15.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 309

Zvanično odobren hleb sa brašnom od larvi crva

0

Evropska unija prvi put dozvolila upotrebu proizvoda od još jednog insekta u hrani

(EPA-EFE/Alejandro Garcia)

Neki insekti, životinje, biljke ili gljive, koje su u principu jestive, postaju tabu u određenom kulturnom ili društvenom kontekstu i stoga se ne konzumiraju, ali to nije sprečilo EU da prvi put odobri upotrebu brašna od larve crva brašnara, piše „Dojče vele”.

Prema procenama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), insekti su sastavni deo ishrane za oko dve milijarde ljudi širom sveta, posebno u delovima Afrike, Azije, Srednje i Južne Amerike. Više od 2.000 vrsta insekata smatra se jestivim.

Kako se navodi, Evropska unija je sada prvi put odobrila upotrebu brašna od larvi crva u prehrambenim proizvodima. Ova dozvola se odnosi na brašno dobijeno od larvi žitnog insekta – žutog crva brašnara uz obrazloženje će se ovo visoko proteinsko brašno u budućnosti (i to u malim količinama) koristiti u industrijski proizvedenim pekarskim proizvodima poput hleba i kolača, proizvodima od sira, testenini i prerađenim proizvodima od krompira.

Ovo se obrazlaže i zaključkom naučnika, te takvo brašno ne predstavlja zdravstveni rizik, inače ne bi bilo odobreno za upotrebu, saopštila je Savezna kancelarija za zaštitu potrošača i bezbednost hrane u Nemačkoj. Napominje se da su ipak dozvoljene količine ograničene: hleb sme da sadrži maksimalno četiri grama brašna na 100 grama gotovog proizvoda, dok je za sir maksimalna količina jedan gram na 100 grama proizvoda.

Na pitanje zašto su larve žitnog crva pogodne za ishranu, potrošači u EU dobili su odgovor – one sadrže važne hranljive materije poput gvožđa, cinka i vitamina B12. Imaju i veliku koncentraciju proteina. Novoodobreno brašno od larvi žitnog crva sadrži između 50 i 55 posto proteina. Osim toga, u njemu je i svih devet esencijalnih aminokiselina, ali i zdrave masti, vlakna i važni vitamini. Istovremeno, njihova proizvodnja je ekološki prihvatljivija u poređenju s tradicionalnim izvorima proteina poput govedine, svinjetine i piletine. Potrebno im je manje vode, hrane i prostora, te proizvode manje emisija štetnih gasova.

Podsetimo, još 2023. dozvola za komercijalnu upotrebu brašna od kućnih cvrčaka izazivala je burna negodovanja potrošača.

Predstavnici Savetodavnog centra za potrošače iz Hamburga tada su saopštili da je u Nemačkoj u tom trenutku bilo dostupno samo nekoliko proizvoda sa malom količinom insekata, poput nekih specijalnih slatkiša ili testenina. Ipak, spekulisalo se da je ono uveliko u upotrebi i da će insekte lako prihvatiti prehrambena industrija i multinacionalne kompanije koje svoje proizvode prodaju širom sveta.

Na pitanje novinara da li je moguće da insekte već jedemo, a da to ne znamo, nadležni su rekli da se tako nešto ne može dogoditi jer njihovo prisustvo u hrani mora da bude naznačeno i to razumljivo za svakoga, pa recimo mora biti napisano na proizvodu – „keks sa insektima” ili „testenina s brašnom od insekata”. Tadašnje ankete pokazale su da ogromna većina u Evropi ne želi insekte kao zamenu za meso. U Nemačkoj je 80 odsto anketiranih izjavilo da im se gadi ideja da jedu insekte, prenela je agencije za životnu sredinu UBA, što je  prepreka za uvođenje insekata u zapadnu ishranu.

Trampova administracija želi primirje u Ukrajini do Uskrsa 20. aprila

0
Srbi za Trampa

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da postigne prekid vatre u Ukrajini do 20. aprila, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore iz vlade.

„Trampova administracija saopštila je evropskim zvaničnicima da želi da obezbedi prekid vatre u Ukrajini do Uskrsa“, navodi se u saopštenju agencije.

Predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, održali su u sredu telefonski razgovor koji je trajao skoro sat i po. Prema rečima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, lideri su razgovarali o razmeni ruskih i američkih državljana, kao i o rešavanju situacije u Ukrajini. On je istakao da je Vašington glavni pandan Moskvi po pitanju rešavanja situacije u Ukrajini.

Ruski predsednik Vladimir Putin ranije je izjavio da ako postoji želja za pronalaženjem kompromisnog rešenja, pregovori o Ukrajini mogu da se vode sa bilo kim, pri čemu je naglasio da Vladimir Zelenski, zbog svoje nelegitimnosti, nema pravo ništa da potpisuje. Putin je podsetio da Kijev treba da pronađe način da poništi dekret koji je ranije potpisao Zelenski o zabrani pregovora – to bi mogao da uradi, na primer, predsednik Vrhovne rade. Istovremeno, ukoliko sam Zelenski želi da učestvuje u pregovorima, ruski predsednik je izrazio spremnost da za to odredi specijalne ljude.

Putin je takođe isticao da cilj rešavanja sukoba u Ukrajini ne bi trebalo da bude kratak prekid vatre i predah za pregrupisavanje snaga i prenaoružavanje sa ciljem naknadnog nastavka sukoba, već dugoročni mir. Sa svoje strane, Tramp je rekao da je Zelenski spreman da zaključi dogovor za rešavanje sukoba u Ukrajini, ali nije precizirao pod kojim uslovima, prenosi Sputnjik.

Vučić uručio 87 odlikovanja zaslužnima povodom Dana državnosti

0

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao je danas 87 zaslužnih pojedinaca i institucija na svečanoj ceremoniji povodom Sretenja – Dana državnosti u Palati Srbija.

Ordenom srpske zastave prvog stepena odlikovan je ministar spoljnih poslova Republike Azerbejdžan Džejhun Bajramov za naročite zasluge u razvijanju i učvršćivanju saradnje i prijateljskih odnosa između Republike Srbije i Republike Azerbejdžan.

 Ordenom srpske zastave prvog stepena odlikovan je i šef Slobodarske partije Austrije u Evropskom parlamentu Harald Vilimski – za naročite zasluge u razvijanju i učvršćivanju saradnje i prijateljskih odnosa između Republike Srbije i Republike Austrije, prenosi Tanjug.

Ordenom srpske zastave drugog stepena odlikovan je guverner Jonskih ostrva Janis Trepeklis, koji godinama nesebično pruža podršku srpskoj zajednici na Krfu, kao i Republici Srbiji, a naročito je to činio tokom NATO bombardovanja – za istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju saradnje i prijateljskih odnosa između Republike Srbije i Republike Grčke.

Sretenjskim ordenom prvog stepena, predsednik Srbije odlikovao je Akademika Miodraga Mateljevića, srpskog matematičara, redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti i redovnog profesora Matematičkog fakulteta u Beogradu, stručnjaka za kompleksnu analizu u kojoj je postigao značajne rezultate na svetskom nivou. Osnivač je i rukovodilac seminara za Kompleksnu analizu od 1991. godine – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u sistemu obrazovanja i nauke, posebno u oblasti matematike.

Vučić je odlikovao i prof. dr Simu Avramovića, pravnika, profesora emeritus i bivšeg dekana Pravnog fakulteta u Beogradu, ambasadora Republike Srbije pri Svetoj Stolici, člana Evropske akademije nauka i umetnosti, kao i Srpskog naučnog društva i Centra za međureligijski i međukulturni dijalog, nosioca ordena  pape Pija IX, najvišeg odlikovanje koje Vatikan dodeljuje laicima kao papski viteški orden – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u sistemu obrazovanja, posebno u oblasti pravnih nauka.

Među dobitnicima su i prof. dr Slavko Gordić, profesor emeritus Univerziteta u Novom Sadu, pisac, književni kritičar, esejista čije su knjige prevedene na brojne jezike, dugogodišnji glavni i odgovorni urednik Letopisa Matice srpske – za naročite zasluge u očuvanju i promociji kulturne baštine srpskog naroda, posebno u oblasti književnosti, kao i prof. dr Nebojša Arsić, rektor Univerziteta u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u naučnoj i prosvetnoj delatnosti.

Orden su dobili i prof. dr Dragan Životić, profesor u penziji sa izuzetnom sportskom karijerom, član reprezentacije Jugoslavije čiji su sportski uspesi obeležili epohu jugoslovenske atletike, a kao univerzitetski profesor i naučnik doprineo razvoju sportskog menadžmenta i nauke o sportu – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u oblasti sporta, kao i prof. dr Sreto Tanasić, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Nišu, lingvista, filolog, dopisni član Srpske akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika i naučni savetnik i nekadašnji direktor Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti – za naročite zasluge u javnim i prosvetnim delatnostima, posebno u oblasti lingvistike.

U ime Subotičke biskupije, za doprinos razvoju duhovnog života katoličkih vernika u Republici Srbiji, međuverskog i međuetničkog sklada, orden je primio biskup subotički monsinjor Ferenc Fazekaš.

Osnovna škola “Sveti Sava”, Pirot – dobila je orden za naročite zasluge u prosvetnoj delatnosti, povodom 200 godina postojanja, a orden je primila direktorka Mirjana Rančić.

Matična biblioteka “Ljubomir Nenadović”, Valjevo, orden je dobila za naročite zasluge u prikupljanju i očuvanju književnog fonda od istorijskog i kulturnog značaja za Republiku Srbiju i njene građane, u radu koji traje gotovo dva veka, a primila ga je direktorka Violeta Milošević.

Opšta bolnica Pančevo dobila je orden za naročite zasluge u zdravstvenoj delatnosti povodom 195 godina rada, a orden je primio direktor Slobodan Ovuka.

Za naročite zasluge i postignute rezultate u javnom poštanskom saobraćaju, povodom 185 godina postojanja, orden je dobilo Javno preduzeće Pošta Srbije, a orden je primio vršilac dužnosti direktora Zoran Anđelković.

Orden je uručen Državnoj revizorskoj instituciji koja je, prema Izveštaju o SIGMA oceni principa javne uprave, najbolje ocenjeni organ u Republici Srbiji, koji se sa ostvarenih 91 od ukupno 100 bodova nalazi na liderskoj poziciji i među vrhovnim revizorskim institucijama regiona Zapadnog Balkana, za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane povodom obeležavanja 180 godina postojanja i rada. Orden je primila potpredsednica Saveta Državne revizorske institucije Marija Obrenović.

 Narodna biblioteka “Jovan Popović”, Kikinda dobila je orden za naročite zasluge u prikupljanju i očuvanju književnog fonda od istorijskog i kulturnog značaja za Republiku Srbiju i njene građane, povodom 180 godina postojanja, a primila ga je vršilac dužnosti direktora Dunja Brkin Trifunović.

Narodnoj banci Srbije dodeljen je orden za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u očuvanju i jačanju stabilnosti finansijskog sistema, povodom 140 godina rada, a orden je primila guvernerka Jorgovanka Tabaković.

Zadružni savez Srbije dobio je orden za naročite zasluge u oblasti razvoja zadrugarstva u Srbiji, povodom 130 godina od osnivanja, a primio ga je predsednik Nikola Mihailović.

Orden za naročite zasluge i postignute rezultate u oblasti sporta, povodom 100 godina odbojke u Republici Srbiji, dobio je Odbojkaški savez Srbije, a orden je primio predsednik Đula Mešter.

Sretenjskim ordenom drugog stepena odlikovani su Manastir Sveta Petka, Izvor – za poseban doprinos na polju humanitarnog i dobrotvornog rada naročito brizi o licima sa smetnjama u razvoju, a orden je primila igumanija manastira mati Marija.

 Odlikovan je i Manastir Novo Hopovo u kom je svoje bogato obrazovanje stekao i u njemu se zakaluđerio naš prosvetitelj Dositej Obradović – za očuvanje i razvoj duhovnog, kulturnog i književnog nasleđa Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda. Orden je primio nastojatelj manastira arhimandrit Pavle.

Muzička škola “Stevan Hristić”, Gnjilane-Stanišor orden je dobila za naročite zasluge u oblasti muzičke umetnosti, kulturnom i pedagoškom radu, a primio ga je direktor Aleksandar Tošić.

Privredno društvo Prosvetni pregled d.o.o. dobilo je za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane povodom 80 godina rada u oblasti novinarstva i izdavačke delatnosti, a orden je primila direktorka Olja Ćorović.

 Novinsko-izdavačka ustanova “Hlas ljudu”, informativno politički nedeljnik, čuvar slovačke tradicije, kulture, običaja i jezika – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane, a povodom 80 godina rada u oblasti novinarstva i izdavačke delatnosti, orden je primila direktorka Milana Arnjaš.

Narodni muzej Šumadije u Kragujevcu dobio je orden za naročite zasluge u oblasti muzejske umetnosti povodom 75 godina postojanja, a primila ga je vršilac dužnosti direktora Katarina Babić.

Institutu za higijenu i tehnologiju mesa Beograd uručen je orden za naročite zasluge u oblasti prehrambene industrije, povodom 70 godina rada, a orden je primila direktorka Vesna Đorđević.

Sretenjskim ordenom trećeg stepena odlikovani su Sretenjski manastir u Moskvi, duhovno utočište Srba u Rusiji za izuzetan i aktivan doprinos učvršćivanju duhovnih i prijateljskih odnosa srpske i ruske pravoslavne crkve i dvaju naroda, a primio ga je jeromonah Ignatije.

 Rudarski institut Beograd odlikovan je za naročite zasluge i postignute rezultate u oblasti rudarstva, povodom 65 godina postojanja, a orden je primio direktor Milinko Radosavljević.

Opštinskoj biblioteci “Petar Petrović Njegoš”, Medveđa uručen je orden za naročite zasluge u prikupljanju i očuvanju književnog fonda, povodom 60 godina postojanja, a primila ga je direktorka Tijana Pejić.

 Galerija savremene likovne umetnosti “Sićevačka kolonija”, Niš odlikovana je za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u javnim i kulturnim delatnostima, posebno u oblasti likovne i muzejske umetnosti, a orden je primila direktorka Emilija Ćoćić Bilić.

 Ordenom Karađorđeve zvezde prvog stepena odlikovani su: profesor Fakulteta dramskih umetnosti u penziji Nebojša Pajkić, srpski i jugoslovenski dramaturg, scenarista, filmski kritičar i reditelj za naročite zasluge u predstavljanju Republike Srbije u kulturnim i prosvetnim delatnostima, posebno u oblastima pozorišta i filma.

Orden je uručen i sociologu kulture dr Zoranu Avramoviću, koji se u svojim delima bavi odnosom društva i književnosti – za naročite zasluge i uspeh u javnim i prosvetnim delatnostima, posebno u oblasti sociologije.

Vojno-medicinska akademija dobila je orden za naročite zasluge u oblasti zdravstvene zaštite, povodom 180 godina postojanja, a primio ga je načelnik pukovnik dr Nenad Perišić.

 Ordenom Karađorđeve zvezde prvog stepena posthumno su odlikovani srpski reditelj Milorad Milinković, scenarista, glumac i publicista, pevač, kantautor, di-džej, pisac, fudbalski komentator i gitarista. Snimio prvi srpski film u 3D tehnologiji, a poslednji snimljeni film “Što se bore misli moje”, bio je u konkurenciji za Oskara kao predstavnik Srbije za naročite zasluge u predstavljanju Republike Srbije u javnim i kulturnim delatnostima, a taj orden primila je kćerka Divna Milinković.

 Posthumno je odlikovan i privrednik i filantrop Miodrag Kostić, koji je postavio nove standarde u poslovanju i društvenoj odgovornosti za izuzetan doprinos u osnivanju Zadužbine Miodraga Kostića – Palate nauke i stvaranju inovativnog centra za razvoj mladih talenata u Republici Srbiji. Orden je primio sin Aleksandar Kostić.

Ordenom Karađorđeve zvezde trećeg stepena odlikovani su Predsednik Saveza Srba u Austriji Mladen Filipović, udruženja koje okuplja Srbe i afirmiše srpski identitet u Austriji za naročite zasluge u promovisanju srpske kulture u Republici Austriji.

Tim ordenom odlikovan je i Muzej Hercegovine Trebinje, jedna od najstarijih kulturnih ustanova u Istočnoj Hercegovini sa impozantnim brojem eksponata – za naročite zasluge u oblasti kulture i muzejske umetnosti, a orden je primila direktorka Ivana Grujić.

Humanitarac, aktivista, novinar iz Leposavića Dušan Milanović odlikovan je za naročite zasluge u predstavljanju Republike Srbije u javnim delatnostima.

Osnivač, direktor i koreograf KUD “Kopaonik” iz Leposavića Đorđe Lakušić, koji kroz sveobuhvatno angažovanje čuva tradiciju, kulturu i nacionalni identitet Srba na čitavom prostoru Kosova i Metohije, odlikovan je za naročite zasluge u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta Republike Srbije i njenih građana.

 Orden je uručen i predsednici Udruženja Kola srpskih sestara iz Prištine Zagorki Pavlović, koja je svojom energijom, idejama i zalaganjem podigla lestvicu humanosti na veći nivo – za izuzetne zasluge u oblasti javnih i humanitarnih delatnosti.

Za naročite zasluge i uspeh u javnim i kulturnim delatnostima, posebno u oblasti glume odlikovana je srpska glumica Nadežda Nada Blam, prvakinja Drame Narodnog pozorišta u Beogradu i redovni profesor na odseku glume Akademije lepih umetnosti. Poznata je po sinhronizacijama koje je radila za Televiziju Beograd.

Operski pevač, bariton i profesor Univerziteta u Kragujevcu Oliver Njego odlikovan je za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti operske umetnosti.

Nastavnik muzike Gavrilo Kujundžić, autor i kompozitor kultnih pesama ali i svojevrsnih himni Orahovcu, Velikoj Hoči, Prizrenu, Kosovskim Božurima odlikovan je za naročite zasluge u oblasti muzičkog stvaralaštva.

Ordenom belog orla s mačevima prvog stepena odlikovan je Tehnički remontni zavod Narodni heroj “Đurđe Dimitrijević-Đura”, Kragujevac za naročite zasluge u izgradnji sistema odbrane Republike Srbije, povodom 75 godina rada, a orden je primio direktor, potpukovnik Slaviša Stojiljković.

 Ordenom zasluga za odbranu i bezbednost prvog stepena za natprosečno, uzorno i časno izvršavanje dužnosti i zadataka u oblastima odbrane i bezbednosti odlikovani su Sektor za vanredne situacije, a primio ga je vršilac dužnosti pomoćnika ministra-načelnika Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić, potpukovnik policije.

Odlikovane su i helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, a orden je primio komandant Nenad Nedić, pukovnik policije, kao i Posebna jedinica policije – Policijska brigada Ministarstva unutrašnjih poslova, u čije ime je orden primio komandant Radoslav Repac, pukovnik policije.

Ordenom zasluga za odbranu i bezbednost drugog stepena odlikovan je Tehnički remontni zavod “Čačak” – za natprosečno, uzorno i časno izvršavanje dužnosti i zadataka u oblastima odbrane i bezbednosti, a orden je primio direktor, pukovnik dr Vojkan Radonjić.

Ordenom zasluga za odbranu i bezbednost trećeg stepena za uzorno i časno izvršavanje dužnosti i zadataka u oblastima odbrane i bezbednosti odlikovani su Načelnik 3. uprave Bezbednosno-informativne agencije Đorđe Vukićević, pukovnik policije i zamenik načelnika Uprave kriminalističke policije Zoran Šašić.

Zlatnom medaljom za hrabrost “Miloš Obilić” za ispoljenu izvanrednu hrabrost i delo ličnog herojstva posthumno je odlikovan policijski službenik iz Loznice Nikola Krsmanović, koji je poginuo, 18. jula 2024. godine kada ga je terorista Faton Hajrizi lišio života. Medalju je primila majka Ljiljana Krsmanović.

Zlatnom medaljom za hrabrost “Miloš Obilić” za ispoljenu izvanrednu hrabrost i delo ličnog herojstva odlikovani su Policijski službenik Stanice granične policije Trbušnica Vjekoslav Ilić, koji je teže povređen pri vršenju dužnosti 18. jula 2024. godine.

Odlikovan je i policijski službenik iz policijske stanice Barajevo Aleksandar Radovanović, koji je brzom reakcijom uspeo da spasi mnoge živote u velikom požaru u Domu za stara lica “Ivanović”.

a izuzetne zasluge i postignute rezultate u privrednim delatnostima Zlatnom medaljom za zasluge odlikovani su predsednik kineske kompanije “Mint” Jong Hva Ćin i HBIS grup Srbija, a medalju primio generalni direktor Song Sihai.

Odlikovani su i predsednik prvog Srpsko-japanskog poslovnog kluba u Japanu i predsedavajući Odbora kompanije “Džapan tobako” Mucuo Ivai, a medalju je primio predsednik Japanske poslovne alijanse u Srbiji i direktor u kompaniji “Džapan tobako” Goran Pekez.

Odlikovanje je uručebno i direktor Poljoprivredne stručne službe u Somboru Vladimiru Sabadošu.

Zlatnom medaljom za zasluge odlikovan su i Primarijus dr Vlado Batnožić, direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika “Železnice Srbije” za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti zdravstvene zaštite radnika.

 Odlikovan je i prof. dr Ivan Stojanović, načelnik Centra za minimalno invanzivnu kardiohirurgiju Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” čiji su stručni rezultati u minimalno invazivnoj kardiohirurgiji mitralnog zaliska verifikovani kao najbolji u našoj zemlji, ali i među najboljima u svetu, a koji je značajno doprineo smanjivanju liste čekanja za koronarografiju na Institutu – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti medicinskih nauka.

 Uručen je orden i dr Bojanu Maričiću, lekaru specijalisti u Univerziteskom kliničkom centru Niš, na Klinici za kardiologiju. On je autor i koautor velikog broja radova iz oblasti interventne kardiologije i predavač na mnogim domaćim i međunarodnim simpozijumima iz oblasti kardiologije, a nesebičnim zalaganjem doprineo je smanjivanju liste čekanja za koronarografiju u UKC Niš za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti zdravstvene zaštite.

Odlikovanje je pripalo i dr Daliboru Stojanoviću, specijalisti opšte medicine u Domu zdravlja Gračanica koji se posle rada u Norveškoj vratio na Kosovo i Metohiju i tamo nastavio angažman u Domu zdravlja Gračanica – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti medicinskih nauka.

Za izuzetne zasluge i nesebičnu posvećenost očuvanju zdravstvenog sistema na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija Zlatnom medaljom za zasluge odlikovane su: Dr Nataša Mirić Prentić, vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Priština sa sedištem u Gračanici i dr Emilija Ivić, lekar u Domu zdravlja Priština sa sedištem u Gračanici, koje su savesno i odgovorno, uprkos svim izazovima i pritiscima pružale zdravstvene usluge Srbima i Albancima u Prištini, pokazujući svojim delovanjem hrabrost, odlučnost ali i duboku humanost.

Zlatnom medaljom za zasluge odlikovani su i: Dr Predrag Andrejević, hirurg, predsednik Malteško-srpske zajednice – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u razvijanju kulturne saradnje između Republike Srbije i Republike Malte.

Medicinska sestra zaposlena u Domu zdravlja “Dr Nikola Džamić” u Vrnjačkoj banji Mara Gvoić, koja predano radi u Službi kućnog lečenja više od 24 godine dobitnik je odlikovanja za izuzetne zasluge i postignute rezultate u zdravstvenoj delatnosti, posebno u oblasti kućnog lečenja pacijenata.

 Dugogodišnja direktorka Leskovačkog kulturnog centra Sanja Conić – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti javnih i kulturnih delatnosti.

Odlikovana je i autorka knjige “Čuvari istorije od Kajmakčalana do Bitolja” Ljiljana Tanasijević, knjige koja je “spomenik o spomenicima” po rečima istoričara Nenada Lajbenšpergera, a koja je dala važan doprinos kulturi sećanja na Balkanske i Prvi svetski rat – za izuzetne zasluge u oblasti javnih i kulturnih delatnosti.

Srpski pesnik, pisac i novinar u Crnoj Gori Novica Đurić – za izuzetne zasluge u očuvanju srpskog jezika i kulture.

Srpski kulturno-sportski centar “Karađorđe” iz Zelenike, Herceg Novi osnovan sa ciljem očuvanja srpske istorije u Crnoj Gori – za izuzetne zasluge u očuvanju srpske kulture. Medalju je primio predsednik Predrag Vujnović.

Javna ustanova “Škola animiranog filma” Vranje, kroz koju je prošlo više od 2000 polaznika koji su uradili oko 350 animiranih filmova u različitim tehnikama. ŠAF je član Svetske organizacija koja okuplja sve animatore sveta i sa uspehom organizuje Internacionalnu dečju radionicu animiranog filma – za zasluge u oblasti animacije filma. Medalju je primila direktorka Jasmina Stojanović.

Za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti operske umetnosti Zlatnom medaljom za zasluge odlikovani su: Ljubica Vraneš, mecosopran i solistkinja Beogradske opere, član operskog ansambla Narodnog pozorišta u Beogradu, kao i Dragoljub Bajić, solista i prvak Opere Narodnog pozorišta u Beogradu, po oceni kritike najlepši glas koji se pojavio na sceni srpske umetničke muzike poslednjih godina.

Zlatnom medaljom za zasluge odlikovani su i dugogodišnja novinarka i kulturna radnica Violeta Dimitrić, autorka nekoliko televizijskih emisija čiji je cilj promovisanje Majka troje dece i četvoro unučadi Tatjana Obradović, koja je usvojila devojčicu Nađu koja boluje od bulozne epidermolize, bolesti koja se vodi kao najteža na svetu i poznata pod nazivom “dete-leptir” – za izuzetne zasluge i iskazanu životnu hrabrost u oblasti humanitarnog rada.

Nagradu je dobila i Vesna Milićević, poreklom iz Medveđe, danas živi u Vićenci, majka devetoro dece – osam sinova i nedavno rođene kćerke, a koja pored života u inostranstvu sa svojim suprugom neguje i prenosi na svoju decu ljubav prema Srbiji, jeziku i kulturi – za izuzetne zasluge, iskazanu životnu hrabrost i upornost.

Za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti hraniteljstva Zlatnom medaljom za zasluge odlikovani su hraniteljka iz Miloševca Verica Đurić, koja se hraniteljstvom bavi više od 30 godina i koja je tu tradiciju preuzela od porodice svog preminulog supruga, predsednica Udruženja Kluba hranitelja “Prva kolevka” Elena Đuričić i suprug Novica Đuričić, dugogodišnji hranitelji iz Miloševca, Draginja Vasiljević i suprug Petko Vasiljević, dugogodišnji hranitelji iz Siriga.

Zlatnom medaljom za zasluge odlikovani su i Aleksandar Radišić, vrhunski parasportista, osvajač brojnih međunarodnih medalja iz paraatletike i stonog tenisa – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti sporta.

Udruženja boraca rata od 1990. godine grada Valjeva – za izuzetne zasluge u negovanju tradicije oslobodilačkih ratova Republike Srbije i očuvanju uspomene na borce koji su život dali za svoju državu. Medalju je primio predsednik Aleksandar Pavić, sin palog borca.

 Savez krajiških udruženja, organizacija koja se bavi očuvanjem tradicije, identiteta, običaja i kulture Srba iz Bosanske krajine – za naročite zasluge u očuvanju tradicije, običaja i kulture srpskog naroda. Medalju je primila predsednica Ranka Srdić Milić.

                Počasni konzul Republike Srbije u Kumanovu Vladimir Stajić – za izuzetne zasluge u negovanju i učvršćivanju prijateljskih odnosa Republike Srbije i Severne Makedonije.

                 Nastavnik razredne nastave Slavoljub Rakočević, pedagoški savetnik i profesionalni pčelar, jedan od retkih koji nosi titulu majstora pčelarstva – za izuzetne zasluge i doprinos u razvoju pčelarstva u Republici Srbiji.

Učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, koji je i pre nego što je završio osnovnu školu zaslužio najznačajnije priznanje ovdašnje prosvete – Svetosavsku nagradu. Prošle godine na tri naučne olimpijade osvojio je sedam medalja. Iz Singapura se vratio s titulom apsolutnog pobednika i pet zlatnih odličja iz biologije, fizike, hemije, matematike i inženjerstva. Na Evropskoj olimpijadi iz fizike u Gruziji osvojio zlatnu medalju, a srebrnu na Međunarodnoj olimpijadi iz fizike u Iranu. On je danas na takmičenju u Pragu, a medalju je u njegovo ime primio otac Mitar Drobnjaković.

Srebrnom medaljom za zasluge odlikovan je Tehnički opitni centar Vojske Srbije – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblastima odbrane i bezbednosti Republike Srbije. Medalju je primio direktor pukovnik dr Saša Veselinović.

Ceremonija uručenja odlikovanja završena je nastupom dvanaestogodišnje Maše Milovanović, uspešne mlade pevačice koja je Srbiji donela mnogobrojne nagrade kako iz Evrope tako i iz celog sveta.

Objavila je i pesmu “Kosovo” za koju smatra da je vrhunac njenog dosadašnjeg rada. Danas je nastupila sa numerom “Srbijo, majko”.

                Himnu Srbije na početku svečanosti izveo je Muški ansambl “Istočnik” iz Beograda pod vođstvom Milutina Jocića i uz pratnju dela Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane “Stanislav Binički”.

                Deo Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane “Stanislav Binički” izveo je numeru “Orahovcu, bašto rajska”.

Košarkaški savez Srbije se oglasio posle Kupa Radivoja Koraća: Hvala Gradu Nišu, Zvezdi, Partizanu…

0

Košarkaški savez Srbije (KSS) saopštio je danas da, kako se navodi, nakon uspešno završenog finalnog turnira Kupa Radivoja Koraća, oseća obavezu da se zahvali Gradu Nišu, gradonačelniku Dragoslavu Pavloviću i njegovim saradnicima na gostoprimstvu, uloženom trudu i velikim naporima da protekla četiri dana ovaj grad bude pravi košarkaški centar Srbije.

Košarkaši Crvene zvezde osvojili su Kup Radivoja Koraća pošto su u subotu uveče u Nišu u finalu takmičenja posle produžetka pobedili Partizan rezultatom 89:83.

 “Takođe se zahvaljujemo bezbednosnim strukturama, koje su u koordinaciji sa komesarom za bezbednost KSS Brankom Jovčićem obavile profesionalno i odlično posao i pored velikih tenzija, jer je kompletan turnir protekao bez i jednog incidenta, koji je mogao ugroziti bezbednost prisutnih u dvorani ‘Čair’, ali i gradu Nišu”, saopšteno je na zvaničnom sajtu KSS, prenosi Tanjug.

                Veliki posao obavio je i Regionalni košarkaški savez Istočne Srbije, na čelu sa predsednikom Gojkom Džakovićem, kome se takođe zahvaljujemo na trudu, zalaganju, posvećenosti i uspešnoj organizaciji jednog ovakvog događaja, navodi se u saopštenju.

                KSS se zahvalio i ekipama Hitne pomoći Grada Niša, hostesama, volonterima i svima, koji su u svakom trenutku bili na usluzi, kako KSS, tako i svim klubovima.

 “Neophodno je da istaknemo da su službena lica – sudije i delegati, na kompletnom Kupu Radivoj Korać obavili posao profesionalno i dostojanstveno i pored brojnih pritisaka i time obezbedili potpunu regularnost na svim mečevima finalnog turnira, što je na ponos srpske košarke i KSS. Zahvaljujemo se i KK Partizan i KK Crvena zvezda na odličnoj utakmici i finalu dostojnog borbi za trofej Žućkove levice, uz čestitke pobedniku Kupa”, ističe se u saopštenju.

                KSS je na kraju naveo da se već danas okreće redovnim obavezama, pre svega muškoj seniorskoj reprezentaciji Srbije, koju naredne nedelje očekuju mečevi protiv Finske i Gruziju u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2025.

Najbolji teniser sveta Janik Siner suspendovan na tri meseca zbog dopinga

0
yellow Wilson tennis racket

janik siner

Janik Siner posle pobede na Australijan openu

Prvi teniser sveta Janik Siner postigao je nagodbu sa Svetskom antidoping agencijom (Vada) o tromesečnoj zabrani igranja.

Sporazum stupa na snagu odmah, a donet je nakon što je 23-godišnji Italijan bio pozitivan na dva testa na zabranjene supstance 2024. godine.

Siner je prošlog meseca osvojio prvi grend slem u sezoni Australijan open, a suspendovan je od 9. februara do 4. maja.

Imaće pravo da igra na sledećem grend slem turniru ove godine, Rolan Garos, koje počinje 19. maja.

U saopštenju od 15. februara, Vada je navela da prihvata njegovo objašnjenje da mu je njegov fizioterapeut nenamerno naneo na telo zabranjenu supstancu klostebol.

Vada je prihvatila objašnjenje trostrukog grend slem šampiona da „nije nameravao da vara“, da lek „nije pružio nikakvu korist od poboljšanja performansi“ i da se to dogodilo „bez njegovog znanja kao rezultat nemara članova njegovog tima“.

Vada se prethodno žalila Sudu za sportsku arbitražu (Cas) zbog ranije odluke nezavisne teniske komisije da Sinera oslobodi odgovornosti.

„Međutim, prema kodeksu i na osnovu odluke suda, sportista snosi odgovornost za nemar njegovog tima.

„Na osnovu svih činjenica ovog slučaja, tromesečnu suspenziju smatramo odgovarajućim epilogom“, napisala je Vada u saopštenju.

Sinerovu izjavu su preneli njegovi advokati.

„Ovaj slučaj je visio nada mnom skoro godinu dana…

„Od početka sam prihvatao da sam odgovoran za moj tim i shvatam da su stroga pravila Vade važna zaštita u sportu koji volim.

„Na osnovu toga sam prihvatio ponudu Vade da se ovaj postupak reši na osnovu tromesečne zabrane igranja“, objavio je italijanski teniser.

U poslednjih šest meseci, u tenisu je bilo više slučajeva gde su igrači i igračice umešani u doping afere.

Među njima je i jedna od naboljih teniserki sveta Iga Švojntek, koja je u novembru prihvatila jednomesečnu suspenziju nakon što je bila pozitivna na zabranjenu supstancu.

Tada je bila broj jedan na WTA listi.

Nezavisna komisija je ranije oslobodila Sinnera odgovornosti nakon što je bio pozitivan na testiranju na zabranjeni steroid klostebol u martu 2024.

Međunarodna agencija za teniski integritet saopštila je u avgustu da je komisija utvrdila da Siner nije napravio grešku i da nije bio nemaran, jer je bio pozitivan na nizak nivo metabolita klostebola – steroida koji se može koristiti za izgradnju mišićne mase.

Međutim, Vada je uložila žalbu Sudu za sportsku arbitražu prošlog septembra navodeći u to vreme da nalaz „bez krivice ili nemara“ nije bio tačan prema važećim pravilima.

Vada je tražila zabranu od jedne do dve godine.

Slučaj je doveo do toga da je Siner prihvatio zabranu i sledeći turnir na kome može da igra je Otvoreno prvenstvo Italije, koje počinje 7. maja.

On će propustiti prestižne turnire na tvrdoj podlozi u Indijan Velsu i Majamiju u SAD, kao i mnoge turnire na šljaci pred Rolan Garos, odnosno Otvoreno prvenstvo Francuske.

Ako plastična flaša na dnu ima ovu oznaku, odmah je bacite

0
clear drinking bottle filled with water

flaša

Većina ljudi često kupuje vodu i druge napitke koji se nalaze u plastičnoj flaši. No, ovom izboru nikako ne bi trebalo da pristupate olako budući da plastične flaše mogu biti jako nebezbedne za zdravlje. Više detalja saznajte u nastavku.

Jeste li ikada pomislili šta zapravo pijete kad uzimate vodu iz plastične flaše? Ne mislimo na vodu, već na plastiku od koje je flaša napravljena! Mali brojevi na dnu nisu slučajni – oni kriju važne informacije o sigurnosti plastike, piše City Magazine.SI.

Znate li šta oni znače?

Neke vrste plastike mogu ispuštati štetne hemikalije koje su povezane sa hormonalnim poremećajima, problemima sa jetrom, pa čak i rakom. Ako ne želite ugroziti zdravlje svakim gutljajem, nastavite da čitate i saznajte koja plastika je sigurna, a koju bi trebalo odmah da izbacite iz upotrebe, prenosi N1.rs.

Svaka plastična boca ima broj od 1 do 7 koji označava materijal od kojeg je napravljena i njegovu sigurnost. Evo šta morate da znate o svakom od njih:

PET ili PETE (polietilen tereftalat) – JEDNOKRATNA UPOTREBA: Ova oznaka se nalazi na bocama za vodu, sokove, gazirane napitke, pakovanjima za umake i prelive. Sigurno je koristiti ih samo jednom. Ponovna upotreba može dovesti do ispuštanja antimonija, otrovnog metala, i nakupljanja bakterija. Saveti: Izbegavajte ponovnu upotrebu PET boca. Umesto njih, koristite staklene ili boce od nerđajućeg čelika.

Ako plastična flaša na dnu ima ovu oznaku, odmah je bacite 1Plastična flaša na dnu krije važnu oznaku – obratite pažnju; foto: Shutterstock/RecycleMan

HDPE (polietilen visoke gustine) – SIGURAN IZBOR: Ova oznaka se nalazi na bocama za mleko, deterdžente, šampone i plastične kese. Ovo je siguran izbor jer ne ispušta štetne hemikalije i otporan je na toplotu, zbog čega se koristi za dečje igračke i medicinske uređaje. Saveti: Ako morate koristiti plastiku, HDPE je jedan od najsigurnijih izbora.

PVC (polivinil hlorid) – OTROVNO: Ova oznaka se nalazi na plastičnim omotima za hranu, bocama za deterdžente i nekim pakovanjima ulja. Nije siguran izbor jer PVC sadrži ftalate i hlor, koji su povezani sa hormonalnim poremećajima, neplodnošću i rakom. Pri zagrevanju oslobađa dioksine – izuzetno otrovne spojeve. Saveti: Ako vidite broj 3 ili oznaku PVC, izbegavajte ih, posebno za hranu i piće!

LDPE (polietilen niske gustine) – BOLJI IZBOR, ALI NIJE IDEALAN: Nalazi se na plastičnim kesama, pakovanjima za hleb i smrznutu hranu, bocama sa pumpicom (npr. kečap, med). Generalno je siguran, ali nije stabilan na visokim temperaturama i može se raspadati. Saveti: Ako možete, birajte staklene ili papirne alternative.

PP (polipropilen) – NAJSIGURNIJA PLASTIKA: Nalazi se na jogurtima, posudama za supu, slamkama, čepovima za boce i medicinskoj ambalaži. Otporan je na toplotu, ne ispušta toksine i ne upija hemikalije. Saveti: Ako kupujete boce za višekratnu upotrebu, odaberite PP plastiku (broj 5).

PS (polistiren) – OPASAN: Ovaj broj se nalazi na pakovanju brze hrane, plastičnim tanjirima, čašama za kafu i jednokratnom priboru za jelo. Nije siguran jer polistiren ispušta stiren, hemikaliju povezanu sa rakom i hormonalnim poremećajima. Posebno je opasan pri kontaktu sa vrućim tečnostima. Saveti: Izbegavajte plastične čaše i posuđe – nosite svoju višekratnu šolju!

PC i ostale plastike – RIZIK: Nalazi se na flašama za višekratnu upotrebu, bočicama za bebe, sportskoj ambalaži i limenkama sa unutrašnjim premazom. Plastika sa oznakom 7 često sadrži BPA, koji je povezan sa hormonalnim poremećajima i gojaznošću.

Kako sigurno koristiti plastiku?

Najsigurnija plastika: 2 (HDPE) i 5 (PP)
Relativno sigurna za jednokratnu upotrebu: 1 (PET) i 4 (LDPE)
Plastiku koju treba izbegavati: 3 (PVC), 6 (PS) i 7 (PC)

Ako želite da budete potpuno sigurni, pijte iz staklenih ili metalnih boca i izbegavajte plastiku kad god možete! Takođe, sledeći put kada uzmete bocu vode, proverite broj na dnu – vaše zdravlje je vrednije od nekoliko gutljaja!

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Sretenje Gospodnje

0
gray concrete church

Hram Svetog Save,

Praznik se slavi od vremena cara Justinijana, u crkvenom kalendaru je obeležen crvenim slovom, a u Srbiji ima veliko značenje i simboliku. Slavi se i kao krsna slava.

Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi na 40. dan od Božića. Po gregorijanskom kalendaru proslavlja se 2. februara, dok crkve koje se pridržavaju julijanskog kalendara, među kojima i Srpska pravoslavna crkva, proslavljaju 15. februara po gregorijanskom kalendaru (što je 2. februar po julijanskom kalendaru).

Sretenje se slavi kao Dan državnosti Srbije od 2002. godine, a od 2012. Dan državnosti obuhvata dva dana, 15. i 16. februar.

Narodno verovanje

Tako postoji verovanje da se na Sretenje sreću zima i leto. Ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi uplašeni od sopstvene senke vrate se u zimski san, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja.

Sličan običaj je postojao i drugde u Evropi, u nemačkim zemljama je uključivao jazavca. Od nemačkih doseljenika u Pensilvaniji potiče Dan mrmota u varoši Panksatoni. samo što je datum 2. februar, što je Sretenje po novom kalendaru, a životinja je mrmot.

Jedan od običaja je i da se na Sretenje Gospodnje obavezno pale sveće, jer se veruje da plamen sveće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć.

Najzanimljivije od sretenjskih verovanja jeste da mlade devojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.

Prednosti streličarstva na otvorenom i uticaj na mentalno zdravlje

0
arrows in shooting target

featured image

Mentalno zdravlje i zen streličarstva

Nisam držala luk i strelu u rukama još od devete godine, kada sam bila na letnjem kampu u severnom delu Njujorka. Ali kada sam se, nekoliko godina pre pandemije, našla na streličarskoj stazi u dvorcu Ešford, starom 800 godina, a smeštenom u Meju u Irskoj, pokazala sam toliku urođenu veštinu da je instruktor počeo da me zove Katnis Everdin, prema preciznoj junakinji bestseler serijala Igre gladi.

Hajde da odemo nekoliko godina unapred do kampa Lusi, odmarališta u teksaškom Brdovitom kraju s luksuznim kamperskim ambijentom, kada sam ponovo prizvala borbeni duh Katnis koristeći graciozni zakrivljeni luk. Najskorije, u prelepom Bišops lodžu, luksuznom rizortu u Santa Feu, u Novom Meksiku, prvi put sam uzela teži, složeniji luk, i odmah pogodila centar mete.

Zakrivljeni lukovi su dugi, elegantni i jednostavni, oslanjaju se uglavnom na snagu streličara. Danas su najčešći izbor za rekreativno streličarstvo. Složeni lukovi su kraći i kompaktniji, sa nizom kotura i sofisticiranom mehanikom, zbog čega su omiljeni među lovcima.

Iako ne planiram da se prijavim za olimpijski trening, iznenadilo me je koliko volim streličarstvo – na više nivoa. Od samog boravka na svežem vazduhu i zadovoljavajućeg zvuka strele koja pogađa metu, do toga koliko se dobro osećam mentalno, emocionalno i fizički.

Danas, sa sve većim brojem luksuznih „kampova” širom SAD-a, koji nude tradicionalne aktivnosti poput streličarstva, planinarenja, mušičarenja, posmatranja zvezda, potraga za blagom i drugih načina povezivanja s prirodom, možda ćete i vi ponovo otkriti neočekivani talenat ako se upustite u aktivnost koju niste probali od detinjstva.

Svesnost i meditativnost

Ono što me je najviše iznenadilo kada sam pogodila centar mete nije bio samo osećaj snage, samopouzdanja i moći. Osećala sam se oštro poput strele. Ali najveće iznenađenje bio je osećaj smirenosti, gotovo meditativnog stanja koje me je preplavilo – dubok osećaj mira i blagostanja koji nisam očekivala.

Bila sam fokusirana, što je, naravno, ključno za preciznost. Preciznost zahteva mirnoću, a kada uzmete luk i postavite strelu, pre nego što zategnete i otpustite, zastanete na trenutak. Ne samo da biste ciljali, već i da biste duboko udahnuli, pronašli tačku fokusa na meti – ali i unutar sebe.

Streličarstvo zahteva potpunu prisutnost u trenutku. Punjenje luka, ciljanje i ispaljivanje strele uvode vas u usporeni, ponavljajući ritam koji je istovremeno opuštajući i oslobađajući od stresa, posebno u prirodi.

Sport sa modernim prednostima za mentalno zdravlje

Streličarstvo je drevni sport koji pruža izuzetno savremene koristi za mentalno zdravlje i dobrobit, sa meditativnim i svesnim aspektima koji se prenose i na svakodnevni život.

„Kada postavite strelu u zakrivljeni luk i usmerite pogled na metu, to je slično fokusu na sveću tokom meditacije, kombinovano sa fizičkim aspektom rada na držanju tela i koncentraciji dok ciljate metu“, kaže Stefani Lot, sertifikovana instruktorka USA Archery i menadžerka aktivnosti u Kampu Lusi.

„Volim osećaj moći koji dolazi s radom na formi, držanju tela i fokusu. Sve zajedno, nije toliko različito od moje prakse joge“, nastavlja ona. Baš kao i joga, streličarstvo je vid brige o sebi, meditativan sport – i ujedno odličan trening! Pomaže u jačanju unutrašnje i spoljašnje snage i smanjenju stresa.

Oslobađanje od stresa i samopouzdanje

Pored streličarstva, Lot već više od decenije podučava jogu i koristi principe „Drishti“ prakse.

„To je tehnika kojom usmeravamo pogled tokom različitih joga položaja“, objašnjava ona. „Drishti“ znači „pogled“ ili „vid“. Ova tehnika pomaže u održavanju ravnoteže u položajima poput drveta, a na dubljem nivou podstiče samosvest i unutrašnju koncentraciju. „Sa streličarstvom je slično. Usmeravamo pogled i govorimo sebi: ‘Fokusiram se’“.

Lot kaže da streličarstvo sadrži prirodnu suprotnost, kao i mnoge druge stvari u životu. Potrebno je omekšati stav, ali istovremeno povući luk snažno i stabilno. Svesni ste svog daha, kao u jogi, ali streličarstvo ima istoriju rata. Transformisanje potencijalno nasilnog sporta u meditativnu disciplinu zahteva strpljenje i otpornost.

Kada postavljate strelu, morate istovremeno da obavite oko 20 stvari, kaže Lot. To uključuje proveru tehničkih aspekata i bezbednosnih tačaka: „Da li je strela pravilno postavljena? Kakav vam je stav? Gde je meta? Da li ste proverili okolinu? Tačnije, da li je sve bezbedno? Znate da u rukama držite potencijalno oružje“.

Istovremeno, analizirate povratne informacije iz iskustva, jer se ono pretvara u intenzivan spoj uma i tela.

Da biste u potpunosti iskoristili streličarstvo, kaže Lot, morate da budete spremni da se suočite sa psihološkim preprekama ili fizičkim ograničenjima koja vas mogu sprečiti da prepoznate sopstvenu moć.

„Naša tela imaju ustaljene navike i otpor, a tu je potrebna i doza poniznosti da ih oslobodimo, zajedno sa strelom“, objašnjava ona.

Samosvest i unutrašnja snaga

Streličarstvo je istovremeno i individualan i društven sport – vežbanje sa drugima može da stvori osećaj zajedništva. Iako nije timski sport u tradicionalnom smislu, može biti sjajna aktivnost za izgradnju timskog duha. U Kampu Lusi često organizuju streličarske igre za korporativne grupe i poslovne „retreat programe“.

Osim što jača osećaj samosvesti, snage i otpornosti, mentalne zdravstvene koristi streličarstva su dalekosežne i transformativne, dotičući mnoge aspekte života. Meni, držanje luka i strele u ruci pruža osećaj usporavanja vremena – nešto na čemu aktivno radim ove godine. Ali iznad svega, streličarstvo je izuzetno zabavno i pruža način za oslobađanje od stresa, dok istovremeno otkrivate svoju unutrašnju Artemidu.

Partizan rutinski slavio u malom gradskom derbiju i učvrstio se na drugom mestu

0
Foto: FK Partizan

Partizan rutinski slavio u malom gradskom derbiju i učvrstio se na drugom mestu 1

Fudbaleri Partizana ostvarili su prvu pobedu ovog proleća u Superligi. Crno-beli su u 23. kolu Superlige Srbije na svom stadionu savladali OFK Beograd sa 4:1.

Pobeda je veoma bitna Partizanu, jer je već sledeće subote “večiti derbi” protiv Crvene zvezde. Crno-beli su se tako revanširali OFK Beogradu za poraz (3:2) u prvom delu sezone.

Utakmica je praktično rešena već na samom startu. Poveli su crno-beli posle dva i po minuta igre. Stefan Kovač je oteo loptu, uposlio Nemanju Nikolića on je dodao do Alda Kalulua koji je pogodio za 1:0.

Već u 16. minutu je bilo 2:0. Strelac je bio Bibars Natho sa bele tačke. Penal je dosuđen jer je lopta u ruku pogodila Momčilovića. Glavni sudija Milan Stefanović je pokazao na belu tačku, a igraču “romantičara” direktan crveni karton.

Nemanja Nikolić u 100. meču za Partizan povisio rezultat na 3:0 u 36. minutu.

Smanjili su rezultat Romantičari u 52. minutu. Aleksandar Šćekić je u šesnaestercu napravio prekršaj, a glavni sudija je bez razmišljanja pokazao na belu tačku.

Odgovornost je preuzeo Gleofilo Flajter, ali je njegov udarac odbranio Jovanović. Ipak, penal je morao da se ponovi jer je golman Partizana pre vremena napustio gol liniju. Potom je loptu na belu tačku stavio Nikola Knežević i zatresao mrežu.

Konačnih 4:1 postavio je Ibrahim Zubairu u 77. minutu.

Superliga Srbije, 23. kolo:

Subota:

IMT Novi Beograd – Spartak 1:2 (1:0)

Partizan – OFK Beograd 4:1 (3:0)

Napredak – Crvena zvezda (15)

Nedelja:

Radnički Kragujevac – Mladost Lučani (13)

Radnički Niš – Jedinstvo Ub (13.55)

TSC Bačka Topola – Tekstilac (17)

Ponedeljak:

Čukarički – Novi Pazar (15)

Železničar Pančevo – Vojvodina (17)

Zvezda „pokerom“ stigla do nove pobede

0

FK Crvena zvezda

Fudbaleri Crvene zvezde su savladali Napredak u Kruševcu sa 4:0 u meču 23. kola Superlige Srbije.

Već u 11. minutu Zvezda je povela. Timi Maks Elšnik je dodao Jung Vu Seolu, lopta je pogodila Stefana Bukorca Napretka i završila je u mreži.

Na novi gol crveno-belih smo čekali do 31. minuta. Felisio Milson je dobio loptu na levom boku u kaznenom prostoru, dobro je dodao loptu do Seol Jung Vua. Korejac je dobro primio, namestio se i pogodio mrežu.

Posle kornera za crveno-bele iz Beograda u 60. minutu, dobro je intervenisala odbrana Napretka, ipak Milson je loptu sa ivice šesnaesterca vratio ka petercu gde je sam bio Katompa Mvumpa Silas i koje je pogodio za 3:0.

Konačnih 4:0 postavio je Mirko Ivanić pet minuta kasnije.

NAPREDAK – CRVENA ZVEZDA 0:4 (0:2)

Strelci: Bukorac (ag) 11, Seol 31, Silas 59, Ivanić 65.)

Stadion: Mladost u Kruševcu.

Gledalaca: oko 2.000

Sudija: Miloš Milanović

Napredak: Preković, Lazić (73. Ignjatović), Đeković, Bukorac, Vukajlović, Krstić (od 62. Tošeski), Miletić, Petković, Bastajić, Stojiljković (od 62. Bogdanovski), Šarić.

Crvena zvezda: Guteša, Seol, Đurić, Milosavljević, Anan, Elšnik (od 82. Ilić), Krunić (od 69. Maksimović), Silas (od 69. Radonjić), Ivanić (od 69. Kanga), Milson (od 69. Šljivić), Duarte.