15.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 448

Olga Danilović poražena u polufinalu WTA turnira u Jašiju

0
green tennis ball on white net

JAŠI – Srpska teniserka Olga Danilović nije uspela da se plasira u finale WTA turnira u Jašiju, pošto je danas u polufinalu poražena od Ruskinje Mire Andrejeve rezultatom 3:6, 6:3, 7:6 (7:1).

Meč je trajao dva sata i 39 minuta. Andrejeva je 32. teniserka sveta, dok je Danilovićeva 148. igračica na WTA listi.

Danilovićeva je u prvom setu povela 4:0. Andrejeva je vratila jedan brejk, Srpska teniserka je do kraja seta uspela da sačuva svoj servis.

Andrejeva je u drugom setu napravila dva brejka što je bilo dovoljno za izjednačenje u setovima. Obe teniserke su u trećem setu razmenile po tri brejka. Danilovićeva je pri rezultatu 5:3 propustila dve meč lopte, a Andrejeva je bila bolja u taj-brejku rezultatom 7:1 i tako došla do pobede, javlja Tanjug.

Andrejeva će u finalu igrati protiv pobednice drugog polufinala između Ruskinje Eline Avanesjan i Francuskinje Kloe Pake.

Brending projekat “Ekspo 2027 Beograd” osvojio je međunarodno priznanje

0
green tree

Brending projekat “Ekspo 2027 Beograd”, koji je kreirao dizajner Saša Vidaković sa svojim londonskim timom SVIDesign, osvojio je međunarodno priznanje za ovaj rad, saopštilo je danas preduzeće “Ekspo 2027”.

“Srebrna nagrada dodeljena je od strane izdavačke kuće Graphis u okviru tradicionalne godišnje dodele nagrada Design Awards za 2025. godinu i postaće deo „GRAPHIS Design Annual”  štampanog izdanja, jednog od najvažnijih globalnih izdanja u ovoj oblasti”, navodi se u saopštenju preduzeća.

Nagrađeni brending projekat za “Ekspo 2027 Beograd”, dizajner Saša Vidaković sa timom SVIDesign, baziran je na prepoznatljivom logotipu ove manifestacije, koji simbolizuje odraz Beogradske tvrđave u vodi na ušću Save u Dunav, dok upečatljive boje logoa predstavljaju igru svetla u različitim trenucima u toku dana.

Vidaković je naveo da je tokom godina, sa svojim timom dobio nekoliko istaknutih nagrada Graphis-a u raznim kategorijama, dok su ove godine za konkurs prijavili samo jedan rad – brending projekat za Ekspo.

“Među više od hiljadu priloženih radova iz celog sveta dobili smo srebrenu nagradu što je fantastičan uspeh i čini me izuzetno ponosnim što smo svrstani među trenutno najistaknutijim dizajn projektima ove planete”, kazao je Vidaković.

Izdavačka kuća Graphis, iz Njujorka, stoji iza jednog od prvih časopisa specijalizovanih isključivo za grafički dizajn, sa tradicijom dugom 80 godina, koji služi kao referenca mladim i afirmisanim dizajnerima, malim i velikim dizajn agencijama iz celog sveta.

Konkurs za to priznanje organizuje se svake godine u oblasti dizajna, brendinga, ali i njegovoj primeni na plakatima, ambalaži, fotografijama, hiljade timova iz čitavog sveta tada prijavljuje svoje radove, sa željom da postanu deo dizajn istorije i dobiju legendarni G trofej.

“Ekspo 2027 Beograd” biće održan u Beogradu u periodu od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine sa temom “Igraj za čovečanstvo: sport i muzika za sve” i očekuje se da će se tokom 92 dana trajanja manifestacije u Beogradu okupiti više od tri miliona posetilaca, kao i predstavnici više od 120 zemalja, koje će predstaviti svoje viđenje teme izložbe, prenosi Tanjug.

AMERIČKI DRIM-TIM, SRPSKI VATERPOLISTI I – NIKO VIŠE!

0
the olympic rings in front of the eiffel tower

(©Reuters)

Dva fenomena u muškim kolektivnim sportovima na Olimpijskim igrama…

Olimpijske igre nose posebnu energiju, neretko i velika iznenađenja. Ipak, oko jedne stvari se nikada ne postavlja pitanje, gotovo svi su spremni da stave ruku u vatru da će američki drim-tim u košarci osvojiti medalju. Mnogi će bez razmišljanja ispaliti i – zlatnu. Tako obično i biva. Pregršt je razloga što ih svi vide kao velike favorite, bez obzira da li je to zaista ekipa snova – što će ovoga puta u Parizu i biti – ili nešto blaža varijanta, sa ponekim uljezom. Od 2000. godine nije se dogodilo da Amerikanci u košarci ne osvoje medalju, kroz istoriju samo jedanput – u Moskvi kada ih nije ni bilo – a s prelaza iz drugog u treći milenijum postoji još samo jedan fenomen.

Kako svi prihvataju zdravo za gotovo da će se Amerikanci u košarci okititi medaljom, da su posebna kategorija i da samo ako se baš sve poklopi može sa njima da se igra, tako i u Srbiji niko nije ostavljao prostor do Pariza hoće li medalja zasijati na grudima vaterpolista. Oni su bili ona jedna na koju svi računaju. Po tome su jedinstveni, ne samo u kolektivnim sportovima kod nas, nego i u svetu. Američki drim-tim, Delfini – niko više! Jedini su oni od Sidneja svaki put bili na pobedničkom podijumu.

Pet puta zaredom su se srpski vaterpolisti sa Olimpijskih igara vraćali kao osvajači medalja. Poslednji i jedini put od raspada velike države, Jugoslavije, na postolju nisu bili u Atlanti 1996. kada ih je Hrvatska zaustavila u četvrtfinalu. Od tada je jedna medalja je zagarantovana.

Nazivi država su se menjali. Jugoslavija, Srbija i Crna Gora i samo Srbija. Konstantna su bili i ostali – Delfini. I sve te medalje koje su osvajali pod raznim nazivima zemlje – nekada zajedničke, a od 2008. godine samostalno – su njihove, pripadaju Srbiji kao naslednici.

(©Reuters)

Srpski vaterpolisti i američki košarkaši podigli su letvicu više od drugih. Nisu uspeli da ih isprate. Ali, da je bilo generacija u muškim kolektivnim sportovima koje su nanizale nekoliko ciklusa na kojima su kontinuirano osvajali odličja – bilo je. Brazilci u fudbalu od Pekinga do Tokija, Rusi i Brazilci po četiri puta na odbojkaškim turnirima, a kao i rukometaši Francuske.

Ali, niko od njih nije dobacio ni do pet uzastopnih medalja, kamoli šest. Već 24 godine dva tima u muškim kolektivnim sportovima su unapred viđena na postolju. I neka se u Parizu tradicija nastavi.

Kod sportistkinja je već drugačije…

Amerikanke su sedam puta u nizu bile zlatne u košarci, kao i košarkaši na nekoj od prve tri pozicije nije ih bilo samo u Moskvi 1980. godine, kada nisu ni učestvovale. Otkako je vaterpolo za žene uveden 2000. godine u Sidneju, svaki put su Amerikanke dobijale priznanja: tri zlata, dva srebra i bronza. A, slična priča je i sa fudbalerkama iz te zemlje, samo je vrmenski interval nešto drugačiji. Od Atlante do Londona su bile na postolju. Dakle, pet puta.

Sve u svemu, američki sportisti i srpski vaterpolisti prkose svim zakonima u ovom veku.

(©Reuters)

FUDBAL

Sidnej 2000: Kamerun, Španija, Čile

Atina 2004: Argentina, Paragvaj, Italija

Peking 2008: Argentina, Nigerija, Brazil

London 2012: Meksiko, Brazil, Južna Koreja

Rio de Žaneiro 2016: Brazil, Nemačka, Nigerija

Tokio 2020: Brazil, Španija, Meksiko

KOŠARKA

Sidnej 2000: Amerika, Francuska, Litvanija

Atina 2004: Argentina, Italija, Amerika

Peking 2008: Amerika, Španija, Argentina

London 2012: Amerika, Španija, Rusija

Rio de Žaneiro 2016: Amerika, Srbija, Španija

Tokio 2020: Amerika, Francuska, Australija

VATERPOLO

Sidnej 2000: Mađarska, Rusija, Jugoslavija

Atina 2004: Mađarska, Srbija i Crna Gora, Rusija

Peking 2008: Mađarska, Amerika, Srbija

London 2012: Hrvatska, Italija, Srbija

Rio de Žaneiro 2016: Srbija, Hrvatska, Italija

Tokio 2020: Srbija, Grčka, Mađarska

ODBOJKA

Sidnej 2000: Jugoslavija, Rusija, Italija

Atina 2004: Brazil, Italija, Rusija

Peking 2008: Amerika, Brazil, Rusija

London 2012: Rusija, Brazil, Italija

Rio de Žaneiro 2016: Brazil, Italija, Amerika

Tokio 2020: Francuska, Rusija, Argentina

RUKOMET

Sidnej 2000: Rusija, Švedska, Španija

Atina 2004: Hrvatska, Nemačka, Rusija

Peking 2008: Francuska, Island, Španija

London 2012: Francuska, Švedska, Hrvatska

Rio de Žaneiro 2016: Danska, Francuska, Nemačka

Tokio 2020: Francuska, Danska, Španija

PEŠIĆ PRESEKAO I ODREDIO 12 PUTNIKA ZA OI: TU JE DAVIDOVAC!

0

Ovo je spisak Srbije za Olimpijske igre

Selektor Srbije Svetislav Pešić je presekao i odredio kojih 12 igrača putuje na Olipijske igre u Parizu. Ono što je najzanimljivije odlučio je da Dejan Davidovac bude u timu. Košarkaša Crvene zvezde je mučila povreda, ali je na kraju odlučeno da ipak ide na Olimpijske igre.

Pešić je imao 16 igrača na raspolaganju tokom priprema što znači da je četvoricu morao da precrta pred put. To su u ovom slučaju Aleksej PokuševskiAleksa RadanovDušan Ristić i Ognjen Jaramaz.

U timu za Olimpijske igre su: Vasilije Micić, Aleksa Avramović, Ognjen Dobrić, Marko Gudurić, Vanja Marinković, Bogdan Bogdanović, Nikola Jović, Dejan Davidovac, Filip Petrušev, Nikola MIlutinov, Nikola Jokić, Uroš Plavšić.

Kao što smo istakli, glavna odluka Pešića bila je vezana za Dejana Davidovca koji nije igrao pripremne mečeve, ali je na kraju prelomio da momak koji je bio prošle godine u Manili treba da bude i u Parizu. Donekle potpuno očekivano su otpali već pomenuti PokuševskiRadanovRistić Jaramaz koji su imali veoma malu minutažu na pripremnim mečevima.

Reprezentacija Srbije će u Lil, gde će biti održano takmičenje po grupama, dok su eliminacione rude u Parizu, krenuće u sredu, 24. jula u jutarnjim časovima.

Takmičenje u Lilu košarkaši Srbije započeće u nedelju, 28. jula duelom protiv SAD, dok ih u grupnoj fazi očekuju i mečevi sa Portorikom (31. jul) i Južnim Sudanom (3. avgust).

Izložba istorijskih dokumenata u arhivima Srbije i Srpske

0
a large building with a clock tower on top of it

Originali austrougarskog ultimatuma Srbiji, koncept odgovora Vlade Kraljevine Srbije na ultimatum i telegram objave rata od 28. jula 1914. koji se nalazi u Uneskovom Registru „Sećanje sveta”, biće izloženi u Državnom arhivu Srbije od danas do nedelje 28. jula. Srbija i Republika Srpska zajedno obeležavaju 110 godina od početka Prvog svetskog rata u skladu sa odlukama Svesrpskog sabora 8. juna ove godine i ova važna istorijska dokumenta biće pored srpske prestonice izložena i u RS, najavio je juče ministar kulture Nikola Selaković na svom nalogu na „Instagramu”.

U obeležavanju 110. godišnjice od početka Prvog svetskog rata, pored Državnog arhiva Srbije i Arhiva Republike Srpske, učestvuju „istorijski arhivi”: Vojvodine, Kosova i Metohije, Bela Crkva, Valjevo, Vranje, Zaječar, Zrenjanin, Sombor, Pančevo, Šumadije, Kraljevo, Negotin, Kruševac, Niš, Leskovac, Ras, Toplica, Srem, Užice, Čačak, Smederevska Palanka, Kikinda. Pored sedišta Arhiva RS u Banjaluci, u obeležavanju ove godišnjice učestvuju i njegove kancelarije u Doboju, Trebinju, Zvorniku i Foči.

„Zajedno negujemo kulturu sećanja jer smo jedan narod, srpski narod.

Živela Srbija, živela Srpska”, poručio je Selaković.

Istim povodom „Politika” u nedelju, 28. jula donosi specijalni dodatak o početku Velikog rata – tekstove naših uglednih istoričara o uzrocima, povodu i posledicama prvog svetskog sukoba, ilustrovan, pored ostalog i dokumentima koja se čuvaju u Državnom arhivu Srbije.

Narednih dana osveženje, u avgustu temperature oko 35 stepeni

0
a dirt path in the middle of a forest

Narednih dana stiže osveženje sa temperaturama nekoliko stepeni ispod 30, a od subote temperature preko 30, izjavio je danas meteorolog Nedeljko Todorović i dodao da se u poslednjoj nedelji jula i u avgustu mogu očekivati visoke temperature oko 35 stepeni.

On je za Tanjug rekao da će sutra, pored pada temperature biti oblaka, kiše, pljuskova, i dodao da je lokalno moguća nepogoda sa većom kolučinom padavina koja bi mogla da prouzrokuje bujičnu poplavu.

Todorović napominje da bi ljudi trebalo da koriguju boravak na otvorenom i da se sklone na vreme kada su najavljene nepogode kako ne bi stradali od udara groma.

Kako je objasnio, ukoliko se osoba nađe na otvorenom u toku oluje treba da nađe zaštitu u smislu tvrdog zidanog objekta, a nikako ispod drveta jer je usamljeno drvo veća meta za udar groma nego neki drugi objekat.

“Sam čovek kao figura ne sme da štrči u nekom polju u ravnini ili u vodi jer je i on takođe daleko veća potencijalna meta nego kada bi čučnuo, sakrio se. Izletnici i planinari unapred treba da znaju varijantu gde bi bilo moguće da se sklone ako naiđe iznenadna oluja”, poručio je meteorolog i dodao da ove godine nije bilo superćelijskih oluja već običnih letnjih nepogoda.

Todorović kaže da prenaseljenost nije uzrok poplava na ulicama u Beogradu kada padne jaka kiša, već velika količina vode koja padne u kratkom vremenskom periodu na manjem prostoru.

“Na području Beograda je 27. juna i 2. jula u epizodi od dva sata bila mesečna količina padavina, i kada se ta količina vode nađe na asfaltu a zemlja ne može da upije tako veliku količinu vode, onda se desi da na ulicama bude bujični tok”, objasnio je meteorolog.

Dodaje da je to redovna pojava i karakteristika klime u Srbiji, da se leti događaju lokalne nepogode sa velikom količinom padavina na malom prostoru.

Kako je naveo, mini tornado, odnosno vihor, je manifestacija superćelijske oluje i predznak nestabilnosti atmosfere koja bi mogla da donese pravi nepogodski oblak sa pravim tornadom, koji se u Srbiji retko javlja.

Todorović kaže da su ovako visoke temperature kakve su bile prethodnih dana normalne za ovo doba godine, istakavši da instrumentalni podaci pokazuju da je i ranijih decenija bilo ovakvih vrućinai da su slične vremeske prilike bile u prvoj polovini prošlog veka.

“Od 6. do 17. jula smo imali jedan duži period uzastopnih dana sa veoma visokim temperaturama, uznad 35 stepeni do 40 stepeni, u Beograd 39,6. Bilo je takvih dugačkih perioda sa ekstremno visokim temperaturama i ranijih leta”, dodao je on.

Todorović je objasnio da se temperatura meri na travnatoj pokošenoj površini na osunčanom terenu na dva metra visine kako bi se izbegao uticaj podloge, napomenuvši da sam termometar mora da bude u senci da ne bi termometar pokazao temperaturu materijala od kog je napravljen.

“To je temperatura vazduha i temperatura vazduha pri tlu je daleko viša. Vazduh se zagreva od zemlje, od sunca se prvo zagreje zemljište, kad bi se merilo iznad asfalta bilo bi mnogo toplije nego kada bi se merilo iznad trave. Jedinstvena je metodologija merenja d abi svi podaci mogli da budu poredivi”, naveo je meteorlog.

Svaki peti automobil u EU bi pokretale srpske baterije

0
person holding black and green electronic device

Domaća proizvodnja litijuma se procenjuje na oko 58.000 tona godišnje, čime smo ispred Francuske sa 34.000 i Češke sa 26.000 tona

Mek, srebrnkastobeo alkalni metal, kako izgleda litijum, izaziva poslednjih meseci veliku pažnju ne samo srpske već i evropske i svetske javnosti. Litijum je otvorio ne samo ekološka već i ozbiljna finansijska pitanja, kako u Srbiji, tako i u celom svetu, gde se godinama vodi borba oko ekološke opravdanosti rudarenja. Ovo utoliko pre ako se zna da se litijum koristi u industriji za proizvodnju baterija za mobilne telefone i električne automobile.

Istraživanja „Potencijali litijuma u Srbiji i zemljama EU” pokazuje da je jadarski litijum u vrhu liste zemalja sa očekivanom godišnjom proizvodnjom od 58.000 tona, što je 1,8 odsto ukupne evropske proizvodnje. Njega ne samo da ima najviše u Jadru nego je i po kvalitetu najbolji, a njegovom proizvodnjom bi se pokrila potreba za 1,1 milion električnih automobila, što je 17 odsto potražnje u Evropskoj uniji.

Srbija je ispred Francuske, gde je godišnja proizvodnja 34.000 tona, što je oko 0,9 odsto ukupne proizvodnje, i Češke, gde je godišnja proizvodnja 26.000 tona. Najmanja proizvodnja je u Austriji, oko 8.800 tona ili 0,6 odsto evropske proizvodnje. Iako je Evropa među najvećim potrošačima litijuma, ne proizvodi ga u velikim količinama.

Uprkos tome što je jadarski potencijal najveći u poređenju sa ostalim planiranim evropskim litijumskim projektima, on će biti među poslednjima koji će početi da se realizuje, i to samo ukoliko se dokaže da njegova šteta po životnu sredinu neće biti veća nego korist. Jadar s ovim zalihama može da radi narednih 40 godina, dok se litijum u Francuskoj može eksploatisati 25 godina, a u Nemačkoj 30 godina. Inače se evropske zalihe litijuma procenjuju na oko jedan odsto ukupnih svetskih rezervi ovog minerala. Srbija, inače, ima 12 najvećih poznatih litijumskih izvora na svetu.

Istraživanje pokazuje da ukoliko bi se u Jadru samo kopala ruda, da bi godišnja zarada bila oko 695 miliona evra. Dok bi se u slučaju povezivanja sa proizvodnjom baterija taj prihod povećao na oko 11,4 milijarde evra godišnje. Broj zaposlenih bi bio od 13.000 do 20.000 u zavisnosti šta bi se radilo. Procene su da bi zarada domaćih proizvođača bila oko 300 miliona evra godišnje, dok bi prihodi za lokalnu zajednicu Loznice bili od pet do 10 miliona evra, uključujući i lokalni budžet.

Ova sirovina ubedljivo najviše se proizvodi u Australiji, potom u Čileu i u Kini. Australijski litijum dobija se iz rudnika tvrdih stena, kao što se planira i u Srbiji.

Oštećenja zemlje kod jadarskog podzemnog rudarenja mogu biti značajno manja nego kod ostalih načina prerade (u tvrdim stenama i slanoj podzemnoj vodi koja se ispumpava na površinu) sa manjom emisijom ugljen-dioksida, a potrebno je i manje vode za proces prerade. Primarna proizvodnja bi podrazumevala dobijanje litijum-karbonata, a sekundarna – hidroksid. Rudarenje u Jadru bi podrazumevalo i manje prašine u vazduhu, a bilo bi i manje buke. Ono što studija pokazuje jeste da bi se deo ove proizvodnje mogao iskoristiti za proizvodnju solarnih panela i vetroparkova.

Nisu ekolozi jedini u Srbiji koji se protive ovom projektu. Većina zemalja koja je započinjala preradu nailazila je na otpore. U Portugaliji je problem izbio kada su morale istorijske seoske zajednice da se iseljavaju. Primera radi, najveće nalazište litijuma u steni Cinovec Češka je proglasila da ima stratešku važnost, što obezbeđuje više novca iz evropskih fondova. U Evropi trenutno ima u različitim fazama razvoja projekata koji se tiču eksploatacije litijuma od Španije, Portugalije, Finske, Francuske, Austrije, Češke, Nemačke do naše zemlje.

Stanojević pred Dinamo iz Kijeva: Važno da ostanemo u aktivnom rezultatu pred revanš u Beogradu

0
Foto: FK Partizan

Stanojević pred Dinamo iz Kijeva: Važno da ostanemo u aktivnom rezultatu pred revanš u Beogradu 1

Trener fudbalera Partizana Aleksandar Stanojević izjavio je, uoči duela sa Dinamom iz Kijeva u drugom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, da je važno da ostanu u aktivnom rezultatu pred revanš u Beogradu.

„Svaki aktivan rezultat koji možete na svom terenu da vratite, poništite i stavite u pozitivno je za mene pozitivan. Videćemo kada se utakmica završi. Nekada možete da imate loš rezultat, ali da budete svesni da možete da prođete“, rekao je Stanojević novinarima u poljskom Lubinu, gde se igra meč u utorak od 20 sati.

Kijevski Dinamo biće domaćin Partizanu sutra u Lubinu, jer zbog ratnog stanja ne igra utakmice u Ukrajini, a revanš je na programu u sredu, 31. jula u Beogradu, takođe od 20 sati.

Stanojević navodi da će Partizan igrati protiv velikog i dobrog tima, ali da sa velikom motivacijom ulaze u utakmicu, sa željom da „probaju da naprave nešto“.

„Oni su izuzetno fizički dominantna ekipa, dosta brza i direktna, tehnički kvalitetna. Ima i određenih mana, ali to ćemo pričati sa svojim igračima. Generalno, očekuje nas dosta intenzivna utakmica, dosta njihovih igrača završava u protivničkih 16 metara, tako da moramo obratiti pažnju i biti koncentrisani sve vreme“, kazao je trener crno-belih.

Naveo je i da nema dilema ko će započeti utakmicu protiv Kijevljana, i da je sastav poznat još od juče.

„Juče smo ga uredili definitivno. U utakmicu ulazimo sa jasnom slikom šta želimo“, dodao je Stanojević, dodajući da može da računa na sve igrače, uključujući i Gajasa Zahida.

Naveo je i da je utakmica protiv Dinama potpuno drugačijeg profila od utakmice protiv kruševačkog Napretka, koju je Partizan pobedio 1:0, i da se ne mogu vući paralele između njih.

„Više smo se fokusirali na Dinamo, ne toliko na utakmicu sa Napretkom, tako da pokušavamo da se prebacimo na drugi ritam utakmice i na drugačiji kvalitet“, kazao je Stanojević.

Kapiten Partizana Svetozar Marković kazao je da je tim srećan što „posle toliko godina“ igra kvalifikacije za Ligu šampiona.

„Očekuje nas veoma kvalitetan protivnik, ali na nama je da se još danas maksimalno pripremimo za sutrašnju utakmicu i da prođemo u sledeću fazu“, kazao je Marković.

Naveo je i da Dinamo ima veoma kvalitetne pojedince, i da je tim već razgovarao i analizirao kako da ih zaustavi.

Samsung Galaxy S25 Ultra donosi značajne promene u dizajnu

0
white and gray digital device

Iako su Galaxy Z Flip6 i Z Fold6 u centru pažnje poslednjih nedelja, glasine o novom Galaxy S25 Ultra sve su učestalije.

Prema navodima insajdera, Samsung je završio dizajn nove Galaxy S25 serije, a model Ultra donosi inovativne promene.

Samsung je redizajnirao Galaxy S25 Ultra kako bi unapredio korisničko iskustvo.

Jedna od glavnih promena je asimetričan dizajn okvira koji bi trebao poboljšati prijanjanje.

Okvir sa zadnje strane je zaobljeniji, dok je prednji deo ravan, što bi trebalo doprineti tanjem izgledu ivica ekrana.

Širina uređaja ostaje nepromenjena, ali je bočni okvir uži.

Novi pristup dizajnu osvežava seriju i prilagođava je zahtevima korisnika za boljom ergonomijom.

Prethodni model, Galaxy S24 Ultra, imao je problem sa oštrim uglovima koji su činili da uređaj izgleda veći nego što jeste, posebno u poređenju sa drugim telefonima slične veličine ekrana.

Top 10 najplaćenijih svetskih lidera u 2024.

0
U.S. dollar banknote with map

Nemački kancelar Olaf Šolc

Iako su njihove plate daleko od onih koje zarađuju vlasnici i direktori velikih kompanija, postoje predsednici i premijeri pojedinih država koji zarađuju sasvim dobro, a za naše uslove i pojmove plata – čak i odlično.

Prema podacima sajta Visual Capitalist, najbogatiji među predsednicima i premijerima, kao i drugim visokim političkim državnicima trenutno je premijer Singapura Lorens Vong, koji godišnje zarađuje više od 1,6 miliona dolara. Uz redovnu zaradu, dobija i bonus, u Srbiji poznat kao 13. plata, ali i neke druge beneficije.

Drugi na listi je izvršni direktor Hong Konga Džon Li Ka-Čiu, sa godišnjom platom od 695.000 dolara, dok je na trećem mestu predsednica Švajcarske Viola Amherd, koja godišnje zarađuje 530.000 dolara.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden je sa 400.000 dolara godišnje četvrti na listi najbolje plaćenih svetskih lidera, dok je na petom premijer Australije Entoni Albaneze, sa primanjima od 390.000 dolara godišnje.

Na šestom mestu je gost Beograda ovih dana, nemački kancelar Olaf Šolc čija je godišnja plata 367.000 dolara. Odmah iza njega je još jedna dobro poznata politička figura u našoj državi Ursula fon der Lajen.

Njena godišnja plata, ističu na sajtu VC, je 364.000 dolara, a ona je jedina na listi da nije visoki zvaničnik određene države već je predsednica Evropske komisije, koja je na tu funkciju ponovo izabrana 18. jula i provešće na njoj narednih pet godina.

Dalje, do desetog mesta, na listi najbogatijih svetskih lidera idu četiri premijera, najpre austrijski Karl Nehamer sa zaradom od 307.000 dolara, potom i kanadski Džastin Trudo sa platom od 292.000 dolara.

Premijer Novog Zelanda Kristofer Lukson godišnje zarađuje 288.000 dolara, a na desetom mestu najbogatijih je predsednik Vlade Japana Fumio Kišida, koji godišnje zarađuje 256.000 dolara.

Državnici sa najvećim platama

Vlada

Ime

Plata

Singapur

Lorens Vong

1,61 milion

Hong Kong

Džon Li Ka-čiu

695.000

Švajcarska

Viola Amherd

530.000

SAD

Džozef Bajden

400.000

Australija

Entoni Albaneze

390.000

Nemačka

Olaf Šolc

367.000

EU

Ursula fon der Lajen

364.000

Austrija

Karl Nehamer

307.000

Kanada

Džastin Trudo

292.000

Novi Zeland

Kristofer Lukson

288.000

Japan

Fumio Kišida

256.000

* Sve plate su izražene u američkim dolarima

https://www.visualcapitalist.com/top-10-highest-paid-world-leaders-in-2024/