zvezde.

Ove vrednosti se mogu koristiti za određivanje faktora kao što su hemijski sastav i temperatura. Takođe se mogu predstaviti na grafikonu poznatom kao Hercšprung-Raselov dijagram, koji daje procenu starosti zvezde.

Sunce se nalazi na glavnoj sekvenci pri luminoznosti 1 na Hercšprung-Raselovom dijagra
Masa zvezde se zapravo ne menja kako stari, ali njihova temperatura zbog nuklearne fuzije koja se odvija u jezgru, se značajno menja, što se beleži kao promene u sjaju.

Naše Sunce je klasifikovano kao zvezda glavne sekvence tipa Ge, ili žuti patuljak (iako zapravo nije žuto), i prilično je tipičan primer te vrste.

Staro je oko 4,57 milijardi godina, ili otprilike na polovini svog životnog veka glavne sekvence. Takođe je sposoban za termonuklearnu fuziju jezgra, stvarajući površinsku temperaturu od 5.772 Kelvina. To znači da bi gledanje na druge zvezde tipa G trebalo da nam da prilično dobru ideju o tome kako će naše Sunce da nastavi da troši svoje gorivo i kada bi na kraju moglo da nestane.

Astronom Orla Krivi i njen tim su u najpre počeli da češljaju podatke iz projekta “Gaia” jer su želeli precizna posmatranja zvezda sa relativno ‘hladnijim’ temperaturama – između 3.000 i 10.000 Kelvina. To je zato što zvezde sa niskim temperaturama imaju tendenciju da budu manje i žive duže od onih toplijih. Posmatranje hladnijih zvezda, stoga, potencijalno može otkriti više o istoriji i zvezdanoj evoluciji Mlečnog puta i šireg Univerzuma.

Pošto ovaj temperaturni opseg uključuje zvezde poput Sunca, podaci bi se mogli koristiti za pronalaženje zvezda sa sličnom masom i hemijskim sastavom kao Sunce. Ovo je rezultiralo sa 5.863 zvezde nalik Suncu na celom Hercšprung-Raselovom dijagramu, od veoma mladih do veoma starih.

Identifikujući samo zvezde koje najviše nalikuju Suncu, Krivi i njene kolege su uspele da potvrde vreme njegovog nestanka.

U velikoj meri u skladu sa prethodnim projekcijama životnog veka Sunca, njegova temperatura će dostići vrhunac na oko osam milijardi godina starosti. Transformisaće se u zvezdu crvenog džina kada bude staro oko 10 do 11 milijardi godina.

Sudeći po ovim podacima, životu na Zemlji, ostalo je na raspolaganju samo oko milijardu godina, osim ako ne uradimo nešto katastrofalno glupo, ili nam se nešto katastrofalno ne dogodi. To je zato što Sunce povećava sjaj za oko 10 odsto svakih milijardu godina; što znači da se i temperatura povećava. Ta promena deluje kao prilično mala, ali će učiniti Zemlju nenastanjivom za život kakav poznajemo.

Ali za astronome ima još posla. Novi “Gaia” katalog zvezda sličnih Suncu mogao bi, za početak, da nam kaže više o tome kako i zašto smo uopšte ovde. Možemo naučiti da li se sve zvezde slične Suncu ponašaju na isti način, na primer. I, što je još važnije, potražiti još neki planetarni sistem koji liči na Sunčev sistem.

U ovom trenutku, nismo pronašli nijedan sistem koji bi izgledao sposoban da prihvati tehnološki napredan život kakav poznajemo. Ali odgovori su tamo, ako uspemo da ih nađemo.

Odlaganje izdavanja pasoša podstiče neke Kanađane da lažiraju planove putovanja

0

Kanađani postaju kreativni pokušavajući da smanje duga čekanja za pasoše, koja su se produzila na skoro pet meseci, nakon što je porast putovanja nakon pandemije preplavio sistem.

Do 11. avgusta, tokom ove godine je podneseno ukupno 1.092.560 zahteva za izdavanje pasoša – od čega je više od 550.000 tih zahteva stiglo od aprila.

Kanadska služba je saopštila da daje prioritet aplikacijama ljudi koji uskoro putuju, povećavajući broj osoblja i lokacije za obradu.

Uprkos svemu ovome, podnosioci zahteva kažu da troše na hiljade dolara da putuju u manje zauzete kancelarije za izdavanje pasoša – ili čak lažiraju planove putovanja kako bi ubrzali proces i prevazišli zaostatak od 340.000 aplikacija.

Federalni zvaničnici kažu da rade na rešavanju problema.

Lažna putovanja utiču na ceo sistem

Karina Gould, ministarka zadužena za izdavanja pasoša, rekla je da Kanađani dobijaju pasoše na vreme i da nema potrebe za “lažiranjem” putovanja – rezervisanjem leta na koji ne planirate da idete – da bi stekli pravo na hitno odobrenje.

“To utiče na celi sistem. Mnogo je ljudi koji su uradili pravu stvar. Poslali su svoje pasoše mnogo unapred. Na njihove prijave utiču svi koji rezervišu lažna putovanja”, rekla je Gould za CBC u telefonskom intervjuu u petak.

Čula je za tu praksu, ali sumnja da je široko rasprostranjena.

“Bila bih veoma razočarana da to čujem da je to masovno, jer bi to predstavljalo dodatni pritisak na sistem koji je već pod pritiskom”, rekla je Gould.

U međuvremenu u Torontu, čovek kojeg je CBC nazvao Robert, rekao je da je proveo proteklih 59 dana organizujući 10 ljudi koji su držali mesta u linijama za oko 500 odsutnih podnosilaca zahteva za pasoše.

Rekao je da je zaradio do 1.000 dolara dnevno nudeći ovu uslugu.

Nije potreban broj pasoša za rezervaciju mnogih letova

„Većina mojih klijenata rezerviše lažne letove samo da bi dobili pasoše hitno, kako bi mogli da idu preko [granice]“, rekao je Robert.

“Prolazite kroz više komplikacija ako prelazite kopnenu [granicu] nego ako letite. Dakle, oni samo rezervišu lažni let. Obično je Toronto za Njujork ili Toronto za Majami, i u roku od 24 sata, i zatim ga otkažu, “ rekao je.

Više putničkih agenata i Air Canada potvrdili su da se mnogi letovi mogu rezervisati online bez broja pasoša, a iznos za kartu se vraća.

Drugi putnici odlaze u kancelarije službe Kanade van provincija gde redovi nisu tako dugi, a neki navode da je najkraće čekanje u Halifaxu.

Fotografa iz St. Johna Roberta Younga često zovu da fotografiše ljude za pasoš.

Rekao je da u poslednje vreme sve više putnika iz drugih delova Kanade koristi usluge obrade pasoša u Newfoundlandu.

“Uvek smo imali ljude s rubova sveta – poput Pangnirtunga (Baffinovo ostrvo) – ali sada se pojavljuju iz većih kanadskih gradova”, rekao je Young.

Vlada govori da sistem funkcioniše 

Gould je rekla da su se čekanja smanjila zapošljavanjem 500 novih radnika, sa produženim radnim vremenom i sa određivanjem prioriteta kandidata koji planiraju neposredna putovanja, u roku od 48 sati.

Od 25. jula, Service Canada je proširila usluge preuzimanja pasoša, dodajući još pet lokacija u Ontariju, Quebecu, Alberti i BC na već 29 postojećih mesta za pasoše. Ali mnogi koji su poslali prijave u proleće kažu da je sve i dalje sporo.

Prema mnogim podnosiocima zahteva, uključujući Paulu Langley, Kanađanku koja živi u SAD i koja je u aprilu podnela zahtev za novi pasoš, teško je dobiti bilo koga na telefon ili dobiti tačan status na zahtevu.

Teško je dobiti osvežena ažuriranja

“Najveći problem je što ljudi ne mogu dobiti odgovor o tome gde se u procesu nalazi njihov pasoš. Mislim da je problem delimično u tehnologiji. Oni verovatno koriste zastareli softver. Druge zemlje vam dozvoljavaju da proverite svoj status na online portalu”, rekao je Langley.

“Vrlo je teško čak i navesti nekoga na telefon da postavlja pitanja. Broj 1-800 jednostavno se prekida nakon što se broj pozivaoca poveća.”

Na web stranici Passport Canada, isporuka se obećava za 46 dana ili šest i po sedmica. Ali svako kome je potreban pasoš u roku od dva radna dana može otići na specijalizovane sajtove koji nude hitne usluge, ako imaju dokaz o putovanju.

Vladin plan je bio da smanji zaostatke, ali je nekima data šansa da preskoče red tako što rezervišu, a zatim otkažu putovanja.

Pokvaren sistem

“To je uznemirujuće”, rekla je Leanne MacLeod koja vodi Getaways by Leanne iz Toronta i nudi savete o pasošima na internetu. Ono što ne pomaže, rekla je, je rezervacija “lažnog” putovanja koje otkažete da biste dobili putne isprave.

“Videla sam kako ljudi preporučuju rezervaciju hotela koji vraća novac, a zatim otkazuju”, rekla je. “To je zaista ono što trenutno zadržava ceo proces. Za svaku osobu koja napreduje, neko mora da se vrati korak nazad.”

Taylor Bachrach, kritičar iz NDP-a, rekao je da je činjenica da ljudi pokušavaju zaobići sistem dokaz da on ne funkcioniše.

“To pokazuje koliko su ljudi frustrirani i koliko su spremni ići”, rekao je Bachrach.

“Ako ljudi moraju da varaju sistem da bi dobili svoje dokumente, to pokazuje koliko je sistem pokvaren.”

Ljudi u njegovoj izbornoj jedinici Skeena Bulkley Valley u severnom BC-u žive 12 sati vožnje od najbliže službe za pasoše. Bachrach ima jednog zaposlenog koji je proteklih nekoliko sedmica bio posvećen pomaganju biračima da dobiju pasoše.

Rizična porodična putovanja

„Imam birača čija je porodica morala da putuje u Sjedinjene Države, i morali smo da sarađujemo sa saveznom vladom da organizujemo preuzimanje pasoša. Ali on je morao da plati 2.000 dolara dodatnih putnih troškova, da bi stigao odavde u Smithers, BC, pa sve do Viktorije da preuzme pasoše… Ovo očigledno ima veliki uticaj na ljude.”

Bachrach je rekao da su ove mere pasoškog haosa “neprihvatljive”.

“Povećana potražnja za pasošima bila je potpuno predvidljiva. Ali liberali nisu reagovali iako su imali meseci da se pripreme za rast putovanja.”

Taj nedostatak predviđanja je mnoge Kanađane ostavio zabrinutim, a ostalo je samo nekoliko sedmica leta. Joseph Ivens iz Terrace, BC, podneo je zahtev za obnavljanje pasoša za svoja dva tinejdžera još 4. aprila.

Petočlana porodica je četiri godine štedela za putovanje u Meksiko. Let je rezervisan za 27. avgust, ali pasoši nisu stigli.

Otac troje dece rekao je da je uputio na stotine poziva, nekoliko zahteva za prenos dosijea i uputio žalbu svom članu parlamenta. Možda će biti primoran da otputuje u Calgary ili Vancouver u poslednjem trenutku kako bi pokušao dobiti putne isprave kako odmor ne bi bio izgubljen.

“To uzrokuje veliki stres u mojoj porodici zbog gubitka sna. To nas lomi”, rekao je Ivens. “Nemam ništa lepo reći.”

Gould, ministarka nadležna za izdavanja pasoša, rekla je za CBC u petak da će Ivens dobiti putne isprave na vreme.

“Dobiće svoje pasoše. Razumem da su ljudi pod stresom, ali svi dobijaju pasoš na vreme”, rekla je Gould.

SERBIANNEWS/CANADA

Zvezda sigurna protiv Voždovca za nastavak pobedničkog niza

0
Foto: Crvena Zvezda

Fudbaleri Crvene zvezde pobedili su večeras na svom terenu ekipu Voždovca sa 4:0, u utakmici šestog kola Super lige Srbije.Izabranici Dejana Stankovića zadržali su maksimalan učinak u domaćem šampionatu i prvi su na tabeli sa 15 osvojenih bodova iz pet utakmica.

Na drugoj strani, Voždovac je doživeo drugi poraz i sa osam osvojenih bodova iz šest mečeva zauzima osmo mesto na tabeli.
Crveno-belima je bilo potrebno samo osam minuta da reše pitanje pobednika na ovom meču. Prvo je mrežu Voždovca zatresao Aleksandar Pešić u trećem minutu, a već u osmom minutu Osman Bukari je duplirao prednost domaće ekipe.

Pobedu Zvezde pred nešto više od 9.000 navijača na stadionu “Rajko Mitić” potvrdili su El Fardu Ben u 84. i Mirko Ivanić, koji je posle tri asistencije, u 88. minutu savladao golmana gostujućeg tima.

Fudbaleri Crvene zvezde bi u narednom kolu Super lige Srbije trebalo da gostuju Čukaričkom, ali će ta utakmica po navodima medija biti odložena zbog meča protiv Makabija iz Haife u plej-ofu kvalifikacija za Ligu šampiona.

Voždovac će u sedmom kolu domaćeg šampionata dočekati Kolubaru.

Partizan u nadoknadi pobedio Mladost GAT

0

Fudbaleri Partizana pobedili su večeras u Novom Sadu Mladost GAT sa 1:0, u meču šestog kola Super lige Srbije.

Na klupi crno-belih debitovao je Gordan Petrić, koji je posle loših rezultata zamenio Iliju Stolicu.
Domaći tim je u osmom minutu imao najbolju priliku kada je sam pred golmana Partizana Aleksandra Popovića izašao Andrija Radulović.

Radulović je uputio udarac, a lopta je otišla tik pored gola.

Nije bilo mnogo šansi na obe strane sve do 57. minuta kada priliku ponovo ima domaća ekipa. Sa dvadesetak metara je šutirao Nikola Popović, a intervenciju je zabeležio golman crno-belih.Partizan je prvu ozbiljniju šansu imao u 66. minutu, pošto je prečku iz slobodnog udarca pogodio Nemanja Jović.

Golman Popović je u četvrtom minutu nadoknade sprečio Iliju Babića da postigne gol za domaću ekipu, da bi samo minut kasnije Partizan došao do pobede posle gola Svetozara Markovića.

Centaršut je uputio Fuseni Dijabate, a Marković je bio najviši u skoku.

Beogradski tim je osmi na tabeli Super lige Srbije sa osam bodova, a Mladost GAT je na 13. mestu sa četiri boda.

U sledećem kolu Partizan dočekuje Spartak iz Subotice, dok Mladost GAT gostuje TSC-u.

Uoči pregovora o minimalcu – koliko traže sindikati, a šta nude poslodavci

0

Od 15. avgusta do 15. septembra sindikati i poslodavci imaju rok da se dogovore o povećanju minimalne cene rada. U suprotnom, odluku će doneti Vlada. Osim povećanja minimalca, država za jesen najavljuje i dvocifreno povećanje penzija i plata u javnom sektoru. Sve to, kažu, u procentima znatno iznad rasta inflacije.

Sindikati i poslodavci za sada su u jednom saglasni: teško da ćemo se dogovoriti. Što se zahteva jednih i mogućnosti drugih tiče – raskorak nikad veći. Minimalna prosečna zarada sada je 35.000 dinara.

“Iz juna po stavkama koje čine minimalnu potrošačku korpu to je iznosilo 51.340 dinara. Sve što je blizu te sume, a apsolutno smo sigurni da to neće biti toliko, ali smo isto tako svesni toga da ne može da bude ni 40.000”, kaže Goran Milić iz Saveza samostalnih sindikata Srbije.

“U anketi su poslodavci rekli da su spremni da povećaju minimalnu cenu od 9 do 12 odsto”, kaže Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije.

Ono što je nama namera je da idemo na dvocifreno povećanje minimalne zarade, dakle pod uslovom da se sindikati i poslodavci ne dogovore, da to bude zarada koja će doseći nivo od 40.000 dinara, kaže ministar finansija Siniša Mali.

Više od 68 odsto anketiranih poslodavaca smatra da je neophodno povećanje minimalne zarade, što je za 5 odsto više nego prethodne godine.

“Povećanje minimalne zarade, vuče i gura sve prosečne plate gore u Srbiji, što je dobro. Takođe otvara veliku rupu kod poslodavaca i mi ćemo izaći sa tim da taj iznos kojim bi poslodavci povećali minimalac pokrije država. Kroz povećanje neoporezivog dela dohotka, kroz smanjenje doprinosa”, kaže Mali.

Sindikati bi radije da se stope doprinosa ne diraju, već da rasterećenje ide nauštrb poreza na zarade. Iako im dogovor ne ide od ruke, sindikati i poslodavci su oko jednog gotovo saglasni.

Sindikati će u svakom slučaju tražiti pod broj jedan da ta cena važi bukvalno od septembra, kaže Milić.

Da se dva puta po manje povećava minimalna zarada, a ne odjednom kako to sindikati traže da bude 30, za trećinu više nego što je sada, rekao je Atanacković.

Minimalna cena rada sada je 201 dinar po satu, prema poslednjim najavama nadležnih prostora ima za rast od 14 odsto, dok bi se penzije povećale za 20,2 odsto, a plate u javnom sektoru od 12 do 25 procenata, koliko bi dobili zaposleni u Vojsci.

Autobus srpske registracije prevrnuo se u Bugarskoj – 12 povređenih, među njima i deca (VIDEO)

0

Osmoro dece i četvoro odraslih povređeno je kada je autobus srpskih registarskih tablica upao u jarak u Bugarskoj. Niko nije životno ugrožen.

Poginulih nema, a 12 osoba je povređeno – osmoro dece i četvoro odraslih. Oni su prevezeni u bolnicu u Staroj Zagori, koja je najbliža mestu nesreće.

Ambasador u Bugarskoj Željko Jović je, pozivajući se na informacije iz bugarske policije, rekao da se u bolnici nalazi 46 državljana Srbije, kao i da nema teže povređenih. Prethodno su mediji preneli da su teže povređeni jedna odrasla osoba i jedno dete.

Kako javljaju tamošnji mediji, autobus koji je prevozio članove folklornog ansambla sa letovališta na Crnom moru upao je u jarak, a uzrok udesa još zvanično nije poznat.

Jedna od putnica u autobusu je rekla da je vozač bio odmoran i naspavan, ali je i objasnila šta se dogodilo u momentu kada je skrenuo s puta.

“Jedan otac je hteo da sedne napred s detetom koje nije moglo da se iskašlje.  Vozač je hteo da mu spusti sedište jer on nije znao kako. Kako se vozač nagnuo da ga spusti, tako je skrenuo s puta”, rekla je za BTV ta putnica i dodala da je u autobusu bili 49 ljudi.

Na mesto nesreće bile su upućene ekipe lekara iz Nove i Stare Zagore, vatrogasne jedinice i policije.

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar krenuo je večeras za Sofiju kako bi obišao naše povređene državljane, upoznao se sa stepenom njihovih povredea, ali i da se dogovori sa bugarskim kolegama o daljim koracima u njihovom lečenju, i da razmotri da li je potrebna neka dodatna pomoć povređenima.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković razgovarao je ranije sa bugarskim kolegom Nikolajem Milkovim o stanju putnika. Kako je saopšteno, sva povređena deca su hospitalizovana i dva ministara će biti u stalnoj vezi zbog razmene informacija o njihovom oporavku. Milkov je izrazio nadu da će roditelji uskoro moći da budu sa svojom decom.

Nakon nesreće bila se formirala kilometarska kolona na auto-putu ka Sofiji, ali je napravljen koridor kojim su se kretala vozila hitne pomoći.