22.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 747

Srpska bokserka Jelena Janićijević profesionalna šampionka Evrope

0
Foto: BSS

Srpska bokserka Jelena Janićijević osvojila je večeras titulu WBO profesionalne šampionke Evrope u poluvelter kategoriji (do 63 kg), pošto je na Zlatiboru savladala Nemicu Saru Vejdman.

Meč je trajao 10 rundi, a sudijska odluka bila je jednoglasna u korist srpske reprezentativke.

Janićijević je posle evropske bronze na šampionatu u Budvi prošle godine, kada je postala prva Srpkinja sa medaljom na velikim takmičenjima, napravila još jedan veliki uspeh.

Pobedom na srpskoj planinskoj lepotici, u prvom profi meču pred domaćom publikom, ona je pored šampionskog pojasa Starog kontineta došla i do plasmana na zvaničnu rang listu izazivača šampionke sveta u profi boksu Irkinje Keti Tejlor, javlja Tanjug.

Spektakl od pet profi mečeva, u organizaciji Balkan Boxinga, Bokserskog saveza Srbije, uz pokroviteljstvo Turističke organizacije Zlatibor, Opštine Čajetina i Ministarstva sporta prenošen je u direktnom TV prenosu na TV Arena Fajt za ceo region.

U uvodnim borbama Zlatiborske boks večeri boksovali su finalisti Zlatne rukavice 2022, ali ovaj put u profesionalnom boksu.

Remizirali su Antonio Biset (Kuba) i Igor Rogić u poluvelter kategoriji, Aleksa Marković je nokautom savladao Josifa Bijelića u lakoteškoj, Vladimir Gubaš je pobedio Nenada Jovanovića u polusrednjoj, kao i Aleksandra Rapajić u polusrednjoj Nikolinu Gajić.

Partizan ubedljiv protiv Monaka za nastavak pobedničkog niza

0

Košarkaši Partizana pobedili su večeras u Beogradu ekipu Monaka sa 100:80 (26:17, 22:30, 21:21, 31:12), u utakmici 17. kola Evrolige.

Partizan su do četvrte uzastopne pobede u Evroligi vodili Matijas Lesor sa 21 poenom i osam skokova i Kevin Panter sa 19 poena i četiri asistencije. Jam Madar je postigao 15, Danilo Anđušić 12, a Zek Ledej 10 poena.

Kod Monaka bolji od ostalih bio je Eli Okobo sa 17 poena i devet asistencija.

Partizan je na 11. poziciji sa skorom od osam pobeda i devet poraza. Monako je na trećem mestu sa 11 pobeda i šest poraza, javlja Beta.

Monako je sa pet vezanih poena Džejmsa počeo meč, a Partizan je ubrzo odgovorio i izjednačio na 5:5. Tim iz Kneževine je zatim otišao na plus četiri (5:9), da bi Partizan trojkama Papapetrua i Nanelija, kao i košem Madara „krunisao” seriju 15:0.

Posle poena Lesora crno-beli su poveli sa 13 poena razlike (24:11), a do kraja prve deonice Monako je uspeo da smanji rezultat i na pauzu se otišlo sa 26:17 za domaći tim.

Gosti su bolje otvorili drugu četvrtinu i posle trojke Okoba prilaze na četiri poena razlike (26:22). Željko Obradović je uzeo tajm-aut, a u nastavku se igralo koš za koš sve dok Jakuba Uatara nije vezao pet poena za vođstvo Monaka 32:33.

Partizan je nakratko vratio prednost na svoju stranu poenima Pantera i Lesora, da bi gosti preko Dijaloa i Motiejunasa poveli sa plus tri (40:43).

Domaći tim je zatim posle zakucavanja Lesora poveo sa 46:43, a isti igrač bio je precizan i sa slobodnih bacanja za pet poena razlike (48:43). Završnica prvog poluvremena pripala je Monaku koji je prišao na samo jedan poen razlike – 48:47.

Tokom cele treće četvrtine ekipe su se smenjivale u vođstvu. Bolje je počeo Monako i poveo sa 48:51, a zatim Partizan uzvraća i dolazi do prednosti trojkama Pantera i Danila Anđušića.

Posle novih preokreta na obe strane treća deonica je završena sa 69:68 za crno-bele.

Ledej je košem uz faul počeo poslednju četvrtinu, a potom sledi i trojka Anđušića za sedam poena razlike (75:68). Nije se tu zaustavila domaća ekipa koja sa četiri vezana poena Lesora dolazi do 11 poena razlike (79:68).

Crno-beli su utakmicu prelomili pet i po minuta pre kraja, nakon što je novu trojku postigao Anđušić za 85:73.

Partizan je manje od tri minuta do kraja trojkom Papapetrua povećao na 90:75 i zatim bez većih problema sačuvao prednost.

U narednom kolu Partizan gostuje Makabiju, a Monako dočekuje Olimpijakos.

Sunwingu je ” veoma žao” zbog maltretiranja putnika koji su bili na odmoru

0

Sunwing se izvinio putnicima koji su ostali na cedilu, nakon što su zimske oluje prekinule letove, i još kažu da je “većina naših putnika uživala u odmoru uz minimalne smetnje”.

U zajedničkoj izjavi u četvrtak, izvršni direktor Sunwing Travel Group Stephen Hunter i predsednik Sunwing Airlinesa Len Corrado rekli su da im je “neverovatno žao što su izneverili naše klijente”.

“Žalimo što nismo ispunili nivo usluge koju naši kupci očekuju od Sunwinga”, rekli su čelnici.

„Imali smo očigledne propuste u izvršenju, posebno u reagovanju na kašnjenja uzrokovana vremenskim prilikama i na posledice ozbiljnih vremenskih poremećaja, što je ograničilo našu sposobnost da premestimo avione i posadu na druge aerodrome kako bismo pomogli u ublažavanju zaostajanja u letovima.”

Na stotine putnika pogođeno je prekidima letova Sunwinga, koji su zbog vremenskih prilika počeli da se gomilaju 22. decembra.

Neki klijenti su danima bili zaglavljeni na tropskim destinacijama usred velikih otkazivanja, zimskih oluja i kvara sa digitalnom komunikacijskom uslugom aviokompanije zbog čega su neki letovi imali dosta praznih mesta.

Kompanija je saopštila da je završila sve letove oko oporavka u vezi s prekidima tokom praznika i da ima plan da reši tehničke probleme sa obaveštenjima o letovima i protokom komunikacije prema klijentima.

U međuvremenu, Sunwing sugeriše da je ozbiljan poremećaj njegovog rasporeda letova tokom praznika, sličan onome s kojim se suočilo nekoliko većih avio-prevoznika tokom svoje prve top sezone od početka pandemije.

“Planirali smo naš najveći raspored putovanja od pre pandemije i značajno smo uložili trud kako bismo ublažili potencijalne rizike koji bi proizašli iz zadovoljenja velike potražnje za putovanjima tokom špica zimske sezone”, rekli su Hunter i Corrado u izjavi.

„Napravili smo ostvariv plan koji, zbog raznih faktora, nismo mogli ostvariti.“

Aviokompanija je 29. decembra objavila da odmah otkazuje svoje operacije do 3. februara na dva najveća aerodroma u Saskatchewan-u.

Sunwing je rekao da je “smanjio određeni kapacitet tokom meseca januara kako bi osigurao da možemo izvršiti najviše standarde uz najmanje ometanja putnika dok prolazimo kroz zimsku sezonu.”

Aviokompanija je dodala da aktivno razmatra prihvatljive zahteve za kompenzaciju i da će u potpunosti poštovati kanadske propise o zaštiti putnika u vazdušnom saobraćaju.

SERBIANNEWS/CANADA

Health Canada zapošljava na poziciji administratora i nije potrebno iskustvo ili diploma

0

Health Canada zapošljava ljude za poslove administratora širom zemlje i nije vam potrebna diploma ili bilo kakvo iskustvo da biste se zaposlili.

Sa ovim poslovima u vladi Kanade , Health Canada ima povremenu poziciju otvorenu za službeničke i administrativne pozicije podrške i pozicije programskih službenika.

Pozicija bi se mogla koristiti za zapošljavanje na lokacijama koje se nalaze širom Kanade, gdje god se nalaze kancelarije Health Canada i Agencije za javno zdravlje Kanade.

Da biste se zaposlili, potrebna vam je samo diploma srednje škole – nije potrebno fakultetsko ili visoko obrazovanje.

Takođe, postoje različiti jezički zahtevi povezani sa poslom, a to bi moglo uključivati ​​engleski osnovni, francuski osnovni ili dvojezično znanje jezika.

Postoji “Upitnik o kvalifikacijama” koji morate popuniti da biste došli do sledećih koraka u procesu prijave. Srećno.

SERBIANNEWS/CANADA

Zvezda traži od izvršnog direktora Evrolige da suspenduje odluku o kazni

0
FOTO: KK CRVENA ZVEZDA

Košarkaški klub Crvena zvezda uputio je danas zahtev izvršnom direktoru Evrolige Maršalu Glikmanu da iskoristi ovlašćenje i suspenduje odluku Finansijske komisije da crveno-belima zabrani da registruju nove igrače zbog kršenja finansijskih pravila, pošto je klub ispunio sve obaveze i zahteve. Finansijska komisija, nezavisno regulatorno telo, zabranila je Zvezdi da registruje nove igrače i trenere do 28. februara 2023. godine i novčano je kaznila sa 25.000 evra zbog „teškog kršenja pravila finansijske stabilnosti i fer-pleja”.

Zvezda je ranije danas saopštila da je kazna izuzetno stroga i da će se svim pravnim i dozvoljenim sredstvima boriti da je obori, a večeras se ponovo oglasila, javlja Beta.

„KK Crvena zvezda je ispunio sve finansijske obaveze i zahteve Evrolige, o čemu je u potpunosti informisan i obavešten i sam Maršal Glikman, koji se u javnosti istovetno izrazio. Zato sada sada očekujemo pozitivnu i brzu odluku od strane privremenog CEO Evrolige. O svim koracima koje kao klub činimo, u svemu je u potpunosti informisan i privremeni predsednik Evrolige Dejan Bodiroga”, navodi se u saopštenju.

Zvezda je ocenila da „izrečena kazna ne odgovara učinjenom prekršaju”.

„Prilikom određivanja kazne, finansijski panel je imao veoma široku i gradativnu selekciju sankcija i odabrao je najstrožu, koja u potpunosti ne odgovara činjeničnom stanju. Bilo koja druga sankcija bi postigla svrhu kažnjavanja administrativnog prekršaja, a svrha kažnjavanja je ispunjenje finansijskih obaveza, što je KK Crvena zvezda svakako ispunila”, piše u saopštenju.

Zvezda je navela da bi bila „apsolutno iznenađena izostankom brze i pozitivne reakcije Maršala Glikmana i Dejana Bodiroge”.

Plan da se popune praznine u arktičkom odbrambenom štitu nailazi na prepreke

0

Bez obzira na zvučnu prošlogodišnju najavu, postaje jasno da modernizacija severnoameričkih protivvazdušnih odbrambenih sistema – realizacija plana da se potroši 4,9 milijardi dolara za šest godina – ima dug put i brojne prepreke koje treba savladati.

Trudoova vlada je najavila dugo očekivani plan modernizacije NORAD-a još u junu tokom pripreme za samit lidera NATO-a — napetog skupa na kojem se očekivalo da članice alijanse, otrežnjene ratom u Ukrajini, pokažu koliko su ozbiljne po pitanju troškova odbrane .

A planirana nadogradnja protivvazdušne odbrane bila je ključna tačka razgovora za premijera Justina Trudoa, ministarku odbrane Anitu Anand i ministarku spoljnih poslova Mélanie Joly na samitu NATO-a u Madridu.

Međutim, u mesecima koji su usledili, neki od izazova s ​​kojima se suočava taj plan odbrane vredan više milijardi dolara postao je klimav – posebno u Kanadi.

Cilj programa modernizacije je stvaranje slojevite odbrane iznad krajnjeg severa koja će štititi od strateških bombardera (zbof kojih je NORAD i stvoren za suprotstavljanje pre više od sedam decenija), ali i balističkih, krstarećih i hipersoničnih projektila – vrste oružja koje smo videli kako udara u Ukrajinu.

Prema planu, Kanada i SAD žele poboljšati satelitsku pokrivenost, uvesti moderan radar iznad horizonta i postaviti podmorske senzore i nadzor na Arktiku — posebno na takozvanim “tačkama prigušivanja”, na ulazima u okean i u arhipelage, koje Kanada vidi kao svoju suverenu teritoriju.

Dobra vest, prema rečima operativnog komandanta kanadskih oružanih snaga, je da vojska trenutno ima prilično dobar nadzor na krajnjem severu, s obzirom na  skroman  nivo brodskog saobraćaja.

“Da li trenutno imam pristojno znanje o znacaju? Da, imam”, rekao je viceadmiral Bob Auchterlonie, zadužen za kanadsku združenu operativnu komandu. “Na primer, u pomorskom domenu postoji samo oko 150 brodova koji zapravo plove severom svake godine. Znamo svakog od njih, vrlo ih dobro pratimo.”

Gledajte ispod površine

Izazov – ili pretnja – leži ispod površine okeana, posebno ispod leda gde bi mogle vrebati podmornice s balističkim ili krstarećim projektilima.

U intervjuu na kraju godine za CBC News, Auchterlonie je rekao da Kanada i njeni saveznici uvek dele pomorske obaveštajne podatke o tome gde se nalaze protivnici i njihovi glavni ratni brodovi, uključujući i podmornice.

Očekuje se da će se mnoštvo novih tehnologija — neke od njih još uvek razvijaju — uskoro pridružiti NORAD-ovoj podvodnoj mreži, rekao je.

“Rekao bih da je tehnologija zaista napredovala u poslednjih nekoliko godina. I radimo s našim saveznicima, kao i njihovim vlastitim naučnicima za odbranu, kako bismo došli do tih sposobnosti za otkrivanje protivnika u našim vodama… na površini i ispod površine”, rekao je Auchterlonie.

Razvoj te nove tehnologije – koja bi mogla uključivati ​​prenosne senzorske nizove, bespilotne brodove i podvodna vozila bez posade izgrađena za lov na podmornice – odvija se u saradnji sa 5. flotom američke mornarice.

Prošlog leta, šef pomorskih operacija američke mornarice predstavio je plan za revitalizaciju flote do 2045. On predviđa flotu od 373 broda s posadom i 150 patrolnih brodova bez posade, što čini ukupno 523 broda. Mornarica je od američkog Kongresa zatražila više od 250 miliona dolara za razvoj bespilotnih površinskih i podzemnih brodova.

Iako je izgradnja tih novih sistema oružja u toku, Auchterlonie je rekao da Kanada pažljivo prati razvoj događaja.

Uz to, dodao je, Kanada i SAD bi mogle početi sa primenom postojeće tehnologije – poput podvodnih dronova – kako bi zaštitile sever.

Rat u Ukrajini izaziva neosporan osećaj hitnosti na Zapadu zbog potrebe za razvojem nove tehnologije nadzora – a Kanada sa sve većom uzbunom posmatra poteze Moskve na severu.

Raketna krstarica ruske mornarice Maršal Ustinov isplovljava na vežbu na Arktiku, u januaru 2022. (Pres služba Ministarstva odbrane Rusije/Asošijeted pres)

“Rusija obnavlja svoju arktičku vojnu infrastrukturu iz sovjetske ere”, rekao je nedavno Jody Thomas, premijerov savetnik za nacionalnu bezbednost i obaveštajne poslove, komitetu za odbranu Parlamenta.

“Oni se vraćaju. Mislim da je to zanimljivo. Oni nastavljaju svoju izgradnju na Arktiku uprkos ekonomskim nevoljama koje doživljavaju zbog svoje ilegalne invazije na Ukrajinu.”

Tokom svoje posete krajnjem severu Kanade prošlog leta, Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, primetio je da je najkraći put Rusiji, za napad na Severnu Ameriku preko Arktika.

Kanadski zvaničnici su više puta izjavljivali da će planirana kupovina stelt lovaca F-35 i uvođenje modernog radara iznad horizonta (OTH) uveliko pomoći u ublažavanju tog straha.

Over-the-horizon (OTH) radarski sistemi mogu locirati mete izvan dometa konvencionalnog radara. Takođe crpe ogromnu količinu energije. Naučnici u oblasti odbrane pokušavaju da smisle kako da napajaju stanice na udaljenim severnim lokacijama na ekološki odgovoran način.

“Zbog njihove ekstremne veličine, većina radarskih sistema OTH nalazi se u udaljenim područjima gde je pristup velikim količinama energije iz električne mreže neadekvatan. Stoga se koriste dizel generatori “, navodi se u tehničkom dopisu za istraživanje i razvoj Kanade napisan u 2006. godine, kada je vojska proučavala izvodljivost novih sistema.

Upozoreno je da će, kako bi se sprečila isključenja, generator od dva megavata koji sagoreva 15 tona dizel goriva dnevno,  biće potreban za napajanje OTH niza.

To “dovodi do posebnog problema sa kontinuiranim snabdevanjem gorivom”, navodi se u dopisu. “Prekidi u dostavi gorivom (recimo, zbog ozbiljnih zimskih vremenskih prilika) mogli bi se ublažiti zadržavanjem rezerve goriva nekoliko dana.”

Možda najneposredniji i najzahtevniji problem s kojim se suočavaju kanadski zvaničnici je lanac satelita RADARSAT Constellation u državnom vlasništvu koji brzo stari. Federalni glavni revizor upozorio je u novembru da bi sateliti mogli preći svoj korisni vek do 2026. godine.

Zamene za te satelite — koje koristi nekoliko vladinih ministarstava, uključujući i Nacionalnu odbranu — još uvek su na crtežu. Sadašnja vlada je obećala namenske vojne satelite za nadzor u svojoj odbrambenoj politici za 2017., ali — kao što je generalna revizorka Karen Hogan napomenula u svom nedavnom izveštaju — ti sistemi nisu sposobni za lansiranje do 2035. godine.

Vladi je potreban ‘plan za vanredne situacije’, kaže AG

“Ono što tražimo je da vlada ima plan za vanredne situacije”, rekao je Hogan komitetu za odbranu 8. decembra 2022. godine.

“Šta će se dogoditi ako ovi sateliti dođu do kraja svog životnog veka? Trenutno vlada ili kupuje informacije komercijalno ili se obraća svojim saveznicima.”

Nicholas Swale, viši službenik u Hoganovoj kancelariji, rekao je da je satelitski sistem već preopterećen.

“Postoji više odeljenja koji traže informacije sa ovih satelita i oni već trenutno ne zadovoljavaju potrebe”, rekao je.

U intervjuu za kraj godine za CBC News, general Wayne Eyre, načelnik štaba odbrane, upitan je da li će Ministarstvo odbrane ubrzati program za lansiranje namenskih satelita pre 2035. godine.

“U ovom trenutku, ne znam”, rekao je. “Ali svakako ćemo pokušati.”

SERBIANNEWS/CANADA

“Nemamo “- Apoteke u Torontu nemaju lekove za prehladu i grip kod odraslih

0

Apoteke širom Toronta, doživljavaju nestašicu lekova za prehladu i grip kod odraslih , a na policama apoteka vidimo malo ili nimalo zaliha.

Semah Salib, farmaceut u Woodgreen Discount Pharmacy, rekao je da je reč o nestašici bez presedana i nečemu što se ranije nije dogodilo.

„Ništa nije dostupno“, rekao je. “To se nikada pre nije dogodilo. U poslednjih 20 godina uvek imamo zalihe, plus nešto viška… ali ovo je prva godina da nemamo ništa.”

Reporteri Global News-a su posetili najmanje desetak apoteka širom grada i otkrili su, da sve imaju problema sa inventarom lekova za prehladu i grip za odrasle; neki su imali ograničen inventar, dok drugi nisu imali nikakav.

Justin Bates iz udruženja farmaceuta Ontarija rekao je da su nestašice koje apoteke doživljavaju uzrokovane nizom različitih faktora, uključujući nedostatak lekova za decu koji se takođe oseća širom zemlje.

„Ono što se često dešava je da jedna nestašica rađa drugu. Kada smo razmatrali kratkoročna rešenja za nestašicu lekova kod dece, preporučivali smo deljenje tableta za odrasle i stavljanje u hranu za decu”, rekao je Bates.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Zdravstveni stručnjaci nude savjete porodicama tokom nedostatka lijekova'

“Imali smo raniju sezonu prehlade i gripa. Imamo epidemije COVID-a i pretnju gripa, kao i RSV… Sve su te stvari stvorile savršenu oluju.”

Kanada već mesecima ima nestašicu lekova protiv bolova u celoj zemlji, ostavljajući roditelje da sami smanjuju temperaturu i bol kod svoje dece, dok stopa respiratornog sincicijalnog virusa (RSV) i gripa vrtoglavo raste.

Nedostatak lekova doveo je do jačanja glasova, da Kanada više ulaže u svoje farmaceutske proizvodne kapacitete za esencijalne lekove.

Bates je rekao da je još jedan razlog zašto je u apotekama smanjena ponuda lekova protiv prehlade i gripa, posledica oslanjanja Kanade na međunarodnu ponudu.

„Naši domaći kapaciteti su veoma ograničeni“, rekao je on. “Nemamo puno proizvođača i oslanjamo se na međunarodnu ponudu proizvoda.”

Od ljudi kojima su potrebni lekovi protiv prehlade i gripa za odrasle, se traži da razgovaraju sa medicinskim stručnjakom od poverenja.

“Još uvek postoje neke opcije, kao deljenje tableta, kao i potencijal za stvaranje mešavina, a farmaceuti su to nudili kao rešenje za vreme nestašice”, rekao je Bates, dodajući da postoje kućni lekovi kojima se ljudi mogu lečiti takođe.

“Ne moraju se lečiti sve groznice… i prehlade. Pomoći će vam da se lečite sa kućnim lekovima – počevši sa unosom tečnosti i, da se više odmarate.  Za ovo postoje preporuke koje zdravstveni radnici mogu dati za ublažavanje nekih od tih simptoma.”

U izjavi za Global News, Health Canada navodi da je nestašica lekova “složen globalni problem”.

“Health Canada prepoznaje negativan uticaj nestašice lekova na pacijente, zdravstvene radnike i zdravstveni sistem i, radi na izgradnji otvorenijeg i sigurnijeg sistema snabdevanja lekovima”, navodi se u saopštenju. “Svako ima svoju ulogu u rešavanju problema nestašice lekova.”

Health Canada je saopštio da propisi o hrani i lekovima u zemlji, zahtevaju od prodavaca lekova da prijavljuju na internetu kada “nisu u stanju zadovoljiti potražnju za proizvodom ili kada prestanu prodavati proizvod”.

„Prema sajtu, prodavci lekova do sada nisu prijavili nedostatak lekova protiv prehlade za odrasle“, saopštili su iz Health Canada.

SERBIANNEWS/CANADA

Danas: Srbi sa severa Kosova zakazali protest, revoltirani i zbog Srpske liste

0
Izvor: Kosovo Police

Za treći dan Božića, odnosno 9. januar, u severnom delu Kosovske Mitrovice zakazan je protest Srba nezadovoljnih kosovskom politikom predsednika Srbije Aleksandra Vučića čiji su, kako kaže za Danas organizator Ivan Miletić, Srbi s Kosova “taoci”.

Protest je zakazan za 12.01 kod spomenika caru Lazaru u centru severnog dela Kosovske Mitrovice, piše list Danas.
Upitan ko je organizator protesta, Miletić odgovora – “nezadovoljni narod sa severa Kosova”.
Kaže da su građani videli s uklanjanjem barikadama u kom pravcu ide situacija, te da su se dogovorili da neće da prihvate “igrarije ni Kurtija ni Vučića”.
Napominje da im se formalne organizacije nisu priključile, te da ne znaju koliko će ljudi doći s obzirom na, kako kaže, strah koji kod građana postoji.
Na isti protest je na Jutjub kanalu srbin.info građane pozvao i Nebojša Jović, poverenik Pokreta za odbranu Kosova i Metohije.
Miletić poručuje da su građani, iako su ranije sumnjali u “iskrene namere Vučića i jednog dela Srpske liste”, prvi put poverovali da će biti “zajedničkog otpora” i da ih “Vučić neće prodati Kurtiju”.
„Ranije smo pokušavali da organizujemo neke proteste za dobrobit građana, ali je to bilo bezuspešno jer su pozivani ljudi u zadnji čas da ne dolaze jer protesti nemaju podršku vlasti. Ali nadamo se da će narod da se oslobodi nakon ove poslednje situacije u kojoj smo svi izmanipulisani se građani osloboditi“, navodi Miletić.
Kaže da se nijedno vozilo kosovskih specijalaca nije otišlo sa severa Kosova, što je bio jedan od zahteva za uklanjanje barikada.
Precizira da i u Srpskoj listi postoji, kako smatra, veći broj ljudi koji ništa ne može da promeni, ali su deo ove stranke.
„Bilo je veliko jedinstvo. I ja koji nikada nisam verovao Vučiću ovaj put sam poverovao da će istupiti zaista po onom sloganu “Nema nazad”. Očekivali smo da stane na stranu naroda, to jest ljudi koji žive na celom Kosovu. Sada jeste situacija bila sa severom, ali sav narod želi da živi bezbedno. Verovali smo da Vučić može pregovorima da dovede do bezbednijeg života, ali svakim lošim pregovaranjem i tenzijama mi živimo sve teže i gore. Ne znam iz kog razloga se onda dogovora i pregovora ako se ništa ne dobija i ako samo Albanci dobijaju kroz te pregovore – sve što je moglo im je dato“, kaže Miletić.
Ovaj Mitrovčanin, koji napominje da nikada nije bio član nijedne organizacije, kaže da na sastanku u Raški Srba sa severa KiM i predsednika Vučića prošle sedmice nakon koga je najavljeno uklanjanje barikada, ali kaže da je jedini “de facto krivac Vučić”.
„Mi smo taoci Vučićeve politike. Čuo sam sa više strana da je bilo veliko nezadovoljstvo na tom sastanku, da su svi “pukli” nakon toga. Narod je dosta razočaran i zbog Vučićevog obraćanja čestitom policajcu Filipoviću. A on mu je samo izneo naše probleme do kojih će doći nakon uklanjanja barikada kao vida otpora, u šta smo verovali da jeste“, kaže Miletić.
Upitan za ponašanje Srpske liste nakon povlačenja s barikada odgovora da ih u javnosti nema možda zato što ipak “možda imaju bar malo stama”. „Nadali smo se da će nam se neko obratiti u Rudaru, ali nisu smeli zbog nezadovoljstva građana“, smatra on.

Zvučni top je stigao? MUP ćuti i ne demantuje, struka kaže – nabavka nezakonita

0
Izvor: N1

Nacrt Zakona o unutrašnjim poslovima povučen je pre tri dana, ali ono što je njime bilo predviđeno i dalje je u fokusu javnosti, posebno odredbe koje se tiču sredstava prinude. Osim što je njihov broj sa 13 povećan na 17, nacrtom je predviđena upotreba zvučnog topa – koji potencijalno može biti vrlo opasan. Mediji su preneli nezvanične informacije da ga je MUP Srbije već nabavio i isprobao. Niko od nadležnih ova saznanja nije demantovao.

Zvučni top MUP je nabavio u tajnosti i već isprobao na policajcima-dobrovoljcima, objavili su mediji. Ovo potencijalno vrlo opasno sredstvo prinude koristila bi policija da Nacrt zakona o policiji nije povučen. Istini za volju, MUP ovo nije potvrdio, ali nije ni demantovao.

„Ukoliko su tačni ti navodi da je MUP nabavio opremu, rekao bih da je u pitanju nezakonita nabavka, jer ne postoje pravni osnovi za nabavku tih zvučnih topova, ali to je praksa koja već postoji u MUP-u, budući da iako nema pravnog osnova za kamere za biometrijski nadzor i softver, ne samo da su nabavljene već su instalirane po Srbiji“, kaže Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP).

Šta je to zvučni top? Reč je o oružju koje nije smrtonosno, emituje intenzivne zvučne talase u određenom pravcu, a kod pogođenih osoba može izazvati glavobolju, mučninu, dezorijentaciju, ali je moguća posledica i trajno oštećenje sluha. Vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da su u Srbiji, inače, nabavke bezbednosnih sistema zatvorene i da niko nikome ne polaže račune.

„Pa to nije šala, mora se prvo doneti zakon, pa onda javno reći da postoji namera da se nešto kupi, pa onda polako ide procedura i da smo normalna zemlja onda bi to bio tender, onda bi pozvali novinare na prvo predstavljanje sredstva i pokazali im kako to funkcioniše, a ne ovako iza leđa“, navodi Radić.

Povučeni Nacrt zakona predviđa i da se kamere za biometrijski nadzor koriste tek uz naredbu suda. S obzirom na to da su takve kamere po Srbiji odavno instalirane, nameće se pitanje da li su one i korišćene.

Elek smatra da ne možemo biti sigurni da nisu: „Kada su bili ekološki protesti prošle godine i kada su stizale masovne prekršajne prijave građanima, povela se priča da su korišćeni softveri za automatsko prepoznavanje lica na osnovu biometrijskih podataka, ali Poverenik je u postupku kontrole izvršio nadzor i utvrdio da to nije tačno. Tako da moramo verovati Povereniku, a iz samog ministarstva nema informacija o tome. Na kraju posledice mogu biti ozbiljne, jer reč je o sredstvu koje je primarno namenjeno za kontrolu masa, za suzbijanje javnih nereda“.

Član radne grupe za pripremu Zakona o policiji potvrdio je za N1 da je Nacrtom predviđena upotreba zvučnog topa, ali i da je MUP video da neke druge zemlje imaju takvo sredstvo i da ga uglavnom koriste na velikim otvorenim prostorima, kao na primer Amerikanci. Međutim, u SAD-u je odlučeno da se zvučni top ne upotrebljava više, jer je utvrđeno da je rizik po trajno oštećenje zdravlja prevelik. Sa druge strane, MUP do danas nije potvrdio da li je sporno oružje i nabavljeno. Naša pitanja ostala su bez odgovora.

Kako prevazići bol u vratnom delu kičme

0

Dugotrajno sedenje ili stajanje, odsustvo redovne fizičke aktivnosti, gojaznost, umor, stres, samo su neki od faktora koji najčešće mogu izazvati probleme u ovom delu tela

Gotovo da nema osobe koja se nekada nije požalila na bol u vratnom delu kičme. Ljudi često znaju da trpe ovu vrstu bola i tek onda kada postane nesnošljiv potraže pomoć lekara.

Kako ističe viši fizioterapeut Predrag Radnić, sa Klinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Vojnomedicinske akademije, uzrok bola u vratnom delu kičme mogu biti problemi na nivou mišića, odnosno njihovo istezanje, dugotrajni nefiziološki položaji, nagli pokreti, prekomerna upotreba mišića, u smislu nekontrolisanog i nepravilnog vežbanja, ali i diskus hernija, „okoštavanja”, tumori predela vrata…

Koji su faktori rizika za nastanak bola?

– Dugotrajno sedenje ili stajanje, odsustvo redovne fizičke aktivnosti, gojaznost, umor, stres, a koji su često deo modernog načina života, samo su neki od faktora koji najčešće mogu izazvati, kako bol u vratnom delu, tako i u čitavom predelu kičme. Simptomi na koje se pacijenti najčešće žale su bol i ograničena pokretljivost u vratnom delu kičme, glavobolja, vrtoglavica, odsustvo snage ili trnjenje u rukama – naglašava naš sagovornik.

Dijagnoza se može postaviti fizioterapeutskim pregledom, koji podrazumeva uzimanje detaljne anamneze kada će pacijent ukazati na svoje tegobe i način njihovog razvoja, a zatim i pregled koji podrazumeva procenu na skali bola, ispitivanje pokretljivosti i snage u vratu i ramenima i palpatorni pregled struktura vrata. Sve ovo se izvodi uz pomoć testova koje će odabrati fizioterapeut. Klasičan pregled traje između 45 i 60 minuta. Kao pomoćna metoda u dijagnostici koristi se i magnetna rezonanca, koja bi trebalo da bude indikovana, ali ne i da se koristi kao prvi metod za otkrivanje ovog problema.

– Ukoliko je u pitanju akutni bol, lečenje podrazumeva mirovanje i primenu medikamenata (lekova protiv bolova) tokom nekoliko dana, po savetu stručnjaka, a odmah potom primenu fizikalnih procedura i doziranih fizioterapeutskih vežbi. U ovakvim slučajevima pokret je lek. Kod hroničnih bolova potrebno je primeniti fizikalne procedure, ali tada je veći fokus na vežbama i aktiviranju kompletnog mišićnog sistema. Samo telo koje se nalazi u punom obimu pokreta i zadovoljavajućoj mišićnoj snazi je zdravo telo. Strah od bola tokom pokreta je najveći neprijatelj oporavka. Fizioterapeut ovde ima značajnu ulogu, jer je tu da objasni kako da izvodimo pokret bez straha – ističe Radnić.

Postavlja se i pitanje, koliko fizikalna terapija može da pomogne i kakve se vežbe i terapije sprovode?

Naš sagovornik kaže da aparaturna fizikalna terapija obuhvata magnetoterapiju, elektroterapiju, primenu lasera, ultrazvuka, kao i hidroterapiju, i samo je deo u postupku lečenja.

– Fokus rehabilitacije se stavlja na vežbe, i to ne na ciljane, one za samo jedan segment, već sveobuhvatne, za čitavo telo. Tom prilikom koriste se pilates lopte, trake, lagani tegovi, trenažni bicikl i mnogi drugi rekviziti. Sve vežbe se izvode u amplitudama pokreta koje ne izazivaju bol. Vremenom se obim pokreta povećava, ali i dalje u odsustvu bola – navodi Radnić.

U slučajevima kada je uzrok bola diskus hernija, tumor ili neka druga dijagnoza, a pacijent nije u stanju da kontroliše mokrenje i stolicu, ima pad stopala ili neizdrživ bol duže od tri meseca, mora da se konsultuje sa lekarom neurohirurgom, koji će odlučiti o neophodnosti hirurške intervencije.

– Problem bola, kako u vratnom, tako i u slabinskom delu kičmenog stuba predstavlja jedan od najčešćih razloga za odsustvovanje sa radnog mesta. Kako bi se bolovi sprečili potrebno je samo malo volje za vežbanjem, što će doneti i više zdravlja čitavom vašem organizmu – smatra Radnić.

Kako bi se prevenirala pojava bola potrebna je svakodnevna, makar dvadesetominutna fizička aktivnost (šetnja, trčanje, ples…), kao i izbegavanje dugotrajnih statičnih položaja. Tako, na primer, savetuje se da ako radite za kompjuterom, na svakih pola sata promenite položaj – ustanete, čučnete, istegnete se. Takođe, savet je i da dovoljno spavate, redovno se hranite i unosite odgovarajuću količinu tečnosti.