11 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 559

U Crnoj Gori do sada popisano 311.528 građana

0

U Crnoj Gori do danas u 10 časova popisano je 311.528 građana, što predstavlja 100.594 domaćinstva i 154.442 stana, saopštio je direktor crnogorske Uprave za statistiku – Monstat Miroslav Pejović.

Crna Gora - Foto: RTRS

Crna GoraFoto: RTRS

Pejović je naglasio da građani masovno učestvuju u popisu i da se pojedinačni slučajevi odbijanja ne mogu smatrati konačnim, prenose Vijesti.

– Kada govorimo u suštinskim nepravilnostima popisivača, one zahtevaju poseban tretman, razmatranje i u krajnjem, nakon zajedničkog stava popisne komisije i državnih instruktora, popisivače isključujemo iz popisivanja, odnosno raskidamo ugovor – rekao je direktor Monstata.

Naveo je da se, kada su u pitaju lakše nepravilnosti, popisivači vraćaju u domaćinstva.
Popis stanovništva u Crnoj Gori počeo je 3. decembra i predviđen je da traje 15 dana, tokom kojih su popisivači na terenu od osam do 20 časova.

U Kalgariju sada više koštaju osnovne potrepštine nego u Vankuveru, Torontu…

0

Sada košta više, priuštiti osnovne potrepštine u Kalgariju nego u bilo kom drugom većem gradu u zemlji — uključujući Vankuver i Toronto — prema ažuriranoj  meri potrošačke korpe, kanadske statističke agencije .

Mera tržišne korpe je službena mera siromaštva domaćinstva u Kanadi. Ona definiše koliko bi četvoročlana porodica morala da zaradi da bi sebi priuštila osnovni životni standard, a to se bazira na cenama osnovnih dobara i usluga potrošačke korpe, uključujući hranu, odeću, smeštaj i prevoz.

Smatra se da porodice žive u siromaštvu, ako je njihov raspoloživi prihod manji od tržišne korpe u gradu.

Novi podaci iz 2022. pokazuju da je godišnja tržišna korpa u Kalgariju 55.771 dolar – a bila je 51.861 dolara 2021 godine.

To se poredi sa 55.727 dolara u Vancouveru i 55.262 dolara u Torontu. Edmonton je na četvrtom mestu sa $55,225, a Ottawa-Gatineau je na petom mestu.

Charles St-Arnaud, glavni ekonomista Alberta Central, rekao je da nije iznenađen brojevima. Iako je nadaleko poznato da stanovanje košta više u dva veća grada, on je rekao da druga dobra i usluge koštaju više u Alberti – poput struje ili osiguranja , na primer.

Na slici je muškarac

Glavni ekonomista Alberta Central, Charles St-Arnaud kaže da bi odnos tržišne korpe, u odnosu na srednji prihod, bile bolja kalkulacija da se shvati koliko su gradovi zapravo skupi. (Kyle Bakx/CBC)

Ali on je rekao da mera tržišne korpe sama po sebi ne govori celu priču.

„I dalje imamo veći prihod od ostatka zemlje“, rekao je St-Arnaud.

Dakle, iako potrošačka korpa u Kalgariju iznosi više, moguće je da ljudi u drugim provincijama više osećaju siromaštvo, rekao je St-Arnaud.

Prema najnovijim podacima sa popisa stanovništva, srednji prihod od zaposlenja po pojedincu u Alberti u 2020. iznosio je 41.600 dolara – još uvek ispod mere tržišne korpe u Calgaryju (za domaćinstvo), ali više od Ontarija i Britanske Kolumbije gde se zarađuje prosečno 38.000 dolara.

Ali St-Arnaud je primetio da se jaz u prihodima smanjuje.

“Prihodi stanovništva Alberte ne rastu tako brzo kao u ostatku zemlje, tako da vidimo konvergenciju,” rekao je on.

Zbogom prednosti Alberte

Meaghon Reid se zalaže za strategije za rešavanje temeljnih uzroka siromaštva u Calgary-ju, kao izvršni direktor Vibrant Communities Calgary.

Ona kaže da je važno zapamtiti da Alberta ima jednu od najvećih nejednakosti prihoda u Kanadi – što znači da pokrajina ima najveći jaz između ljudi koji zarađuju mnogo i ljudi koji zarađuju vrlo malo.

“Zbog toga znamo da su mnogi ljudi na tim nižim nivoima prihoda zaista daleko od toga da budu blizu te granice potrošačke korpe, i mislim da to moramo uzeti u obzir”, rekla je Reid.

Meaghon Reid iz Vibrant Communities Calgary kaže da je njihov savjetodavni tim u zajednici označio povećanje troškova hrane kao hitno pitanje tokom ljeta.
Meaghon Reid je izvršni direktor Vibrant Communities Calgary. (Claudia T Photography)

U razgovorima s onima koji žive oko ili ispod granice siromaštva, Reid kaže da se ljudi osećaju anksiozno, panično i rezignirano da će se situacija nastaviti pogoršavati.

Ona kaže da su stanovnicima Kalgarija potrebna rešenja usmerena na prihod, kako bi se uhvatili u koštac sa siromaštvom. Poput ponovnog razmatranja stopa podrške dohotku i osiguravanja povećanja plata s troškovima života.

„Ako to ne učinimo, bojim se da će ljudi sve više padati u siromaštvo, a znamo da je dugoročno pružanje usluga siromaštvu zaista skupo“, rekla je ona.

“Ovo je nešto sa čim se, s bogatstvom koje imamo u ovoj provinciji, možemo pozabaviti prilično brzo – ali iza toga mora stajati neka hitna odluka.”

Za sada, kaže ona, ovi rastući troškovi bi mogli značiti oproštaj od prednosti koje sada ima Alberta.

SERBIANNEWS/CANADA

MAJSTORI POMERILI ZGRADU OD 220 TONA Koristili su sapun! (VIDEO)

0

Nekadašnji hotel u Novoj Škotskoj u Kanadi premestila je građevinska firma uz pomoć 700 komada sapuna.

Zgrada Elmvud u Kanadi, koja je izgrađena kao 1826. i pretvorena u Viktorijanski hotel Elmvud 1896. godine, bila je predviđena za rušenje 2018. godine, ali je spašena prodajom jednoj kompaniji, koja je objavila planove za premeštanje strukture bliže ulici na nove temelje kako bi se objekat mogao povezati sa planiranom stambenom zgradom.

Zgradu od 220 tona uspešno je premestila ekipa koja je na Fejsbuku podelila video snimak selidbe sa ubrzanim vremenom.

Vlasnik građevinske kompanije Šeldon Rašton rekao je da su Elmvud vukli 30 stopa (oko 9 metara) preko čeličnog okvira pomoću dva bagera i kamiona za vuču.

 

Rašton je rekao da je tim umesto da koristi valjke, odlučio da koristi 700 komada sapuna od slonovače kako bi zgrada klizila po okviru. Rekao je da je sapun od slonovače posebno mekan, što omogućava glatki pokret.

Rašton je rekao da će Elmvud ponovo biti preseljen u bliskoj budućnosti, kada bude završena njegova nova osnova, prenosi upi.com.

SERBIANNEWS/CANADA

Srbi se kunu u kuvanu rakiju i tvrde: Ne postoji bolest koju ovaj napitak ne može da leči

0

Srpski naziv za kuvanu rakiju je šumadijski čaj koji je nezaobilazan u domovima kada temperatura padne ispod nule, a naši stari su često govorili da nema bolesti koju ne leči.

Foto: Bennian/Shutterstock
Foto: Bennian/Shutterstock

Srbi se kunu u kuvanu rakiju kao u lek protiv gripa, lek za bolju cirkulaciju ali i za opuštanje.

Ukoliko vas muči bol u grlu i kašalj, curenje iz nosa i ponekad temperatura i groznica, onda se lek za vaše tegobe krije u dobrom starom šumadijskom čaju. Barem su tako tvrdili naši stari.

Potrebno vam je:

  • 4 supene kašike šećera

  • 250 ml meke rakije (10 do 12 gradi)

  • 100 ml vode.

Priprema:

U metalnu šerpicu ili džezvu stavite šećer da se karamelizuje, kada to postignete skinite sa ringle pa dodajte odmah rakiju i vodu. Vratite na ringlu da prokuva i da se šećer rastopi.

Služiti toplo i to isključivo u društvu dobrih prijatelja jer se može desiti da vas ovaj čaj natera da kažete sve tajne.

Možete umesto šećera dodati med, što je još bolja i zdravija varijanta.

Med je najbolji prirodni antibiotik koji smiruje upaljeno grlo i deluje protiv bakterija i virusa jer je pun antioksidanasa. Dobro ga je uključiti preventivno u zimske napitke, ali vodite računa da med ne stavljate u vrelu tečnost jer mu tako smanjujete delotvornost.

Pobeda za svetski rekord – Zvezda 122 utakmice u nizu neporažena na svom terenu

0
FOTO: FK CRVENA ZVEZDA

Fudbaleri Crvene zvezde savladali su Mladost iz Lučana 3:1 u utakmicu 18. kola Superlige Srbije. Crveno-beli su upisali 122. meč bez poraza na svom stadionu čime su oborili rekord Reala iz Madrida.

Победа за светски рекорд - Звезда 122 утакмице у низу непоражена на свом теренуPobeda za svetski rekord – Zvezda 122 utakmice u nizu neporažena na svom terenu

Zvezda je stigla do brojke od 122 meča bez poraza na svom stadionu, niz traje od aprila 2017. godine kada su crveno-beli poraženi od Partizana. 

Prethodni nepobedivi niz od čak 121 utakmice imali su fudbaleri Real Madrida od 1957. do 1965. godine.

Pored toga, izraelski stručnjak Barak Bahar je 25. put predvodio Crvenu zvezdu u zvaničnim mečevima i upisao 17. trijumf od kako je preuzeo klupu crveno-belih.

Zvezda je otvorenom igrom započela duel 18. kola Superlige protiv Mladosti. Napadačka igra je krunisana već u osmom minutu golom Aleksandra Kataija iz penala, prethodno je Aleksandar Varjačić odigrao rukom unutar svog šesnaesterca.

Mladost je dva minuta nakon primljenog, postigla izjednačujući gol. Strelac je bio Uroš Sremčević, odličnom kretnjom unutar šesnaesterca. Pored dva iskusna štopera Uroša Spajića i Aleksandra Dragovića uspeo je da glavom postigne pogodak.

Zvezda je nakon primljenog gola zaigrala ofanzivnije, ali intenzitet je trajao izuzentno kratko. Gostujući igrači su odlično pratili kretnju domaćih i bili izvanredni u igri iza lopte. Nisu dozvoljavali protrčavanja krilnih igrača što je najveća zasluga odličnog skautinga, odnosno veznog reda ekipe iz Lučana.

Do kraja poluvremena nije bilo većih prilika, te se na petnaestominutnu pauzu otišlo remijem 1:1.

Zvezda je u nastavku pojačala tempo i već u uvodnim minutima drugog dela napravila sjajne akcije, ali nije bilo dovoljno koncentrisanosti kod napadača crveno-belih kako bi stigli do prednosti.

Fudbaleri Mladosti su u većem delu drugog poluvremena bili defanzivno orijentisani, što im na kraju nije donelo rezultat. Primorani da se brane, uspevali su do 68. minuta kada je na scenu stupio mladi Jovan Mijatović.

Napadač Zvezde je odličnim udarcem sa ivice šesnaesterca postigao drugi, odnosno novi vodeći pogodak.

Agresivna postavka Zvezde donela je rezultat i u 88. minutu, kada je Inbom Hvang bio precizan nakon asistencije Mijatovića iza leđa unutar šesnaesterca.

Hvangu je to bio prvi gol u dresu Zvezde.

Zvezda trenutno ima 43 boda, isto kao i prvoplasirani Partizan, koji u ponedeljak gostuje u Nišu kod Radničkog.

Zvezda će u narednom kolu igrati protiv Spartaka u Subotici, dok će Mladost dočekati Napredak.

Raspored utakmica 18. kola Superlige:

Subota:
Radnički 1923 – TSC 0:0
Crvena zvezda – Mladost Lučani 3:1
Železničar – Spartak 18.30

Nedelja:
Radnik Surdulica Voždovac 13.00
Javor – Čukarički 15.00
IMT – Novi Pazar 17.00

Ponedeljak:
Radnički Niš – Partizan 16.00
Vojvodina – Napredak 18.30

Tabela:

1. Partizan 43
2. Crvena zvezda 43
3. TSC 30
4. Novi Pazar 26
5. Mladost Lučani 25
6. Čukarički 23
7. Vojvodina 22
8. Spartak 22
9. Voždovac 21
10. Javor 20
11. Radnički Kragujevac 19
12. Napredak 17
13. IMT 14
14. Železničar 14
15. Radnički Niš 13
16. Radnik 10

Da li bi veći porez na alkohol smanjio potrošnju

0
Alkohol

Svetska zdravstvena organizacija pozvala države da rigoroznijim nametima u tom sektoru odvrate potrošače od kupovine

(Pixabay)

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) pozvala je nedavno vlade širom sveta da povećaju poreze na alkohol i zaslađena pića. Kako se navodi, zdravstveni problemi prouzrokovani konzumiranjem alkohola i zaslađenih pića sve više opterećuju zdravstvene sisteme, a ova organizacija smatra da će povećanjem cena tih proizvoda odvratiti ljude od kupovine.

Objavljen je i priručnik u kome se navodi da je većina poreza na alkohol u svetu „niska i nije optimalno osmišljena”, kao i da se vino uopšte ne oporezuje u 22 zemlje sveta, i to uglavnom u Evropi.

– Upravo je vino alkoholno piće koje ljudi najčešće konzumiraju u svrhu rekreativnog pijenja alkohola – piše „Dojče vele”.

Prema informacijama sa sajta poreske fondacije iz avgusta 2021. godine, zemlje južne Evrope koje su poznate po svojim vinima – kao što su Francuska, Grčka, Portugalija i Španija – ili ne oporezuju vino kroz akcize ili to čine po veoma niskoj stopi. Države koje su severnije imaju tendenciju da ubiru veće namete. Portal navodi da je naplata akciza na vino postojala tada u 13 zemalja i to po veoma različitim stopama. Najveće su bile u iznosu od 2,5 do 3,20 evra po boci i imale su ih: Irska, Finska i Velika Britanija.

Najniže stope bile su u zemljama dobro poznatim po svojim vinima: Francuskoj, gde se naplaćivala veoma niska akciza od 0,03 evra, po boci, Malta 0,15 i Poljska 0,29 evra. Sve ove evropske zemlje takođe naplaćuju porez na dodatu vrednost (PDV) za vino.

Poznavaoci tržišta vina kažu za „Politiku” da je osim ove činjenice i naplate izuzetno niskih taksa na vino, interesantno i to da u Evropskoj uniji vina imaju sve veći procenat alkohola – i do 17 odsto, pa su u nekim zemljama, poput Nemačke i Austrije, počeli da zabranjuju da se takvo vino isporučuje na tržište.

– Procenat alkohola u vinima je od 12,5 do 13 odsto, maksimalno 14. Zbog klimatskih promena grožđe brže sazreva i dobija veću količinu šećera. Takav problem postoji i kod nas u Šumadiji, tako da se radi na tehnologiji koja bi ovo mogla da reši – napominje naš sagovornik.

Nije prvi put da zdravstvena struka predlaže povećanje poreza u cilju odvraćanja potrošača od konzumacije hrane i pića koje imaju potencijal da naruše zdravlje. Pitanje je kakvi bi mogli da budu efekti najnovijeg poziva jer se čini da slične akcije, recimo s oporezivanjem slatkiša ili grickalica, nisu dale preterane rezultate.

– Činjenica je da da su kod cigareta, recimo, drastično povećane i akcize i porezi, ali ne znam koliko se smanjila potrošnja. Mislim da bi slično bilo i u ovom slučaju, jer koliko god da povećate namete, ljudi koji žele da koriste alkohol naći će načina – kaže za „Politiku” poreski stručnjak Đerđ Pap.

On dodaje da bi samo povećanje poreza, bez nekih širih društvenih akcija, moglo da ima samo delimičan uticaj na pad potrošnje.

– Porez može da utiče, ali ne odlučujuće – smatra naš sagovornik i ističe da su ubiranje akciza od alkoholnih pića značajni izvori prihoda za budžete država, a one zemlje koje se odlučuju na niske namete to čine kako bi podstakle razvoj određene industrije koja im je značajna.

Inače, u Srbiji je alkohol jedan od proizvoda koji spadaju u akciznu robu, a zakon prepoznaje više kategorija alkoholnih pića, pa su samim tim i nameti drugačiji. Trenutno ovaj namet za niskoalkoholna pića, koja u svom sastavu imaju od 1,2 do 15 odsto alkohola, poput vina, iznosi 23,14 dinara po litru. Kada je reč o jakim alkoholnim pićima, sa udelom alkohola od bar 40 odsto, akciza se obračunava na količinu čistog alkohola.

Platni promet Crne Gore sa Srbijom i BiH do kraja godine

0
Beograd ; banka ; Komercijalna ; ssalteri ; sluzzbenici ; klijenti ; novac ; dinar ; devize ; valute ; euro ; dolar 27.07.2012. Snimio:Dragan Jevremovich

Universal Capital banka (UCB), jedina koja je u Crnoj Gori našla interes da uspostavi direktni platni promet sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom (BiH), očekuje da će taj sistem biti u funkciji do kraja godine.

“Teško je izaći sa preciznim rokom, ali očekujemo da, ako ne bude većih tehničkih izazova, prve transakcije budu urađene do kraja godine. Potpuno smo posvećeni tome, pošto je ovaj projekat za nas od izuzetnog značaja”, rekli su Pobjedi iz UCB-a, prenosi Mina.

UCB je potpisala ugovor o učešću u kliringu međunarodnih plaćanja sa Centralnom bankom (CBCG), a u toku su testiranja sistema sa Narodnom bankom Srbije.

Iz UCB su kazali i da su prva banka iz Crne Gore koja pristupa tom sistemu, zbog čega nemaju uporedan primer.

Na pitanje koje su vrste računa i dokumentacija potrebne za uspostavljanje platnog prometa sa Srbijom, da li je isti sistem i sa BiH, iz banke su odgovorili da je isto kao svako plaćanje prema inostranstvu, te da je, u skladu s domaćim propisima, potrebno otvoriti transakcioni račun za međunarodni platni promet.

Veliki spoljnotrgovinski plus srpske poljoprivrede

0
Žetva u Srbiji 2020

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je do kraja oktobra 2023. izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrednosti od 3,8 milijardi evra, dok je u isto vreme uvezla hrane vredne 2,7 milijardi evra.

Srbija je u prvih deset meseci ove godine ostvarila višak u razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 1,1 milijardi evra.

Količinski gledano, izvezeno je 3,8 milijardi tona robe, a uvezeno 1,4 milijarde tona različite robe iz kategorije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Gledano po kategorijama, Srbija je u spomenutom razdoblju uvezla preko 3.600 tona živih životinja, a izvezla 15.000 tona.

S druge strane, uvezeno je čak 68.000 tona mesa i mesnih prerađevina, dok je iz Srbije na globalno tržište izvezeno 23.000 tona. Kada su u pitanju žitarice i proizvodi od žitarica, izvoz je bio 1,5 miliona tona, dok je uvoz iznosio tek 104.000 tona.

Od poljoprivrednih proizvoda Srbija najviše uvozi voće i povrće, 467.000 tona, zatim pića, 155.000 tona, te stočnu hranu – 111.000 tona.

Ako se posmatra vrednost izvezene poljoprivredne proizvodnje, najznačajniji proizvodi su povrće i voće, čija je vrednost izvoza bila preko 870 miliona evra, slede žitarice s 562 miliona evra, duvan i duvanski proizvodi 450 miliona evra, pića 395 miliona evra, stočna hrana – 322 miliona evra, a najmanji je bio izvoz životinjskih proizvoda, ulja i masti 4,12 miliona evra.

Takođe, najveća vrednost uvezene robe bila je na strani povrća i voća preko 526 miliona evra, zatim kafe, čaja, kakaa, slede začini i začinski proizvodi kojih je uvezeno za 305 miliona evra, a tu su onda i razni prehrambeni proizvodi i prerađevine sa uvozom od 253 miliona evra.

„Heroji Halijarda“ otvaraju deseti Srpski filmski festival u Čikagu ( VIDEO )

0

U Čikagu je sve spremno za deseti Srpski filmski festival u bioskopu AMC u Rozmontu. Biće prikazano 13 filmova, a stiglo je 20 gostiju iz Srbije.

Direktorka i osnivač festivala, Slavica Petrović kaže: „Festival će otvoriti naš veliki nacionalni film, Heroji Halijarda. Imamo petoro gostiju iz ekipe ovog filma. Srećni smo zbog toga, i oni su večeras sa nama. Velika je potražnja, rasprodata je prva projekcija, i dodali smo još jednu, neočekivanu, za nedelju”.

„Meni je veliko zadovoljstvo da sam ovde, zajedno sa ljudima iz Kontrasta, sa Jelenom, Peđom, Ivonom. Tu je Nela Mihailović koja igra glavnu žensku ulogu. Prvi put smo na Srpskom filmskom festivalu u Čikagu. Ja sam prvi put u Americi u životu, sticajem okolnosti, tako da je značajna stvar, velika stvar. Film Heroji Halijarda spaja američki i srpski narod, to je jedan od najznačajnijih događaja u našoj zajedničkoj istoriji, posle srpske zastave na Beloj Kući 1918.”, rekao je glumac i producent Nedeljko Bajić.

Недељко Бајић

„Ja jedva čekam da čujem publiku, da čujem njihove utiske i stvarno se radujem da se pred njima poklonim i da popričam sa njima”, kaže glumica Nela Mihailović. Na pitanje o tome da li očekuje da će film biti posebno interesantan za ljude u Americi, posebno srpskoj zajednici u Čikagu, odgovara: „Apsolutno mislim, jer ovde je naša najveća dijaspora, i ovde je mnogo, mnogo ljudi čiji su dedovi iz tog doba došli ovde, često iz jedne muke iz tog rata, i mislim da se vrlo tiče i tih njihovih dedova i samim tim generacija koje su dolazile iza njih. To je istorija našeg naroda i važno je da znamo ko smo i odakle smo i šta smo”.

U Čikagu je u toku praznična sezona ali ovih dana je poseban praznik za sve ljubitelje srpskog filma.

Ministar Dačić otvorio Počasni konzulat u Palama, prvi u Bosni i Hercegovini

0

PALE – Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić otvorio je danas na Palama, u Istočnom Sarajevu počasni konzulat Republike Srbije u prisustvu zvaničnika Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, a čije će osnovne delatnosti biti dodatni razvoj saradnje u oblasti ekonomije, kulture i sporta.

Dačić je naglasio da Srbija veliku pažnju posvećuje napredovanju regionalne saradnje, negovanju što boljih dobrosusedskih odnosa, stabilnosti regiona i razvijanju sveobuhvatne saradnje sa najbližim susedima, a što je u trajnoj spoljnoj politici Beograda prioritet.

 „Upravo Bosnu i Hercegovinu vidimo kao nama prirodnog i bliskog partnera, sa kojim želimo da radimo na većem međusobnom razumevanju, uvažavanju i izgradnji punog poverenja i saradnje. Zato nam je važna stabilnost i prosperitet”, rekao je Dačić. Ministar spoljnih poslova Srbije podsetio je da Srbija ima bogatu tradiciju počasnih konzula koja datira od kraja 19 veka.

„Svesni značaja uloge početnih konzula i njihovog doprinosa napredovanja odnosa Srbije sa drugim državama, kontinuirano smo radili na širenju mreže početnih konzula u svetu. Tako da danas Srbija ima najveći broj početnih konzula u svojoj istoriji, čak 100, i to na svim kontinentima”, rekao je Dačić i kao važno istakao to što je Srbija dobila prvog počasnog konzula u BiH.

Dačić je podsetio da u BiH Srbija ima ambasadu u Sarajevu, generalne konzulate u Banjaluci i Mostaru konzularne kancelarije u Trebinju i Drvaru i sada prvi počasni konzulat na Palama.

Planiramo da ćemo naredne godine otvorimo Generalni konzulat u Bijeljini, rekao je ministar i dodao da Srbija želi da bude što prisutnija u BiH i da je otvorena za zahteve iste prirode koji dolaze iz Sarajeva, jer je to, istakao je, način za unapređenje odnosa. Dačić je istakao da je usmeravanje diplomatskih aktivnosti ka promociji privrednih potencijala i privlačenja stranih investicija jedan od najznačajnijih zadataka Vlade Republike Srbije i diplomatsko-konzularne mreže Republike Srbije, uključujući i mrežu konzulata na čelu sa počasnim konzulima i da su u tom cilju očekivanja od počasnog konzula Dejana Ljevnaića da nastavi sa aktivnostima na promovisanju potencijala srpske privrede. Dodao je da veruje da će počasni konzul zahvaljujući profesionalnom iskustvu, ostvariti uspeh upravo u osnaživanju ekonomske saradnje Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, imajući u vidu da je BiH jedan od najznačajnijih privrednih partnera naše zemlje.

„Upravo BiH vidimo kao nama prirodnog i bliskog partnera, sa kojim želimo da radimo na većem međusobnom razumevanju, uvažavanju i izgradnji punog poverenja i saradnje. Zato nam je važna stabilnost i prosperitet BiH. I ovom prilikom, ističem da Republika Srbija poštuje Dejtonski sporazum i podržava BiH kao jednu državu sa dva entiteta, kao i sve odluke donete u skladu sa nadležnostima i dogovorom tri konstitutivna naroda – Srba, Bošnjaka i Hrvata”, rekao je Dačić, prenosi Tanjug.

 Naveo je da je BiH a posebno Republika Srpska, dom za veliki broj Srba i da je njihova bolja budućnost jedan od razloga zbog kojih je Srbija čvrsto opredeljena za svestranu saradnju sa BiH, kao i sa njenim entitetima. Podsetio je da Srbija Posebnu pažnju pridaje planiranju i realizaciji zajedničkih projekata, kroz koje gradi i realnu perspektivu za bolju budućnost.

 „Za Srbiju, odnosi sa Republikom Srpskom su ne samo dobrosusedski, već i bratski. Našem narodu u Republici Srpskoj želimo jednak prosperitet kao i našem narodu u Republici Srbiji. Takođe, želimo da nastavimo da negujemo naše specijalne i neraskidive veze, te sam uveren da će i otvaranje ovog Konzulata, na čelu sa počasnim konzulom, doprineti ovom cilju i dati novi impuls u ostvarivanju još bliže saradnje Srbije i BiH”, rekao je šef srpske diplomatije. Prema njegovim rečima, Otvaranje konzulata omogućiće i efikasnije pružanje konzularnih usluga državljanima Srbije koji poslovno ili turistički borave na teritoriji opštine Pale.

Dačić je dodao da je pozicija Ljevnaića „volonterska” i da za nju ne dobija naknadu od Srbije. Počasni konzul, koji je i direktor Olimpijskog centra Jahorina, Dejan Ljevnaić naglasio je da će konzulat biti mesto koje povezuje naše narode, i doprinosi miru i stabilnosti i prosperitetu u regionu. Dodao je da će se posvetiti jačanju veza kroz saradnju u području kulture i obrazovanja, kao i da će biti spona između mladih u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

„Kao počasni konzul planiram da ostanem posvećen podržavanju sporta i aktivnosti koje doprinose njegovom razvoju među našom decom”, rekao je Ljevnaić koji je izrazio zahvalnost ministru Dačiću i Vladi Srbije na ukazanom poverenju. Naglasio je da je ljubav prema domovini njegov glavni pokretač za sve što je radio u životu.

 „Srbiju ću predstavljati najbolje što mogu, to sa sigurnošću mogu reći”, naglasio je Ljevnaić koji je tokom karijere dobio brojna priznanja među kojima i najveće evropsko priznanje „Zlatna plaketa za životno delo”.

On je izrazio veliku zahvalnost predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji je kako je naglasio uložio značajne napore u razvoj Srbije, ali i ministru Dačiću koji predano radi na jačanju međunarodnih odnosa. „Uveren sam da će predsednik Vučić I Ministar Dačić nastaviti da podržavaju sve inicijative koje se tiču unapređenja odnosa I saradnje dveju država”, rekao je počasni konzul.

Na svečanosti su govorili u ime srpskog člana predstavništva BiH, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić kao i načelnik Opštine Pale Boško Jugović. Ministar Staša Košarac naglasio je da Srbija stalno potvrđuje i promoviše Dejtonški sporazum da su sve politike usmeren na promociji zajedničkih vrednosti i ekonomije i pozvao sve da na temelju vrlo vidljivih politika RS nastave saradnju.

Dodao je da su svi svesni političkih predrasuda koje postoje, ali da to nije razlog i niko nema pravo da stane i zaustavi razvoj RS i ocenio da je otvaranje počasnog konzulata događaj važan za sve jer su Pale značajno strateško mesto u stvaranju Republike Srpske. Prema njegovim rečima, važno je da se i ovde po uzoru na Srbiju definišu koraci kako bi i BIH kao i Srbija imala ugovore o slobodnoj trgovini i sa evroazijskom unijom i izrazio uverenje da će počasni konzul raditi na afirmaciji ekonomske i privredne saradnje, da što veći broj kompanija otvori svoje predstavništvo baš ovde. Denis Šulić je takođe otvaranje počasnog konzulata ocenio kao veliki dan za Pale i RS kao zalog za razvijanje već jako dobro razvijenih odnosa između Srbije i RS i BiH. Dodao je da će raditi sa Ljevnaićem da svaka firma registrovana za poslovanje bude registrovana i na Palama, i izrazio uverenje da će odnosi Srbije i RS biti na najvišem nivou dok ih vode Aleksandar Vučić i Milodrad Dodik.

Skupu su između ostalih prisustvovali i ministarka za porodicu i omladinu Selma Čabrić i ministar zdravlja Alen Šeranić kao i ambasador Slovenije u Sarajevu Damjan Serdar.