15.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 416

U čemu je tajna Mont Everesta – zašto je toliko „porastao” Krov sveta

0
snow covered mountain under blue sky during daytime

Najviša planina sveta od 8.848 metara, svake godine je sve viša. Pre nekoliko hiljada godina na Himalajima, veća reka je preotela manju i dala neočekivani podsticaj visini Everesta, otkrili su naučnici.

У чему је тајна Монт Евереста – зашто је толико „порастао”  Кров светаU čemu je tajna Mont Everesta – zašto je toliko „porastao” Krov sveta

Mont Everest ili Čomolungma („Boginja Majka sveta“ na tibetanskom jeziku), jedna je od najviših planina na Zemlji, koja se nalazi na 8.848,86 metara iznad nivoa mora. Priča o poreklu Everesta počela je pre oko 40 do 50 miliona godina, kada su se kopnene mase na dve ploče Zemljine kore – Indijska ploča i Evroazijska ploča – sudarile i zgužvale teren, podižući stenovite vrhove koji su tokom miliona godina postali Himalajski planinski lanac. Everest je najviši od tih vrhova.

Taj drevni sudar još uvek podiže Himalaje. Međutim, nedavna GPS merenja su pokazala da Everest raste brzinom od oko dva milimetra godišnje, umesto očekivanih jedan milimetar. Prema novom istraživanju, ovo dodatno podizanje rezultat je novijeg geološkog incidenta – čina „piraterije“.

Pre oko 89.000 godina, reka Kosi na Himalajima je zahvatila deo pritoke: reku Arun. Ovaj proces, poznat kao rečna piraterija, pokrenuo je lanac geoloških događaja koji su preoblikovali pejzaž, objavili su naučnici u ponedeljak u časopisu Nature Geoscience. .

Sa nizvodnim tokom ojačanim piratstvom, sistem Kosi je počeo da erodira više stena iz dolina ispod Everesta, navode istraživači. Kako se kamenita masa raspadala, drugi delovi Himalaja su se pomerali naviše da bi nadoknadili gubitak. Ovaj čin balansiranja, poznat kao izostatski odskok, podigao je Everest i još dva obližnja vrha – Lhotse i Makalu – povećavši njihovu visinu za najmanje 15 metara, a možda i za čak 50 metara, procenjuju autori studije, na osnovu kompjuterskih modela.

„Naša studija pokazuje kako nagle promene u rečnim sistemima mogu imati dalekosežne efekte na pejzaže“, navodi koautor studije, Jin-Gen Dai, profesor geologije na Kineskom univerzitetu geonauka u Pekingu. „Glavni pokretač visine Everesta ostaje sudar ploča, ali naše otkriće dodaje novi deo ovoj složenoj slagalici.”

Uravnoteženje reljefa

Taj deo slagalice naglašava mehanizam formiranja planina koji je dugo bio zanemaren, navodi Dai u izjavi za Si-En-En. Kako je rečni sistem erodirao stene, „okružni vrhovi su se zapravo dizali zbog elastičnog odskoka Zemljine kore“, objašnjava geolog.

„Kao da je pejzaž bio u nedostatku – niže na nekim mestima, više na drugim.“

Veza između rečne erozije i vršnog izdizanja je dobro dokumentovana i proučavana na mestima kao što su Alpi, Antarktik i visoravan Kolorado, napominje Dai.

„Obično reke i planine postižu neku vrstu ravnoteže, gde se erozija i izdizanje međusobno uravnotežuju.“ Ali kada reka iznenada promeni tok, „to može dramatično da uzdrma stvari. Ova iznenadna promena može pokrenuti brzu eroziju, što zauzvrat pokreće izdizanje planine kroz izostatski odskok.”

Nalazi se bave dvema anomalijama na Himalajima: neobičnim visinama Everesta, Lhotsea i Makalua u poređenju sa susednim vrhovima, „i jedinstvenim putem kojim reka Arun ide od južnog Tibeta ka reci Kosi u Nepalu“, navodi dr Devon A. Orme, vanredna profesorka na Odseku za nauku o Zemlji na Državnom univerzitetu Montana, koja nije bila uključena u istraživanje.

„Ovaj rad ubedljivo naglašava interakciju površinskih i dubljih tektonskih procesa u oblikovanju visoke topografije na Zemlji“, dodaje Orme.

Dok su neki slučajevi piraterije reke i preuređenje pejzaža počeli pre više miliona godina, drugi se dešavaju danas, dodala je ona.

Dokazi o jednom drevnom primeru još uvek postoje oko ivica Himalaja, gde su na isti način reke erodiralo duboke klisure. Ovo je dovelo do toga da dva regiona – Namče Barva na istoku i Nanga Parbat na zapadu – porastu za oko pet do 10 milimetara godišnje, tokom miliona godina, prema Orme. U slivu Amazona takođe je „dokumentovano hvatanje reke u toku“ i smatra se da igra ulogu u oblikovanju strme topografije regiona.

Dok kompjuterski modeli nove studije izgrađuju obećavajući argument za rečnu pirateriju koja uzrokuje dodatnu nadmorsku visinu Everesta, „budući rad na terenu u okviru drenaže kako bi se testiralo vreme zahvatanja reke biće od ključnog značaja za testiranje predloženih ideja“, ističe profesorka Orme.

„Prebacivanje prekidača“

Za istraživače, otkrivanje uzroka skoka Everestovog rasta počelo je proučavanjem neobičnog toku Aruna. Trenutno teče od istoka ka zapadu duž severnih Himalaja, drenirajući veliko područje severno od Everesta, ali zatim naglo skreće ka jugu. U ekspediciji u region, naučnici su takođe pronašli drevne jezerske sedimente u slivu reke Arun, što nagoveštava razlike u distribuciji vode pre više miliona godina.

„Ove karakteristike ukazuju da gornji i donji delovi reke možda nisu uvek bili deo istog sistema“, rekao je Dai. „Ovo je ukazalo na prošli događaj preotimanja reke.“

Do preokreta u istraživanju došlo je kada je glavni autor studije Ksu Han, postdoktorand na Školi za nauku o Zemlji i resurse na Kineskom univerzitetu geonauka, modelirao promene pejzaža tokom vremena. Hanove simulacije ukazuju da bi preotimanje reke dramatično povećalo protok vode u nižim segmentima Kosi. Na modelima, reka sa „dodatnim punjenjem“ dublje se urezala u stenoviti pejzaž, a naknadni efekat odbijanja pogurao je Everest i obližnje vrhove naviše.

„Everest i njegovi susedi, koje reka nije direktno erodirala, dobili su besplatnu vožnju prema gore“, kaže Dai.

Zarobljavanje reke, ili piraterija, može biti veoma brzo u geološkom smislu, „poput okretanja prekidača“, dodao je Dai. Fenomen se može dogoditi za samo nekoliko godina ili decenija. U 2017, drugi tim naučnika prijavio je slučaj rečnog piraterije na kanadskoj teritoriji Jukon; formiranje kanjona blizu podnožja glečera Kaskavulš preusmerilo je otopljenu vodu koja je ranije hranila reku Slims, preusmeravajući je u reku Alsek. Kada su istraživači prethodno posetili glečer 2013. godine, reka Slims je izgledala nepromenjena. Četiri godine kasnije, sve je gotovo nestalo.

U poređenju sa rečnim piratstvom, erozija i uzdizanje se odvajaju tokom mnogo dužeg vremenskog perioda – i još uvek se dešavaju sa Everestom, Lhotseom i Makaluom.

„Izračunavanje tačnog trajanja ovog odskoka je izazovno“, napominje Dai. „Još uvek postoji mnogo neizvesnosti u ovim proračunima, posebno u pogledu toga koliko dugo će se izostatski odskok nastaviti.“

Međutim, rast je samo jedan deo Everestove priče. Čak i dok dugotrajni efekti tektonskog sudara i kasniji odskok nastavljaju da guraju Everest prema gore, ekstremni vremenski uslovi i kretanje glečera troše planinu u podnožju. Za sada, istraživači očekuju da će se uzlazni zamah Everesta nastaviti. Ali planina je visoka i metaforički – kao globalna ikona i kao svedočanstvo o silama koje oblikuju našu planetu, ističe Dai.

„Razumevanje kako je nastao pomaže nam da shvatimo širu sliku dinamičke evolucije Zemlje. Dok se suočavamo sa budućom promenom klime i promenljivim vremenskim obrascima, razumevanje ovih procesa moglo bi nam pomoći da predvidimo kako bi se ovi kultni pejzaži naše planete mogli razvijati u budućnosti.“

Đoković protiv Mikelsena u Šangaju sutra oko 13 časova

0
Foto: Dubai Duty Free Tennis Championships

Srpski teniser Novak Đoković će meč drugog kola mastersa u Šangaju protiv Amerikanca Aleksa Mikelsena igrati sutra oko 13 časova, saopštili su organizatori.

Meč Srbina, četvorostrukog šampiona Šangaja, i Amerikanca neće početi pre 18 i 30 po lokalnom, odnosno 12 i 30 po srpskom vremenu.

Новак Ђоковић (архивска фотографија)

Novak Đoković (arhivska fotografija)

Najrealnije je očekivati da meč počne oko 13 časova po srpskom vremenu. Pre Đokovića i Mikelsena na centralnom terenu će biti odigrana dva meča.

Program počinje od pola sedam po srpskom vremenu kad će igrati Španac Karlos Alkaraz i Kinez Junčeng Šang, a posle njih a pre Đokovića i Mikelsena, igraće Italijan Janik Siner i Japanac Taro Daniel.

Biće to prvi međusobni okršaj Đokovića i Mikelsena, a pobednik tog okršaja u trećoj rundi igra protiv boljeg iz meča Stena Vavrinke (Švajcarska) i Flavija Kobolija (Italija).

U subotu na teren izlazi i Miomir Kecmanović koji će od osam ujutru po srpskom vremenu igrati protiv Australijanca Alekseja Popirina.

Stojković saopštio spisak od 24 fudbalera za mečeve Lige nacija

0

Selektor Srbije Dragan Stojković saopštio je konačan spisak od 24 fudbalera na koje će računati u mečevima grupe A4 Lige nacija protiv Švajcarske i Španije.

Стојковић саопштио списак од 24 фудбалера за мечеве Лиге нацијаStojković saopštio spisak od 24 fudbalera za mečeve Lige nacija

Srbija će 12. oktobra u Leskovcu dočekati Švajcarsku, dok će tri dana kasnije u Kordobi igrati protiv Španije.

U prva dva kola Srbija je remizirala sa Španijom, a potom je poražena od Danske.

Na spisku su:

Golmani: Predrag Rajković, Vanja Milinković-Savić, Aleksandar Jovanović;

Defanzivci: Nikola Milenković, Strahinja Pavlović, Jan Karlo Simić, Kosta Nedeljković, Strahinja Eraković;

Vezisti: Saša Lukić, Ivan Ilić, Saša Zdjelar, Nemanja Maksimović, Lazar Samardžić, Andrija Živković, Marko Grujić, Nikola Čumić, Dejan Zukić, Aleksandar Ćirković, Andrija Maksimović, Veljko Birmančević;

Napadači: Aleksandar Mitrović, Luka Jović, Dejan Joveljić, Mihailo Ivanović.

Na spisku selektora Stojkovića nema Dušana Vlahovića, strelca četiri gola za Juventus na prethodne dve utakmice. Vlahović nije bio ni na spisku za septembarske mečeve, kad je otkazao selektoru zbog “privatnih razloga”.

Na spisku je ponovo golman Vanja Milinković-Savić koji je izostao u septembru. Šansu za debi imaće mladi ofanzivac Crvene zvezde, 17-godišnji Andrija Maksimović.

Na tabeli grupe A4 Lige nacija posle dva kola vodi Danska sa šest bodova, Španija ima četiri, Srbija jedan, dok je Švajcarska bez boda.

Najmanje 20 osoba poginulo u poplavama i odronima u Jablanici, na teritoriji Federacije BiH proglašeno stanje elementarne nepogode

0

Područje Jablanice i Konjica pogodila je teška elementarna nepogoda. Ministar odbrane BiH Zukan Helez rekao je da je nezvanično dobio informaciju da je 20 osoba poginulo u poplavama i odronima u opštini Jablanica na severu Hercegovačko-neretvanskog kantona. Prema zvaničnim podacima, stradalo je 17 ljudi.

Најмање 20 особа погинуло у поплавама и одронима у Јабланици, на територији Федерације БиХ проглашено стање елементарне непогоде Najmanje 20 osoba poginulo u poplavama i odronima u Jablanici, na teritoriji Federacije BiH proglašeno stanje elementarne nepogode

Donja Jablanica, 40 ljudi se vodi kao nestalo

 

Trenutno se na području Donje Jablanice nestalim vodi 40 osoba, informacije su s terena do kojih je došao portal bljesak.info.

Iako za sada službene informacije govore o 14 smrtno stradalih, strahuje se da je taj broj puno veći, dodaje portal.

Na područjima pogođenim poplavama i klizištima formiraju se spasilačke grupe.

Završena hitna sednica Vlade Federacije: Na celoj teritoriji entiteta proglašeno je stanje elementarne nepogode

 

Završena hitna sednica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Na celoj teritoriji Federacije proglašeno je stanje elementarne nepogode. Civilnoj zaštiti su na raspolaganju sva mehanizovana sredstva u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine.

Federalne ustanove “Drin” i “Baković”, ustanove za zaštitu osoba sa smetnjama u razvoju u Fojnici, uspešno su evakuisane, bez ljudskih žrtava, potvrđeno je iz Vlade Federacije BiH.

Na području Hercegovačko-neretvanske županije još uvek se traga za nestalim osobama. U pomoć spasilačkim ekipama upućene su i jedinice specijalne namene MUP-a Federacije BiH.

Situacija je izuzetno teška, čak i gora od one tokom velikih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu pre deset godina, potvrđeno je iz Vlade Federacije BiH.

Spasilačke ekipe i mehanizacija iz Sarajevske županije hitno su upućene u Hercegovačko-neretvansku županiju.

(HRT)

 

Pet poplavama pogođenih lokalnih zajednica u FBiH dobile su iz Dodikovog kabineta po 50 hiljada KM

 

Poplavama pogođenim lokalnim zajednicama u FBiH – Kiseljaku, Fojnici, Jablanici, Konjicu i Kreševu uplaćeno je po 50 hiljada maraka iz Kabineta predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Sredstva su uplaćena za pomoć u saniranju posledica štete nastale u katastrofalnim poplavama koje su odnele najmanje 14 života.

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je najdublje saučešće porodicama stradalih i istakao da Republika Srpska stoji na raspolaganju svim mestima u Federaciji Bosne i Hercegovine koja su ugrožena poplavama, saopšteno je iz Kabineta predsednika Dodika.

 

MUP je potvrdio da su u Jablanici pronađena tela 14 žrtava

 

Pronađena su tela 14 osoba poginulih u poplavama i klizištima u severnom delu Hercegovine, a strahuje se da će se taj broj povećati, saopštile su vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona sa sedištem u Mostaru.

“S velikim žaljenjem mogu da konstatujem da u ovom trenutku imamo četrnaest potvrđenih smrtnih slučajeva, odnosno četrnaest pronađenih tela, nažalost, sa tendencijom povećanja ovog ionako tragičnog broja, rekao je načelnik Odeljenja za informisanje Darko Juka na vanrednoj konferenciji za novinare. Kriznog štaba Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Obilne padavine izazvale su tokom protekle noći haos na području Jablanice i Konjica, a bujične poplave i klizišta odneli su ljudske živote. Veliki je broj nestalih i povređenih.

“Među njima ima dosta povređenih i teže povređenih. Službe čine sve što mogu na terenu da nastradali stignu do najbližih zdravstvenih ustanova, dodao je Juka.

Spasavaju se čamcima Oružanih snaga i ronilačkim klubovima i helikopterima.

Jedna teško povređena trudnica helikopterom EUFOR-a prebačena je u bolnicu u Mostaru, ali je izgubila bebu na porođaju, dok je drugi dečak koji je takođe prevezen – u stabilnom stanju.

Saobraćajna komunikacija iz pravca Sarajeva prema Konjicu uspostavljena je tek nešto pre podneva, dok je magistralni put za Jablanicu od Mostara na jednom delu urušen u Neretvi. Put koji vodi ka Prozor Rami od Jablanice je 3,5 kilometara pokriven klizištima.

Uništeno je nekoliko porodičnih kuća, a nekoliko mostova na području Jablanice odnela je vodena stihija.

“Ovakvu krizu ne pamtim još iz vremena rata ovde. Ružno poređenje, ali tragično”, istakao je Juka.

Iz Vlade HNK-a pozivaju sve da ne voze svojim vozilima prema Jablanici i Konjicu jer stvaraju dodatne probleme. Angažovali su sve raspoložive snage da pomognu nastradalima i da ih privremeno smeštaju na sigurno. 

 (BHRT)

 

Knežević: Inženjerijski kapaciteti Oružanih snaga BiH pokrenuti iz Sarajeva ka Jablanici

 

Načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general-major Gojko Knežević izjavio je danas da su inžinjerijski kapaciteti Oružanih snaga pokrenuti iz Sarajeva ka Jablanici kako bi pomogli stanovništu ugroženom poplavama i klizištima.

Prema njegovim rečima, uključena je Jedinica za spasavanje na vodi koja iz pravca Sarajeva ka Jablanici, a iz pravca Čapljine prema Mostaru nalazi se i jedna manja takva jedinica.

“Helikopteri su u pripravnosti za medicinsku evakuaciju, s tim je jedno povređeno dete u međuvremenu evakuisano helikopterom EUFOR-a”, rekao je on.

Knežević kaže da se očekuje da će zahteva i potreba biti još, tako da su helikopteri ostali u pripravnosti.

On je istakao da je Predsedništvo BiH donelo veoma brzo odluku o angažovanju resursa Oružanih snaga BiH.

“Nešto duže je trajala priprema zahteva i komunikacija sa civilnim zaštitama, imajući u vidu da je i problem komunikacionog sistema na ugroženom području”, naveo je general Knežević.

Između Konjica i Jablanice napravljen je privremeni koridor da bi se došlo do ljudi, unesrećene izvlače čamcima, tri kilometra puta između Jablanice i Prozor/Rame je zatrpano, potpuno je urušen put prema Doljanima i Risovcima, saopštili su iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Iz Vlade su naveli da je u ovom trenutku potvrđena smrt 14 osoba u poplavljenim područjima u Jablanici, ali da je prijavljen veliki broj nestalih na jablaničkom i na području Konjica.

 

Portal takođe saznaje da će danas biti održana hitna sednica Veća ministara BiH povodom poplava. Fotografije iz Jablanice su dramatične, kuće se nalaze pod vodom, a veliki broj vozila je odnela vodena bujica, dok je ceo put kod Komadinovog vrela voda odnela.

Takođe, saobraćaj ka jugu BiH je znatno otežan, brojni putni pravci su potpuno blokirani, a jedini način da se iz Sarajeva dođe do Mostara je preko srednje Bosne.

Vučić: Čim nam zatraže pomoć, pomoći ćemo Bosni i Hercegovini

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić kaže da je Srbija spremna da istog sekunda pomogne Bosni i Hercegovini, koja se trenutno suočava sa poplavama, ukoliko žele i misle da Srbija može da pomogne.

Vučić je novinarima nakon otvaranja obilaznice oko Gornjeg Milanovca, na pitanje Tanjuga da li je spreman da pošalje pomoć BiH oko poplava, rekao da je Srbija spremna da pomogne u helikopterima, čamcima, svakoj vrsti podrške i pomoći, finansijski.

“Dovoljno je da nam to kažu i mi ćemo to da učinimo. Oni su poslali spasioce i čamac u Obrenovac i zahvalan sam na tome”, rekao je Vučić i izrazio saučešće porodicama stradalih.

 

Vlada HNK upozorila je građane da ne kreću na put ka Jablanici i Mostaru. U selu Donja Jablanica na džamiji se vidi samo munara. Put prema Blidinju od Jablanice u potpunosti je uništen zbog katastrofalnih poplava.

Područje Jablanice i Konjica pogodila je teška elementarna nepogoda i prijavljena su brojna klizišta.

Federalna uprava civilne zaštite ističe da je sada najveća potreba za teškim mašinama za raščišćavanje jer ima nekoliko mesta na kojima su se pojavila klizišta.

Zbog poplava nakon obilnih padavina Jablanica je potpuno blokirana, kuće su poplavljene, putevi blokirani, a nema ni mobilnog signala, javio je portal Kliks.

Gorska služba spasavanja Jablanica pozvala je stanovnike da se jave kako bi pomogli toj službi i vatrogascima u akcijama spasavanja.

Za Kliks je iz Vatrogasne stanice Jablanica rečeno da je naselje u potpunosti blokirano.

“Policija nas je obavestila da je blokirana i pruga. U Jablanicu se trenutno ne može ni ući, niti izaći. Fiksni telefoni rade, ali mobilna telefonija nema signala”, naveli su iz Vatrogasne stanice.

Poplavljene saobraćajnice

Iz Federalne uprave civilne zaštite saopšteno je da je prekinuta putna komunikacija na pravcima Jablanica -Mostar, Jablanica – Risovac, Jablanica – Prozor Rama i Jablanica – Konjic.

Osim Jablanice, zbog obilnih padavina poplavljene su ulice i stambeni objekti u Kiseljaku i Kreševu.

Iz Službe za civilnu zaštitu Opštine Kiseljak apelovali su na stanovništvo da ne kreće na put, a da u hitnim slučajevima pozovu navedenu službu, vatrogasce, hitnu pomoć ili policiju.

Iz Srednje škole “Ivan Goran Kovačić” u Kiseljaku saopšteno je da će nastava biti odložena zbog poplava.

Poplave su zahvatile region, Crna Gora je u crvenom meteoalarmu, voda je prodrla u kuće, jako nevreme je zahvatilo i Hrvatsku, rastu vodostaji reka a na Kupi je proglašena vanredna odbrana od poplava.

Minimalna plata je upravo porasla u ovim kanadskim provincijama

0

Neki radnici u Kanadi uskoro će videti povećanje svojih plata, jer je minimalna plata povećana u četiri provincije.

Ako živite u bilo kojoj od ove četiri provincije, a trenutno vam se isplaćuje minimalna plata — videćete povećanje plate, nakon što ove promene stupaju na snagu od danas 1. oktobra. Prema Retail Council of Canada koji podržava male, srednje i velike trgovce, minimalna plata je povećana u Ontariju, Manitobi, Saskatchewanu i ostrvu Princa Edvarda.

Radnici u BC-u ovog puta neće videti povećanje plata, ali minimalna plata po satu je porasla sa 16,75 dolara na 17,40 dolara u junu, što čini ovu pokrajinu sa najvišom satnicom.

Među teritorijama, Nunavut ima najveću minimalnu platu po satu od 19 dolara, a sledi ga Yukon sa 17,59 dolara.

Trenutno, federalna minimalna plata iznosi 17,30 dolara po satu nakon povećanja od 1. aprila 2024.

“Ovo uključuje zaposlene u federalno regulisanim industrijama, savezne korporacije i određene aktivnosti domorodačke vlade u rezervatima prvih naroda”, navodi Ministarstvo zapošljavanja i socijalnog razvoja Kanade (ESDC).

Evo koliko zaposlenih u ovim provincijama mogu očekivati ​​da će zaraditi.

Ontario

nvkhuong95/Shutterstock

U martu je vlada Ontarija objavila da će minimalna plata od 16,55 dolara biti povećana. Od 1. oktobra ta stopa je porasla za 65 centi na 17,20 dolara po satu.

Prema Ministarstvu za rad, imigraciju, obuku i razvoj veština Ontarija, radnik sa minimalnom platom koji radi 40 sati sedmično imaće povećanje godišnje plate do 1.355 dolara.

Manitoba

minimalna plata

Brester Irina/Shutterstock

Prema pravdi za radnike, minimalna plata u Manitobi ranije je iznosila 15,30 dolara po satu. Nakon povećanja plate od 50 centi, minimalna plata po satu sada iznosi 15,80 dolara od 1. oktobra.

Ostrvo Princa Edvarda

Valphotog/Shutterstock

Po drugi put ove godine, minimalna plata u PEI raste.

U oktobru 2023. Ministarstvo za radnu snagu, napredno učenje i stanovništvo objavilo je da će se minimalna plata po satu povećati sa 15 na 15,40 dolara 1. aprila. Sada je ta stopa ponovo porasla za 60 centi na  16 dolara.

Saskatchewan

minimalna plata

Kendall Collett/Shutterstock

Radnici u Saskatchewan-u će doživeti najveće povećanje plate po satu.

Prema pokrajinskoj vladi , satnice zaposlenih povećaće se za 1 dolar sa 14 na 15 dolara od 1. oktobra.

Uprkos povećanju, Saskatchewan i dalje zaostaje za ostatkom Kanade – sa 15 dolara, to je trenutno provincija sa najnižom satnicom u celoj zemlji.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada oslobađa ove firme od carina?

0

Kanadska vlada bi mogla da ponudi domaćim firmama izvesne olakšice od dodatnih carina od 25 odsto, koje bi trebalo da budu uvedene u drugoj polovini oktobra na uvoz kineskog čelika i aluminijuma, izjavila je kanadska ministarka finansija Kristija Frilend.

Otava je te mere objavila krajem avgusta, kada je kao glavni razlog za to navela kinesku državnu politiku “ogromnih kapaciteta”, prenosi Rojters.

Ministarka je navela da je kanadska vlada uočila bojazan nekih zainteresovanih kompanija u vezi s njihovim mogućnostima da prilagode lance snabdevanja novonastralnoj situaciji pre nego što mere stupe na snagu 22. oktobra.

“Vlada namerava da primeni okvir za razmatranje zahteva za tarifne olakšice, a potencijalni faktori koji mogu biti uzeti u obzir su nestašica i druge izuzetne okolnosti”, rekla je Frilend.

Vlada u Otavi je krajem avgusta uvela carine od 100 odsto na uvoz kineskih električnih vozila, u skladu sa tarifnom politikom Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

Kabinet Džastina Trudoa tada je najavio i dodatne carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz Kine.

Kanada je prošle godine uvezla kineske proizvode od čelika, gvožđa i aluminijuma u iznosu od oko 5,6 milijardi kanadskih dolara (4,1 milijardu dolara), prenosi Blumberg podatke Statističkog zavoda Kanade.

Povratnik iz Kanade: Nema veće sreće od rada na svom imanju

0

KIKINDA – Kikinđanin Živojin Tolmač se posle 26 godina provedenih u Kanadi vratio u svoj rodni grad i započeo proizvodnju rakije, meda i voća. U planu je da uskoro otvori i komoru za api-terapiju.

Prošlo je dugih 26 godina, koliko je Kikinđanin Živojin Tolmač proveo u Hamiltonu u Kanadi, radeći na građevini. Ljubav prema rodnom kraju vratila ga je nazad i već dve godine boravi van grada, na obližnjoj vikendici, negujući svog pulina i mađarske kuvase, mnogobrojnu živinu, radeći na voćnjaku i u pčelinjaku.

“Vratio sam se jer nisam imao ljubavi prema onome što radim, Zapad nije kao nekada, i ne obećava ono što je nekada obećavao… Činjenica da sam svoj na svome te da radim u prirodi je preovladala. Ujutru ustanem i radim na svom imanju – nema veće sreće”, priča Živojin.

Vodeći se iskustvom stečenim u stranoj zemlji, vrlo brzo je brendirao svoje proizvode, od meda i sirćeta do rakije, a u planu je i otvaranje api-komore, za koju je stekao određene sertifikate.

“Pečem rakiju, imam razno voće, proizvodim med, imam preko 50 košnica i gledam da kombinujem te dve stvari. Plan je da otvorim api-komoru, pošto imam završen kurs za fitoterapiju”, dodaje Tolmač.

Živojin nije prvi koji se iz daleke Kanade vratio u rodni kraj i koji je, bez obzira na tamošnji luksuz, odabrao ono što se u dalekom svetu zapostavlja – topao dom i iskreno prijateljstvo.

SERBIANNEWS/CANADA

Vodič za kupovinu voća prema savetima stručnjaka – kako da uvek bude zrelo i sočno

0
assorted fruits at the market

Početak jeseni je savšeno vreme za uživanje u jabukama, kruškama, grožđu, smokvama, ali i u voću kao što su kivi, banane, ananas. Bilo da planirate da ga pojedete danas ili ga zadržite za kasnije, evo kako da svaki put izaberete savršen proizvod.

Vodič za kupovinu voća prema savetima stručnjaka - kako da uvek bude zrelo i sočno© AS Photography/pexels

Prodavnice i pijace su prepune voća iz celog sveta, koje je obično šareno i privlačno, ali možda uopšte nije zrelo. Za neobučeno oko, zrela dinja se ne razlikuje od one koja neće biti za jelo ni za nedelju dana.

Kako prepoznati da li je plod idealan za jelo ili je ipak nezreo? Postoje univerzalni znaci na koje treba obratiti pažnju, kao što su boja i miris i uopšteno govoreći, zrelo voće je mirisno i naglašene boje, odnosno one kakva bi trebalo da bude. Osim toga, postoje tehnike i strategije za određene plodove i evo koje su.

Jabuke

Jabuke proizvode etilen kao deo procesa zrenja i nastavljaju da sazrevaju nakon branja. Isto važi i za krušku, breskvu… : “Znači, uberete krušku, breskvu, kajsiju i one će se dalje razvijati. Ne možete izvaditi šargarepu iz zemlje i naterati je da nastavi da zri”, kaže Franko Fubini, osnivač brenda Natura i autor knjige “U potrazi za savršenom breskvom”.

Kako da znate da je jabuka zrela: “Jabuke koje nađete u supermarketima će biti ili u žutom ili crvenom spektru. Uverite se da nema previše zelenih površina, osim u slučaju, što je očigledno, zelenih sorti. Posebno ovo proverite na vrhu i na dnu jabuke”, pojašava Fubini.

Fubini takođe preporučuje da jabuku lagano lupnete prstom i oslušnete: “Ako zvuči kao da udarate u drvo, onda je dobro – hrskava je. Ali, ako čujete tup udarac, onda nije baš dobra”.

Što se tiče uvoznih jabuka uglavnom sazrevaju veštački, nakon branja: “Ako kupujete voće iz dalekih krajeva, ono će sazreti na brodu. Brod će imati skladište sa kontrolisanom atmosferom gde će nivo kiseonika biti smanjen, a etilen ubačen kako bi voće moglo da sazri”, navodi Gaj Barter, glavni hortikulturista Kraljevskog hortikulturnog društva.

Kruške

Za razliku od većine voća, kruške se namerno beru nedovoljno zrele i potom prolaze kroz proces dozrevanja. Kruške koje kupujete u prodavnicama često su još uvek nedozrele. “Kada biram krušku, kupujem ih nekoliko dana unapred kako bi im bilo omogućeno da sazru kod kuće”, kaže stručnjak Sara Džonson.

Grožđe

Osim boje, teško je reći bilo šta o grožđu bez probanja. “Možete staviti stabljiku u bocu vode i grožđe će se održati prilično dugo, ali verovatno neće moći mnogo da sazri bez šećera iz listova”, ističe Barter.

Avokado

Dobar trik za procenjivanje zrelosti avokada je da odvojite peteljku sa vrha i pogledate boju: zelena znači zreo, žuta znači nedovoljno zreo, a braon znači da je prezreo i da smo zakasnili.

Ali sigurniji test je blagi pritisak. “Samo mora da bude veoma nežna. Ako je zaista čvrst i otporan je, nedozreo je”, kaže Džonsonova.

Banane

Banane u supermarketima su uvek one koje se beru zelene i sazrevaju u tranzitu: “Pokušavam da ih kupim kada su žute. Ako su zelene, stavljam ih u papirnu kesu i odlažem u ormar gde ih neću zaboraviti, a zatim ih proveravam svakih nekoliko dana”, ističe Džonsonova.

Smokve

“Trebalo bi da su u sredini meke poput pekmeza, prilično tamne i sočne, a ne suve”, naglasila je Džonsonova. Ali stanje unutrašnjosti nije uvek vidljivo spolja. “Možete da osetite kada nežno stisnete voće; trebalo bi da bude zaista mekano, nikako čvrsto. Čak bih rekla da je ponekad u redu ako vidite da se na kori pojavljuju male pukotine, to je znak da voće počinje da omekšava”, piše Gardijan.

Ananas

“Trebalo bi da možete da iščupate centralni list onda kada je ananas zreo. Ipak, najviše se oslanjam na miris. Ako dno jako i lepo miriše, spreman je za jelo. Nezreli ananas neće mirisati”, kaže kuvar Rouli Li.

Limun

Limun koji pronađete u supermarketu obično je u prihvatljivim granicama zrelosti, svakako da treba da se uverite da ne nema udubljenja na kori i da plodovi nisu baš mnogo teški.

Odlazak američke ikone: Preminuo Kris Kristoferson

0
a close-up of a machine

Američki muzičar, tekstopisac i glumac povukao se 2011. posle karijere duge šest decenija

Odlazak američke ikone: Preminuo Kris KristofersonGetty © Michael Ochs Archives / Stringer

Kris Kristoferson, kantri pevač i glumac, preminuo je u 88. godini. Kristofersonova porodica potvrdila je njegovu smrt u nedelju uveče, rekavši da je “preminuo mirno” kod kuće u subotu.

“Svi smo tako blagosloveni što smo proveli vreme sa njim. Hvala vam što ste ga voleli svih ovih godina, i kada vidite dugu, znajte da nam se svima smeši”, stoji u izjavi koju su potpisali njegova supruga Liza, njegovo osmoro dece i sedmoro unučadi.

Kris Kristoferson i Dženis Džoplin, Los Anđeles 1970.John Byrne Cooke Estate / Contributor / Getty

Voljen zbog svoje odlučnosti, ranjivosti i književnog umeća, Kristoferson je često bio na prvom mestu američkih kantri top lista, a obrade njegovih pesama bile su hitovi za umetnike uključujući Dženis Džoplin, Gledis Najt i Džonija Keša. Sredinom 1970-ih radio je sa filmskim rediteljima, uključujući Martina Skorsezea i Sema Pekinpoa, i osvojio je Zlatni globus za svoj rad sa Barbrom Strajsend u rimejku filma “Zvezda je rođena” iz 1976.

Kris Kristoferson i Barbara Strajsend na premijeri filma “Zvezda je rođena” 1976.Ron Galella / Contributor / Getty

Rođen u Teksasu 1936. godine, Kristoferson je pohađao srednju školu u Kaliforniji i u početku je želeo da bude pisac, a kasnije je studirao književnost na koledžu Pomona u južnoj Kaliforniji i na Oksfordu kao Roudsov stipendista. Inspirisan scenom rokenrola u nastajanju, njegov prvi prodor u muziku bio je u Velikoj Britaniji pod imenom Kris Karson, iako pesme koje je snimio nikada nisu objavljene.

Nastavio je da se bavi muzikom dok je bio u američkoj vojsci, gde je postao pilot helikoptera, veštinu koju je nastavio da koristi kasnije u naftnoj industriji i Nacionalnoj gardi.

Napušta vojsku 1965. i seli se u centar kantri muzike – Nešvil, gde je radio kao barmen i kao domar za “Kolumbija rekords”. Kasnih 1960-ih pisao je pesme za Džerija Li Luisa i kantri pevače, uključujući Reja Stivensa, Farona Janga i Bilija Vokera, dok je njegova solo karijera posustala.

Proboj je usledio nakon što je spustio helikopter Nacionalne garde u kuću Džonija Keša i dao mu kasetu sa svojim pesmama. Kasnije je opisao incident kao “neku vrstu invazije na privatnost koju ne bih preporučio”. Keš se oduševio numerom Sunday Mornin’ Comin’ Down i njegova interpretacija pesme bila je na vrhu top lista 1970. i proglašena je za kantri pesmu godine.

Te godine Kristoferson je snimio prvi od 18 studijskih albuma koje će objaviti tokom svoje karijere. Nakratko je izlazio sa Dženis Džoplin, koja je snimila njegovu pesmu Me and Bobby McGee, i ona je postala hit broj 1 nakon njene smrti 1970. Još jedna pesma Kristofersona iz te godine, Help Me Make It Through the Night, postala je hit singl za Semija Smita, a kasnije su je obradili Elvis Prisli, Gledis Najt, Meraja Keri i drugi.

Kris Kristoferson i Bob Dilan u filmu “Pet Garet i Bili Kid” 1973.Archive Photos / Stringer / Getty

Filmsku karijeru počeo je 1972. godine, pojavivši se u filmu Denisa Hopera “Poslednji film”. Kasnije je igrao Bilija Kida u filmu Sema Pekinpoa “Pet Garet i Bili Kid”, sa Elen Berstin u “Alisa više ne stanuje ovde” Martina Skorsezea. Film “Zvezda je rođena” zacementirao je njegov uspeh u Holivudu samo da bi ga kasnije potkopao neshvaćenim remek-delom “Vrata raja” Majkl Ćimino.

Sa Vilijem Nelsonom formirao je supergrupu “The Highwaymen” u kojoj su bili i Džoni Keš i Vejlon Dženings i sa istovremebnim debi albumom se vratio na vrh kantri top-lista 1985.

Vili Nelson, Vejlon Dženings, Džoni Keš i Kris Kristoferson u Roterdamu, 1992.Rob Verhorst / Contributor / Getty

Osamdesetih godina prošlog veka bio je glasni kritičar američkog predsednika Ronalda Regana i spoljne politike u Centralnoj Americi.

Devedesetih popularnost kod mlađe publike stiče ulogom šerifa Čarlija Vejda u neovesternu “Usamljena zvezda” Džona Sajlesa, i ulogama u filmovima “Blejd” sa Veslijem Snajpsom.

Povukao se 2021. godine Njegova poslednja filmska uloga bila je u drami “Blejz” (2018) koju je režirao Itan Houk, dok je poslednji album objavio 2016. “The Cedar Creek Sessions”.

Na takmičenju Mis univerzuma učestvuje i osamdesetogodišnja baka (FOTO)

0
woman in white sleeveless shirt hugging man in white dress shirt

“Želim da zapanjim svet”, reči su osamdesetogodišnje bake koja je jedna od finalistkinja na takmičenju Mis Univerzuma Južne Koreje, a uskoro će se saznati da li će predstavljati svoju zemlju u finalu Mis univerzuma u ​​Meksiku ovog novembra.

Na takmičenju Mis univerzuma učestvuje i osamdesetogodišnja baka (FOTO)Getty © Marcus Ingram / Stringer

Rođena skoro deceniju pre nego što je održano prvo takmičenje za Mis univerzuma 1952. godine, osamdesetogodišnja Čoi Sun-hva sada bi mogla da uđe u istoriju kao najstarija učesnica izbora.

Ranije ovog meseca saznali smo da je ona jedna od finalistkinja na godišnjem takmičenju Mis Univerzuma Koreje. Čoi će se danas susresti sa još 31 takmičarkom za borbu za tijaru i možda će imati priliku da predstavlja Južnu Koreju na finalu Mis univerzuma u ​​Meksiku ovog novembra.

“Želim da zapanjim svet pitanjima – ‘Kako je osamdesetogodišnja dama tako zdrava? Kako je održavala to telo? Koja je vaša dijeta? Kada stariš, dobijaš na težini… Dakle, želim da pokažem da možemo zdravo da živimo čak i kada ostarimo”, rekla je uoči izbora za Si-En-En i dodala:

“Izgledati lepo spolja je važno, ali mislim da treba da budete opušteni i u svom umu, i da znate kako da poštujete druge. Takođe, morate pozitivno da mislite. Toliko ljudi je ovih dana negativno”, naglasila je.

Nikad nije kasno za promenu karijere

Nakon što je napustila penziju zbog finansijskih poteškoća da bi radila kao bolnička negovateljica, počela je da se bavi modelingom sa 72 godine kako bi otplatila dugove.

“Jedan od mojih pacijenata mi je rekao da pokušam da se bavim manekenstvom. Mislila sam da je to glupost… ali je u isto vreme probudilo moj stari san da postanem model, da nosim lepu odeću i da se fotografišem. Pa sam rekla: ‘Da, sanjala sam o tome ranije, trebalo bi da probam”, prisetila se.

Nije joj bilo teško da pohađa časove na akademiji za manekenke, vežbala je šetnje pistom po bolničkim hodnicima. Ubrzo je potpisala ugovor sa agencijom, debitovala na Nedelji mode u Seulu sa 74 godine i takođe radila za prestižne modne časopise.

“Postati manekenka za mene je bilo kao otvaranje vrata novog puta, pa sam rekla: ‘Biću uspešna i vredno raditi’… Kada mi se san ostvario, zahvalila sam Bogu i nastavila da radim. Tako je zabavno i volim to”.

Inače ova baka troje unučadi, sledećeg meseca puni 81 godinu, veoma je uzbuđena zbog mogućnosti da predstavlja svoju zemlju u inostranstvu i što je najbitnije ima podršku svojih najmilijih.

Do skoro, na manifestaciji Mis univerzuma mogle su da učestvuju žene starosti od 18 do 28 godina, ali je od nedavno gornja starosna granica ukinuta usred sve češćeg poziva na modernizaciju.