18.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 310

Kupci kuća u Vancouveru suočavaju se sa najvećim mesečnim povećanjem cena u zemlji

0

Imati kuću u Vancouveru mnogima postaje daleki san, a prosečna cena kuće na tržištu dramatično raste ove zime.

Nedavni izveštaj Ratehub.ca pokazuje da je u Vancouveru prosečna cena kuće porasla za 10.700 dolara između januara i februara.

Samo dva druga grada, Montreal i Halifax, zabeležila su veće skokove cena iz meseca u mesec u izveštaju koji detaljno opisuje kako promene hipotekarnih stopa, stopa stres testova i cena nekretnina utiču na prihod potreban za kupovinu kuće.

Vancouver nekretnine

Shutterstock

“Nije tajna da je kupovina kuće u Kanadi postala sve teža u poslednjih nekoliko godina,” navodi RateHub u svom izveštaju. “Dok je stalna neizvesnost u vezi s američkim tarifnim pretnjama već dovela do pada prodaje kuća od 10 posto, izgledi na stambenom tržištu ostaju neizvesni sve dok ne bude više jasnoće o obliku i dugotrajnosti pretnji tarifa.

“Dalja prilagođavanja hipotekarnih stopa i ekonomskih uslova će igrati ključnu ulogu u oblikovanju trendova pristupačnosti.”

Cijene stanova u Vancouveru

RateHub

Viktorija je takođe zabeležila značajan rast prosečne cene kuće, skočivši od januara do februara za 8.600 dolara.

RateHub je izračunao minimalni godišnji prihod potreban za kupovinu prosečne kuće u nekim od većih kanadskih gradova na osnovu podataka o nekretninama iz januara i februara 2025. Iako je cena kuća u Vancouveru porasla, došlo je do pada u još jednoj ključnoj statistici.

Vancouver home value

Royal Pacific Realty

„U februaru 2025., pristupačnost stambenog prostora u Kanadi doživela je povoljan zaokret jer je pad hipotekarnih stopa pružio preko potrebno olakšanje kupcima kuća širom zemlje“, kažu iz RateHub-a. “Najnoviji izveštaj iz Ratehub.ca pokazuje da su se uslovi poboljšali na osam od 13 ključnih tržišta.

“Vancouver je vidio sličan obrazac, sa smanjenjem potrebnog prihoda od 1.000 dolara i malim smanjenjem mesečnih troškova od 36 dolara, čak i iako su cene kuća porasle za 10.700 dolara.”

SERBIANNEWS/CANADA

Kako je Švajcarska stvorila „plavo zlato“ od zagađenih reka

0
bird's eye view photography of boat on body of water

Kako je Švajcarska stvorila "plavo zlato" od zagađenih reka 1

Danas Švajcarska ima neke od najčistijih reka u Evropi. Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, 2023. godine, samo pet od 196 kupališta bilo je ocenjeno kao lošeg kvaliteta. Ipak, stanje voda u zemlji nije oduvek bilo ovako povoljno, piše The Guardian.

Još 1960-ih godina, švajcarske vode bile su zagađene algama, morskom penom, šljamom i mrtvim ribama koje su plivale na površini. Neprečišćene otpadne i industrijske vode direktno su se ispuštale u reke i jezera, a kupanje u rekama kao što su Aare i Limat bilo je decenijama zabranjeno jer je bilo opasno za zdravlje.

Izbijanje tifusa 1963. godine u planinskom odmaralištu Zermat odnelo je tri života, a 437 ljudi se razbolelo. Ova tragedija podstakla je građane da zatraže od vlade čišćenje vodenih tokova, koji su bili dokazani izvor izbijanja bolesti. Godine 1971, zakonodavstvo je uvelo obavezno prečišćavanje otpadnih voda.

Danas je čak 98 odsto švajcarskog stanovništva priključeno na sisteme za prečišćavanje otpadnih voda, u poređenju sa samo 14 procenata 1965. godine. Švajcarska je poznata po svom netaknutom vodovodnom sistemu, a lokalno stanovništvo vodu često naziva „plavim zlatom“ – sve zahvaljujući opsežnoj mreži postrojenja za prečišćavanje.

Kao lider u prečišćavanju vode od mikrozagađivača, Švajcarska je 2016. postala prva zemlja koja je usvojila zakon koji reguliše čišćenje hemikalija koje se akumuliraju u vodenim tokovima. Zemlja sada prednjači u procesu čišćenja mikrozagađivača – hemikalija koje je gotovo nemoguće detektovati u vodi. Jedno od brojnih postrojenja za prečišćavanje je Villette, prvo u Ženevi, koje čisti mikrozagađivače i filtrira 250 litara vode u sekundi.

„Voda visokog kvaliteta od velike je važnosti za naše stanovništvo. Trudimo se da ne zagadimo vodu na njenom putu kroz Švajcarsku“, izjavio je Mišel Metl, menadžer tehnologije otpadnih voda u Holingeru.

Prema analizi Ends Reporta, švajcarska vlada je 2022. godine prosečno trošila 174 funte (oko 206 evra) po osobi na prečišćavanje vode.

Švajcarska trenutno ima 37 postrojenja za prečišćavanje mikrozagađivača, a procenjuje se da će ih do 2040. biti oko 140.

„Mi smo 10 do 15 godina ispred naših suseda u oblasti mikrozagađivača“, rekao je Metl, te dodao:

„Ljudi često ne shvataju koliko je truda bilo potrebno da bi voda u Švajcarskoj postala tako čista. Švajcarci su ponosni na svoju vodu, jer im omogućava zdrav i srećan život“.

U 2024. godini porastao broj internet kupovina

0
person using silver laptop computer on desk

kartice i novac

U toku 2024. godine obavljeno je 82,4 miliona kupovina preko interneta, odnosno onlajn kupovina. To znači da je u proseku svakoga dana prošle godine izvršeno preko 225.000 kupovina, objavila je Narodna banka Srbije.

U odnosu na 2023. godinu, zabeleženo je povećanje od 39,2 odsto kada u pitanju onlajn kupovina, a u odnosu na pre pet godina povećanje iznosi 288,5 odsto.

„Od ukupnog broja internet kupovina koje su klijenti pružalaca platnih usluga obavili u 2024. godini, više od dve trećine (68,5 odsto) realizovano je u domaćoj valuti, dok su valute sa značajnim udelom iz korpe valuta evro sa 20 odsto udela, američki dolar sa 9,6 odsto, britanska funta sa 0,3 odsto i švajcarski franak sa 0,1 odsto, pri čemu se na ostale valute odnosi 1,6 odsto ukupnog broja internet kupovina“, navela je NBS u svom izveštaju.

Takođe, na kraju 2024. godine broj domaćih internet prodavnica porastao je na 4.726, što je za 17,9 odsto više nego na kraju 2023. godine, a za 134,8 odsto nego pre pet godina (na kraju 2020).

Povećanje broja internet prodavnica uslovilo je i povećanje broja internet kupovina u Srbiji. Dinarske kupovine u 2024. godini beleže rast od 39,6 odsto u odnosu na 2023. godinu, pri čemu je vrednost pomenutih kupovina uvećana za 41,9 odsto. Posmatrano apsolutno, takvih transakcija je u 2024. godini bilo 56,5 miliona, u vrednosti od 162,3 milijarde dinara.

Građani Srbije kupovali su u toku 2024. godine i u stranim internet prodavnicama, pa je njihov broj u odnosu na 2023. godinu u evrima povećan za 56,6 odsto (16,5 miliona kupovina u odnosu na 10,5 miliona kupovina).

Kupovine u američkim dolarima na internetu beleže manji rast u odnosu na dinar i evro i to povećanje iznosi 10,4 odsto (7,9 miliona plaćanja u odnosu na 7,2 miliona plaćanja), dok je njihova vrednost veća za 24,4 odsto (217,4 miliona dolara u odnosu na 174,7 miliona dolara) u odnosu na 2023. godinu.

ISTRAŽUJEMO Misterija otvaranja firmi u Srbiji: Kako su stigli i nestali investitori iz Burundija

0

featured image

Autor: Milica Tošić, studentkinja Fakulteta političkih nauka

Jun 2022. bio je jedan od najtoplijih u istoriji planete od početka merenja temperature. Dva velika tropska talasa i novi rekordi pravili su probleme stanovnicima Evrope. I nama u Srbiji. Ali, ne i afričkim privrednicima.

Tako su se u samo nekoliko dana, u junu 2022, u Srbiji potpuno neočekivano pojavili brojni investitori iz Burundija.

U registru APR-a, tih dana prijavljeno je 10 novih firmi čiji su osnivači iz ove afričke države. I sve su registrovane u formi društva s ograničenom odgovornošću.

Dobile su za naše uslove neobična imena: Toussaint doo, Karabona doo, Listramona doo, Esperance doo, Hitimana doo, Rumaditex doo, Lamokidija doo, Hananey doo, Musaga trade doo, Kabavete doo.

Kao pretežna delatnost svake od ovih firmi registrovana je trgovina na veliko metalnom robom, instalacionim materijalima, opremom i priborom za grejanje.

Takođe, svi osnivači upisali su isti osnivački ulog – 10.000 dinara.

I to nije sve. Svi su overili osnivački akt na istom mestu, kod iste javne beležnice u Pančevu. Razlog? Svi su prijavili istu adresu prebivališta – Pančevački put BB. Uredno su platili naknadu za overu od 2.880 dinara.

Sve firme imaju po jednog vlasnika sa 100% udela, koji je ujedno i direktor. Među njima su brojnije bile dame.

Kada je reč o starosnoj dobi primetno je da je reč o mlađim osobama. Najmlađa vlasnica ima tek 23 godine, dvoje su godinu dana stariji dok najstarija ima 44.

Međutim, naše istraživanje otkrilo je i da nijedna od ovih firmi do sada nije poslovala. To se može zaključiti iz činjenice da nijedna nije predala finansijski izveštaj za 2023. godinu.

Da bismo počeli da razmotavamo klupko ove priče najpre smo kontaktirali kancelariju javnog beležnika Snežane Jukić iz Pančeva. Međutim, nisu hteli da odgovore na naša pitanja.

Firme iz Burundija – otkud one na našoj adresi

Zanimljive su i lokacije gde su privrednici iz Burundija registrovali firme. Naime, nisu locirane samo u Beogradu, već i u Jagodini, Pančevu, Smederevu i Šapcu.

Neobičan je i izbor adresa. Iz prostog razloga što ne biste bili u prilici da nađete sedište bilo koje od ovih firmi ako biste se uputili na adresu upisanu u registru APR-a. Po pravilu, reč je o stambenim zgradama.

Upravnik stambene zajednice na jednoj od lokacija na kojoj je prijavljena firma iz Burundija, pokušao je da shvati o čemu je reč. U razgovoru s nama tražio je da ne otkrivamo njegovo ime, ali nam je rekao da je za firmu prijavljenu na njihovoj adresi saznao kada je stiglo pismo neke od agencija, koje kontaktiraju tek osnovana privredna društva nudeći svoje usluge.

Prema njegovim rečima, pismo je bilo ostavljeno na sandučićima, s obzirom na to da ne postoji sanduče firme u koje bi bilo isporučeno. Obilazeći stanare uverio se da niko nije ni čuo za firmu iz Burundija. Ipak, na sajtu APR-a uverio se da su prijavili njihovu adresu kao sedište kompanije.

BurundiFoto: Forbes Srbija

Početak istrage

Kako to nije imalo smisla, rešio je da učini nešto. Preuzeo je osnivački akt sa APR-a, i pošto je reč o stranim licima, uspešno je pronašao njihovog prevodioca. U svom samostalnom istraživačkom poduhvatu, shvatio je da prevodilac predstavlja jedino fizičko lice, imenom i prezimenom, koje će potencijalno biti od ikakve pomoći za razumevanje ove neobične situacije.

Kaže da je od prevodioca doznao da je reč o grupi ljudi iz Burundija. Takođe, saznao je i da su bili u pratnji jednog čoveka iz Srbije i da su došli do nje kako bi im kao sudski tumač pred javnim beležnikom pročitala sadržaj osnivačkog akta pre overe.

Iako je upravnik zgrade, želeći da sazna nešto više o tome, došao do kontakta osobe u pratnji Burunđana, sve je bilo uzalud. Nije dobio, kako kaže, nijednu istinitu informaciju.

Uz još malo istraživačkog rada, shvatio je o kom se licu zapravo radi. Njegova uloga bila je da, tvrdi upravnik, izvodi ljude iz emigrantskog kampa, govoreći im da će, ako osnuju privredno društvo, dobiti boravak u Srbiji.

Bez odgovora institucija

Kako upravnik navodi, cilj Burunđana bio je da ostanu u Srbiji, ne bi li se potpuno izbavili iz emigranstkog kampa odnosno izolacije. Naš sagovornik objašnjava da su Burunđani lica koja su bila u postupku traženja azila. Saznao je da bi mogli legalno da dobiju boravak u Srbiji, ali bi za to bilo neophodno da ispune niz uslova.

Uprava za strance je ta koja pomno prati ispunjavanje zadatih uslova, te se redovno vrše provere, pre nego što se bilo čiji boravak dozvoli. Upravnik dodaje da je zaključio da je u pitanju pokušaj prevare. Lično se javio Upravi za strance i Poreskoj upravi, objašnjavajući svoju situaciju i ukazujući na postojanje pravnog lica sa fiktivnom adresom. Dodao je kako i sam razume da je sve to pokušaj da se dobije boravak drugačijim putem.

Poslao je veći broj mejlova institucijama, ali nije dobijao povratne informacije. Ipak, nakon toga nijedno pismo upućeno Burunđanima više nije zatekao na sandučićima.

Šansa za ostanak u sistemskoj „rupi“

Prema informacijama sa sajta Ministarstva spoljnih poslova, kada je reč o dolasku ljudi iz Burundija u Srbiju, postoje dva osnovna pravila u vezi vize. Za nosioce diplomatskih i službenih pasoša, vize nisu potrebne za posete do 30 dana, u periodu od godinu dana, dok su za nosioce običnih pasoša i drugih putnih isprava, vize neophodne.

Kako je priča bivala sve jasnija, zatražili smo i mišljenje stručnjaka za migracije. Gordan Paunović kaže da je itekako upoznat sa problematičnom situacijom o kojoj je reč.

Kako objašnjava, nije slučajno što su se „investitori“ iz Burundija pojavili baš 2022.

Prema njegovim rečima, vreme im je curelo jer su još te godine mogli da uđu u Srbiju bez vize. U oktobru 2022. Srbija je morala da ukine bezvizni režim za građane Burundija. Zato ne čudi što su svi, gotovo u isti dan (2, 15, 16, i 17. juna), doneli osnivačke akte na overu i registraciju u APR-u.

„Kada imaš registrovanu firmu, predstavništvo, bilo šta, onda se pojavljuješ kao neko ko ima pravo da aplicira za boravak u Srbiji i možeš ga dobiti“, objašnjava Paunović.

BurundiPredsednik Burundija Evariste Ndajisimije u poseti Srbiji sredinom marta; Foto: BETAPHOTO/EMIL VAS

Uloga Kosova

Kako kaže Paunović, verovatno se neka advokatska kancelarija dosetila da ovim ljudima predloži osnivanje firme, za određeni honorar, ne bi li dobili priliku da ostanu u Srbiji. „Te 2022. godine su sigurno dobili boravak, kako se ne bi napravio problem, a kad se problem napravi i kad se ispostavi da su sve to lažne firme, one mogu prestati sa radom“, tvrdi Gordan.

Navodi da je sada politička odluka da li će konkretni državljani Burundija biti suspendovani u procesu ostanka ili ne.

Paunović ukazuje i na važnost koju ima pitanje Kosova* u ovoj priči. Naime, Burundi je jedna od zemalja koja je povukla priznanje Kosova*, 15. februara 2018. godine. „Pošto je Burundi povukao priznanje Kosova*, lako je zaključiti da smo bili prijateljski nastrojeni prema njima“, ističe Paunović.

Papiri, a ne biznis

Stručnjacima poput Paunovića je kristalno jasno da je u ovoj priči glavni cilj dobijanje papira, a ne biznis, jer ovo nije borba koju vode samo Burunđani. Prema njegovim rečima, velika većina migranata koji su došli u Srbiju legalno, oni koji nemaju osnov da budu proterani iz zemlje, a iz nekog razloga ne mogu da dobiju papire, kao i svi oni koji imaju kakvu god šansu da po nekom osnovu obezbede boravak u zemlji, to će i probati da ostvare na svaki mogući način.

Naš sagovornik objašnjava da se mnogi advokati bave ovim poslom, zarađujući ozbiljne sume novca. On smatra da osnivanje firmi po ovom osnovu ni na koji način ne može da bude opravdano.

Jedno od pitanja koje se nameće jeste i da li Burunđani mogu biti poslati nazad u Afriku.

„Mogu ih vratiti, ali to neće uraditi, jer Srbija ne radi ništa što je košta. Mogli bi da ih stave na avion Er Srbije kada bi postojala linija“, objašnjava Paunović.

Ovu situaciju je uporedio sa onom u kojoj se ponekad nađu turski državljani, kada dođu avionom iz Turske. S druge strane, kako kaže Paunović, Kurdi bivaju maltretirani i prosto im nije dozvoljeno da uđu u Srbiju, iako za to ne postoji razlog, jer oni imaju regularan turski pasoš. Međutim, znajući da su Kurdi, sa njima se vodi niz informativnih razgovora, ne bi li priznali ko su zapravo. Nakon toga ih šalju nazad, ali nikad letovima za koje karte finansira država.

Već su daleko od Srbije?

Paunović ocenjuje da Burunđane koji su osnovali firme u Srbiji niko neće poslati u njihovu zemlju iz koje su rado pobegli, ali im isto tako neće ni produžiti boravak. Biće im saopšteno da moraju da napuste zemlju, što će dovesti do kraja ove njihove priče.

Ne bi li bolje objasnio ovu naizgled jednostavnu, ali zapravo vrlo kompleksnu situaciju, Gordan je dao jedan ne tako nezamisliv hipotetički primer: „Ako nekog od ovih stranaca zaustavi policajac na ulici i ako se ispostavi da boravi ilegalno, on će biti poslat u Krnjaču ili neki drugi kamp za migrante, gde će biti ostavljen. Tu će čekati da mu taj boravak dosadi, te će poći na Zapad, preko granice“.

Paunović objašnjava da je veliki broj Burunđana odavno napustio teritoriju naše zemlje. Najverovatnije, smatra naš sagovornik, i oni koji su bili naznačeni kao vlasnici i direktori firmi za trgovinu na veliko metalnom robom s početka naše priče.

„Mnogi od njih više nisu na ovim prostorima. Kupili su vreme kako bi mogli da organizuju prelazak preko granice, te su otišli u Bosnu, pa u Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Austriju…Ko zna gde su sada. Nikome nije plan da se zadržava u Srbiji“, podvlači Paunović.

BurundiShutterstock/Christopher Morley-Pegge

Neprimetno biva primećeno

Natalija Perišić, profesorka Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, ukazuje na probleme sa kojima se stanovnici Burundija susreću.

„Građani Burundija, gde je rašireno siromaštvo i gde nedeljama nije bilo vode i struje za snabdevanje, gde je policija prekomerno hapsila ljude i slično, počeli su da dolaze masovno u Srbiju, kao zemlju Evrope za koju im nije bila potrebna viza, da bi kasnije otišli u EU, koja im je veoma blizu kada dođu kod nas“, objašnjava Perišić.

Kako navodi, viza za Srbiju im nije bila potrebna stoga što je Vlada Republike Srbije ukinula vize građanima svih država koje nisu priznale Kosovo*, pa se i Burundi našao na tom „spisku“.

„Kako je u nekom trenutku EU primetila da im dolazi veliki broj građana iz Burundija, a preko Srbije, opomenula je srpske vesti, koje su ukinule bezvizni režim“, ističe profesorka Perišić.

Sistem ipak ima odgovor?

Da ono što su uradili Burunđani i njihovi „savetnici“ iz Srbije nije ostalo neprimećeno može se videti iz javno dostupnih podataka. Naša provera pokazala je da je Poreska uprava ipak reagovala.

Sve su i dalje u aktivnom statusu u APR-u. S druge strane, gotovo sve su privremeno izgubile PIB, poslednja od njih Lamokidija pre mesec dana, dok još jedino Kabavete može nesmetano da posluje.

Oduzimanje PIB-a (poreski identifikacioni broj) ih onemogućava da sada, i da žele, posluju. Time je i država zvanično potvrdila da je reč o fiktivnim firmama.

S obzirom na to da ne posluju, realno je očekivati da do 31. marta 2025. neće podneti finansijski izveštaj za prošlu godinu. Time ispunjavaju uslov da ih zbog dve uzastopne godine u kojima nisu predali ovaj dokument, APR prinudno obriše iz registra.

Međutim, to verovatno više nije ni bitno njihovim osnivačima ako su uspeli u svojoj nameri da se domognu neke od zemalja Evropske unije, posebno Francuske, Belgije ili Švajcarske gde se govori francuski jezik koji je jedan od tri zvanična u Burundiju.

Ono što ostaje pitanje za nadležne organe u Srbiji jeste da li mogu da se izbegnu ovakvi slučajevi gde se firma fiktivno osniva u cilju migracije, što ujedno iskrivljuje sliku (doduše neznatno) o stvarnom broju privrednih subjekata aktivnih u našoj zemlji.

Drugo pitanje jeste procedura registracije. Ona je takva da APR nije dužan da ispituje tačnost dostavljenih informacija. Za njihovu tačnost odgovornost snosi osnivač firme. Takođe, nije dužan da APR-u dokaže da je vlasnik ili zakupac objekta na kojem prijavljuje sedište svog biznisa. Zato se svakom može desiti da otkrije da ima firmu „na svom pragu“ za koju nikad nije čuo. Kada to sazna, može da ospori registraciju, a drugi državni organi nadležni su za proveru istinitosti dostavljenih informacija.

O Burundiju

BurundiPrelepa plaža na obali jezera Tanganjika u Burundiju; Foto: Shutterstock/Muco Aristide

Poput jedne tačke na karti Afrike, u njenom istočnom delu, leži ova država čiji deo teritorije krasi smaragdno jezero Tanganjika. Iako je pretežno ruralna, drvene kućice i zelene doline stvaraju sliku naizgled spokojnog života. No, ovo je daleko od istine. Ono što nažalost čini okosnicu Burundija, jesu siromaštvo, politička nesigurnost i intenzivni građanski konflikti.

Ta zemlja po površini je nešto veća od Vojvodine, ali ima dvostruko više stanovnika nego cela Srbija.

Poređenja radi, srpski nominalni BDP po glavi stanovnika u 2023. iznosio je 12.280 dolara. U Burundiju – 200. Odnos nije ništa bolji ni kada se gleda BDP usklađen po paritetu kupovne moći kako bi se koliko-toliko uporedio standard stanovništva. To dovoljno govori o koliko siromašnoj zemlji je reč. Jednoj od najsiromašnijih na planeti.

Iz tog razloga, ljudi se odlučuju da napuste zemlju u nadi da će utočište pronaći u nekom boljem mestu.

Kako je Burundi zemlja puna izazova sa kojima se nose njeni stanovnici, primetni su uzroci zbog kojih dolazi do emigracija. Pored kršenja ljudskih prava, problem je i na polju političke nestabilnosti, siromaštva i slabe ekonomije, kao i velikih klimatskih nepogoda, usled kojih poplave ruše sve pred sobom.

Iako je sve teže preći granice ove zemlje, Burunđani najčešće odlaze u Tanzaniju, Ruandu, Ugandu, ali i u Sjedinjene Američke Države i Evropsku uniju.

Upravo zato stručnjacima nije strano da čuju kako je u Srbiji došlo do ovakvog susreta sa stanovnicima Burundija. Našavši rupu u sistemu i šansu za bolji život, grupa Burunđana bila je spremna da u svojim životima u kojima su svakodnevno u ulozi istinskih boraca, između ostalog igraju i uloge osnivača i direktora firmi.

Tekst je nastao uz mentorsku podršku urednika Forbes Srbija u okviru Radionice ekonomskog novinarstva koju organizuju Fakultet političkih nauka i nedeljnik Vreme

Obradović: Bajern je ekipa koja igra izvanredno na domaćem terenu

0

Željko Obradović

Košarkaši Partizana putuju u Minhen, gde ih sutra od 20.30 časova očekuje drugi meč duplog kola Evrolige, u kojem se sastaju sa ekipom Bajerna.

Crno-beli su u prethodnom kolu savladali Albu (85:71) na domaćem terenu, dok je Bajern, kao gost bio bolji od Barselone (101:102).

U prvom ovosezonskom susretu, Partizan je pobedio ekipu Bajerna rezultatom 86:78.

Pred sutrašnji meč, trener beogradske ekipe Željko Obradović je izjavio:

– Bajern je ekipa koja igra izvanredno na domaćem terenu, ali isto tako igraju dobro i na strani. Sinoć su pobedili Barselonu kao gosti, na veliki broj poena. Ključna će biti odbrana, pre svega, na njihovim šuterima za tri poena. Imaju mnogo igrača koji su sposobni da šutnu sa distance i rade to i u tranziciji, a kada izbore skok u napadu odmah se ide na šut za tri poena. Očekuje nas teška utakmica, ali probaćemo da se pripremimo i da budemo na energetskom nivou kao što smo bili protiv Albe – rekao je Obradović.

Svoja očekivanja pred sutrašnji meč je izneo i Karlik Džouns:

– Očekujem tešku utakmicu. Pobedili smo ih lako ovde, tako da očekujem da igraju tvrdo i da probaju da nam se osvete – rekao je Džouns.

Rukomet: Selektor Bent Dal saopštio širi spisak reprezentacije za duele sa Slovenijom

0

Bent Dal

Selektor ženske seniorske reprezentacije Srbije Bent Dal objavio je danas širi spisak igračica za predstojeće kvalifikacione utakmice protiv Slovenije za plasman na Svetsko prvenstvo 2025.

Tim povodom Dal je rekao da on nije mnogo promenjen u odnosu na meč protiv Severne Makedonije.

– Spisak za dvomeč sa Slovenijom je više-manje isti kao i prethodni. Napravili smo nekoliko izmena – neke od iskusnijih igračica sam ponovo pozvao, dok sam nekim mlađim igračicama pružio priliku da se pokažu u ovom ciklusu. Imali smo priliku da provedemo nekoliko dana zajedno, upisali smo i dve pobede nad Severnom Makedonijom, a devojke su mogle ponovo da se povežu kao tim – izjavio je Dal, a preneo RSS.

Na spisku se nalaze:

Golmani: Jovana Risović, Katarina Tomašević, Marijana Ilić

Pivoti: Dragana Cvijić, Marija Petrović, Katarina Bojičić, Jelena Agbaba

Krila: Sanja Radosavljević, Tamara Kocić, Katarina Krpež-Šlezak, Nataša Lovrić

Bekovi: Jovana Jovović, Emilija Lazić, Teodora Veličković, Andrea Lekić, Marija Laništanin, Lara Stanić, Anđela Janjušević.

Prvi meč se igra u Sloveniji 9. aprila, a revanš je na programu četiri dana kasnije u Boru.

Zvezda navijačima pripremila poklon pred meč sa Virtusom: Prvi deo dokumentarca večeras, nastavak u petak

0

Zvezda navijačima pripremila poklon pred meč sa Virtusom: Prvi deo dokumentarca večeras, nastavak u petak (VIDEO) 1

Uprava Crvene zvezde odlučila je da svojim navijačima, koji dođu na večerašnju utakmicu 32. kola Evrolige protiv Virtusa (20.00), prikaže snimak posvećen istoriji kluba sa Malog Kalemegdana.

Navijači mogu da pogledaju video od otvaranja dvorane na severnoj strani „Arene“, kod ulaza na nivou 200.

„Danas predstavljamo pet važnih igrača iz perioda 1945-1975. uz poseban osvrt na prvih deset titula i prvi klupski evropski trofej u Srbiji (Kup pobednika kupova iz 1974)“, piše u saopštenju Crvene zvezde, a zatim se dodaje:

„Sve ovo i još mnogo zanimljivih detalja možete pogledati danas od otvaranja ulaza na severnoj strani Arene na nivou 200“.

Nastavak snimka biće prikazan u petak 28. marta, kad u okviru 33. kola Evrolige u Beogradu gostuje madridski Real (20.00).

Predstavom “Ženidba” otvoreni “Dani komedije” u Bijeljini

0
An empty auditorium with red seats and a stage

Manifestacija “Dani komedije” počela je večeras u Bijeljini predstavom “Ženidba” u izvođenju Narodnog pozorišta iz Prištine.

Bijeljina, Centar za kulturu "Semberija" - Foto: RTRS

Bijeljina, Centar za kulturu “Semberija”Foto: RTRS

Ova predstava rađena je po tekstu Nikolaja Gogolja, a u režiji Milana Karadžića.

Tokom pozorišnog festivala će do 28. marta biti izvedeno pet predstava pozorišta iz Srbije i Republike Srpske.

Sutra će glumci Narodnog pozorišta “Sterija” iz Vršca izvesti predstavu “Simpatija i antipatija ili čudnovata bolest”, po tekstu Јovana Sterije Popovića, u režiji Aleksandra Urošević.

Za srijedu, 26. marta, planirana je predstava “Kroz život sa Veljom”, Gradskog pozorišta “Јazavac” iz Banjaluke, rađena je po tekstu Velimira Blanića, u režiji Slobodana Perišića.

Predstava “Iks plus ipsilon jednako nula” predviđena je za četvrtak, 27. mart. Rađena je u produkciji teatra “Alegreto” i “Madlenianuma” iz Beograda, po tekstu Borislava Pekića, reditelja Ivana Vanje Alača, a u izvođenju Katarine Žutić i Dejana Lutkića.

Pozorišni festival “Dani komedije” u Bijeljini zatvoriće u petak, 28. marta, predstava “Lice”, u izvođenju Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke, po tekstu Aleksandra Galina, u režiji Radoslava Milenkovića.

Organizator festivala je Centar za kulturu “Semberija”.

Poznato kada će novi film o DŽejmsu Bondu stići u bioskope

0
the big bang theory dvd

Obožavaoci tajnog agenta 007 napokon su dočekali vijesti koje su dugo čekali. Kako piše The Sun, sljedeći film iz franšize o DŽejmsu Bondu trebao bi se pojaviti u bioskopima 2027. godine.

Danijel Krejg (Foto: EPA-EFE/NEIL HALL) -

Danijel Krejg (Foto: EPA-EFE/NEIL HALL)

Nakon što je Amazon prošlog mjeseca za milijardu dolara preuzeo franšizu, proces produkcije filma značajno je ubrzan. Iako još nisu otkriveni detalji poput naslova filma ili glavnog glumca, pouzdani izvor je rekao da “Bondovi šefovi” već razmišljaju o mogućim ributovima.

– Nadaju se da će im se investicija brzo isplatiti – istakao je izvor.

Prošlog mjeseca je otkriveno da je Amazon MGM preuzeo potpunu kreativnu kontrolu nad Bond franšizom nakon što je sklopio ugovor sa dugogodišnjim producentima Majklom G. Vilsonom i Barbarom Brokoli.

Iako će par ostati suvlasnici franšize, transakcija ostavlja kreativnu kontrolu nad svim budućim produkcijama u rukama Amazona – odluka koja je zaprepastila fanove.

Alfonso Kvaron kao reditelj?

Podsjetimo, ranije su se pojavile glasine o potencijalnom reditelju 26. filma o agentu 007. Insajderi iz studija Amazon MGM Studios otkrili su da Dejvid Hejman, koji bi mogao postati producent franšize, razmatra meksičkog reditelja Alfonsa Kvarona kao ozbiljnog kandidata za novi nastavak ovog kultnog serijala.

Zanimljivo je da je Kvaronu još prije dvadesetak godina ponuđena prilika da režira jedan od filmova o Bondu. Iako je pokazao interes, odustao je kada je saznao da bi akcijske scene snimao poseban tim, kojeg je odobrila producentica Barbara Brokoli.

Kandidati za ulogu Bonda

Ranije se glumac iz filma Brutalist, DŽo Alvin, pridružio listi glumaca koji se nadaju da će igrati DŽejmsa Bonda. Pored njega, u opticaju su i imena poput Timotija Šalameta, Toma Hardija, Sama Hjuna, DŽejmsa Nortona, Reže-Žana Pejdža, DŽejmsa MakAvoja, Idrisa Elbe, Arona Tejlora-DŽonsona, Henrija Kavila, Tea DŽejmsa i Lea Vudala.

Јedan od njih mogao bi naslijediti Danijela Krejga, koji je Bonda glumio od 2006. do 2021. godine. Filmovi u kojima je Krejg nastupio su Casino Royale, Quantum Of Solace, Skyfall, Spectre i No Time To Die. Osim Krejga, ulogu agenta 007 do sada je tumačilo pet glumaca: Šon Koneri (1962. – 1971.), DŽordž Lejzenbi (1969.), Rodžer Mur (1973. – 1985.), Timoti Dalton (1987. – 1989.) i Pirs Brosnan (1995. – 2002.).

Izgradnja hrama Svetog Ćirila i Metodija u završnoj fazi

0
white and brown concrete cathedral

Izgradnja hrama posvećenog Svetom Ćirilu i Metodiju u trebinjskom naselju Tini ušla je u završnu fazu i odvija se zadovoljavajućom dinamikom, rekao je Srni paroh Boris Banduka.

Trebinje - izgradnja hrama Svetog Ćirila i Metodija - Foto: SRNA

Trebinje – izgradnja hrama Svetog Ćirila i MetodijaFoto: SRNA

Banduka je podsjetio da je izgradnja hrama počela prije godinu dana, a Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit Dimitrije je osveštao zemljište krajem 2023. godine, kada je počela akcija prikupljanja sredstava.

– Prikupljanju novca su se odazvali mještani naselja Tini, Gradska uprava i energetski sektor. Zahvaljujući tom novcu i sredstvima koja su obezbijedili Eparhija i vjernici, sad idemo u fazu završetka hrama – rekao je Banduka.

On kaže da je, osim izgradnje hrama, predviđena i izgradnja saborišta, a u trećoj fazi uređenje crkvene porte.

– Sada hram oblažemo kamenom i ona će biti pokriven crijepom. Nabavili smo dva krsta koji će biti postavljeni na hram kada se bude izvršilo pokrivanje, kao i crkveno zvono teško 150 kilograma – rekao je Banduka.

On je naveo da po završetku pokrivanja slijede unutrašnji radovi, a potom i freskopisanje.

– Obezbijedili smo donaciju za ikonostas, ikone i časnu trpezu. Već smo u akciji prikupljanja sredstava i nabavke potrebnog crkvenog inventara. Malo veća sredstva će iziskivati izrada poda, koji bi trebalo da bude u formi mozaika – rekao je Banduka.

On je dodao da bogosluženjima u ovom hramu u izgradnji, zavisno od praznika, prisustvuje više od 100 vjernika.