16.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 814

Košarkaši Zvezde pobedili Budućnost u derbiju ABA lige

0
Foto: ABA liga

Košarkaši Crvene zvezde pobedili su večeras u Beogradu ekipu Budućnosti rezultatom 69:65 (20:19, 23:16, 12:16, 14:14) u derbi meču drugog kola regionalne ABA lige.

Najefikasniji u pobedničkom timu bio je Bendžamin Bentil sa 16 poena, dok su Luka Mitrović i Filip Petrušev dodali po 15. U poraženom timu najbolji je bio Igor Drobnjak, koji je bio jedini sa dvocifrenim učinkom i postigao je 19 poena.

Košarkaši Partizana ubedljivo pobedili MZT u Skoplju

Crvena zvezda je trijumfom protiv Budućnosti ostvarila i drugu pobedu u novoj sezoni ABA lige, dok podgorički kluba ima po jedan trijumf i jedan poraz.

Crvena zvezda će u narednom kolu gostovati u Ljubljani ekipi Cedevita Olimpije, dok će Budućnost na svom terenu dočekati MZT.

Tabela: Crvena zvezda 2-0, Cedevita Olimpija 2-0, Mornar 2-0, FMP 2-0, Partizan 2-0, Zadar 1-1, Igokea 1-1, SC Derbi 1-1, Budućnost 1-1, Borac 0-2, Mega 0-2, Cibona 0-2, Split 0-2, MZT 0-2.

N1 Beograd: Građani Srbije sve teže pokrivaju troškove života

0
FOTO: N1

Prema podacima koje je objavila Evropska banka za obnovu i razvoj, Srbija se nalazi na poslednjem mestu u Evropi kada se posmatra prosečna plata. To je još jedan pokazatelj nezavisnih institucija na pad životnog standarda u Srbiji, a zbog rastuće inflacije građani kažu da im je sve teže da sa trenutnim zaradama pokriju svoje troškove.

Evropska banka za obnovu i razvoj ocenila je da realan pad prosečne plate za više od 9 odsto, stavlja Srbiju na poslednje mesto među 25 zemalja koje ta banka prati.

„Rast zarada realnih kada se koriguje za inflaciju je praktično minimalna 0,2 odsto, za prvi period, za 2022 godinu u odnosu na isti period prošle godine realni rast zarada je oko tri posto“, kaže vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Dejan Molnar.

Trenutna minimalna plata je 40.000 dinara. Sa tim novcem predsednica Vlade Ana Brnabić, kako je nedavno izjavila, mogla bi da preživi tek nekoliko dana. Građani nisu sigurni koliki je tačno minimalac, ali jesu sigurni da se sa njim ne može izgurati ceo mesec.

„Znam, nažalost 45.000“

N1: Je l’ može da se živi sa tim parama?

„Ne“.

N1: Koliko je dovoljno?

„150.000“

„Koliko čujem 38, 40, 45-46, jer mi sin traži posao, pa zbog toga znam“

N1: Je l’ može da se preživi sa tim parama?

„Naravno da ne, ali se radi i na crno, radi se i dva posla“

Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna plata je 73.000 dinara, međutim, medijalna, koju dobija 50 posto zaposlenih, je 50.000, tek nešto viša od minimalne. Bila minimalna ili medijalna, građani kažu da je za pristojan život potrebno više novca.

„70.000“

N1: Je l’ može da se preživi sa 70?

„Pa možda i može, ko manje jede može“

„Kako naš predsednik kaže, koliko je rekao 500 evra je l’ tako, tako, tako nešto ajde“.

N1: Je l’ može da se preživi sa 500 evra?

„Samo sa duplom platom, hiljadarka i to je to“

„Mislim da je 500 i nešto evra, ustvari 700, više i ne znam, svaki dan se menja“

N1: Je l’ može da se preživi?

„Ne, naravno“

N1: Koliko je dovoljno?

„Pa za jednu četvoročlanu porodicu otprilike bi trebalo 1500 evra neki prosek da bi se normalno živelo“

„To je podivljalo sve za 100 posto, oni mi pričaju inflacija od 13 posto, ma neće biti, statistika vam je laž velika“

Više od 1,1 milion zaposlenih radi za platu koja je između 300 i 450 evra, kaže profesor Dejan Molnar. Smatra da je to zabrinjavajući podatak kada se uzme u obzir prosečna potrošačka korpa za koju je potrebno izdvojiti oko 83.000 dinara.

„Dodatni problem jeste zapravo struktura te prosečne potrošačke korpe i inflacija koja tretira te proizvode, drugim rečima prosečne i ukupne veličine su jedan pokazatelj, a ono zapravo koliko to nas svakog pojedinačno nešto dotiče je nešto drugo“, kazao je Molnar.

Prosečno domaćinstvo u Srbiji više od tri četvrtine troši na hranu, bezalkoholna pića, stanovanje, struju, gas i transport, smatra Molnar. A, kako objašnjava, upravo to je i najviše poskupelo, što znači da se prosečne zarade ne povećavaju u skladu sa rastom cena.

Mladi srpski basketaši osvojili srebro na SP u Bukureštu

0
Pixabay

Muška reprezentacija Srbije u basketu „3 na 3” osvojila je srebrnu medalju na Svetskom prvenstvu u Bukureštu za igrače do 23 godine.

Srbija je večeras u finalu poražena od selekcije Poljske 21:20.

Bronzu je osvojila selekcija Francuske, koja je pobedila Litvaniju 21:17. Srbija je u grupi pobedila Katar 22:16 i Kazahstan 21:16, a potom Izrael 22:19 i Nemačku 21:15, javlja Tanjug.

Naša selekcija je ranije danas u 1/4 finalu nadigrala Japan 20:17, a potom u polufinalu i selekciju Francuske 17:15.

Za Srbiju su na SP igrali Nikola Kovačević, Nikola Lazić, Miloš Antić i Aleksa Stojanović.

Partizan ubedljiv protiv Voždovca, Rikardo dvostruki strelac

0
Foto: FK Partizan

Fudbaleri Partizana pobedili su večeras u gostima Voždovac sa 4:0, u meču 14. kola Superlige Srbije.

Strelci za Partizan bili su Rikardo Gomeš u devetom i 23, Kvinsi Menigu 29. i Nikola Terzić u 90. minutu, javlja Beta.

Partizan je zabeležio osmu pobedu u 12 utakmica i sa 27 bodova zauzima četvrto mesto na tabeli. Voždovac je šesti sa 23 poena.

U narednom kolu, Partizan će dočekati Čukarički, dok će Voždovac gostovati TSC-u.

Novi simptomi koronavirusa

0

Infekcije koronavirusom porasle su za čak 72 odsto poslednjih mesec dana u Velikoj Britaniji, a glavni simptomi kod Britanaca koji bi mogli da upućuju da je osoba zaražena su se promenili. Naučnici tako veruju da nas čeka zimski talas koji će biti daleko ozbiljniji.

Iako je ranije najčešći simptom bio gubitak mirisa i ukusa, kao i povišena temperatura, Britanci se u poslednje vreme najviše žale na bol u grlu.

„Kovid počinje s bolom u grlu u dve trećine potvrđenih slučajeva zaraze, dok su povišena temperatura i gubitak mirisa i ukusa sada retke – zbog čega puno starijih ljudi ni ne misli da ima koronavirusa. Govore da je prehlada i onda se ne testiraju”, komentarisao je profesor Tim Spektor, suosnivač aplikacije Kovid ZOE, prenosi San.

Virusolog Lorens Jang govori da dve varijante omikrona – BA.2.75.2 i BQ1.1 pokazuju znakove koji upućuju da bi mogli ”izbeći” imunološki sistem. S druge strane, naučnici otkrili su kako infekcija koronavirusa može da uzrokuje imunološke reakcije koje oštećuju nervne ćelije u mozgu i tako uzrokuju probleme s pamćenjem i zbunjenost, kao što i povećavaju rizik od dugoročnih zdravstvenih problema.

Iako su nalazi preliminarni, oni sugerišu kako koronavirusom može uzrokovati neurološke probleme kod pacijenata, ali sam virus ne mora zaraziti i mozak. Taj proces koji se odvija u mozgu može izazvati stanje delirijuma kod pacijenata, ali i doprineti ”magli” u mozgu i drugim problemima koje imaju osobe s dugim kovidom.

Istraživači su analizirali krv 36 hospitalizovanih pacijenata u prvom talasu pandemije i otkrili su kako se nivoi proteina IL-6, koje imunološke ćelije ”oslobađaju” kao poziv na okupljanje drugim imunološkim ćeliijama, više od 15 puta veće od normalnih kod zaraženih osoba. Još dramatičniji rast zabeležen je kod pacijenata koji su u stanju delirijuma, kratkotrajne zbunjenosti, a gotovo trećina pacijenata koji su primljeni u bolnicu zbog infekcije doživi delirijum.

„Verujemo da su ti proteini odgovorni za simptome delirijuma kod pacijenata s akutnim kovidom i opšte kod dugotrajnih pacijenata s kovidom koji imaju neurološke simptome”, zaključio je Jang.

Srbija protiv Litvanije u Beogradu počinje kvalifikacije za EP 2024.

0

Fudbalska reprezentacija Srbije igraće 24. marta naredne godine u Beogradu protiv Litvanije prvi meč grupe G kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koje će biti održano 2024. u Nemačkoj, saopšteno je večeras.

Žrebom je ranije danas određeno da će u grupi G kvalifikacija za EP 2024. igrati Srbija, Mađarska, Crna Gora, Bugarska i Litvanija. Kvalifikacije za EP 2024. će biti odigrane od marta do novembra naredne godine.

Evropska fudbalska unija (UEFA) saopštila je večeras raspored odigravanja utakmica u grupi G. Srbija će otvoriti kvalifikacije 24. marta na svom terenu sa Litvanijom, a tri dana kasnije naša selekcija gostuje Crnoj Gori. Bugarska će 20. juna dočekati Srbiju, a sledeći meč naši reprezentativci će imati petog septembra u Beogradu sa Mađarskom. Pet dana kasnije Srbija će gostovati Litvaniji, javlja Tanjug.

Mađarska će 14. oktobra dočekati Srbiju u Budimpešti, a tri dana kasnije naša selekcija će se sastati sa Crnom Gorom u Beogradu. Srbija će poslednji meč u kvalifikacijama za EP odigrati 19. novembra protiv Bugarske u Beogradu.

Direktan plasman na EP 2024. obezbediće po dve najbolje plasirane reprezentacije iz svake grupe. EP je na programu od 14. juna do 14. jula 2024. godine u Nemačkoj.

Referendum o nezavisnosti Škotske mogao bi da se održi 19. oktobra 2023.

0
brown concrete building
Photo by Clark Van Der Beken

Škotska premijerka Nikola Stardžon je izjavila da je uverena da bi drugi referendum o nezavisnosti Škotske mogao da bude održan u oktobru naredne godine.

Vrhovni britanski sud u utorak počinje da saslušava argumente za dopuštanje glasanja o otcepljenju bez odobrenja britanske premijerke Liz Tras i njene vlade.

Na referendumu 2014. godine, koji je britanska vlada odobrila, Škoti su odbili nezavisnost sa 55 posto.

Međutim, Škotska nacionalna stranka tvrdi da je glasanje za britanski izlazak iz Evropske unije dve godine kasnije promenilo situaciju.

Stardžon tvrdi da su glasači na izborima za škotski parlament prošle godine podržali stranke koje se zalažu za nezavisnost i da im je obaveza da podnesu predlog zakona za održavanje referenduma 19. oktobra 2023.

Na pitanje tokom intervjua za Bi-Bi-Si o tome da li je uverena da će se to dogoditi, Stadrdžon je rekla – „Da, uverena sam da to može da se dogodi“.

„Sačekajmo da vidimo šta će reći sud. Uverena sam da će Škotska postati nezavisna“, istakla je.

Facebook prodaje nove vrste oglasa na Instagramu i Messenger-u

0

Facebook matična kompanija Meta otvara nove puteve za oglašavanje na Instagramu i Messenger-u dok kompanija nastoji da preokrene trend pada prihoda koji je nedavno gurnuo cenu akcija na najnižu od početka 2019.

Na događaju za oglašivače koji je održan početkom nedelje, Meta je predstavila novi način za oglašivače da prikazuju oglase na Instagramovoj stranici za istraživanje, koja prikazuje sadržaj korisnicima na osnovu njihovih preferencija i rutina, kao i na stranicama profila Instagram influensera sa kojima imaju poslove.

Na servisu za razmenu poruka Messenger, Facebook pokreće alatku koja koristi softver za mašinsko učenje za prikazivanje oglasa namenjenih da „dopru do ljudi za koje je najverovatnije da će obaviti kupovinu“, rekao je Maz Sharafi, potpredsednik za marketing i rast poslovnih poruka kompanije Meta.

Najave stižu samo tri nedelje pre nego što bi Meta trebalo da objavi svoj izveštaj o zaradi u trećem kvartalu, za koji se očekuje da će pokazati drugi period zaredom opadanja prihoda. Kompanija uglavnom svu svoju prodaju ostvaruje od mobilnih oglasa, biznisa koji je ove godine narušen zbog Apple-ovih ažuriranja privatnosti na svom operativnom sistemu, kao i zbog rastuće ekonomije i rastuće konkurencije TikTok-a. Metine akcije su ove godine izgubile blizu 60 odsto vrednosti.

Dok Meta gleda u budućnost, kompanija se oslanja na pojavu virtuelne stvarnosti i metaverzuma kako bi podstakla rast. Sada počinje da eksperimentiše kako će oglašivači postojati u tom svetu.

Meta je najavila da testira oglase proširene stvarnosti u okviru glavne funkcije Instagrama za feed i priče, rekla je Nicola Mendelsohn, Meta potpredsednica globalne poslovne grupe, na oglasnom događaju. Većina potrošača danas doživljava AR kada komunicira sa digitalnim filterima koji ukrašavaju fotografije i video zapise koje vide na uslugama društvenih medija kao što su Facebook i Snapchat.

Još jedna nova opcija za preduzeća na Instagramu je oglasni proizvod koji se zove oglasi za više oglašivača koji će korisnicima prikazati vrtešku povezanih promocija koje prate originalni oglas. Meta nije dala detalje o cenama za nijednu od svojih novih ponuda. Jedan od primarnih izazova Facebook-a ove godine bila su njegova velika ulaganja u svog TikTok konkurenta pod nazivom Reels, jer još uvek ne postoji uspostavljen format oglasa za kratke, viralne video snimke.

Da bi pokušao da iskoristi rastuću popularnost Reels-a, Meta predstavlja ono što naziva post-loop oglasima, novi format oglasa za kreatore i kompanije. Kreator može da pokrene ove kratke video oglase svojih partnera između svojih kolutova. Ta funkcija je dostupna samo u osnovnoj Facebook aplikaciji. Pored toga, preduzeća imaju opciju da ugrade vrtešku sa oglasima na dno kolutova kreatora ako ih kreator odobri.

Interkontinental torta

0

Kora (pravite ukupno 4 kore):
4 belanaca
80 g šećera
60 g mlevenih oraha
1 kašika brašna
½ kašičice Dr.Oetker praška za pecivo

Fil:
16 žumanaca
220 g šećera
1 kašika Dr.Oetker aroma vanila
3 kesice Dr.Oetker vanilin šećera
2 kašike Dr.Oetker gustina
400 g umućenog putera
100 g mlevenih pečenih lešnika
100 g rastopljene čokolade za kuvanje
2 kašike kafe

2 kesice Dr.Oetker šlag pena
200 ml kisele vode (ili mleka ili obične vode)
Dekoracija po želji

Priprema:

Rernu zagrejte na 180 stepeni. Okrugli kalup za pečenje prečnika 26 cm obložite papirom za pečenje. 4 belanceta umutite mikserom da postanu penasta pa dodajte šećer i nastavite sa mućenjem dok se ne pretvore u čvršći sneg. Dodajte orahe, brašno i prašak za pecivo pa špatulom izmešajte da se sve sjedini. Izručite u pripremljen kalup za pečenje pa poravnajte špatulom i pecite 20 minuta u zagrejanoj rerni. Ispečenu koru odmah izvadite iz rerne i vrhom nož odvojite ivice kore od ivica kalupa. Ohladite. Ponovite još 3 puta da ukupno utrošite 16 belanaca i ukupno napravite 4 kore.

16 žumanaca stavite zajedno sa šećerom, vanilin šećerom i aromom vanile u posudu koju možete koristiti za kuvanje na pari. Umutite žicom ili mikserom tako da se belanca poblede pa dodajte gustin i sjedinite. Šerpu sa dva prsta vode stavite na ringlu da provri, zatim malo smanjite pa preko stavite posudu sa umućenim žumancima i kuvajte 6-7 minuta uz stalno mešanje. Pazite da dno posude sa žumancima ne dodiruje vodu iz šerpe. Ukoliko je potrebno, izvadite deo vode. Proverite da li je fil kuvan, pa sklonite sa vatre. Da biste ubrzali hlađenje, posudu možete staviti u sudoperu koju ste delimično napunili hladnom vodom. Kada se voda u sudoperi zagreje sipajte novu količinu hladne vode. Ukoliko je posuda sa filom metalna kao moja, ovaj proces bi trebalo da ide brzo. Ukoliko koristite staklenu posudu, hlađenje će ići nešto sporije.

U ohlađen fil od žumanaca dodajte 400 ga putera koji ste prethodno penasto umutili. Umutite mikserom pa podelite na 3 jednaka dela. Trebalo bi da svaki deo ima oko 300 g. U jedan dodajte mleveni lešnik, u drugi dodajte rastopljenu čokoladu a u treći dodajte kafu. Sjedinite pa počnite da filujete tortu.

Fil je čvrst pa vam acetatna folija i prsten za filovanje torte nisu neophodni. Ja ih koristim za svaku tortu koju pravim, po navici. I jedno i drugo možete lako pronaći na internetu ili u prodavnicama specijalizovanim za prodaju potrepština za pravljenje torti i kolača. Drveni rotirajući stalak iz Radionice Vud mi je takođe velika pomoć i ne mogu da zamislim pravljenje torti bez njega.

Filovanje ide ovako. Na tacnu stavite malo fila pa preko stavite jednu koru. Rasporedite fil od lešnika, zatim pokrijte korom, zatim filom od čokolade, zatim korom, zatim filom od kafe i na kraju završite poslednjom, četvrtom korom. Pritisnite malo da se sve poravna pa stavite u frižider da se stegne. Ovaj fil se jako brzo steže, pa ćete već nakon 30-ak minuta u frižideru moći da završite tortu šlagom.

Uklonite prsten, uklonite foliju, poravnajte ivice. Umutite šlag i ukrasite tortu po vašem ukusu. Najbolje je da tortu sečete tek sutradan jer će biti ukusnija kada se svi ukusi umire i sjedine.

Lamborghini proizvodi i med!

0
Foto: Lamborghini

Kompanija Lamborghini je najpoznatija po svojim super automobilima. Međutim, kao i mnogi drugi proizvođači automobila, Lamborghini takođe ima sporedne poslove.Među njima je i proizvodnja meda, koji se ne prodaje….

Lamborghini radi i sa drugim poslovima,poput iznajmljivanja i finansija, prodavnica za prilagođavanje, centara za događaje i itd…

U saopštenju za javnost u kojem se govori o stvarima koje Lamborghini radi da bi svoje poslovanje učinio održivijim, italijanski proizvođač automobila kaže da je postavio pčelinjak sa otprilike 600.000 pčela u svom Lamborghini parku još 2016. godine.

Svake godine kompanija proizvede oko 430 kilograma meda koji se potom poklanja zaposlenima za Božić.Odnosno taj med se ne prodaje već kako smo rekli poklanja!

Lamborgini nije jedini proizvođač koji proizvodi med. Porše je imao još veći pčelinjak sa otprilike 1,5 miliona pčela. Tokom prve godine proizvodnje takozvanog Turbienchen proizvoda, Porsche je počeo sa otprilike 400 kg meda, koji je prodat u fabričkoj radnji brenda u roku od nekoliko dana.

Pčelinjak je tada proširen na oko 3 miliona pčela i Porše sada proizvodi oko 1.000 kg meda svake godine. Bentli, deo iste Folksvagen grupe, takođe proizvodi med u Ujedinjenom Kraljevstvu piše  motor1

Još jedan proizvođač automobila sa sedištem u Velikoj Britaniji, Rolls-Roice, ima pčelinjak sa šest kolonija od oko 300.000 engleskih pčela. Prošle godine, luksuzna marka je čak zamolila svoje osoblje da volontiraju kao pčelari u sedištu Rolls-Roicea u Gudvudu, Zapadni Sasek, gde se nalazi pčelinjak.

Te pčele stvaraju ono što Rolls-Roice opisuje kao “Rolls-Roice od meda“, iako je količina meda proizvedenog svake godine znatno ispod onoga što Porsche pravi.

Da se ​​vratimo na Lamborghini, kao deo strategije održivosti brenda, takođe ima veliku fotonaponsku elektranu u Sant’Agata Bolonjeze, koja je trenutno najveća u italijanskom regionu Emilija Romanja. Od 2010. godine uštedela je više od 2000 tona CO2 za smanjenje.