13 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 444

Gučom odjekuju trube, otvoren 63. Sabor trubača

0
a close-up of a ring

U Guči je podizanjem zastave otvoren 63. Dragačevski Sabor trubača. Veselo je u Guči, a atmosfera prava saborska. Od ranog jutra gradom se čuju trube, a gosti uživaju u muzici i domaćim specijalitetima.

Sabor trubača svečano je otvoren u 11 časova kod spomenika u centru varošice uz zvuke himne Sabora Sa Ovčara i Kablara i uz pucanje prangija.

Tesla 1900. prvi zamislio internet – besplatni, bežični i multimedijalni

0
the big bang theory dvd

Kada se pretražuje internet na temu ko je prvi zamislio internet osim brojnih upućenih i dobronamernih stručnjaka širom sveta koji kažu da je to bio Nikola Tesla, pojavljuju se i egzotične a netačne tvrdnje o nekim drugim ljudima.

Da odmah na početku razjasnimo bitne činjenice: Tesla jeste otac bežičnog prenosa, ali nije otac interneta. Kao očevi interneta vode se Vinton Serf i Robert Kan, jer su u maju 1974. godine napisali skup komunikacionih protokola za povezivanje mrežnih uređaja na internet, čije se novije verzije i danas koriste.

Тесла 1900. први замислио интернет – бесплатни, бежични и мултимедијални

Tesla 1900. prvi zamislio internet – besplatni, bežični i multimedijalni

U decembru 1990. Tim Berners-Li je definisao osnovne koncepte za mrežu širom sveta (WWW), HTML, HTTP i URL, a napisao je i softver za prvi veb-pregledač, uređivač veb-strana i veb-server. Inače, internet je mnogo širi pojam od veba, koji je njegov najpopularniji deo.

Tesla je onaj koji je (samo) prvi zamislio i predvideo internet, ali i započeo rad na njegovom stvaranju, kroz svoje projekte i patente.

O svemu tome i autorskom projektu „Tesla prvi zamislio internet“ govori se u trećem delu ovog teksta.

Ko je prvi zamislio internet, po relevantnim stranim izvorima

Radio 4, jedan od Bi-Bi-Sijevih radijskih programa, na svom veb-sajtu ima tekst pod nazivom „Pet predviđanja Nikole Tesle koja su se ostvarila“.

U njemu se nabrajaju vaj-faj, mobilni telefoni, osnaživanje žena, dronovi i bežični prenos struje. Zanemarićemo to što izostavaljaju činjenjicu da je Tesla za neke od pomenutih stvari imao i patente, evo šta se kaže u delu o vaj-faju:

„Smelo je predvideo da će jednog dana biti moguće prenošenje telefonskih signala, dokumenata, muzike i videa širom sveta koristeći bežičnu tehnologiju. Iako to nije postigao tokom svog života, njegova predviđanja su se ostvarila početkom 1990-ih godina sa izumom svetske mreže (world wide web).“

Na veb-sajtu TV kanala Hystory postoji članak „Ko je izmislio internet“. U drugom pasusu teksta, ne samo da se pominje Tesla kao prvi u nizu, već se vremenski lociraju i ostala dvojica koje neki drugi autori pominju kao prve koji su zamislili internet:

„Dugo pre nego što je postojala tehnologija za stvarnu izgradnju interneta, mnogi naučnici su već predviđali postojanje svetskih mreža informacija. Nikola Tesla se igrao idejom o “svetskom bežičnom sistemu” ranih 1900-ih, a vizionari poput Pola Otleta i Vanevara Buša osmislili su mehanizovane, pretražive sisteme za skladištenje knjiga i medija 1930-ih i 1940-ih godina.“

Veb-sajt američkog nekomercijalnog javnog TV servisa Pi-Bi-Es, donosi tekst „Osam stvari koje ne znate o Nikoli Tesli“.

U četvrtoj tački, pod zanimljivim nazivom „On je razvio ideju za tehnologiju pametnih telefona 1901.“, profesor na Univerzitetu Virdžinija dr Bernard Karlson, između ostalog kaže:

„U trci za razvoj transatlantskog radija, Tesla je svom finansijeru i poslovnom partneru Džej Pi Morganu opisao novi način trenutne komunikacije koji je uključivao prikupljanje berzanskih kotacija i telegramskih poruka, njihovo preusmeravanje u njegovu laboratoriju, gde bi ih kodirao i dodelio im novu frekvenciju. Ta frekvencija bi se prenosila na uređaj koji bi stao u vašu ruku”, objasnio je.

Drugim rečima, Tesla je predvideo pametni telefon i bežični internet, rekao je Karlson, dodajući da ga je ta ideja, od svih njegovih zamisli, najviše fascinirala.“

Naravno, ima još mnogo sličnih primera. Namerno su izostavljeni profesori našeg porekla, i sa domaćih i sa stranih univerziteta, da ne ispalo da se pozivamo na stavove pristrasnih stručnjaka. Ali, da vidimo šta kažu oni koji drugačije misle.

Kako neki zaobilaze pominjanje i uvažavanje Tesle

U primerima koji slede postoje najmanje tri problema, koji se javljaju ili povezano ili pojedinačno, prilikom tvrdnji pojedinih autora o tome ko je prvi zamislio internet:

  1. Njihove zamisli se nisu ticale bežičnog umrežavanja Sveta u tehničkom smislu, već raznih drugih ideja;

  2. Njihove zamisli interneta su se desile nakon Teslinog „Svetskog sistema“ iz 1900. godine;

  3. Nisu imali bilo kakve patente koji se bave bežičnom komunikacijom na daljinu.

 Evo nekoliko takvih primera pogrešno „osumnjičenih“ za prvu zamisao o internetu (citati su sažeti, zbog preglednosti):

  • „Godine 1895, belgijski preduzetnik Pol Otlet prvi je zamislio univerzalnu biblioteku informacija kojoj bi se moglo pristupiti daljinski…“

  • „Godine 1945, Vanevar Buš je zamislio automatski uređaj koji bi mogao upravljati informacijama. U suštini, to je bila kompjuterizovana biblioteka. On je ovaj teoretski uređaj nazvao memeks…“

  • „Prvi pomen interneta desio se 1962. godine, kada je istraživač po imenu Džozef Karl Robnet Liklajder sa MIT-a diskutovao o svom konceptu Galaktičke mreže u nizu beleški…“

Prva dva primera zaista nemaju previše veze sa smislom postojanja interneta, to jest suviše su suženi na oblast bibliotekarstva. Poslednji primer čak i ima smisla, jer je Liklajder značajan stručnjak za razvoj interneta, ali ipak se njegov koncept desio 60 godina nakon Tesle.

Ni tada još uvek ne postoji reč „internet“, kao ni u Teslino doba. Zanimljivo je da je Liklajder govorio o „Galaktičkoj mreži“, koja će jednom i da se ostvari, ali da se podsetimo da je Tesla odavno govorio o komunikaciji s drugim planetama, što je nekima služilo za podsmeh.

Slična je situacija i sa pretragama tipa „ko je prvi realizovao bežični prenos“ i sličnim pronalascima, koje je Tesla prvi, ne samo patentirao, već i realizovao u praksi.

Pojavljuju se različita imena, koja ne zaslužuju epitet „prvi“ u tim oblastima. Deo toga je uobičajena pojava anglosaksonske ignorancije, koja ponekad dolazi i iz dobro upućenih krugova, te ne može da se proglasi za neznanje već za namernu pakost prema Nikoli Tesli.

 O projektu „Tesla prvi zamislio internet“

Na prelasku iz 19. u 20. vek, Nikola Tesla je već uspeo da ostvari bežičnu komunikaciju na daljinu i da zamisli potpuno novi, bežično umreženi svet. Tu zamisao nazvao je svetski sistem, a evo kako je Tesla 1900. opisao njegove praktične multimedijalne mogućnosti upotrebe:

„Omogućava ne samo trenutni i precizni bežični prenos bilo koje vrste signala, poruka ili znakova, u sve delove sveta, već i međusobno povezivanje postojećih telegrafskih, telefonskih i drugih signalnih stanica… Jeftin prijemnik, ne veći od ručnog sata, omogući će mu da sluša bilo gde, na kopnu ili moru, govor koji se drži ili muziku koja se svira na nekom drugom mestu, koliko god daleko bilo“.

Теслиних 12 замисли

Teslinih 12 zamisli

Teslina zamisao iz 1900. je bila da sve oblike tadašnjih elektronskih komunikacija poveže u jedan – Svetski sistem, a da korisnici sve to dobiju kroz bežičnu vezu, bez obzira na vrstu sadržaja i udaljenost.

Baš kao što to danas radi internet – povezivanje svih digitalnih komunikacija u jednu celinu! Upravo onako kako je naš genije to od početka sagledavao.

O bežično umreženom i multimedijalnom svetu zamišljenom već 1900. godine govori projekat „Tesla prvi zamislio internet“, čiji je autor slučajno i autor ovog teksta. U njemu se govori o 12 tačaka svetskog sistema i njihovom ostvarenju kroz 12 savremenih tehnologija.

Na adresi teslainternet.rs, u srpskoj i engleskoj verziji, nalazi se infografika od 16 slajdova, koja pokazuje vezu između Teslinih zamisli i današnjih tehnologija. Projekat je nastao u zanimljivom sadejstvu Lazara Boškovića, autora koncepta, teksta i dizajna, i generativne veštačke inteligencije koja je kreirala retro ilustracije u stilu 1900. godine.

Teslinih 12 zamisli odnosile su se na umreženi bežični prenos na daljinu teksta, podataka, informacija, zvuka, fotografija, crteža, dokumenata… nedostaje samo video (pokretne slike tada još uvek nisu postale ni film, u punom smislu).

U projektu „Tesla prvi zamislio internet“, Tesline zamisli su date uporedo sa 12 današnjih digitalnih pojmova: e-pošta, digitalni sertifikat, telefonija preko internet protokola, RSS, aplikacije za trenutne poruke, virtuelna privatna mreža, striming mediji, mrežni vremenski protokol, elektronska razmena podataka, sistem za globalno pozicioniranje, digitalno štampanje i protokol za prenos datoteka.

Definicije tih 12 engleskih pojmova mogu da se pronađu u knjizi i na veb-sajtu istog autora – Rečnik interneta i digitalne komunikacije.

Merkur jeste mala planeta Sunčevog sistema, ali je njegova tajna velika

0
a close up of a planet with stars in the background

Prema najnovijim naučnim istraživanjima smatra se da se na Merkuru, maloj planeti nalazi sloj dijamanata debljine oko 18 kilometara.

Меркур јесте мала планета Сунчевог система, али је његова тајна велика Merkur jeste mala planeta Sunčevog sistema, ali je njegova tajna velika

Merkur je dugo zbunjivao naučnike jer ima mnogo kvaliteta koji nisu uobičajeni za druge planete Sunčevog sistema. To uključuje njegovu veoma tamnu površinu, izuzetno gusto jezgro i prerano završenu Merkurovu vulkansku eru.

Do ovih saznanja naučnici su došli korišćenjem podataka koje je prikupio Nasin svemirski brod Mesindžer, u periodu od 2004. do 2015. godine. 

Letelica je lansirana 3. avgusta 2004. godine, kako bi proučavala karakteristike Merkura iz njegove orbite. To je bila prva misija proučavanja ove planete najbliže Suncu, posle 30 godina. Letelica je stigla do Merkura 18. marta 2011. godine, a u junu 2013. godine je završila snimanje Merkura. Pala je na površinu 30 apriola 2015. godine.

Naučni tim iz Kine i Belgije smatra da su dva procesa mogla da dovedu do stvaranja dijamantske kore na Merkuru.

Prvi je povezan sa kristalizacijom magme i smatra se da je ovaj proces doprineo formiranju tankog dijamantskog sloja na kontaktu jezgro -plašt“, istakao je Olivije Namur, vanredni profesor univerziteta i član istraživačkog tima.

Kao drugi uzrok nastanka sloja dijamanata naučnici su naveli kristalizaciju metalnog jezgra Merkura. U periodu nastanka naše planete pre oko 4,5 milijardi godina, metalno jezgro je bilo u tečnom stanju, ali je tokom vremena kristalisalo.

Prema rezultatima istraživanja koja su objavljeni 14. juna 2024. godine objašnjeno je da se pod ekstremnim vrednostima pritisaka ugljenik koji se nalazi u omotaču pretvorio u dijamant. Tako stvoreni dijamant izbio je na vrh jezgra i nastao je sloj između njega i plašta.

Kako bi se proverila ova istraživanja stvoreni su pristisci i temperature koji vladaju na Merkuru.

Dobijeni rezultati bi mogli da ukažu na razlike koje postoje između formiranja Merkura i drugih planeta, uključujući Zemlju i Mars“, rekao je Olivije Nasmur.

Tokom vremena naučnici su sugerisali da ispod površine Zemlje postoje ogromne količine dijamanata. Minerali se nalaze na dubinama od oko 161 hiljadu kilometara ispod zemljine površine. To je daljina do koje istraživačke bušilice ne mogu da dosegnu.

Angelina Topić zbog povrede neće moći da skače u finalu Olimpijskih igara

0
the olympic rings in front of the eiffel tower

Srpska atletičarka Angelina Topić uprkos plasmanu, zbog povrede neće moći da se takmiči u finalu skoka uvis na Olimpijskim igrama, saopštio je predsednik Srpskog atletskog saveza Veselin Jevrosimović.

Topićeva je na zagrevanju pred početak kvalifikacija doživela tešku povredu noge, ali je uspela da preskoči normu 1,92 i da izbori plasman u finale.

“Nažalost Angelina Topić neće moći da nastupi u finalu Olimpijskih igara u Parizu. Tokom zagrevanja došlo je do ozbiljnije povrede desne noge, tačnije naprsnuća fibule u predelu skočnog zgloba. Kakva devojka, sa takvom povredom da izbori finale je za rubriku Verovali ili Ne”, napisao je Jevrosimović na platformi Iks.

Tri premijere na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji

0
a close up of a reel of film

Na 48. FFS-u biće premijerno prikazani filmovi “Bauk” reditelja i scenariste Gorana Radovanovića, “Ciklus” po scenariju Jelene Stojković, koja je korediteljka sa Markom Jovičićem, kao i ostvarenje “Jugodrom”

Tri premijere na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji© Foto Nama Film

Festival filmskog scenarija (FFS) biće održan od 13. do 17. avgusta u Vrnjačkoj Banji uz učešće 11 ostvarenja u glavnom takmičarskom programu, najavili su danas organizatori. Na 48. FFS-u biće premijerno prikazani filmovi “Bauk” reditelja i scenariste Gorana Radovanovića, “Ciklus” po scenariju Jelene Stojković, koja je korediteljka sa Markom Jovičićem, kao i ostvarenje “Jugodrom”.

Kako je najavljeno, u konkurenciji su i “Poslednji strelac” scenariste Branislava Jankovića, “Pored tebe” reditelja i scenariste Stevana Filipovića i “Ruski konzul” po scenariju reditelja Miroslava Lekića, kao i Vladimira Tabaševića i Igora Bojovića.

Tu su i “Sunce mamino” reditelja i scenariste Koste Đorđevića, “Za danas toliko” Marka Đorđevića, “Radnička klasa ide u pakao” Mladena Đorđevića, “Nedelja” scenariste Stefana Boškovića i “Jorgovani” po scenariju Davida Jakovljevića.

Žiri festivala čine reditelji Zdravko Šotra i Nenad Pavlović i scenarista Srđan Anđelić.

“Kulturista” niže priznanja u Rusiji: Još jedna nagrada za “ruskog Srbina”

0
A lone tree in the middle of a desert
Boška Kozarskog, autora i voditelja emisije “Kulturista” zovu i “ruski Srbin”, pa su ga prilikom dodele nagrade tako i najavili
"Kulturista" niže priznanja u Rusiji: Još jedna nagrada za "ruskog Srbina"© Уступљена фотографија/РТ Балкан
Savez delatnika cirkuske umetnosti Bošku Kozarskom, autoru i voditelju emisije “Kulturista” dodelio je nagradu za “Najbolji novinarski rad” na temu cirkusa, zahvaljujući reportaži epizode “Moskva – grad spektakla” u okviru njegove emisije.U toj epizodi, istaknuti umetnik i velika zvezda Ruske Federacije Edgard Zapašnji i Kozarski, obilaze cirkus ispod zemlje, a onda gledaju i pravi spektakl. Tu reportažu je gledao i Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prilikom posete Ruskom domu.Boško Kozarski kaže za RT Balkan da je počastvovan priznanjem, kao i da mu priznanja koja dobije, ali i jednostavni komentari gledalaca daju dodatni elan da nastavi sa ovim zahtevnim projektom.

“Posebna je čast, a i veliko je zadovoljstvo primiti ovu značajnu nagradu i to od neverovatnog čoveka i umetnika, Edgarda Zapašnog. Istinski sam obožavalac Velikog moskovskog cirkusa i svega što rade braća Zapašnji, pa mi je ova nagrada kao neki vidim uzajamnog prepoznavanja i potvrda da radimo stvar koja izaziva pozitivne reakcije i emociju kod ljudi”, naveo je Kozarski i dodao:”Jedva čekam neki naredni odlazak u Moskvu, da vidim novi spektakl koji su pripremili, a nagrada će me uvek podsećati na neponovljivi dan u najvećem cirkusu Evrope. Gledamo se u novim epizodama iz Rusije od septembra na Balkan trip televiziji.”

“Jedva čekam neki naredni odlazak u Moskvu, da vidim novi spektakl koji su pripremili, a nagrada će me uvek podsećati na neponovljivi dan u najvećem cirkusu Evrope. Gledamo se u novim epizodama iz Rusije od septembra na Balkan trip televiziji.”

Kozarskog, inače, zovu i “ruski Srbin”, pa su ga prilikom dodele nagrade tako i najavili, što mu, kako je naveo, “daje mu poseban osećaj pripadnosti i potvrdu da radi dobru stvar”.

Kozarski je prethodno, sa dokumentarnom serijom o putovanjima po Rusiji “Kulturista” osvojio i visoko priznanje za najbolji projekat u kategoriji “Javno priznanje”, objavljeno je na sajtu ruske nacionalne nagrade “Kristalni kompas”.

U ljubavnoj aferi sa kafom – ovo je grad sa najviše kafića u svetu

0
white ceramic mug beside green leaves

Ispijanje kafe i drugih pića u kafeima ima svoje čari a druženja na omiljenom mestu maksimalno povećava užitak. U svakom gradu, izbor kafića jeste raznolik, ali po broju mesta za ispijanje omiljenog jutarnjeg napitka prednjači jedan kineski grad za kog kažu da je u posebnoj “ljubavnoj aferi sa kafom”.

U ljubavnoj aferi sa kafom - ovo je grad sa najviše kafića u svetu© freepik/teksomolika

Oni koji su ga posetili, kažu da u Šangaju postoje delovi grada gde nećete moći da se okrenete, a da ne naiđete na još jedan novi mali kafić. Kultura kafića u gradu se razvija godinama, ali otvaranje nakon kovida zaista je dalo veliki podsticaj, jer lokalno stanovništvo oberučke prihvata život na otvorenom, tražeći mesta za susret sa prijateljima i porodicom.

Za mnoge, odlazak u kafiće se smatra trendom, što je privuklo mlade posetioce da dolaze, a kafei su sada postali mesta za razne društvene događaje. Kako broj kafića raste, tako raste i apetit za eksperimentisanjem te stanovnici žele da probaju nove ukuse i nove vrste kafe, piše Bi-Bi-Si.

Izveštaj Šangajskog međunarodnog festivala kulture kafe beleži 9.553 kafića krajem 2023. godine. I nije samo broj objekata ono što Šangaj izdvaja – dok drugim kineskim gradovima dominiraju veliki lanci, eksplozija kafića u Šangaju uglavnom je podstaknuta nezavisnim objektima.

Jedna žena u Šangaju smatra da je lokalna kultura kafića sada čvrsto uspostavljena i kada su je pitali koliko šoljica kafe pije dnevno, glasno se nasmejala i odgovorila: “Koliko god želim”. Ova izjava ilustruje koliko je ova navika postala integralni deo svakodnevnog života u Šangaju.

Takođe, jedan od stanovnika je istakao da je grad je kosmopolitski, međunarodni, trgovački u kome postoji tradicija ispijanja kafe u kafićima.

Vlasnici se suočavaju se sa problemima, ali se i prilagođavaju

Sa toliko novih objekata na šangajskoj sceni, konkurencija za kupce postala je žestoka, a i vlasnici se suočavaju sa izazovima, ali ipak dolaze do uspeha kroz jedinstvene koncepte i interesantan dizajn. Najamni troškovi mogu da budu visoki, a uvezena zrna kafe su skupa, pa vlasnici pokušavaju da izbegnu povećanje cena i trude se da privlače kupce novim ukusima i vrstama ovog napitka. Takođe, mnogi kafići u Šangaju se noću pretvaraju u barove kako bi maksimalno iskoristili svoj prostor i mogućnosti, pa ovi kafići često nude muziku uživo i druge zabavne aktivnosti koje privlače mušterije.

Ni dizanje tegova, ni pilates: Ovo je novi fitnes trend za jačanje celog tela

0
woman in black tank top and black leggings sitting on white concrete wall during daytime

U svetu fitnesa postoji toliko mogućnosti za treniranje i lični razvoj, da je teško odabrati pravu vrstu vežbanja. Ako pokušavate da pronađete fizičku aktivnost koja će da u isto vreme ojačava vaše telo i um, a može da vas poveže sa drugim ljudima i prirodom, onda ova vrsta treninga – koja je posebno popularna tokom letnjih meseci – može da bude savršen izbor za vas.

Ni dizanje tegova, ni pilates: Ovo je novi fitnes trend za jačanje celog tela© Freepik/freepik

Zidni pilateshodanje unazadprimalno kretanje – ovo su samo neki od fitnes trendova koji se u poslednje vreme šire na društvenim mrežama. Sada, sve više ljudi se okreće ka sportskom penjanju. Korisnici društvenih mreža i mnogi fitnes influenseri smatraju da je ovo “idealan trening”, jer istovremeno radi na jačanju svih delova tela, ali i uma.

Kako penjanje može da transformiše telo i duh

Ovaj uzbudljiv sport je odličan za oblikovanje tela, jer zahteva od nas da koristimo sve grupe mišića – noge, ruke, leđa, trbušne mišiće… Može biti dobar izbor za one koji žele raznovrsne vežbe, koje će pomoći u razvijanju snage. Osim toga, vežbaju se izdržljivost, koordinacija i fleksibilnost.

Velika prednost ove vrste treninga, bilo da je na veštačkom zidu ili na otvorenom, je razvoj samodiscipline i mentalne snage. Isprva može delovati kao zastrašujuć sport, posebno za one koji nemaju mnogo iskustva. Međutim, ovo je trening u kome svako može da se okuša, jer za penjanje ne postoji određena građa tela od koje zavisi uspeh.

Ljubitelji ovog sporta takođe smatraju da svaki pomak koji se napravi u penjanju deluje kao velika nagrada za trud, što služi kao dodatna motivacija i objašnjenje zašto se toliko ljudi brzo i lako “zaljubi” u ovaj sport.

Osim fizičkih rezultata, ovaj sport se preporučuje onima koji sebi žele da postave nove ciljeve i izazove, da prebrode strahove i sumnje u sopstvene sposobnosti. Mnogi veruju da se, sa svakim novim uspehom u penjanju, razvija ne samo fizička snaga i spretnost, već i samopouzdanje.

Ovo je i društveni sport, u kome početnici i oni koji imaju više iskustva zajedno treniraju, grade prijateljstva… Međuljudski odnosi se posebno razvijaju kada se penjanje radi na otvorenom, u prirodi, što je jedan od omiljenih delova zagovornika ove vrste rekreacije.

Odakle početi

Prvo i osnovno: Opustite se! Iako možda izgleda strašno, ne bi trebalo da sebi stvarate dodatni pritisak. Pronađite mesto, bilo da je na otvorenom i zatvorenom, koje vam se dopada i u kome imate pristup savetima stručnjaka. Dobro zagrejte prste, zglobove, laktove, ramena, vrat, kolena i gležnjeve pre početka svakog treninga. U zavisnosti od delova tela koje želite da ojačate, možete menjati rutinu.

Uvek je preporučljivo da, kada god počinjete sa novim rekreativnim aktivnostima, vežbate sa nekim ko će vas usmeravati i nadgledati. Takođe, nemojte da se ustručavate da tražite savete od drugih penjača, piše Vog Adria i Fitpas.

UŽIVO OI: Basketaši pobedili, vaterpolisti, Kukolj i Barna bez uspeha, čeka se Novak

0
the olympic rings in front of the eiffel tower

I šestog dana na Olimpijskim igrama u Parizu, nastupiće veliki broj srpskih sportista. Program je otvario Lazar Kovačević u streljaštvu, zatvara ga Novak Đoković protiv Stefanosa Cicipasa. Basketaši pobedili Holandiju, vaterpolisti pretrpeli poraz od Španije, a čekaju se nastupi u veslanju, plivanju, džudou…

UŽIVO OI: Basketaši pobedili, vaterpolisti, Kukolj i Barna bez uspeha, čeka se NovakGetty © picture alliance

Program srspkih takmičara otvorio je Lazar Kovačević u disciplini malokalibarska puška 50m trostav.

Lazar je u finalu zauzeo osmo mesto, čime je ostao bez medalje u ovoj disciplini.

Džudista Aleksandar Kukolj ekspresno je eliminisan u disciplini do 100 kilograma. Kukolj je poražen od debitanta Sombora Vega iz Mađarske.

Basketaši Srbije savladali su u trećem kolu selekciju Holandije, a u večernjem terminu nas očekuje i četvrto kolo, pošto se od 22.35 Srbija sastaje sa Francuzima.

Veslači Nikolaj Pimenov i Martin Mačković osvojili su prvo mesto u B finalu na Olimpijskim igrama u Parizu u disciplini dubl skul. Mačković i Pimenov su do pobede u B finalu stigli rezultatom 6:13,85 minuta. Oni su osvojili sedmo mesto u generalnom plasmanu na OI u Parizu.

Andrej Barna nije uspeo da se plasira u polufinale u disciplini 50 metara slobodnim stilom.

Vaterpolo reprezentacija Srbije poražena je od selekcije Španije sa 11:15. “Furija” je tako obezbedila splaman u narednu fazu, dok su “delfini” otežali sebi posao na turniru.

Večernji termin rezervisan je za Novaka Đokovića.

Srpski teniser će otvoriti večernji program na “Filip Šatrijeu”. Protivnik u četvrtfinalu biće mu Grk Stefanos Cicipas, a njihov meč na programu je od 19.00 časova.

  • 1. avg 2024 • 12:05

    12:05

    Vaterpolo: Poraz Srbije od Španije

    Kraj meča: Srbija – Španija 11:15.

    “Furija” ide u narednu fazu, dok je Srbija dodatno zakomplikovala i otežala svoje šanse na turniru.

    11:15 – Srbija pred porazom, Španci grabe ka trijumfu.

    9:12 – Ponovo Španci u nekoliko navrata ne dozvoljavaju izjednačenje, a potom postižu nova dva gola i sada imaju tri razlike.

    Kraj treće četvrtine: Srbija – Španija 9:10. Na “krilima” raspoloženog Mandića, Srbija drži priključak za Španijom. Malo je nedostajalo da “delfini” stignu i do izjednačenja, ali nisu realizovali svoj poslednji napad u trećoj četvrtini.

    9:10 – Ne predaje se Srbija, Mandić pogađa i smanjuje deficit na samo jedan gol.

    7:10 – “Delfini” ponovo u osetnom zaostatku. Španija stiče tri gola prednosti sredinom treće deonice.

    6:8 – Španci na početku treće četvrtine postižu pogodak i ponovo imaju dva gola prednosti.

    Poluvreme: Srbija – Španija 6:7.

    Izabranici selektora Stevanovića pronašli su ritam i prepoznatljiviju igru. Srbija parira Španiji i u naredne dve četvrtine treba očekivati veliku borbu.

    6:7 – Velika borba, Srbija nadoknadila zaostatak. Vodili su Španci 6:3, ali su “delfini” zaigrali bolje i uhvatili priključak.

    Kraj prve četvrtine – 3:4

    Španci imaju gol prednosti nakon prve četvrtine.

    3:3 – Španija je vodila, ali srpski vaterpolisti su imali odgovor, pa su izjednačili na 3:3.

    Počeo je meč trećeg kola, u kojem Srbija igra protiv Španije.

  • 11:48

    Barna bez polufinala

    Vreme od 22,19 sekunde na kraju je bilo dovoljno tek za 30. mesto u kvalifikacijama.

    Andrej Barna nije uspeo da se plasira u polufinale discipline 50 metara slobodnim stilom.

  • 11:38

    Barna plivao 22,19

    Srpski plivač je bio peti u svojoj kvalifikacionoj trci.

    Barna je ostvario vreme 22,19 sekundi.

    Trenutno ima osmo vreme, ali su preostale još tri trke.

    U polufinale prolazi 16 najbržih plivača.

  • 11:08

    Kraj za Kukolja

    Aleksandar Kukolj eliminisan je u kategoriji do 100 kilograma.

    Srpski džudista poražen od Mađara Sombora Vega.

    Kukolj je na startu borbe dobio kaznu zbog pasivnosti, ali je istom merom kažnjen i Veg.

    Naš borac poražen je od debitanta, vazarijem Mađara na 30 sekundi pre kraja borbe.

     

     

  • 11:07

    Srpski veslači Nikolaj Pimenov i Martin Mačković osvojili prvo mesto u B finalu na OI

    Reprezentativci Srbije u veslanju Nikolaj Pimenov i Martin Mačković osvojili su prvo mesto u B finalu na Olimpijskim igrama u Parizu u disciplini dubl skul.

    Mačković i Pimenov su do pobede u B finalu stigli rezultatom 6:13,85 minuta. Oni su osvojili sedmo mesto u generalnom plasmanu na OI u Parizu.

    Drugo mesto u B finalu osvojila je posada Francuske (6:15.28), dok je treća bila Nemačka (6:17.07).

     

  • 10:01

    Basket: Srbija pobedila Holandiju, Stojačić pogodio za pobedu

    21:19 – Stojačić pogađa dvojku u poslednjoj sekundi za pobedu Srbije!!!

    16:14 – Na trenutak je Holandija izjednačila, ali je Branković vratio dvojku i Srbiji dva poena prednosti.

    12:8 – Dvojkom Majstorovića, Srbija stiče najubedljiviju prednost u dosadašnjem toku meča.

    8:7 – Razmenili su dvojke obe selekcije, nakon čega Srbija stiže i do poena iz reketa, čime je preokrenula i došla do vođstva.

    3:4 – Holandija vodi na početku meča. Tvrdo se igra od prvog poseda.

    Počeo je meč u basketu 3×3, Srbija u trećem kolu igra protiv Holandije.

  • 09:26

    Lazar Kovačević bez medalje

    Srpski strelac je učešće u disciplini malokalibarska puška trostav, zauzeo osmo mesto u finalu.

    Završeno je pucanje iz ležećeg stava, Kovačević je ponovo pao na poslednje, osmo mesto.

    Napredovao je Lazar za jednu poziciju posle dve serije u ležećem stavu i ponovo je na sedmom mestu.

    Posle 15 hitaca, Lazar Kovačević nalazi se na poslednjoj poziciji u finalu. Na redu je ležeći stav.

    Posle prve serije od pet hitaca, Lazar je bio na poslednjem mestu. Druga serija donela je napredak za jednu poziciju, pa je Kovačević sada na sedmom mestu.

    Srpski strelac započeo je učešće u finalu u gađanju malokalibarskom puškom trostav.

    Kovačević je imao peti rezultat u kvalifikacijama (592), iako je bio lider do poslednjih pet hitaca.

  • 08:29

    Program učešća srpskih sportista šestog dana na Igrama u Parizu

     

     

  • 07:56

    Šta se dogodilo juče

    Sreda je donela velika uzbuđenja kod rezultata srpskih sportista.

    Strelac Lazar Kovačević u kvalifikacijama gađanjem MK puškom trostav, a odličnim pucanjem zauzeo je peto mesto čime se kao jedan od osmorice najboljih plasirao u veliko finale.

    Veslačica Jovana Arsić je pobedila u C/D polufinalu i zauzevši prvo mesto, plasirala se u C finale, odnosno u borbu za plasman od 13. do 18. mesta.

    Džudista Nemanja Majdov doživeo je poraz u osmini finala u kategoriji do 90 kilograma, pošto ga je Grk Teodoros Celidis savladao zahvaljujući tri žuta kartona srpskog predstavnika.

    Plivačica Anja Crevar nije se plasirala u polufinale u disciplini 200 metara delfin, pošto je zauzela 17. mesto od 19 takmičarki.

    Novak Đoković se plasirao u četvrtfinale Olimpijskih igara, pobedivši Nemca Dominika Kepfera 2:0 (7:5, 6:3), čime je postao prvi čovek u istoriji sa četiri olimpijska četvrtfinala, bilo u muškoj ili ženskoj konkurenciji.

    Bokserka Natalija Šadrina poražena od Kineskinje Venlu Jang u četvrtfinalu, diskutabilnom odlukom sudija.

    Košarkašice Srbije ostvarile su izuzetno ubedljiv trijumf protiv Kine 81:59 u drugom kolu grupne faze i tako obezbedile plasman u četvrtfinale takmičenja.

    Odbojkašice su u dramatičnom meču sa selekcijom SAD poražene sa 3:2.

    Selekcija u basketu 3h3 neočekivano je poražena od Kine, rezultatom 21:15.

    Bokser Vahid Abasov je poražen od Britanca Luisa Ričardsona, još jednom kontroverznom odlukom sudija.

Želite li se iseliti iz Kanade? Stručnjaci objašnjavaju sve što trebate znati

0

Možda tražite bolju klimu ili priliku da studirate u inostranstvu, ili možda jednostavno želite novu promenu okoline. Bez obzira na razlog, ako se selite iz Kanade, postoji mnogo toga što treba razmotriti pre nego što službeno postanete nerezident.

Kada su u pitanju finansije, potrebno je proveriti listu stvari, uključujući mesto na koje se planirate preseliti, hoćete li nastaviti zarađivati prihod iz Kanade, kakav je status vaše imovine i ulaganja, te kakav će biti vas poreski status.

Evo nekoliko stvari koje treba uzeti u obzir ako želite živeti van Kanade.

Jeste li sigurni da prekidate sve veze sa Kanadom?

Jamie Golombek je izvršni direktor planiranja poreskih nekretnina u CIBC Private Wealth u Torontu. Sa brojnim klijentima sa velikim neto vrednostima širom Kanade, povremeno se postavlja pitanje da li se isplati spakovati i iseliti iz zemlje, iako to retko ispunjavaju.

Golombek kaže pre nego počnete razmišljati o finansijskim posledicama, najvažnije je da se zapitate da li zaista želite postati nerezident.

“Uverite se najpre da je ovo zaista ispravna odluka”, rekao je Golombek. „Pobrinite se da ste o tome razgovarali sa svojom porodicom, širom porodicom, starijim rođacima, decom, sa svim“, dodajući da je važno da to bude vas životni izbor.

Golombek, koji radi za CIBC 16 godina, kaže da su imali klijente koji su gledali mesta poput Kajmanskih ostrva, gde je poreska stopa nula, ali im sve to brzo dosadi i za godinu ili dve se vrate u Kanadu.

“Ova ostrva mogu biti prilično atraktivna, ali praktično, tamo nema mnogo toga da se radi.”

Prodaja vaše nekretnine

Ako ste odlučni na odlasku, morate učiniti nekoliko stvari pre nego što ispunite uslove da budete emigranti.

Prema kanadskoj agenciji za prihode (CRA) , smatrate se emigrantom ako odlučite živeti u drugoj zemlji i prekinete svoje rezidencijalne veze s Kanadom, što znači da se morate odreći svog kanadskog doma i osnovati novi dom u drugoj zemlji.

Ako zadržite svoje primarno prebivalište u Kanadi, smatrate se faktičkim rezidentom, a ne emigrantom, što znači da ste oporezovani kao da nikada niste napustili Kanadu i morali biste prijaviti sav prihod iz Kanade i izvan Kanade, kao i da platite sve federalne i pokrajinske ili teritorijalne poreze iz unutrašnjosti Kanade.

Golombek ponavlja da ako ozbiljno nameravate postati nerezident, prodaja vaše imovine je ključna, posebno zato što bi je vlada mogla iskoristiti to protiv vas.

“Ako imate primarno prebivalište, i odlučite da ga ne prodate, (CRA) ima jak argument da niste stvarno prekinuli veze. Čak i ako ostane prazno, imate priliku da se uvek vratite “, rekao je.

To je više od prodaje vaše kuće. Ako imate druge veze, poput članstva u klubu, pripadate nekoj organizaciji ili imate privatno zdravstveno osiguranje, trebali biste odustati od toga.”

Kaže da neki ljudi idu čak i do odricanja kanadske vozačke dozvole, iako to možda nije potrebno.

Morate li i dalje plaćati kanadske poreze?

Ako planirate emigrirati dok još uvek ostvarujete prihod iz Kanade, od vas se traži da obavestite primaoca uplate, svoju finansijsku instituciju i CRA da više nećete biti rezident.

Kao nerezident, plaćate kanadski porez na dohodak samo na svoj kanadski izvor prihoda — međutim, samo određene vrste kanadskog prihoda trebale bi biti prijavljene na vašem povratku.

Neki od tih prihoda podležu porezu , koji obično iznosi 25 posto ( osim ako ne postoji porezni sporazum između Kanade i vaše nove zemlje ili prebivališta). Ovo uključuje beneficije kanadskog penzijskog plana i penzijskog plana Quebeca, uplate vašeg registrovanog plana penzione štednje (RRSP) i naknade za odlazak u penziju.

Šta je smatrana dispozicija?

U redu, sve ste rasprodali i imate mesto na koje se možete preseliti. Spremni ste da napustite zemlju. Ostaje samo još jedno polje koje treba proveriti, a moglo bi biti i najskuplje: porez na odlazak, takođe poznat kao promišljeno raspolaganje.

Pre nego što odete, CRA pretpostavlja da ste “otpustili određene vrste imovine po njihovoj fer tržišnoj vrednosti, a zatim ih ponovo stekli za isti iznos. Ove stavke se smatraju kapitalnim dobicima i morate platiti porez na njih.

„Recimo da imate deonice u Apple-u koje ste pre nekoliko godina kupili za 10.000 dolara, a sada vrede 20.000 dolara. Na dan kada napustite Kanadu, smatra se da ste te deonice prodali za 20.000 dolara i moraćete platite porez na kapitalnu dobit na taj dobitak od 10.000 dolara u vašoj konačnoj poreskoj prijavi – čak i ako niste prodali deonice”, rekao je Golombek, govoreći o smatranoj raspodeli kao “pretvaranju raspolaganja”.

Golombek objašnjava da je ovo posljednja šansa zemlje da vas oporezuje na odlasku.

“Živeli ste ovdje, napredovali ste u Kanadi, verovatno stekli nešto bogatstva. Imali ste koristi, tako da Kanada želi svoj deo”, rekao je.

Poslednji savet?

Len Saunders je američki advokat za imigraciju sa sedištem u Blaineu, WA, gradu sa manje od 6.000 stanovnika koji se graniči sa Surrey-jem, BC, gradom s više od pola miliona ljudi.

Saunders, koji je rođen u Kanadi, ali ima američko državljanstvo, kaže da je prva stvar koju govori svojim klijentima koji se presele u SAD da postanu američki državljani i da će im se to kasnije isplatiti, bez obzira da li odluče da ostanu u SAD ili ne.

“Kada sam prvi put dobio zelenu kartu pre više od 20 godina, nikad nisam pomislio da bi bilo važno postati Amerikanac”, rekao je. “Pomislio sam, zašto se mučiti? Ako se vratiš u Kanadu, možeš izgubiti svoju zelenu kartu. Zato uvek ohrabrujem druge Kanađane da postanu Amerikanci.”

“Išao sam na pravni fakultet sredinom 90-ih i (zdravstvo) je koštalo 100 dolara mesečno. Sada plaćam 3.000 dolara mesečno za svoju porodicu”, rekao je on. “Uvek kažem Kanađanima, ‘što ste stariji, to će biti skuplje’, a ponekad je to odvraćanje starijih osoba koje imigriraju u ovu zemlju.”

Osim što je očigledno da ste sigurni da zaista želite da napustite zemlju, Golombek kaže da je važno da razgovarate sa poreskim profesionalcem i “stvarno prođete kroz čitavu svoju neto vrednost”.

„Pogledajte svu svoju imovinu i obaveze i stavite sve na komadu papira“, rekao je. “Postavljajte pitanja, vidite šta vredi zadržati ili šta biste trebali prodati.”

Ističe da ste spremni da kada napustite zemlju, ne budete iznenađeni pismom u kojem se traži od vas značajna količina gotovine.

“Na kraju krajeva, sigurno ne želite da vas čeka veliko poresko iznenađenje.”

SERBIANNEWS/CANADA