14.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 83

(VIDEO) „Nikad se neću vratiti“ KANAĐANKA SA SUPRUGOM „PRELOMILA“ I DOŠLA U SRBIJU: Ovde sam dobila ono što kod kuće nikad ne bih doživela!

0

Kimberli se pre dve godine doselila u Srbiju, a sada je otkrila zašto je zauvek napustila Kanadu i odlučila da svog sina podiže u našoj zemlji.

Svoje iskustvo o životu u Srbiji, Kimberli je podelila za Jutjub kanal Attic Life. Kanađanka, udata za muškarca srpskog porekla, već skoro dve godine živi u Srbiji, gde je i rodila sina.

Govorila je o tome kako ljudi na Zapadu doživljavaju Srbiju, šta ju je iznenadilo kada se doselila i zašto ovde želi da podiže porodicu.

Kada kažem da sam se preselila u Srbiju, ljudi me pitaju: ‘A gde je to?’. Neki su čak mislili da sam rekla Sibir. Ljudi sa Zapada zaista nemaju predstavu gde je Srbija, rekla je Kimberli na početku.

Objasnila je i da mnogi imaju pogrešnu sliku.

U Kanadi se na Srbiju često gleda kao na treći svet. Ljudi misle da je ovde sve siromašno i korumpirano. Ja se ne bih složila. Po mom mišljenju, Kanada i SAD su korumpirane, samo što se tamo to ne vidi toliko. Ljudi u Srbiji uglavnom ne žive na kredit i dugove. Većina ima svoj krov nad glavom, pa ne strepe svakog meseca kako da prežive. To je moj utisak, rekla je Kimberli.

Otkrila je i zašto je sa mužem donela odluku da se preseli u Srbiju.

Živeli smo u Kanadi potpuno van sistema, daleko od grada, ali takav život nije bio održiv. Moj muž je rekao da želi kući, a ja sam tada na reč ‘Srbija’ pomislila: ‘Pa, to ti je kao da tražiš da se preselimo u modernu Rusiju’. Danas tako više ne mislim. Srbija se pokazala kao mnogo bolje mesto za porodicu nego Kanada, objasnila je Kimberli.

Jedan od prvih kulturoloških šokova bio joj je odnos ljudi prema trudnicama i starijima:
“Kada sam bila trudna, čim bih ušla u autobus, nekoliko ljudi bi odmah ustalo da mi ustupi mesto. U prodavnici nikada nije trebalo da čekam red. Svi bi se pomerili i rekli: ‘Izvolite, vi ste na redu’. To se u Kanadi skoro nikada ne dešava”.

Na pitanje o tri najbolje stvari u Srbiji, Kimberli je posebno istakla hranu.

“Prvo, radim iz Srbije za inostranstvo i baš mi prija to što nemam pritisak ranog jutarnjeg posla. Drugo, ovde ljudi znaju da život nije samo posao. Mnogo više uživaju u svakodnevici i zdravom načinu života. Treće, hrana! Voće i povrće ovde imaju pravi ukus. U Kanadi paradajz nisam mogla ni da jedem, a ovde mi je šopska salata omiljeno jelo”.
Ipak, nije sve idealno.

Najgora stvar u Srbiji je birokratija. Sve ide sporo i teško, a mnogo toga zavisi od toga na koga naiđete. Kada je u pitanju porođaj, odlučila sam se za privatnu bolnicu”, rekla je Kimberli i dodala da u Srbiji ceni tradicionalne vrednosti kada je reč o vaspitanju dece.

“Srpska deca odrastaju zrelija i odgovornija nego kanadska. To mi se dopada. S druge strane, ne treba ih opterećivati obavezama prerano, trudimo se da nađemo sredinu. Ovde sam pronašla slobodu. Kao žena, mogu da izađem sama noću i da se osećam bezbedno. Srbija je porodična zemlja i mislim da je to najvrednije što ima, rekla je Kimberli, prenosi portal Lepote Srbije.

SERBIANNEWS/CANADA

Da li previše utopljavate dete: Kako pronaći pravu meru pri oblačenju mališana na minusu

0
person in orange jacket and black pants walking on snow covered ground during daytime

U narednim danima očekuje se talas niskih temperatura, pa ako morate da sa detetom izađete napolje, važno je da bude adekvatno obučeno. Kako su deca često zaokupljena igrom, ona neće uvek reći da im je hladno, ali suptilni znaci, poput rumenila na obrazima, mogu ukazivati na to. Takođe, i u kućnim uslovima treba biti umeren u oblačenju mališana.

Da li previše utopljavate dete: Kako pronaći pravu meru pri oblačenju mališana na minusu© Christopher Luther/unsplash

Mnogo roditelja brine da li je beba previše obučena, posebno u hladnim mesecima, ali je lako preterati sa slojevima odeće, što može dovesti do pregrevanja, čak i zimi. Pedijatri upozoravaju da previše odeće, iako je instinktivan pokušaj da se zaštiti beba, može biti štetno.

Bebe ne regulišu telesnu temperaturu tako efikasno kao odrasli i lako mogu da se ohlade ili pregreju. Pokazatelji mogu biti: hladne ruke ili stopala ukazuju na hladnoću, dok znojenje ili promena disanja mogu ukazivati na pregrevanje. Pregrevanje može čak dovesti do privremenog povišenog telesnog temperature, zbog čega roditelji mogu pogrešno pomisliti da beba ima temperaturu od bolesti.

Deca ne procenjuju uvek ispravno svoje stanje. Kad su previše rumena u licu ili su im ledene ruke – to su jasni signali roditeljima da je vreme da se završi šetnja, napominju ruski stručnjaci, a piše Komsomoljksa pravda.

Glavna pravila bezbednosti za decu

Odeća – treba da bude komotna i višeslojna. Vazduh između slojeva je odličan toplotni izolator, a krajnja odeća treba da bude nepremočiva.

Što se tiče odeće, tesne cipele su jedan od čestih uzroka promrzlina. Obuća treba da bude komotna, sa toplim uloškom, a čarape po mogućnosti vunene, kako bi noge ostale suve.

Znaci hipotermije su, pored jeze i pospanosti, i voskasto bleda koža na obrazima ili nosu.

Kako se pravilno zagrejati

Savetuje se da to bude bez vrućih tuševa ili grejnih jastučića. Zagrevanje treba da bude postepeno – toplim napicima i hranom i ne treba snažno trljati pogođena područja.

Obratiti pažnju na previše odeće kad su u auto-sedištu

Ako bebu obučete u previše slojeva odeće, ili čak jedan, ali previše debeo sloj, kaiševi auto-sedišta neće efikasno obavljati posao zaštite.  Bebe, ali i veća deca ne bi trebalo da nose debele jakne u auto-sedištima. Bolje je omotati lagani pokrivač preko pojaseva i obući kaputić ili jaknu po dolasku na destinaciju.

Uvek imajte na umu bezbedne navike spavanja kada oblačite bebu za krevet

Lepo je dovesti bebu u toplu kuću, ali realnost je da mnoge kuće i dalje mogu biti hladne. Starije kuće mogu imati neefikasan sistem grejanja; u stambenim zgradama grejanje ponekad nije pouzdano; a zbog visokih troškova grejanja, mnoge porodice jednostavno smanjuju temperaturu u kući. Umotavanje bebe u više slojeva ćebadi može biti prijatno za odrasle, ali kod male bebe može biti rizično. Važno je zapamtiti da u bebinom krevetiću ne treba da bude nikakvih ćebadi, jer ona mogu predstavljati rizik tokom sna.

Vreće za spavanje bebe mogu biti dobra opcija, ali ih ne treba koristiti kada beba počne da se prevrće, isto važi i za umotaje, prema Sleep Foundation. Previše čvrst umotaj može ometati disanje, pa treba biti pažljiv prilikom umotavanja bebe. Umesto toga, preporučuju se lagani slojevi, piše Perenting Pač.

Da li je januar zaista “mesec razvoda”

0
a man sitting at a table talking to a woman

Razvod braka je izrazito osetljiva tema i jedna od težih životnih situacija, a pojedina zapažanja ukazuju na to da se razlazi češće pominju u periodu nakon praznika. Sa dolaskom Nove godine, parovi se osećaju slobodnije da razmišljaju o novom početku, a u pojedinim zemljama januar se u javnom diskursu povezuje sa razvodima.

Da li je januar zaista "mesec razvoda"© freepik

“Bolje dobar razvod, nego loš brak” izgleda lako kad se izgovori, ali on nije jednostavan, kažu i psiholozi i oni koji su iskusili ovu situaciji. Odluke u takvim okolnostima se ne donosi preko noći i u tom procesu nema prečice, a potrebno je imati snage i energije da se izdrži i bol koji razvod nosi.

Januar – mesec razvoda ili ipak ne

Iako Nova godina donosi odluke kao što su početak dijete, mesec bez alkohola i upis u teretane, novogodišnje odluke često mogu da uključuju i razvod. Neki advokati i pravnici širom sveta smatraju da je prvi radni ponedeljak u godini “dan razvoda”, ali uprkos onome što oni tvrde, stručnjaci ipak osporavaju da je januar zaista “mesec razvoda”.

Veruju da je razvod najčešće vođen “porodičnim ritualnim” kalendarom koji upravlja ponašanjem porodica. Globalna uočavanja govore da je često avgust mesec u kom se podnose zahtevi za razvod, nakon porodičnih odmora i pre početka škole. Sezonske promene vremena u proleće često podstiču ljude na delovanje.

Dalje, uočava se da problemi koji postoje među parovima često se pogoršavaju tokom praznika. Stres zbog vremena provedenog sa rođacima, pripreme velikih i složenih obroka, kao i troškovi kupovine poklona, mogu biti izvori ogromnog pritiska i trvenja među partnerima. Novogodišnji praznici mogu predstavljati poslednju kap u već uzburkanoj vezi i odluku da se još jedna nesrećna godina ne provede zajedno. Iako upiti advokatima za razvod mogu dostići vrhunac u januaru, to je često samo poređenje sa predhodnih meseci kada je broj razvoda opao.

Zbog čega se ljudi najčešće razvode

Glavni razlozi za razvod braka, prema anketi Forbs Advajzora, su izbor karijere i različiti pristupi vaspitanju dece. Karijera je navedena kao najčešći uzrok – 46 odsto ispitanika smatra da je nepremostiva razlika uticala na razvod, bilo zbog specifičnog posla ili njegovih posledica, kao što su smenski rad, česta službena putovanja, stres ili nedostatak privatnosti. Na drugom mestu, 43 odsto ispitanika navodi razlike u načinu odgajanja dece kao razlog za okončanje braka.

Pravi Da Vinčijev kod: Pronađen DNK sa crteža koji može otkriti tajne Leonardovog genija

0
a statue on top of a building

Potraga za DNK Leonarda da Vinčija ulazi u novu fazu i mogla bi da promeni način na koji se utvrđuje autentičnost njegovih dela, ali i da rasvetli tajne njegovog uma koji vekovima fascinira nauku. Istraživači su pronašli podudarne genetske sekvence na pismima starim više od 500 godina i na jednom crtežu kredom, što otvara mogućnost da se neka izgubljena ili sporna dela konačno verifikuju.

Pravi Da Vinčijev kod: Pronađen DNK sa crteža koji može otkriti tajne Leonardovog genijaGetty © Myper

U okviru projekata “DNK Leonarda da Vinčija” naučnici su identifikovali poklapanje između genetskog materijala pronađenog na pismima Frozina di ser Đovanija da Vinčija, rođaka Leonardovog dede, kao i crteža pod nazivom “Sveto dete”. Uzorak je pronađen u pečatnom vosku, što je omogućilo poređenje bez oštećenja samog dokumenta.

Tim se sada nada da će pronaći dodatne uzorke, kako od živih potomaka porodice da Vinči, tako i sa predmeta koje je Leonardo lično koristio. “Sa više uzoraka, posebno iz Leonardovih svezaka, mogli bismo da definitivno identifikujemo njegov DNK“, rekao je Džesi Osubel sa Univerziteta Rokfeler u Njujorku.

Tim sada pokušava da prikupi još genetskog materijala sa Leonardovih rukopisa, crteža i svezaka koje se čuvaju u vodećim svetskim institucijama, kako bi se konačno potvrdila njegova DNK sekvenca.

Ovaj pronalazak ne bi služio samo utvrđivanju autorstva – istraživači žele da otkriju da li su njegove izuzetne sposobnosti imale biološku osnovu.

Jedna od teorija je da je Leonardo imao neobično oštar vid, koji mu je omogućavao da svet percipira brže od većine ljudi – čak do 100 kadrova u sekundi, u poređenju sa uobičajenih 30 do 60.

Kako je poznato da je Leonardo često slikao koristeći i prste, stručnjaci veruju da bi u bojama mogle da se nađu ćelije njegove kože, što bi dodatno pomoglo u identifikaciji njegovog DNK. “Fokusirani smo na njegovo poreklo, oštrinu vida i druge biološke aspekte”, kaže Osubel, dodajući da će genomske analize u budućnosti imati sve veću ulogu u autentifikaciji umetničkih dela.

Problem predstavlja to što se ne zna sa sigurnošću gde je Leonardo sahranjen. Umro je 1519. godine u 67. godini života i, po sopstvenoj želji, sahranjen je u kapeli Sen Florentin u Šato d’Amboa, ali je ta zgrada uništena tokom Francuske revolucije. Tokom iskopavanja 1863. godine pronađen je skelet u blizini ploče sa natpisom “LEO DUS VINC”, ali i dalje postoje sumnje da li je reč o Leonardu.

Zvaničnici su dali dozvolu za uzimanje uzoraka sa skeleta, ali samo ako se prethodno pronađe DNK za pouzdano poređenje. Zato istraživači traže i druge izvore – od pramena kose pronađenog tokom iskopavanja, do posmrtnih ostataka članova njegove porodice u Firenci.

Tim takođe planira da uzme uzorke od živih potomaka Leonardovog oca, koji je imao 23 dece, dok Leonardo sam nije imao naslednike. Ako se identitet skeleta potvrdi, naučnici planiraju da rekonstruišu Leonardovo lice i uporede ga sa autoportretima koji su nam danas poznati, prenosi “Telegraf”.

Projekat okuplja antropologe, istoričare umetnosti, geneologe i mikrobiologe iz više zemalja, a njegov krajnji je preciznije razumevanje čoveka čiji uticaj na umetnost i nauku traje već više od pet vekova.

Dalja eskalacija tenzija: Rusija o američkoj otmici tankera u Atlantiku

0
red and white cargo ship at middle of ocean

Po međunarodnom pomorskom pravu, zaustavljanje i inspekcija broda na otvorenom moru mogući su samo iz ograničenog broja razloga, kao što su piraterija ili trgovina robljem, što se očigledno ne odnosi na “Marineru”

Dalja eskalacija tenzija: Rusija o američkoj otmici tankera u Atlantiku© Tanjug/Department of Defense via AP

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je “ozbiljnu zabrinutost zbog nezakonite vojne akcije” koju su američke snage preduzele protiv tankera “Marinera” 7. januara.

U Moskvi napominju da je “Marinera” 24. decembra dobila privremenu dozvolu za podizanje ruske zastave u skladu sa međunarodnim i ruskim pravom, i da je potom “plovila kroz međunarodne vode Severnog Atlantika, na putu ka ruskoj luci”.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je u više navrata dostavilo pouzdane informacije o ruskom identitetu broda i njegovom civilnom, mirnom statusu. Američka strana nije imala nikakve osnove da sumnja kako je tanker plovio “bez zastave” ili “pod lažnom zastavom”, navodi se u saopštenju

Po međunarodnom pomorskom pravu, “zaustavljanje i inspekcija broda na otvorenom moru mogući su samo iz ograničenog broja razloga, kao što su piraterija ili trgovina robljem, što se očigledno ne odnosi na ‘Marineru'”. U svim ostalim slučajevima, podseća MSP, takve akcije su dozvoljene samo uz saglasnost države čiju zastavu broj nosi – u ovom slučaju, Rusije.

Rusija “ne samo da je odbila takvu saglasnost, već je, naprotiv, formalno protestovala kod američkih vlasti” i tražila da se potera tankera od strane američke obalske straže “odmah prekine i da se povuku nezakoniti zahtevi upućeni kapetanu ruskog broda”.

“U ovim okolnostima, ukrcavanje i zaplena mirnog broda od strane američkog vojnog osoblja, kao i zadržavanje njegove posade, ne može se tumačiti ni kao šta drugo osim kao grubo kršenje osnovnih principa i normi međunarodnog pomorskog prava, kao i slobode plovidbe“, navodi se iz Moskve.

Ovim činom značajno su narušena legitimna prava i interesi vlasnika broda, kao i životi i zdravlje posade “Marinere”, kaže se dalje u saopštenju. Pretnje krivičnim gonjenjem posade su “kategorički neprihvatljive” a izgovori za američke optužbe su apsurdni, dodaje rusko ministarstvo.

Neosnovano je i američko pozivanje na nacionalne zakone o sankcijama, kako navode, jer su jednostrane restriktivne mere SAD i drugih zapadnih zemalja “nelegitimne i ne mogu poslužiti kao opravdanje za pokušaje uspostavljanja jurisdikcije, a kamoli zaplenu brodova na otvorenom moru.

Izjave pojedinih američkih zvaničnika da je zaplena tankera deo strategije za uspostavljanje neograničene kontrole Vašingtona nad prirodnim resursima Venecuele su “izuzetno cinični” i predstavljaju “neokolonijalističke tendencije” koje Rusija odlučno odbacuje.

Incident sa brodom “Marinera” može dovesti samo do dalje eskalacije vojnih i političkih tenzija u evroatlantskom regionu, kao i do vidljivog snižavanja “praga upotrebe sile” protiv mirnog brodarstva.

Inspirisani opasnim i neodgovornim primerom koji je postavio Vašington, neke druge zemlje i entiteti mogu se osećati ovlašćenim da deluju na sličan način.

Vlasti Velike Britanije, zemlje sa dugom istorijom pomorske pljačke, posebno su sklone predatorskim namerama. London je već ropski prijavio svoje saučesništvo u američkoj vojnoj akciji u vodama Severnog Atlantika.

Prezir američkih vlasti prema opšteprihvaćenim pravilima igre u međunarodnoj pomorskoj plovidbi i spremnost Vašingtona da generiše akutne međunarodne krize je “alarmantan i za žaljenje”, kaže se u Moskvi.

Rusija je pozvala SAD da se “vrate poštovanju osnovnih normi i principa međunarodne pomorske plovidbe i odmah prekine svoje nezakonite akcije protiv ‘Marinere’ i drugih brodova koji se bave legitimnim aktivnostima na otvorenom moru”.

Moskva je takođe ponovila zahtev da SAD obezbede “human i dostojanstven tretman” i prava ruskih državljana u posadi tankera i omoguće im da se što pre vrate kući.

“Svetla i zavetna žrtva”: U Banjaluci otkriveno spomen-obeležje sa 26.000 imena poginulih

0

Spomenik je otkriven u okviru obeležavanja Dana Republike Srpske – 9. januara

"Svetla i zavetna žrtva": U Banjaluci otkriveno spomen-obeležje sa 26.000 imena poginulih© FOTO TANJUG/SRNA/ BORISLAV ZDRINJA/bs

U Banjaluci je svečano otkriveno Centralno spomen-obeležje borcima (1991-1995) na Trgu srpskih junaka na kojem je uklesano 26.000 imena poginulih boraca.

Spomenik čine 62 stuba za 62 brigade, koje su se borile za Republiku Srpsku.

U centralnom delu spomenika postavljen je krst na kojem je ispisana poruka: “Spomen na vas je naš sveti hram. U njemu nikad neće biti mrtva vaša svetla i zavetna žrtva”.

Ceremonija je počela intoniranjem himni Republike Srpske i Srbije.

Spomenik je otkriven u okviru obeležavanja Dana Republike Srpske – 9. januara.

Lider SNSD-a Milorad Dodik je rekao da su “stvaraoci i borci stvorili Republiku Srpsku – na ponos svim nama”.

“Okupili smo se ovde da na ovim stubovima isklešemo imena stvaralaca Republike Srpske, onih koji su dali najviše, a svojim porodicama ostavili bol, a nama ponos na njih. Ono zbog čega su oni poginuli danas živi, a to je Republika Srpska, koja je svih ovih godina od svoga formiranja vodila brigu o porodicama poginulih i boračkoj populaciji”, rekao je Dodik.

Nakon što je Spomen obeležje osveštano, predsednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić rekao je da on svedoči herojskom činu srpskog vojnika kroz istoriju, posebno u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i simboliše žrtvu i stradanje.

FOTO TANJUG/SRNA/ BORISLAV ZDRINJA/bs

Ostojić je istakao da je to sveto mesto Republike Srpske, koje simboliše svaki grob, svakog junaka koji je ginuo kroz istoriju.

“Ovde priliči govoriti o pesmi Vojislava Ilića: ‘Neznani tuđinče, kad slučajno mineš, pored ovog svetog zajedničkog groba, znaj, ovde su našli večno utočište, najveći junaci današnjega doba'”, podsetio je Ostojić na svečanosti otkrivanja i osveštanja Centralnog spomen-obeležje za ukupno 25.830 poginulih boraca u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske.

Istakao je da srpski vojnik uvek veruje u pobedu slobode nad ropstvom, te da je potrebno tako prigriliti sve vrednosti da bi se održala Republika Srpska i Srbija.

“Najdublje izraze zahvalnosti dugujemo majkama besmrtnih heroja. One su te koje rađaju i bez njih nema života i otadžbine”, poručio je Ostojić.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je na otkrivanju Centralnog spomen–obeležja poginulim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, da je potrebna apsolutna sloga o najvažnijim nacionalnim temama.

Stanivuković je rekao da je ovaj spomenik podignut tri decenije nakon junačke odbrane Republike Srpske i njenog međunarodnog priznanja.

“Centralno spomen-obeležje nije samo spomenik borcima koji su dali živote, možemo reći da je zborno mesto svih naših najuzvišenijih ideala”, naveo je Stanivuković i izrazio nadu da više neće biti ovakvih stradanja.

OBRADOVIĆ O ŽALGIRISU, BOLOMBOJU, MILJENOVIĆU: MOŽDA NAM SPORIJI RITAM VIŠE ODGOVARA

0
Sasa Obradovic-trener KK Crvena Zvezda

(@MNPress)

“Biće potpuno drugačija utakmica nego protiv Valensije, koja je nametnula ubitačan tempo”, poručio strateg crveno-belih uoči sutrašnjeg gostovanja u Kaunasu

Suludo je naporan evroligaški tempo. Hajde to što nema vremena za treninge, nego ga nema dovoljno ni da se pobede ili porazi emotivno “svare”.

Košarkaši Crvene zvezde mogli su, ali i morali da ekspresno zaborave preksinoćnu neprijatnu epizodu protiv Valensije, jer ih već sutra očekuje duel sa Žalgirisom, sa kojim su bodovno poravnati na poziciama devet i deset (učinak 11-9) na trenutnoj tabeli.

Zanimljivo, Saša Obradović debitovao je u ovom mandatu na klupi crveno-belih upravo protiv Žalgirisa, 14. oktobra u pobedi 88:79, ali sutrašnja utakmica potpuno će se razlikovati:

Biće sigurno dosta drugačija. Tada sam tek počeo da se upoznajem sa ekipom, da prepoznajem ko od igrača šta može da radi. Vremenom smo dobili i neke nove igrače, bilo je potrebno dosta rada. Žalgiris je malo toga promenio, vrlo je uigrana ekipa. U igri pet na pet, na pola terena, možda i najbolja što se tiče odigravanja sistema. Ali, biće ovo i utakmica totalno drugačija od one protiv Valensije, koja igra u jakom ritmu. Sada će ipak biti malo sporiji, imaće oni neke ‘targete’, nekoga će više ili manje da ‘gađaju’. Što se nas tiče, znamo šta treba da radimo, što smo to manje uspešno radili zbog dobre Valensije. Da budemo malo konzistentniji u odbrani, što je recimo bilo dobro u toj prvoj utakmici protiv Žalgirisa, naročito u poslednjoj četvrtini. Znamo kakva može da bude atmosfera tamo, kakav sudijski kriterijum, moramo da budemo tu isto mirni, ne bismo li odigrali 40 dobrih minuta dobrih, jer će nam trebati svih 40 protiv ovakvog protivnika”, rekao je Obradović medijima u Beogradu.

Izašli su Litvanci u poslednje vreme iz svog prepoznatljivog moda, počeli da beleže “šarene” rezultate, da gube kod kuće (Makabi, Efes, Panatinaikos), ali i da pobeđuju u gostima (Pariz i Hapoel)…

Možda nama i odgovara više sporiji ritam, tu se nekako bolje snalazimo. Za razliku od Valensije, koja igra u nenormalno brzom ritmu, oni neke stvari rade do savršenstva, i onda može lako da se desi da izađeš iz smislene igre. Falilo nam je neko strpljenje. Sad imamo drugog protivnika, drugačija pikenrol odbrana, drugačije stvari na koje treba da reaguješ. Atmosfera u timu je dobra. Nije prijatno da izgubiš, posebno ako se stalno priča o najvećim mogućim ciljevima, pa još na taj način, ali moj sastanak je bio više podrška i psihološka priprema za ovo što nanam sledi. Teško je regenerisati ekipu, a pogotovo imati neke prevelike taktičke zahteve. Zavisi puno od naše dobre energije, na kraju krajeva mi smo bazirali na tome našu igru sve ovo vreme.”

ŽALGIRIS – CRVENA ZVEZDA (PETAK, 19.00) – KVOTE

Navijače posebno zanima kada će se na teren vratiti Džoel Bolomboj:

Ima on proceduru oporavka i dobro je da je sa nama na treninzima. Daće nam potpuno drugu dimenziju sa svoje pozicije. Baš što nam treba – stabilnost, naročito u odbrani. Biće veliko pojačanje. Videćemo kako ide i koji je datum povratka. Imamo malo problema sa bolesnim igračima – Ebuka Izundu nije trenirao zbog prehlade, ali putovaće sa nama. Videćemo u kakvom je stanju. Svi ostali bi trebalo da budu spremni za utakmicu.”

Stefan Miljenović je imao solidnu ulogu u Obradovićevom timu na startu odlične serije, ali u poslednje vreme je ostao bez minutaže.

Svesni smo svi i kako je tim pravljen. Ne radi se samo o Stefanu Miljenoviću, petorica igrača bi mogli da postave to pitanje. Nije lako. Da je lako, svako bi mogao da radi ovaj moj posao. Zadovoljiti svakoga i imati punu produktivnost od svakoga – to je zahtevno. Na evroligaškom nivou je to duplo teže. Ne samo da vodiš računa o igračima, već i o celoj ekipi tokom celog prvenstva. Nekad neko mora da se i žrtvuje zbog kreiranja forme za drugog igrača. Stefan je dobro odradio posao na početku. U povratku, neko sa rejtingom i neko sa ugovorom dobija veću ulogu. Tada dolazi pitanje – zašto neko sa velikim ugovorom ne igra? Mislim da imamo dobru komunikaciju i konekciju. Dosta razmišljam o Stefanu, kao i o drugima, kako da ga uvedem u rotaciju. Kako će to izgledati, ostaje da se vidi”, ztaključio je Obradović.

Utakmica Žalgiris – Crvena zvezda igra se u petak od 19 časova.

Ovo su najbolji univerziteti u Kanadi za 2026. godinu

0
univerzitet u kanadi

Prilikom odabira univerziteta u Kanadi treba uzeti u obzir mnogo faktora, a jedan od najvažnijih je koliko dobro vas pripremaju za pronalaženje posla.

Ako tražite univerzitete u Kanadi koji su pravi za vas, obrazovna platforma CourseCompare je upravo rangirala najbolje za 2026. godinu .

Prema izveštaju, univerziteti se suočavaju s nekoliko izazova, kao što su budžetski problemi zbog inflacije, smanjenje broja upisanih studenata zbog promena u dozvolama za studiranje i smanjenje interesa studenata iz inostranstva. Kao rezultat toga, ove institucije moraju ažurirati svoje nastavne planove i programe i ponudu kurseva „sve bržim tempom kako bi pratile brzinu promena u industriji“.

„Više nego ikad, univerziteti su pod pritiskom da pokažu povratak ulaganja svojim studentima, koji očekuju da će diplomirati opremljeni ne samo znanjem već i mrežama kontakata, praktičnim iskustvom i ponudom za posao koja će ih pokrenuti na njihovom karijernom putu“, navodi se u izveštaju.

Iako su istraživačke mogućnosti i vrhunska nastava i dalje važni, još jedna odlika vrhunskog univerziteta su njegova partnerstva u raznim industrijama i sposobnost povezivanja studenata s onima koji su već u toj oblasti.

CourseCompare je rangirao univerzitete u Kanadi procenjujući finansiranje, nastavu, reputaciju studenata, život na kampusu, reputaciju u industriji, veze i mreže zapošljavanja svake škole.

„Rezultat je lista 20 najboljih škola u zemlji koje su najbolje opremljene da učenicima pruže obrazovanje i prilike koje će se prevesti u dobre karijere, čak i suočene s neizvesnim tržištem rada ili ekonomijom“, navodi CourseCompare.

Evo najboljih univerziteta koje treba uzeti u obzir u 2026. godini:

1. Univerzitet u Torontu

Ocena: 4,6/5

Zadužbina: 3,2 milijarde dolara

Odnos učenika i nastavnika: 30:1

Značajni alumni: Margaret Atwood, autorka knjige Sluškinjina priča ; Allen Lau, suosnivač Wattpada; Charles Best i Frederick Banting, otkrića inzulina

Jedna od snaga Univerziteta u Torontu je njegova raznolikost, sa preko 700 akademskih i 200 postdiplomskih programa. Zahvaljujući vezama univerziteta u raznim industrijama, studenti stiču praktično iskustvo u kompanijama poput Googlea, Applea i Torontske berze.

2. Univerzitet McGill

Ocena: 5/5

Zadužbina: 1,9 milijardi dolara

Odnos učenika i nastavnika: 16:1

Značajni alumni: Bivši premijer Justin Trudeau, astronautkinja Julie Payette i glumac William Shatner

Univerzitet McGill i dalje ostaje jedan od vodećih univerziteta u zemlji zahvaljujući svojim revolucionarnim istraživanjima u raznim oblastima. Univerzitet povezuje studente sa kompanijama poput Bombardiera, Pfizera i IBM-a.

U izveštaju se navodi: „Na tržištu rada koje je preplavljeno gubitkom radnih mesta u celom sektoru, McGill se može pohvaliti impresivnih 80 posto zapošljavanja u roku od šest meseci za svoje diplomce prvog stepena ekonomije.“

3. Univerzitet Britanske Kolumbije (UBC)

Ocena: 4,9/5

Zadužbina: 3 milijarde dolara

Odnos učenika i nastavnika: 18:1

Značajni bivši studenti: astronaut Kanadske svemirske agencije Bjarni Tryggvason, filantropkinja i preduzetnica Yael Cohen i glumica Hannah Simone

Pored programa umetnosti i nauke, UBC je najpoznatiji po poslovnoj školi Sauder. Kada su u pitanju partnerstva, univerzitet sarađuje sa kompanijama u sektorima tehnologije, zdravstva i zaštite okoline. Univerzitet se može pohvaliti sa 90 posto zaposlenja za svoje diplomce u roku od šest meseci.

4. Univerzitet u Alberti

Ocena: 4,8/5

Zadužbina : 1,7 milijardi dolara

Odnos učenika i nastavnika : 21:1

Značajni bivši studenti: Pet premijera Alberte; Violet King Henry, prva crnkinja advokatica u Kanadi; i glumac Nathan Fillion

Univerzitet nudi studentima mnogo fleksibilnosti sa 200 online kurseva i preko 40 programa kontinuiranog obrazovanja koji omogućavaju učenje na daljinu ili vanredno. Univerzitet daje studentima prednost kroz partnerstva u sektorima tehnologije, veštačke inteligencije, energetike, zaštite okoline i poljoprivrede.

5. Univerzitet u Calgaryju

Ocena: 4,9/5

Zadužbina: 1,33 milijarde dolara

Odnos učenika i nastavnika: 20:1

Značajni alumni: Bivši premijer Stephen Harper, James Gosling, osnivač i glavni dizajner programskog jezika Java, te braća i sestre iz Property Brothers , Drew i Jonathan Scott.

Univerzitet je poznat po svojim programima i istraživačkim inicijativama u oblasti inženjerstva, sestrinstva i veterinarskih nauka. Pored podrške startupima, Univerzitet u Calgaryju održava snažne veze sa regionalnim energetskim, zdravstvenim i tehnološkim sektorima.

Evo 20 najboljih univerziteta prema CourseCompare-u:

  1. Univerzitet u Torontu

  2. Univerzitet McGill

  3. Univerzitet Britanske Kolumbije (UBC)

  4. Univerzitet u Alberti

  5. Univerzitet u Calgaryju

  6. Univerzitet u Montrealu

  7. Univerzitet McMaster

  8. Zapadni univerzitet

  9. Univerzitet Queen’s

  10. Univerzitet u Ottawi

  11. Univerzitet u Waterloou

  12. Univerzitet Dalhousie

  13. Univerzitet u Saskatchewanu

  14. Univerzitet u Manitobi

  15. Univerzitet Simon Fraser

  16. Univerzitet Viktorije

  17. Univerzitet u Guelphu

  18. Univerzitet u Yorku

  19. Univerzitet Wilfrid Laurier

  20. Univerzitet Concordia

Pogledajte kompletnu rang-listu .

SERBIANNEWS/CANADA

Da li ste se ikada pitali kako se u drugim zemljama slavi Božić?

0

Beč, Austrija, Božić, Nova godina

Božić je jedan od najvoljenijih praznika, a u Srbiji se obeležava uz mnogobrojne tradicije. Njemu prethodi post, ponoćna liturgija, a priprema se bogata trpeza sa sarmom i česnicom u kojoj se krije novčić. Ako se tokom praznika zadesite u nekoj drugoj državi možda vas zadesi kulturni šok. Ne brinite se, uz ovu listu neće vas iznenaditi druge tradicije!

Umesto ruske salate –  KFC piletina

Nakon posta, dolazi bogata božićna trpeza. Od sarmi, salata, kiflica i namaza, niko ne bi primetio usamljenu koficu piletine. Japanu, ovaj praznik se obeležava malo drugačije. Tradiciju je započeo Takeši Okajama, vlasnik poznatog lanca piletine koji je uveo praznik u svoje reklame i tako zauvek povezao prženu piletinu i Božić!

Umesto poklona – proklijali krompir

Navikli smo na Deda Mraza i kao deca zamišljali smo ga sa listom na kojoj se nalaze nevaljala i dobra deca. Roditelji su nas često plašili da ako se ne ponašamo pristojno, ništa od poklona. Na Islandu ipak nije da ne dobijete ništa. Dobijate proklijali krompir. Svako veče, 13 dana pred Božić, 13 magičnih bića koji liče na trolove ostavljaju deci iznenađenje u cipeli. U zavisnosti od vašeg ponašanja dobili biste poklon ili krompir!

Negde se pali badnjak, negde sakriva metla

U Norveškoj tradicija na Božić (Julaften) je sakrivanje metli kako ih veštice i zli dusi ne bi pronašli. U drevnom norveškom folkloru ustalilo se verovanje da je Božić dan kada veštice dolaze kako bi izazivale nevolje. Sakrivanje metli i ponekad oštrih predmeta sprečava ih da stvaraju nevolje tokom praznika.

Ne plašite se paukova koji se penju po jelci

Crvene, zlatne, zelene i bele, kugle i pahulje ukrašavaju našu novogodišnju jelku. Na vrhu se nalazi zvezda, a oko drveta često su obavijene svetleće lampice. Prizor pauka na drvetu uplašio bi nas i podsetio na Noć Veštica, ne Božić. U Ukrajini, ustalilo se verovanje da pauci koji pletu mrežu po jelci predstavljaju dobar znak. Tako porodice ukrašavaju drveće koncima koji simuliraju paučinu. Verovalo se da će božićni pauk oplesti drveće siromašnih porodica, a da će se mreža na sunčevoj svetlosti pretvoriti u zlato ili srebro.

Nisu sve veštice loše!

Visoki čovek sa dugačkom bradom, malim naočarama i velikim osmehom, obučen u crveno odelo topao je i veseo simbol praznika. Dok u Norveškoj sakrivaju metle od veštica, u Italiji postoji dobra veštica Befana. Legenda kaže da nakon što ostavi poklone, uzme svoju metlu i očisti prašinu kao i sve brige koje su morile porodicu prethodne godine.

Najbolje evropske destinacije za putovanja u 2026. godini

0
people walking near white concrete building during daytime

putovanja, turizam, kofer

Početak godine idealan je trenutak da pogled usmerimo unapred, ka mestima koja će obeležiti putničku 2026. godinu. Na osnovu preporuka putopisaca i stručnjaka iz celog sveta, izdvojene su evropske destinacije koje su trenutno u usponu: zahvaljujući novim hotelima, velikim kulturnim projektima, boljoj avio-povezanosti i snažnim inicijativama za održivi razvoj.

Ovo su mesta koja zaslužuju vaše slobodne dane i putni budžet u godini pred nama.

Brisel, Belgija

Zašto ići: kreativni preporod i kulturni bum

Brisel konačno izlazi iz senke birokratskog imidža i postaje jedan od najuzbudljivijih kulturnih centara Evrope. Otvaranje Kanal – Centra Pompidu donosi savremenu umetnost, performanse i urbani duh u nekadašnju industrijsku zonu, dok novi hoteli poput The Standarda dodatno podgrevaju kreativnu energiju grada.

Proleće je idealno vreme za posetu, uz manifestacije poput Art Brussels i Zinneke Parade.

Krit, Grčka

Zašto ići: autentična gastronomija i novi luksuzni hoteli

Najveće grčko ostrvo proglašeno je Evropskom regijom gastronomije za 2026. godinu. Krit slavi svoju čuvenu ishranu, lokalne sastojke i višemilenijumsku vinsku tradiciju, uz festival Kritske dijete u Retimnu.

Otvaraju se i novi hoteli visokog ranga, dok novi aerodrom dodatno olakšava dolazak.

Frankfurt na Majni, Nemačka

Zašto ići: Svetska prestonica dizajna 2026

Poznat kao finansijsko srce Nemačke, Frankfurt se 2026. predstavlja u potpuno novom svetlu, kao Svetska prestonica dizajna. Više od 2.000 događaja, nova Jevrejska akademija i povratak legendarnih hotela čine grad jednom od najdinamičnijih evropskih destinacija godine.

Islay, Škotska

Zašto ići: viski kultura i novi destilerijski talas

Ostrvo Islay doživljava pravi preporod sa novim destilerijama, luksuznim smeštajem i snažnim lokalnim identitetom. Ljubitelji viskija imaće više razloga nego ikad da posete ovu legendarnu destinaciju, naročito tokom jubileja čuvenog festivala Feis Ile.

Milano, Italija

Zašto ići: Zimske olimpijske igre i hotelski bum

Milano će zajedno sa Cortinom biti domaćin Zimskih olimpijskih igara 2026, uz snažan fokus na održivost. Grad istovremeno dobija niz luksuznih hotela, dok Design Week i Salone del Mobile dodatno učvršćuju njegov status svetske prestonice dizajna.

Sen Žerve le Ban, Francuska

Zašto ići: održivo putovanje Alpima

Ovaj alpski grad prednjači u održivom turizmu. Novi energetski efikasni vozovi i gondole omogućavaju dolazak bez automobila, dok pogled na Mon Blan i termalne banje čine boravak savršenim tokom cele godine.

Sevilja, Španija

Zašto ići: nova gastronomska scena i luksuzni hoteli

Sevilja doživljava kulinarsku i hotelsku renesansu. Mladi šefovi kuhinja, novi koktel-barovi i dolazak svetskih hotelskih brendova pozicioniraju grad kao jednu od najuzbudljivijih destinacija u Španiji.

Oulu, Finska

Zašto ići: Arktička prestonica kulture

Grad na pragu Arktika biće Evropska prestonica kulture 2026. godine. Programi koji spajaju umetnost, tehnologiju i ekologiju, zajedno sa snažnom sauna kulturom i netaknutom prirodom, čine Oulu jedinstvenim izborom za putnike željne drugačijeg iskustva.

Peloponez, Grčka

Zašto ići: filmske lokacije, antička istorija i pešačke staze

Peloponez će 2026. godine privući pažnju svetske publike zahvaljujući filmu Odiseja Kristofera Nolana, snimanom na jugozapadu Mesinije u pejzažima duboko povezanim s Homerovim epovima. Kao idealna baza za istraživanje filmskih lokacija i istorijskih znamenitosti izdvaja se održivi luksuzni kompleks Costa Navarino.

Peloponez je i kolevka mikenske civilizacije. U Nestorovoj palati kod Pilosa moguće je upoznati istoriju ovog bronzanog doba, dok će značajni arheološki nalazi od 2026. biti trajno izloženi u obnovljenom Arheološkom muzeju Hore. Region dodatno jača svoju poziciju destinacije za aktivni odmor mrežom Peloponnese Trails – više od 1.700 kilometara pešačkih staza kroz planine, maslinjake i UNESCO lokalitete.

Evropske destinacije u 2026. godini nude mnogo više od klasičnog odmora, one spajaju kulturu, prirodu, održivost i savremeni duh. Od velikih gradova do mitskih pejzaža, ovo su putovanja koja inspirišu i ostavljaju snažan utisak dugo nakon povratka.