18.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 311

Srbija i RS slave Sretenje; Vučić: Pružamo ruku onima koji je nisu nikada hteli; Dodik: Uvek imamo na umu da smo Srbi

0
man in black jacket standing near flag of us a during daytime

Sretenjska akademija povodom Dana državnosti održana je u Banjaluci. Predsednik Aleksandar Vučić poručio je da se Srbija sve ove godine trudila da pruža ruku onima koji je nisu nikada hteli, ali da nikome nije neprijatelj i da će čuvati mir i stabilnost. Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da RS prvi put obeležava Sretenje kao svoj Dan državnosti, i da je stabilna i sigurna. Ovaj narod će izabrati trenutak kada će morati da svoju slobodu izdigne iznad trenutka i aktuelnih procesa i da se suprotstavi onima koji nam ne dozvoljavaju da pričamo da smo Srbi, poručio je Dodik.

Vučić: Trudili smo se pružamo ruku onima koji je nisu nikada hteli

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u obraćanju na svečanoj akademiji trudili smo se sve ove godine da pružamo ruku onima koji je nisu nikada hteli.

Sve što je, ukazuje, njima dozvoljeno, nama nije, sve što je njima oprošteno, nama nije.

“Kada bi govorili o teritorijalnom integritetu, stalno pričajući kako neko iz Srbije ugrožava Bosnu i Hercegovinu, uvek bi zaboravljali da ne postoji nijedan jedini nastup, nijedna jedina izjava u kojoj nismo govorili o poštovanju Dejtonskog sporazuma i o čuvanju integriteta Bosne i Hercegovine, naravno i Republike Srpske u okviru Bosne i Hercegovine. Ali kada je bila reč o integritetu Srbije, to ih više nije zanimalo”, podsetio je Vučić.

Onda se, ističe, čudom čude kako se neko drznuo da se brani, da zaštiti svoj integritet, svoje dostojanstvo.

“Jesmo li mi neprijatelji nekome? Ne, nismo. Da, mi hoćemo mir. Da, mi hoćemo stabilnost i čuvaćemo ih. A kad smo se mi to mešali u vaše političke odnose u Sarajevu? Pa nikada. A šta vi radite svaki bogovetni dan? Svaki dan. Svaki dan menjate vlast u Beogradu. Svaki dan donosite odluke o tome ko je dobar, ko nije”, naveo je Vučić.

Predsednik je istakao da Srbija poštuje Bosnu i Hercegovinu, ali da voli Republiku Srpsku.

Dodao je da imamo isti jezik, isto pismo, istu kulturu. “I zovemo se samo prosto Srbi i nikako drugačije. I samo ne damo da nam to neko uzme”, naglasio je predsednik.

Vučić ističe da je za njega prethodnih stotinu i nekoliko dana bilo veoma teško, ali ne, kako naglašava, zbog straha od gubitka vlasti.

“Nijednog sekunda. Kad uđete u politiku, onda znate da koliko sutra morate da budete spremni da iz nje izađete. Ko nije na to spreman u politici nikada ništa neće ni da uradi. Bilo je teško vreme i veliko breme za mnoge od nas i za mog druga Miloša Vučevića, za mnoge od nas”, naveo je.

Kako kaže, ni sami nisu mogli da veruju kako i koliko je spolja novca dato da bi se rušila vlast u Srbiji.

Zahvalio je predsedniku Republike Srpske na tome što je, kako kaže, pokazao ljudsko lice i kad god je bilo teško nije okretao leđa Srbiji i nije zabijao nož u leđa Srbiji, kao što su mnogi činili u istoriji i kao što su mnogi hteli da urade.

Kako je naveo, brine, jer zna da je u toku sudski progon Milorada Dodika i plaši se da će oni koji se vode svojim interesima doneti lošu odluku.

“Znajte jednu stvar, ne ja, ne samo Aleksandar Vučić, Srbija neće okrenuti leđa ni Vama, ni Republici Srpskoj, ni državnom rukovodstvu Republike Srpske”, istakao je Vučić.

Dodik: Srpska prvi put obeležava svoj Dan državnosti – Sretenje

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik poželeo je dobrodošlicu predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću u, kako je rekao, državu srpskog naroda.

“Koja obeležava kao Dan državnosti upravo Sretenje. Hvala vam što ste imali viziju da organizujete Svesrpski sabor i da na njemu zajedno utvrdimo i ovu činjenicu, a to je da je svaki državni praznik Srbije, praznik svakog Srbina gde god on bio, a pogotovo nas u Republici Srpskoj”, istakao je Dodik.

Naveo je i da je zato ovo prvi put da RS obeležava i svoj Dan državnosti.

“A to je Sretenje i to je tako normalno i logično. Dugo su nam to zabranjivali. Ni Srbija dugo godina nije imala Dan državnosti. Srbija je obeležavala Dan ustanka za vreme komunizma i nije imala svoj Dan državnosti zato što su neki hteli da poruče da ona nije država, a drugima su davali prava na prostoru bivše Jugoslavije. Sretenje je dan kada se okupljamo. I zato mi je drago, predsedniče (Vučiću), što ste tu”, rekao je predsednik RS.

Naveo je da mu je drago zbog toga što je na taj način predsednik Srbije mogao da oseti koliko ga ovde podržavaju.

“Vaš je uspeh i ono što ste učinili za Srbiju, što ste je razvili i ojačali. Neću da budem sebičan i da kažem da nas jedino interesuje snažnost Srbije. Ne volim one koje je čine nemoćnom, a Vi ste Srbiju učinili jakom, što je za nas važno, jer se mi ovde osećamo dobro i sigurno”, ukazao je Dodik.

Poručio je i da je zahvalan Vučiću što je u spoljno-političko-odbrambenoj strategiji Srbije istakao da nikada više nijednog Srbina niko neće progoniti po metodama “Oluje”.

“Znamo da to ne bi moglo biti upisano bez vas lično i zato su Srbi ovde i neizmerno zahvalni za sve ta postignuća. Jačajte Srbiju i nemojte dozvoliti da stanete i da vas zaustavi bilo šta”, rekao je Dodik.

Osvrnuo se i na dešavanja u Srbiji, gde traju višemesečne studentske blokade i građanski protesti povodom pada nadstrešnice na Glavnoj železničkoj stanici u Novom Sadu.

“Pratimo šta se dešava u Srbiji. Lično znam, jer sam često bio s vama predsedniče (Vučiću), koliko vas je pogodila tragedija kao čoveka. Znam koliko ste bili tužni i slomljeni. I jedina adresa na koju se ne bi trebalo bilo šta poslati sa stanovišta ovoga što se sada dešava – organizovanih protesta i blokada – je Vaša adresa. Adresa su oni koji bi trebalo politički da odgovaraju. A tužilaštvo i pravosuđe trebaju da utvrde onog ko je tu odgovaran. I tu bi trebalo da se završava odgovornost svakog predsednika i svake vlade”, izjavio je predsednik RS.

Naglasio je da je Republika Srpska danas “stabilna i sigurna”.

“Republika Srpska ima različitih pogleda kako treba ići dalje. Zatečena je i zarobljena u Bosni i Hercegovini. Znam da mnogi ne vole da ovo slušaju, ali Srpska mora da povede svoj oslobodilački proces protiv BiH. To je nešto što ovaj narod oseća. I danas i svaki put, kad o tome govorimo, mi uvek imamo na umu da smo Srbi. I da ne narušimo i ne napravimo teret Srbiji. Ali ovaj narod će izabrati trenutak kada će morati da svoju slobodu izdigne iznad trenutka i aktuelnih procesa i da se suprotstavi onima koji nam ne dozvoljavaju da pričamo da smo Srbi”, zaključio je Dodik.

Minut ćutanja za stradale u borbi za srpski narod

Svečanost je nastavljena minutom ćutanja svim stradalima koji su svoj život dali u borbama za slobodu srpskog naroda.

Republika Srpska i Srbija ove godine prvi put zajedno obeležavaju Sretenje – Dan državnosti Srbije i Dan državnosti Srpske, pod sloganom “Sabornost i ponos”.

Svečana akademija, kojoj su prisustvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, održana je u sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci.

Prisustvovali su i arhiepiskop i mitropolit banjalučki Jefrem, predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević, predsednik Vlade Srpske Radovan Višković, ministri Vlada Srbije i Srpske, narodni poslanici iz Republike Srpske i Srbije, članovi diplomatskog kora, predstavnici pravosudnih institucija Republike Srpske i srpski predstavnici na zajedničkom nivou BiH.

Zajedničko obeležavanje Sretenja – Dana državnosti Srbije i Dana državnosti Republike Srpske jedan je od zaključaka Deklaracije usvojene na Svesrpskom saboru prošlog leta u Beogradu.

Dan državnosti Srbije, Sretenje, je državni praznik Srbije koji se proslavlja 15. i 16. februara, a ustanovljen je u spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak, kao dan sećanja na početak Srpske revolucije.

Proslavlja se, takođe, kao Dan ustavnosti Srbije, u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine izdat i zakletvom potvrđen prvi Ustav Knjaževstva Srbije – Sretenjski ustav.

Reč je o najbitnijem datumu u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije.

Dan državnosti Srbije se slavio do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut.

Kao državni praznik u Republici Srbiji obnovljen je 10. jula 2001. godine, a slavi se od 15. februara 2002. godine.

U periodu od 1990. do 2001. godine, Dan državnosti Srbije slavio se 28. marta, u znak sećanja na 28. mart 1989. godine kada je Skupština SR Srbije usvojila amandmane na Ustav SR Srbije i znatno smanjila ovlašćenja autonomnih pokrajina.

U periodu od 1945. do 1990. godine, kao jedini republički praznik u SR Srbiji obeležavan je Dan ustanka naroda Srbije, koji je takođe ukinut 2001. godine.

Može li Kanada samo proizvoditi svoje automobile? Stručnjaci kažu ne – evo zašto i šta bismo mogli da uradimo umesto toga

0

Pretnje američkog predsednika Donalda Trumpa carinama na kanadske proizvode i njegovo nametanje carina na čelik i aluminijum izazvale su uzbunu u kanadskom automobilskom sektoru, a stručnjaci upozoravaju na moguće prekide rada i prekide u lancu dostave.

Ali stručnjaci kažu da izgradnja automobila u Kanadi za kanadsko tržište nije rešenje – umesto toga, Kanada bi mogla gledati van koridora “sever-jug” suočena s carinama.

Kanada ima snažan i uspešan proizvodni sektor sa pet globalnih proizvođača automobila, rekao je Brian Kingston, predsednik i izvršni direktor kanadskog udruženja proizvođača vozila.

“Ali cela industrija je dizajnirana oko ove integracije sever-jug”, rekao je.

“Ako ulazimo u eru visoko zaštićenih domaćih tržišta… to će biti krajnje neefikasno. To je izuzetno skupo jer je Kanada relativno malo tržište.”

Kanađani kupuju manje od dva miliona vozila svake godine – otprilike isto toliko koliko i zemlja sastavi, rekao je.

Ali automobili sastavljeni u Kanadi uglavnom su namenjeni američkom tržištu.

Trump želi kanadska vozila proizvedena u Detroitu

Trump je izrazio prezir prema tom izvozu, rekavši da bi radije proizvodio automobile u Detroitu.

Američki predsednik je od svoje inauguracije 20. januara tri puta pretio carinama koje će uticati na severnoameričku automobilsku industriju.

Prvo je obećao tarife od 25 posto na svu kanadsku robu i tarife od 10 posto na energiju, koje su sve suspendovane na 30 dana, dok Kanada nastoji da se pozabavi zabrinutošću SAD-a u pogledu sigurnosti granica.

Krupni plan čovjeka koji sjedi ispred visoke police s knjigama.
Peter Frise, profesor automobilskog inženjerstva na Univerzitetu Windsor, rekao je da je izgradnja automobila u Kanadi samo za kanadsko tržište “slatka ideja”, ali nije održiva. (Jennifer La Grassa/CBC)

Zatim je u ponedeljak Trump novinaru Fox Newsa rekao da će nametnuti carinu do 100 posto na automobile kanadske proizvodnje, “ako [SAD ne] sklope dogovor sa Kanadom”.

Istog dana najavio je carinu od 25 posto na uvezeni čelik i aluminijum koji će stupiti na snagu 12. marta.

Ali automobilska industrija je postala toliko integrisana u proteklih 60 godina kao rezultat uzastopnih sporazuma o slobodnoj trgovini da komponente automobila putuju preko granice između Kanade i SAD više puta pre nego što konačno vozilo siđe s montažne trake, rekao je Dimitry Anastakis , profesor na Rotman School of Management na Univerzitetu u Torontu.

Carine koje sprečavaju slobodan protok delova između Kanade i SAD-a mogle bi dovesti do prekida rada zbog prekida prekograničnog lanca snabdevanja, rekao je Kingston .

Međutim, izgradnja vozila za kanadsko tržište u Kanadi je “slatka ideja”, ali ne i održiva alternativa, prema profesoru mašinstva i automobilskog inženjerstva na Univerzitetu Windsor.

Peter Frize je bio deo tima koji je pokušao dizajnirati kanadski automobil i rekao je da nisu mogli naterati industriju da to pokrene.

Australija ne može da održi domaću automobilsku industriju, kaže ekspert

“To apsolutno nije dolazilo u obzir”, rekao je Frise, koji je 2000. godine osnovao Nacionalnu mrežu za istraživanje automobila.

„Čim smo razgovarali sa industrijom o tome, počeli su da lupaju vratima koliko su mogli. … Rekli su da je to apsolutno nemoguće. Mi to nikada ne bismo uradili. Ne želimo ni da pričamo o tome. …Nikada sebi to ne bi mogli priuštiti.“

Na primer, Australija je godinama pokušavala da se takmiči u automobilskom sektoru, rekao je Dennis Darby, predsednik i izvršni direktor kanadskih proizvođača i izvoznika.

Dennisov snimak glave.
Dennis Darby je predsednik i izvršni direktor kanadskih proizvođača i izvoznika. (Jennifer La Grassa/CBC)

“Imali su svoje automobilske kompanije, a sve su to bile globalne automobilske kompanije koje su poslovale u Australiji zaštićene tarifama”, rekao je Darby.

“I na kraju su odustali, a u Australiji uopšte nema proizvodnje jer jednostavno nisu mogli.”

Nekada je bilo uobičajeno videti ogranke američkih fabrika u Kanadi kako grade sve vrste proizvoda za kanadsko tržište, ali tehnologija je evoluirala, rekao je Darby, a proizvođači automobila su se konsolidovali.

“Jednostavno nije praktično izgraditi automobilsku kompaniju od nule”, rekao je Darby. “Poslednja osoba koja je to učinila bio je Elon Musk, a imao je milijarde dolara kapitala.”

Ovih dana Kanada je dom velikih proizvođača delova kao što je Magna International, koji proizvode proizvode za globalni lanac dostave.

Kanada treba da traži nova tržišta, kaže ekspert

Najbolji pravac za Kanadu, je da traži načine za rast tržišta za te proizvode van SAD-a

„Ono što nismo uradili kao Kanađani je da izgradimo zaista dobre koridore je istok-zapad“, rekao je on.

“Imamo ove sporazume o slobodnoj trgovini sa Azijom i imamo sporazume o slobodnoj trgovini sa Evropom. I… nismo ih iskoristili.”

Frize je rekao da će se Amerikanci takođe boriti zbog carina i tarifnih pretnji.

Oko 90 % aluminijuma koji se koristi u auto industriji dolazi iz Kvebeka, rekao je.

“Oni to ne mogu realno zameniti”, rekao je Frize.

“Ključni sastojak su zaista ogromne količine električne energije, a SAD nemaju proizvodne kapacitete da to urade. …Morale bi izgraditi, ne znam, pola tuceta nuklearnih elektrana.”

SERBIANNEWS/CANADA

Je li imigracija jedini razlog zašto Kanada izbegava recesiju?

0

Da li je rast stanovništva Kanade u poslednjih nekoliko godina, bila jedina stvar koja je sprečila državu da zapadne u recesiju? Ili smo već tu, i da bi suzbijanje imigracije moglo dodatno oslabiti našu ekonomiju?

Poslušavanje kanadske ekonomije i promenjivi stav vlade prema imigraciji bili su predmet izveštaja od 23. januara glavnog ekonomiste Benjamina Tala na CIBC World Markets. On je ukazao na statističke podatke koji sugerišu da je populacija Kanade porasla za 3,2 miliona između 2021. i 2024. godine, rekavši da bi vrhunska merenja rasta naspram kontrakcije mogla biti potkrepljena novim dolascima.

Više prisutnih ljudi su podstakli ekonomsku aktivnost, tj bruto domaćeg proizvoda (BDP) – s ukupnim BDP-om koji prikazuje ružičastiju finansijsku sliku u poređenju sa onim što mnogi ljudi u Kanadi doživljavaju svakodnevno.

“Kanadska ekonomija je uspela izbeći punu recesiju samo zahvaljujući meteorskom porastu rasta stanovništva u poslednjih nekoliko godina”, napisao je Tal u izveštaju.

Kanada je već dve godine u recesiji, kaze stručnjak iz BC-a

Ali Andrey Pavlov, profesor finansija na Bidie poslovnoj školi Univerziteta Simon Fraser, kaže da je Kanada već u punoj recesiji.

„Često koristimo ukupni BDP kao reper. “Ali odgovarajuća mera ekonomskog rasta je BDP po glavi stanovnika, a on opada već dve godine.”

Zemlja ispunjava tradicionalnu definiciju recesije kada njen BDP opada dva uzastopna kvartala. Gledajući podatke o BDP-u po glavi stanovnika, Pavlov je rekao da je Kanada već neko vreme na teritoriji recesije.

Brzi rast stanovništva poslednjih godina smanjio je prosečnu starost Kanade, što je Tal rekao da je pozitivno za zemlju koja se bori sa izazovima starenja stanovništva. Ali on je pridošlice poslednjih godina okarakterisao kao “previše dobrih stvari, prebrzo”. To je zato što Tal misli da Kanada doživljava „razvodnjavanje kapitala“ gde se stanovništvo tako brzo proširilo da javne službe ne mogu pratiti korak — a ne može ni ponuda stambenih objekata.

„Neplanirani rast stanovništva predstavlja ogroman pritisak na vlade koje se već bore da pruže javne usluge postojećem stanovništvu. Uz gole razmere neusklađenosti stanovništva/kapitala u Kanadi, reakcija javnosti bila je i predvidljiva i neizbežna”, napisao je Tal.

Kanadska savezna vlada naglo je promenila svoj pristup imigraciji u drugoj polovini 2024. godine usred istraživanja javnog mnijenja koja sugerisu da sve više Kanađana misli da bi se nivo imigracije trebao smanjiti. Liberalna vlada Justina Trudeaua smanjila je kanadske imigracione ciljeve i pooštrila pravila u Kanadi.

Ali Pavlov ne misli da je suzbijanje imigracije pravi put napred. On vidi problem u tome što Kanada ne uspeva da stvori okruženje u kojem novopridošlice mogu napredovati – oslanjajući se na preduzetništvo ili koristeći svoje veštine kao radnici.

“Mislim da je prvi korak uklanjanje prekomerne birokratije, propisa i poreza,” rekao je. “Učinili su veoma skupim i rizičnim poslovanjem u Kanadi. I na taj način ograničavaju robu i usluge koje kanadski biznis može pružiti.”

Štaviše, smanjenje imigracije ima ozbiljne posledice za mlade ljude koji su već u Kanadi – koji provode svoje najproduktivnije godine u školi ili rade ovde.

“To je nešto što mi je jako drago. Jer imam studente koji su došli ovde da uče i da rade. I nekako su se njihove okolnosti promenile”, rekao je Pavlov. “To su stvarne priče ljudi koji su neverovatno pametni, neki od njih su najbolji učenici u mojim razredima.”

Pavlov je nazvao pogrešnom to što će Kanada poslati ljude nazad,pre nego što stvori okruženje u kojem bi mogli doprineti razmjeni dobara i usluga.

Tal se složio da će nedavni porast stanovništva u Kanadi relativno mladih pridošlica dugoročno koristiti zemlji.

„Iz dugoročne perspektive, zadržavanje i integracija sadašnjih imigranata rezultiralo bi snažnijim potencijalnim rastom i poboljšanom produktivnošću“, napisao je.

Neki stručnjaci nedavno su dospeli na naslovne strane jer podržavaju ideju da je Kanada već u recesiji. Među njima su Stephen Poloz , bivši šef Banke Kanade, i ministar za stambena pitanja u BC-u Ravi Kahlon.

Nezaposlenost je u decembru dostigla 6,8 odsto, najviše u poslednjih osam godina . Statistički zavod Kanade takođe je u četvrtak objavio podatke koji ukazuju na povećanje nejednakosti prihoda u trećem kvartalu 2024.

Kanadska centralna banka  snizila je svoju ključnu kamatnu stopu za još 25 baznih poena prošle sedmice na 3%. BoC je primetila da niže kamatne stope podstiču potrošnju domaćinstava i očekuje da će ekonomija postepeno jačati – iako potencijalne carine američkog predsednika Donalda Trumpa izazivaju neizvesnost.

SERBIANNEWS/CANADA

Povodom Dana državnosti: Slika “Kosovka devojka” biće izložena u Konaku kneginje Ljubice

0
a man and a woman looking at art on the wall

Slika je nastala 1919. godine, po porudžbini udruženja Kolo srpskih sestara, a inspiracija je bila istoimena narodna pesma koju je Predić smatrao jednom od najlepših u istoriji srpske književnosti, saopptio je Muzej grada Beograda

Povodom Dana državnosti: Slika "Kosovka devojka" biće izložena u Konaku kneginje Ljubice© Katarina Drajic/ATAImages

Slika “Kosovka devojka” Uroša Predića (1857-1953) biće izložena u Konaku kneginje Ljubice 15. i 16. februara povodom obeležavanja Dana državnosti Srbije, najavio je Muzej grada Beograda.

Slika je nastala 1919. godine, po porudžbini udruženja Kolo srpskih sestara, a inspiracija je bila istoimena narodna pesma koju je Predić smatrao jednom od najlepših u istoriji srpske književnosti, saopptio je muzej.

“Ubrzo je stekla veliku popularnost, bila je štampana na razglednicama koje su se prodavale u humanitarne svrhe, a do danas je jedno od najznačajnijih dela u istoriji srpske umetnosti”, rečeno je u saopštenju.

Kako je naglašeno, “slika nosi univerzalnu simboliku ratnog stradanja i opšteljudske tragedije, dok su u likovima Kosovske devojke i ranjenog junaka, Orlović Pavla, prikazani patnja i stradanje srpskog naroda za vreme i neposredno nakon Kosovske bitke 1389. godine”.

“Predićev realistični stil, s preciznim detaljima i snažnim koloritom, doprinosi emotivnom naboju slike i naglašava tragičnost scene”, ocenio je muzej.

Slika “Kosovka devojka” je otkupljena od preduzeća Polet 1940. godine i od tada se čuva u Muzeju grada Beograda.

“Nakon završetka radova na rekonstrukciji i adaptaciji zgrade Muzeja grada Beograda u Resavskoj 40b, slika Kosovska devojka biće deo stalne izložbene postavke”, najavljeno je u saopštenju.

Gujon: Film o Srbiji emitovan na Prvom kanalu ruske televizije

0
black flat screen tv turned on showing game

Prikazivanje Srbije ruskoj javnosti kroz njenu bogatu kulturnu baštinu, prirodne lepote, običaje i istoriju, predstavlja priliku da se na autentičan način promovišu vrednosti srpskog naroda, rekao je direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju

Gujon: Film o Srbiji emitovan na Prvom kanalu ruske televizijeGetty © Nicolas Economou/NurPhoto

Pred milionskim auditorijumom na Prvom kanalu ruske televizije premijerno je prikazan dokumentarni film o Srbiji, koji podiže vidljivost Srbije na međunarodnoj sceni, izjavio je direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon.

Popularna ruska putopisna emisije “Život naših ljudi” snimila je film u dva dela uz podršku kancelarije i Ruskog doma u Beogradu. Gujon je istakao da je ovo “još jedan korak u jačanju kulturnih i prijateljskih veza između Srbije i Rusije, a koje su kroz istoriju uvek bile duboke i snažne”.

“Prikazivanje Srbije ruskoj javnosti kroz njenu bogatu kulturnu baštinu, prirodne lepote, običaje i istoriju predstavlja priliku da se na autentičan način promovišu vrednosti srpskog naroda. Pozitivna i afirmativna slika naše zemlje doprinosi njenom boljem pozicioniranju u svetu i širenju svesti o njenim potencijalima i vrednostima”, rekao je Gujon.

Autor ove popularne emisije je Jevgenij Krivcov i u ova dva dela je preneo lične priče Rusa koji žive u Srbiji i poznatih ličnosti iz Srbije koje su postigle uspeh u Rusiji, ili rade na promovisanju rusko-srpskih odnosa.

“Srbija je 400 godina bila pod okupacijom Osmanskog carstva, a ruski car Petar Prvi je pomagao da se oslobodi. Tokom Prvog i Drugog svetskog rata, Rusija je na sve načine podržavala Srbiju. Od tada, srpski i ruski narod povezuje istinsko bratsko prijateljstvo. I možemo ih s pravom nazvati našima”, naveo je Krivcov.

On je boravio sa ekipom u Srbiji tokom oktobra i decembra i tom prilikom je posetio Hram Svetog Save, upoznao članove porodice koja se bavi proizvodnjom parfema, saznao tajnu pravljenja ajvara, upoznao najstarijeg aligatora na planeti u beogradskom Zoološkom vrtu i upoznao se sa srpskom kulturom. Posetio je zemunsku pijacu, učestvovao u majstorskom času izrade grnčarije u Zlakusi, snimio zlatiborske trubače i folkloraše.

Kako je saopšteno, on je obišao Drvengrad i vozio se “Šarganskom osmicom”.
U filmu je prikazan i manastir Svetog Romana kod Paraćina gde je sahranjeno srce grofa Rajevskog koji je poslužio kao inspiracija za lika grofa Vronskog iz Ane Karenjine.

Kako naš mozak zna šta je stvarno, a šta ne

0
a close up of a plastic brain model

Dogodi se ponekad da čujemo nečiji glas ili vidimo osobu za koju znamo da nije živa – slike ili glasovi u tim situacijama su veoma živopisni i stvarni, pa neurolozi ukazuju da je granica između halucinacije i stvarnosti mnogo tanja nego što možda mislimo.

Kako naš mozak zna šta je stvarno, a šta ne© Michael Dziedzic/unsplash

Oko četiri petine ljudi koji su nedavno izgubili voljenu osobu prijavljuju da su je na neki način doživeli – najčešće kroz snažan osećaj njenog prisustva, ali neki je čuju, vide ili čak razgovaraju s njom. Oko 60 odsto ljudi koji u poznijem dobu izgube vid prijavljuju da vide stvari koje u stvarnosti ne postoje. Te halucinacije mogu biti veoma živopisne i detaljne. Na primer, u prvom zabeleženom slučaju Šarl Boneovog sindroma, jedna osoba je videla dvojicu mladih muškaraca obučenih u veličanstvene ogrtače, sa šeširima ukrašenim srebrom. Dvadesetogodišnja žena koja je provela 12 sati sa povezom preko očiju videla je “gradove, nebo, kaleidoskope, lavove i zalaske sunca tako sjajne da je jedva mogla da ih gleda”.

Nakon gubitka ekstremiteta, većina ljudi oseća “stalnu ili povremenu iluziju izgubljenog uda”, kako je opisao američki neurolog Vir Mičel, koji je tvorac termina “fantomski ud” proučavajući 90 slučajeva nakon Američkog građanskog rata. Piloti na dugim letovima, putnici kroz snežne oluje i pustinje, zatvorenici i taoci koji borave u potpunom mraku – svi oni, usled “nemirnog” mozga, imaju vizije stvari koje im nedostaju.

Čula mogu izazvati ubedljive halucinacije – jedan od deset ljudi će u nekom trenutku u životu čuti glas koji deluje kao da dolazi spolja, ali je zapravo samogenerisan. Kod jedne od stotinu osoba – ne računajući one koje zbog toga traže psihijatrijsku pomoć – ovo se dešava redovno.

Mentalne slike, poput vizualizovanja jabuke i halucinacije su povezane, jer uključuju aktivnost u istim delovima mozga koji obrađuju čula. Drugim rečima, kada neko namerno zamišlja objekat ili ima halucinaciju, u mozgu se aktiviraju regioni koji inače reaguju na stvarne spoljašnje stimuluse. Ova aktivnost može biti vrlo slična onoj koja se javlja kada zaista vidimo svet oko sebe, što može objasniti zašto halucinacije deluju tako ubedljivo.

Dakle, takve sličnosti, između aktivnosti mozga tokom mašte i tokom stvarnog opažanja, imaju duboku implikaciju: sama percepcija je neka vrsta imaginativnog čina.

Ideja je drevna, ali joj je dat novi život idejom iz psihologije, da je predviđanje sastavni deo percepcije, i dokazima iz neuronauke da naše iskustvo apsolutno zavisi od rada našeg mozga.

Drugim rečima, percepcija mnogo više zavisi od prethodnog znanja – odnosno kreiranih unutrašnjih modela sveta. “Skloni smo da smatramo da se percepcija dešava spolja-unutra, ali se uglavnom dešava iznutra-napolje”, pojašnjava neurolog Anil Set.

Ako je percepcija neka vrsta prave halucinacije, nastaje potencijalni problem: kako možemo razlikovati ono što zamišljamo od onoga što opažamo? Gore navedeni primeri pokazuju da ne uspevamo uvek; možemo pogrešiti i uzeti svoju maštu za stvarnost i to je obično prolazno, ali ponekad, na primer, u stanju psihoze, ovo je dugotrajnije.

Događa se i suprotno: u “efektu Perki”, objekat koji je stvarno prisutan, ljudi mogu da misle da je samo u njihovoj glavi. Ipak, uglavnom stvari ispravljamo, odnosno mozak procenjuje razliku između stvarnog i zamišljenog.  Neka osnovna pravila koja pomažu da razlikujemo stvarno od mašte su tu od pomoći – visoki nivoi živopisnosti i detalja, lakoća i doslednost sa kontekstom sugerišu da gledamo u stvarni svet – ali ne uvek. San je živopisan bez mnogo napora; put kroz gustu maglu može biti naporan, a iskustvo koje rezultira nejasno. Ipak, mozak nekako odmerava šanse i generalno dobija pravi odgovor.

Put do srodne duše vodi preko Vibera: Aplikacija uvodi dejting funkciju

0
a couple standing in the sea while kissing

Kako je navedeno, uz Viber dejting, korisnici će moći sa samopouzdanjem da krenu u potragu za svojom srodnom dušom

Put do srodne duše vodi preko Vibera: Aplikacija uvodi dejting funkcijuGetty © GoodLifeStudio

Aplikacija Rakuten Viber od danas postepeno uvodi novu dejting funkciju unutar aplikacije koja će korisnicima omogućiti da upoznaju nove ljude.

Funkcija Viber dejting koja se uvodi u čast predstojećeg praznika ljubavi, predstavlja pionirski poduhvat među aplikacijama za razmenu poruka, jer korisnicima pruža inovativno i intuitivno rešenje za upoznavanje i povezivanje u bezbednom okruženju, saopštio je Rakuten Viber.

Samo verifikovani korisnici Vibera mogu kreirati profile, a broj ostaje potpuno skriven, čime se sprečava bilo kakvo neželjeno deljenje ličnih podataka.
Kako je navedeno, uz Viber dejting, korisnici će moći sa samopouzdanjem da krenu u potragu za svojom srodnom dušom.

Napredna kontrola komunikacije – kombinacija ljudske moderacije i veštačke inteligencije osigurava pozitivno korisničko iskustvo.

Dejting profil je odvojen od glavnog Viber naloga, što osigurava privatnost u odnosu na primarne kontakte.

Za razliku od drugih dejting aplikacija, korisnici mogu lako prebaciti komunikaciju sa Viber dejtinga na glavnu Viber aplikaciju i nastaviti građenje odnosa u bezbednom okruženju, uz end-to-end enkripciju i bez čuvanja poruka na Viberovim serverima.

Dejting profil je potpuno odvojen od primarnog naloga i vidljiv isključivo drugim korisnicima funkcije Viber Dejting.

Prvi korak ka pronalaženju srodne duše je kreiranje profila sa dejting preferencama.

Posle Putina, Tramp telefonom razgovarao i sa Zelenskim

0
President Donald Trump

Razgovor Trampa i Zelenskog trajao je oko sat vremena

Posle Putina, Tramp telefonom razgovarao i sa ZelenskimGetty © Anadolu / Contributor

Američki predsednik Donald Tramp rekao je da je razgovarao sa Vladimirom Zelenskim i da je razgovor prošao “veoma dobro”.

“Upravo sam razgovarao sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim. Razgovor je prošao veoma dobro”, napisao je Tramp na društvenim mrežama.

Tramp je naveo da Zelenski, kao i ruski lider “želi mir”.

“Vreme je da se zaustavi ovaj apsurdni rat koji je izazvao masovnu i potpuno nepotrebnu smrt i razaranja. Neka Bog blagoslovi narod Rusije i Ukrajine”, naveo je Tramp.

Trampova objava na društvenoj mreži “Trut/Istina”Принтскрин

Prethodno je Tramp razgovarao sat i po sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Prema rečima portparola Zelenskog Sergejea Nikiforova, razgovor Trampa i Zelenskog je trajao oko sat vremena.

Telefonski razgovori američkog predsednika Donalda Trampa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i Vladimirom Zelenskim bili su veoma dobri i pozitivni, rekla je sekretarka za štampu Bele kuće Kerolin Levit.

“Upravo sam razgovarala sa predsednikom o tim pozivima i on mi je rekao da vam kažem da su to bili veoma dobri pozivi. Bili su veoma pozitivni”, rekla je ona novinarima na brifingu i dodala da su SAD posvećene postizanju mirovnog sporazuma za rešavanje sukoba u Ukrajini.

SBB, “Telekom” i “Jetel”: Kako je profit spojio nespojivo

0

Vlasnici “Junajted grupe” krenuli su u njeno rasparčavanje, prodajući “Telekomu” i “Jetelu” prava na sportska emitovanja i moćnog kablovskog operater

SBB, "Telekom" i "Jetel": Kako je profit spojio nespojivoGetty © Matt Watson / Contributor

Ono o čemu je medijska čaršija šaputala poslednje dve godine, danas je i zvanično rečeno – SBB, drugi najveći kablovski operater u Srbiji, prodat je za 825 miliona evra Etisalat PPF Telekom grupi, a u portfoliju kompanije više se ne nalazi ni Eon TV Internešenel i njegova prava na sportsko emitovanje za Zapadni Balkan. Za 652 miliona evra pazario ih je doskora najveći SBB-ov neprijatelj i konkurent – “Telekom Srbija”.

Tako je najprofitabilniji deo najvećeg privatnog vlasnika medija u Srbiji rasprodat, dok vlasnički udeo televizija N1 i Nova S, koje predstavljaju investicionu crnu rupu, nije menjan. Niti izgleda za tako nešto ima.

“Ne postoje pregovori ili planovi o prodaji bilo koje medijske kuće iz sastava Junajted medije, uključujući i produkcijske kuće Grand i IDJ”, dodala je u saopštenju kompanija pod čijom kapom se nalaze dnevnik “Danas”, nedeljnik “Radar”, tabloid “Nova”, sajtovi nova.rs i forbs.rs.

To što SBB više nije njihov neće se odraziti na televizije koje su i dalje njihove – emitovaće se preko istog kablovskog distributera i to je, kažu, zapisano u ugovoru.

Većinski vlasnik u “Junajted grupi” je evropski investicioni fond “Bi Si partners”, koji je ovu firmu 2019. kupio od američkog investicionog fonda “Kolberg Kravis Roberts” (KKR), čiji je partner bivši šef CIA Dejvid Petreus. Osim KKR fonda i generala koji je morao da odstupi sa dužnosti glavnog obaveštajca SAD zbog seks-skandala u kojem je otkriveno da je najpoverljivije državne i vojne tajne otkrivao svojoj ljubavnici, manjinski udeo zadržao i srpski biznismen posvađan sa vlašću Dragan Šolak. Koliki, tajna je.

Upućeni u medijske prilike kažu da je “Bi Si partners” neplanirano dugo ostao u ovim poslu, a da razgovori o prodaji traju najmanje dve godine. Za to vreme najozbiljnije se pregovaralo, tvrde, sa jednom mađarskom firmom.

Ali ko je novi vlasnik SBB, kablovskog operatera koji, prema poslednjim podacima RATEL-a, u kablom premreženoj Srbiji ima udeo od 40 odsto tržišta?

“Samo da neko ne bi rekao da sam ja prodao ‘Junajted grupu’ ili SBB ili ne znam već šta. Dakle, pošto nisam ja vlasnik, nego znate već ko je Dragan Šolak i ne znam ko je još sve sa njim. Dakle, oni u ponedeljak, utorak, sredu, kad li već potpisuju ugovore o prodaji i svega toga. Nekim Slovacima, Česima, Poljacima, nemam pojma više kome sve. Nije ni bitno”, rekao je predsednik Aleksandar Vučić u RTS-ovoj emisiji Četvrtkom u 9.

Kupci nisu ni Slovaci ni Poljaci, ali jesu Česi. Doduše, samo manjinski. Od avgusta 2023. u imovini PPF Telekom grupe, koja posluje pod brendom “Jetel”, 50 odsto plus zlatnu akciju ima Etisalat. Dakle, Ujedinjeni Arapski Emirati.

Sve je dozvoljeno u ratu i – biznisu

Pre tačno četiri godine sva tri igrača – i SBB i “Telekom” i “Jetel” (tada “Telenor”), bila su jednako kao danas u centru pažnje javnosti. Samo što su tadašnja saopštenja imala drugačiji ton.

“Junajted grupa” tvrdila je su da vlast preko “Telekoma” i “Telenora” planira da sruši SBB i “uguši slobodne medije”, a “Telenor” je insistirao da je na delu zloupotreba sopstvene štampe za “razračunavanje sa konkurencijom koja se nalazi u ekspanziji”.

Iza optužbi krio se strah SBB da će se u distribuciju kablovskih kanala uključiti i treći veliki igrač “Telenor”. Šta se i obistinilo. Ali menadžment “Junajted grupe” tvrdio je da ove dve konkurentske firme zajednički rade na uništavanju SBB-a. Što se nije obistinilo. Ili su se samo odlučili na drugačiju taktiku neutralisanja neprijatelja?

Pažnju medijskih poznavalac posebno je privukao način na koji je SBB video da će državni operater da sprovede njegovo uništenje – tako što će “Telenoru” da “ustupi kompletnu infrastrukturu kablovske mreže i kompletan sadržaj kablovske televizije”. Jer do 2003. godine SBB je potpuno besplatno koristio državne resurse.

O tome je pisao bivši narodni poslanik i nekada istaknuti član LDP-a Zoran Ostojić u tekstu koji se bavio višedecenijskim uništavanjem državnog operatera. Naime, tadašnji generalni direktor “Telekoma” Draško Petrović samostalno je, bez Upravnog odbora, doneo odluku da se infrastruktura dodeli konkurentu – SBB. Tako je ovo izuzetno profitabilno tržište prepušteno privatnom sektoru i direktnom konkurentu.

“Tek 2003. godine ‘Telekom’ donosi odluku da to naplaćuje, ali po simboličnoj ceni čime je formalno legalizovana dotadašnja Šolakova uzurpacija državne imovine bez odobrenja ili ikakve nadoknade”, ukazao je Ostojić u tekstu koji je objavio Antidot.

Ali dioptrija kojom SBB gleda na korišćenje državnih resursa naprasno se promenila kada se u priči pojavio “Telenor”. Za programskog direktora televizije N1 Igora Božića to je politička igra jer “zašto bi neko resurse državne kompanije davao drugoj privatnoj kompaniji ako iza toga ne stoji politika”.

“Junajtedova” i briselska podvala

Nije ovo jedina situacija u kojoj je “Junajted grupa” na istu stvar gledala kroz drugačije naočare. Kada je u oktobru 2023. Skupština Srbije usvojila zakone o informisanju, štampa u njihovom vlasništvu tvrdila je će nas oni odvesti u medijski mrak. I opet je zazvonio Božićev alarm – vlast pomoću novih zakona hoće da uspostavi medijski monopol! I to tako što će iz Srbije da najuri “Junajted grupu” i njene medije, što je, kako su sugerisali, ne samo njihov već i interes šire javnosti i borba za slobodu medija.

Pozivima u pomoć pridružila se i potpredsednica opozicione Stranke slobode i pravde Marinika Tepić tvrdeći da su novi medijski zakoni “ubistvo s predumišljajem N1 i Nove S”, “režimska i ‘Telekomova’ podvala” posle koje “ostaju samo ‘bunkeri’ SNS klike”.

A šta je konkretno bilo sporno? To što je novim zakonom državnim preduzećima dozvoljeno da imaju medije, ali da ne primaju državnu pomoć. Preciznije, državni “Telekom” može da ima “Blumberg”, “Juronjuz”, “Njuzmaks” i “Arene sport” pod uslovom da ne dobija novac od države.

Dok su evropski zvaničnici u Srbiji hvalili nove zakone, “Junajted grupa” je negodovala. Tim pre što je televizija N1 i nastala tako što je “Junajted grupa” uspela da uz pomoć Evropske komisije natera Srbiju, odnosno vladu Aleksandra Vučića, da promeni svoje medijsko zakonodavstvo. Odredba po kojoj kablovski operater ne može da proizvodi medijski sadržaj izbačena je iz zakona na pritisak ove kompanije koja je uspela, uz skupe lobiste, da ubedi Brisel da to naloži Beogradu. Jer tada je Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, imala obavezu da zakone pre usvajanja šalje na proveru u Evropsku komisiju.

Nakon toga, televizija N1 je počela sa radom. Ali nepunu deceniju kasnije “Junajted grupa” je krenula u medijski krstaški rat kako se na “Telekomu” ne bi primenila ona odredba koja je 2014. skrojena po meri SBB-a.

A samo par godina pre kontroverznog zakona RTS je, po savetu istog Brisela, bio prisiljen da se odrekne distribucije programa i prepusti je ETV-u. Slična nepravda je učinjena i štampi – kako svoja izdanja ne bi držali na najboljem, a konkurenciju u budžaku, medijskim kućama je zabranjeno da budu i vlasnici novina i vlasnici trafika.

Ko se još seća kako je 2017. SBB, usred izborne kampanje za predsedničke izbore, uklonio RTS sa prve pozicije na daljinskom upravljaču?

Zvezda upalila “motore” i deklasirala Borac u Kupu Koraća

0
Printscreen

Košarkaši Crvene zvezde plasirali su se u polufinale Kupa Radivoja Koraća, pošto su savladali ekipu Borca sa 104:70

Zvezda upalila "motore" i deklasirala Borac u Kupu Koraća© KK Crvena zvezda

Izabranici Janisa Sferopulosa napravili su prvi korak ka odbarni “Žućkove levice”.

Ubedljivim rezultatom i odličnom igrom u dvorani “Čair” u Nišu, crveno-beli savladali su ekipu Borca iz Čačka.

Čačani su se rezultatski “držali” u prvom poluvremenu, ali je Zvezda opravdala status favorita.

Odmah je Zvezda jasnim planom napala reket, postigla lake koševe i iznudila veliki broj faulova pa je nakon trojke Dobrića imala 16:10.

Prva četvrtian završena je rezutlatom 30:21. Borac je dodatno pritiskao u nastavku, na momente imao samo pet poena deficita, ali se na poluvreme otišlo rezultatom 55:44 u korist beogradskog tima.

U trećoj četvrtini je Zvezda znala kako da odigra da uveća prednost. Brzo i lako su došli do 20 razlike, a do kraja meča su održavali i povećavali prednost.

Borac je na razne načine pokušavao da se vrati u meč, ali im to nije polazilo za rukom.

Mogao je Sferopulos da “promeša karte”, pa su tako minute dobili i igrači koji to nisu tokom dosadašnjeg dela sezone.

Najefikasniji u pobedničkom timu bili su Ognjen Dobrić sa 18 poena, ali koji je na kraju susreta iskrenuo skočni zglob.

Poenterski mu je pomogao Filip Petrušev sa 16 poena, kao i Nemanja Nedović sa 15, dok je 11 imao Ajzea Kenan.

U redovima Borca, Nikolić je imao 14 poena, Furmanavičijus 13, Boldvin 12, a Manojlović 10 postignutih poena.

Crvena zvezda se plasirala u polufinale Kupa Koraća, gde će za protivnika imati boljeg iz duela Spartaka i FMP-a.