16.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 312

Novak oborio Nadalov rekord: Nisam o tome razmišljao previše

0
Foto: Dubai Duty Free Tennis Championships

Najbolji srpski teniser Novak Đoković izjavio je posle prolaska u osminu finala Mastersa u Majamiju da je zadovoljan kako je odigrao meč protiv Argentinca Kamila Uga Karabeljija.

Đoković je u trećem kolu Mastersa u Majamiju pobedio Karabeljija rezultatom 6:1, 7:6 (7:1) i tako izborio osminu finala. Srpski teniser je ostvario 411. trijumf na turnirima iz masters serije i izbio je na prvo mesto liste po broju pobeda.

Đoković je prestigao Španca Rafaela Nadala koji ima 410 pobeda, dok je treći Švajcarac Rodžer Federer sa 381 trijumfom.

“Iskreno, nisam razmišljao o tome previše. Čast mi je što sam oborio još jedan rekord. Svaki put kad igram imam nešto za šta mogu da se borim i to me motiviše”, rekao je Đoković na terenu posle meča.

On je naveo da je perfektno servirao i da je zadovoljan svojom igrom.

“Počeo sam baš dobro, 6:1 – slično dosta meču pre dva dana. Zakomplikovalo se u drugom setu, vratio mi je brejk, imao sam neke šanse na 4:4… Mislim da je fer bilo da drugi set ode u taj-brejk, a taj-brejk perfektan kao i pre dva dana. Perfektno sam servirao i sve u svemu sam zadovoljan”, izjavio je srpski teniser.

Đoković će u osmini finala Mastersa u Majamiju igrati protiv Italijana Lorenca Muzetija.

Obradović pred Albu: Ključna nedelja za nas, navijači su uvek bili i biće uz Partizan

0

Trener košarkaša Partizana Željko Obradović izjavio je pred duplo kolo Evrolige da je ova nedelja ključna za crno-bele u borbi za plej-of i dodao da ekipa mora da reaguje posle poraza od Efesa.

Košarkaši Partizana dočekaće u utorak od 20.45 časova Albu u 31. kolu Evrolige u Beogradskoj areni, a Obradović je istakao da je ovo ključna nedelja za njegov tim.

Жељко Обрадовић

Željko Obradović

“Specifično je zbog načina na koji smo mi odigrali pre četiri dana. Protiv Efesa smo imali izuzetno lošu utakmicu u veoma važnom trenutku. Ubrzo smo imali i meč protiv Mornara, gde smo probali da damo šansu nekim igračima da se oporave i budu spremni za ovu sedmicu, koja je u svakom slučaju ključna”, rekao je Obradović na konferenciji za medije.

Trener Partizana je naveo da je razgovarao sa igračima posle utakmice protiv Efesa kako bi se otkrio razlog loše igre.

“Energetski je bilo veoma loše, volja i želja nisu bile na potrebnom nivou. U trenucima koji su bili najbitniji. Ali, to nije bila samo ta utakmica protiv Efesa, to je bilo protiv Mornara. Ekipa mora da zna da je faul veliko oružje svakog igrača. Ako primaš tri puta zaredom tri poena, a imaš tri faula do bonusa, onda se postavlja pitanje koncentracije, želje i volje. Nažalost, ja kao trener mogu samo da reagujem izmenama, jer sam potrošio drugi tajm-aut. To su te situacije kada igrači moraju da shvate da su oni ti koji na terenu donose odluke i da se prilagode”, izjavio je Obradović.

Istakao je da su procenti šuta veoma bitni u košarci, a da je Partizan protiv Efesa šutirao pet od 30 za tri poena, a pet od 19 protiv Mornara.

“Igrali smo protiv tima koji je poslednji u ABA, ali su nam šutirali u fantastičnom procentu za tri poena. A mi smo nastavili tamo gde smo bili protiv Efesa. Neke moje odluke biće vezane za to”, dodao je Obradović.

Partizan iz kola u kolo ima vatrenu podršku navijača, a Obradović je rekao da oni ne zaslužuju da vide lošu igru njegovog.

“Pre svega znam koliko me poštuju, na koji način me dočekuju svaki put kada izađem. Možda je trenutak da se navijači Partizana sada malo promene. Možda je trenutak i da mene prozivaju, jer je nenormalno kako smo igrali tu utakmicu. Počeću od sebe, da svi razmislimo da li ljudi koji dolaze u Arenu zaslužuju da vide ovakav Partizan. Posle svega što smo dobrog uradili ove godine, dođemo i odigramo onakvu utakmicu protiv Efesa. To je moj apel igračima, samom sebi i navijačima”, rekao je Obradović.

“Oni su uvek tu uz tim, bili su i biće, ali mi, akteri, moramo da odreagujemo, da im pružimo zadovoljstvo. Makar da su nam krvava kolena, da navijači kažu barem su se borili. A ne da izgledamo tako da maltene polovina igrača čeka da se završi utakmica”, naveo je Obradović.

Braun: Jedan poraz ne treba da nas sputa

Košarkaš Partizana i bivši igrač Albe, Sterling Braun istakao je da tim još uvek ima šansu za plej-of.

“Očekujem da izađemo na teren, odigramo borbeno i ostvarimo pobedu. Biće dobra utakmica, Alba igra čvrsto u svakom momentu i za to smo se pripremali. Imam poverenje u sposobnosti našeg tima i verujem da ćemo promeniti stvari koje nisu bile dobre u prethodnom periodu. Jedan poraz ne treba da nas sputa, do kraja su još četiri utakmice i još uvek imamo šansu da uđemo u plej-of”, rekao je Braun.

Partizan se nalazi na 12. mestu na tabeli Evrolige sa 15 pobeda i 15 poraza, a sledeća dva meča će biti ključna u borbi za nokaut fazu.

Alba je na poslednjoj, 18. poziciji sa učinkom 5-25.

Vanredni parlamentarni izbori u Kanadi 28. aprila

0

Novi kanadski premijer Mark Karni (Carney) izjavio je danas da će prevremeni parlamentarni izbori biti održani 28. aprila, usred trgovinskog rata i pojačanih tenzija sa američkim predsednikom Donaldom Trampom (Trump).

„Tražim od Kanađana jak mandat da se suprotstave predsedniku Trampu“, rekao je Karni koji je pre deset dana zamenio premijera Džastina Trudoa (Justin Trudeau).

Karni je rekao da Tramp želi da „slomi“ Kanadu kako bi je pripojio, i dodao da će se tome suprotstaviti.

Tramp „želi da nas slomi kako bi Amerika mogla da nas preuzme. Nećemo dozvoliti da se to dogodi“, rekao je Karni.

Karni (60), koji nije do sada imao političko iskustvo i nikada nije bio poslanik ili ministar, moraće da vodi kampanju dok se zemlja suočava sa Trampovim pretnjama.

Novi kanadski premijer je u svom prvom govoru rekao da njegova zemlje neće biti deo SAD, kao što je Tramp u nekoliko navrata rekao da želi Kanadu kao 51. američku državu.

„Kanađani su zaista zabrinuti, tako da kampanju treba pažljivo pratiti i njome će dominirati jedna tema – odnos sa Amerikancima“, ocenila je nedavno profesorka političkih nauka u Otavi Ženevjev Telije (Genevieve Tellier).

SERBIANNEWS/CANADA

Pesnik Nebojša Vasović dobitnik “Disove nagrade” za 2025. godinu

0
brown pen on top of book beside gray pocket watch

Žiri nagrade je ocenio, između ostalog, da je Vasović “elementarni, iskonski pesnik, da peva kao da prvi put vidi svet, sa onom autentičnom pesničkom začudnošću i naivnošću”, kao i Dis

Pesnik Nebojša Vasović dobitnik "Disove nagrade" za 2025. godinuGetty © vasiliki

Pesnik Nebojša Vasović dobitnik je “Disove nagrade” za 2025. godinu, saopštila je Gradska biblioteka “Vladislav Petković Dis” iz Čačka.

Žiri nagrade je ocenio, između ostalog, da je Vasović “elementarni, iskonski pesnik, da peva kao da prvi put vidi svet, sa onom autentičnom pesničkom začudnošću i naivnošću”, kao i Dis (1880-1917).

“Zar nije paradoks i Vasovićevo oružje kojim se dosledno bori (ne samo u poeziji) protiv književnosti, koja ume da bude i starmala i preozbiljna i odviše patetična, jednom rečju: slaba”, stoji u odluci.

Žiri su činili pored predsednika Milivoja Nenina, Miroslav Maksimović i Aleksandar Kostadinović.

Kraljevčanin Vasović je diplomirao na Filološkom fakultetu na Grupi za jugoslovenske književnosti sa opštom književnošću, u Beogradu je radio kao pisac, urednik, književni kritičar, a od 1988. godine živi u Torontu.

Autor je više desetina knjiga poezije, eseja, kritika i dnevnika, njegova poezija je zastupljena u mnogim antologijama, a prevođena je na španski, engleski, francuski, švedski, poljski, rumunski, mađarski, slovački, slovenački, makedonski i turski jezik.

Zujanje u ušima – kako hrana može pomoći kod ovog napornog stanja

0
woman in white shirt standing near wall

Iako mu nema leka, uvođenje određenih promena u ishrani moglo bi pomoći u smanjenju rizika od razvoja tinitusa – napornog stanja poznatog po tome što izaziva uporno zujanje u ušima bez spoljašnjeg izvora zvuka.

Zujanje u ušima - kako hrana može pomoći kod ovog napornog stanja© kroshka__nastya/freepik

Ukoliko se neko bori sa stalnim zujanjem u ušima, tinitusom, dobro zna koliko to stanje može da bude iscrpljujuće. Često izaziva poremećaje spavanja, poteškoće u komunikaciji i probleme sa koncentracijom, a sve zajedno može da bude glavni izvor velikog emocionalnog stresa.

Osobe koje pate od tinitusa su pod povećanim rizikom od anksioznosti i depresije, govore brojna istraživanja. Tačan uzrok je nejasan, leka nema, a stanje je često povezano sa gubitkom sluha, oštećenjem unutrašnjeg uha, izlaganjem glasnoj buci ili određenim lekovima i raznim zdravstvenim stanjima.

Neravnoteža u ishrani može igrati ulogu u razvoju tinitusa

Nizak nivo vitamina B2, B3, vode i proteina povezan je sa tinitusom, govore naučne analize. U nastojanju da bolje razumeju vezu između ishrane i tinitusa, istraživači u Kini analizirali su prethodne studije koje su uključivale preko 300.000 učesnika, prenosi Njujork post.

Kombinovani nalazi govore da bi konzumiranje više voća, dijetetskih vlakana, mlečnih proizvoda i kofeina moglo da pruži izvesne prednosti.

Zanimljivo je da su istraživači otkrili da nema veze između tinitusa i drugih analiziranih faktora u ishrani, kao što su povrće, ugljeni hidrati, proteini, masti ili šećer.

Istraživači su naglasili da je uticaj kofeina i dalje predmet debate. Dok neki smatraju da on može ublažiti tinitus zbog svojih efekata na anksioznost, drugi tvrde da može pogoršati simptome zbog uticaja na nesanicu. Autori studije upozoravaju da su njihovi nalazi ograničeni, jer su zasnovani uglavnom na opservacionim studijama, što znači da se ne mogu donositi direktni zaključci o uzročno-posledičnoj vezi.

Zašto se navedena hrana pozitivno odražava na tinitus

Naučnici su pretpostavili da bi ova hrana mogla pomoći u zaštiti od tinitusa zahvaljujući svojim pozitivnim efektima na krvne sudove i nerve, kao i zbog antiinflamatornih i antioksidativnih svojstava. Sugerisali da prednosti vlakana proizilaze iz njihovog uticaja na sposobnost tela da reaguje na insulin. Takođe, prethodne studije otkrivaju da visoki nivoi hormona mogu poremetiti unutrašnje uho, što potencijalno dovodi do gubitka sluha, tinitusa i drugih problema.

U susret godišnjici NATO agresije: Kakva je bila uloga Veslija Klarka, Havijera Solane i Olbrajtove

0

Tokom 11 sedmica NATO agresije ubijen je 1.031 pripadnik Vojske i policije, a poginulo oko 2.500 civila, među njima 89 dece

U susret godišnjici NATO agresije: Kakva je bila uloga Veslija Klarka, Havijera Solane i OlbrajtoveGetty © Antoine Serra

Agresija NATO alijanse na Srbiju, odnosno tadašnju SR Jugoslaviju, počela je 24. marta 1999. godine u večernjim satima, bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, tokom 78 dana agresije ubijen je 1.031 pripadnik Vojske i policije, a poginulo oko 2.500 civila, među njima 89 dece. Ranjeno je oko 6.000 civila, od toga 2.700 dece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo.

Kako je svetskoj javnosti predstavljeno, razlog agresije bila je situacija na Kosovu i Metohiji, odnosno teška humanitarna kriza na tom prostoru, a naredbu za napad dao je Havijer Solana, tada generalni sekretar NATO, generalu SAD Vesliju Klarku.

Kao izgovor za agresiju NATO iskorišćeni su događaji u Račku, 15. januara, a onda i neuspeh navodnih pregovora vođenih u Rambujeu i Parizu. Pošto je Skupština Srbije potvrdila da ne prihvata odluku o stranim trupama na svojoj teritoriji, uz predlog da Ujedinjene nacije nadgledaju mirovno rešenje na Kosovu i Metohiji, NATO je započeo vazdušne udare.

A šta se stvarno desilo? Na KiM se dogodila serija terorističkih akata koje je počinila takozvana OVK, kako protiv snaga bezbednosti Srbije i SRJ, najviše policije, tako i protiv brojnih civila, ne samo Srba nego i Albanaca, objekata infastrukture, srpskih svetinja takođe.

Prema prvom saopštenju Generalštaba Vojske Jugoslavije, 24. marta oko 20.45, u prvom naletu gađano je više od 20 objekata. Prvi projektili pali su na kasarnu u Prokuplju u 19.53. Sledio je napad na Prištinu, Kuršumliju, Batajnicu, Straževicu. NATO je započeo bombardovanje sa brodova u Jadranu, kao i iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji.

Tokom 11 sedmica agresije gotovo da nema grada u Srbiji koji se nije našao na meti. Operacija je nazvana “Milosrdni anđeo”. NATO je izvršio 2.300 udara i bacio 22.000 tona projektila, među kojima 37.000 zabranjenih kasetnih bombi i onih punjenih obogaćenim uranijumom.

Athanasios Gioumpasis

Po nalazima odgovarajućih službi Srbije, do 10. juna zabeleženo je 18.168 avio preleta. Po NATO izvorima, naleta je bilo 38.004, od toga 10.484 vatrenih dejstva, dok su ostalo bila izviđanja, avaksi i slično. U dejstvima je na početku učestvovalo dnevno oko 70 borbenih aviona, da bi docnije taj broj bio i oko 400 svakodnevno.

Osim napada sa brodova u Jadranu, kao i iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, operacije su izvršavane i iz baza u zemljama Zapadne Evrope i iz SAD.

Razorena zemlja

Uništen je veliki deo infrastrukture u zemlji, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri. Sve zajedno, procenjuje se, oko 50 odsto proizvodnih kapaciteta Srbije.

Razoreno je ili oštećeno oko 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje. Bombardovane su rafinerije u Pančevu i Novom Sadu, što je imalo i nesagledive ekološke posledice. NATO je upotrebio, navodno prvi put, takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema. Razorena je ambasada Kine u Beogradu 7. maja 1999.

Zgrada RTS u Beogradu uništena je 23. aprila. Poginulo je 16 osoba i isto toliko ranjeno. Zgrada Televizije Novi Sad razorena je 3. maja 1999, na Međunarodni dan slobode medija. O materijalnoj šteti koja je naneta tokom NATO agresije izneti su različiti podaci. Tadašnje vlasti u Beogradu procenile su štetu na približno stotinu milijardi dolara, a grupa ekonomista G17 procenila je štetu na 29,6 milijardi ondašnjih dolara.

NATO je negirao da je imao gubitaka, a iz Beograda su dolazile tvrdnje da je oboreno više desetina letelica. Ruska agencija APN objavila je da je NATO izgubio više od 400 vojnika i preko 60 letelica, dok je američki predsednik Bil Klinton naveo u govoru 10. juna 1999. da NATO nije imao žrtava.

Georges MERILLON / Getty

U Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu čuvaju se ostaci srušenih aviona F-117, F-16, bespilotnih letelica, krstarećih projektila. Letelica F 117, takozvani “nevidljivi” prethodno simbol superiornosti američke tehnologije, završila je u njivi u ataru sremskog sela Buđanovaci.

Vojnom agresijom na Srbiju, navodno zbog situacije na KiM, prećeno je gotovo deceniju ranije, zapravo od samog početka krize na prostoru bivše Jugoslavije, a aktivno je pripremana tokom 1998.

U knjizi “Moderno ratovanje” Vesli Klark nije krio da je, kako se izrazio, planiranje agresije NATO protiv SRJ “sredinom juna 1998. uveliko bilo u toku”.

Sporazum sa Holbrukom

Odluku o usvajanju naredbe za aktiviranje snaga Savet NATO doneo je 12. oktobra 1998.
Sutradan, Slobodan Milošević potpisuje sporazum sa Ričardom Holbrukom. Predviđeno je smanjenje broja pripadnika Vojske Jugoslavije na prostoru Kosova i Metohije na broj s početka 1998. Dogovoreno je takođe da posmatrači OEBS nadgledaju mirovni proces na KiM. Određeno je pritom da ne može biti odgovornosti nikoga za krivična dela u vezi sa događanjima na KiM.

Nezavisno od sporazuma, po sastanku Saveta NATO 30. januara 1999, zvanično je objavljeno da je NATO spreman da pokrene udare protiv SRJ. Samoj agresiji prethodilo je dodatno raspoređivanje NATO trupa u Albaniji i Makedoniji. Potom su inscenirani takozvani pregovori u Rambujeu i Parizu od 6. februara do 19. marta. Delegacija SRJ konačni ponuđeni tekst nije potpisala.

Usledio je još jedan teatralni dolazak Ričarda Holbruka u Beograd 22. marta na razgovor sa Slobodanom Miloševićem, kao manifestacija navodnih dobrih namera za međunarodnu javnost. Ni sama Medlin Olbrajt, glavni arhitekta vojne agresije na Srbiju, nije krila da je stepen zahteva upućivanih Beogradu sve vreme rastao, do nivoa koji je bilo nemoguće prihvatiti.

Anadolu / / Getty

Po Vladislavu Jovanoviću, najave bombardovanja postojale su desetak godina unazad, još od vremena kada je Bob Dol u Prištini obećao nezavisnost. Bil Klinton, ondašnji predsednik SAD, delegaciji američkih Srba i sam je naknadno izjavio, da ono što je zahtevano od Miloševića ni on ne bi potpisao. Slično se izrazio i Henri Kisindžer.

Bez dileme, agresija 19 članica NATO na Srbiju odnosno SRJ, dogodila se sa ciljem otimanja Kosova i Metohije od Srbije i bila je to vazdušna podrška terorističkoj OVK, koja je do tada već počinila nebrojene zločine. Bil Klinton, tadašnji predsednik SAD, iste večeri je govorio o potrebi “zastrašivanja Srbije i Jugoslavije” i “uništenju vojnih kapaciteta Srbije”, da se ne bi, kako je rekao “preduzimale akcije protiv kosovskih Albanaca”.

Toni Bler, premijer Britanije, izjavio je da je agresija NATO-a preduzeta jer je to tražio “narod Kosova” pod čim je on, kako je otvoreno rekao, podrazumevao Albance.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju objavio je 27. maja 1999. u jeku agresije na SRJ, optužnicu i izdao naloge za hapšenje Slobodana Miloševića, Milana Milutinovića, Nikole Šainovića, Dragoljuba Ojdanića i Vlajka Stojiljkovića, zbog navodnih zločina na Kosovu.

Do obustave agresije NATO došlo je posle potpisivanja Vojno-tehničkog sporazuma kod Kumanova 9. juna 1999. Tri dana po potpisivanju Vojno-tehničkog sporazuma kod Kumanova 9. juna 1999. započelo je povlačenje snaga Srbije odnosno SRJ sa Kosova i Metohije. Sporazum je odredio uspostavljanje misije Ujedinjenih nacija, UNMIK.

Havijer Solana, tadašnji generalni sekretar NATO-a 10. juna 1999. izdao je naredbu o prekidu bombardovanja.

Poslednji projektili pali su 10. juna u rejonu sela Kololeč, kod Kosovske Kamenice, u 13.30, i na kasarnu u Uroševcu oko 19.35. Bio je to 79. dan NATO agresije na Srbiju, odnosno SRJ. Savet bezbednosti OUN je tada usvojio Rezoluciju 1244. U sastavu misije KFOR na Kosovo i Metohiju je upućeno 37.200 vojnika.

Vrhunac čitavog procesa bilo je jednostrano proglašenje nezavisnosti “Kosova” 17. februara 2008, koje su priznale zemlje koje su učestvovale u agresiji na Srbiju 1999. godine.

Đoković protiv Karabeljija nastavlja misiju u Majamiju

0

Najbolji srpski teniser Novak Đoković igra u Majamiju protiv Argentinca Kamila Uga Karabeljija. Meč počinje oko 20.00 a tok meča i kretanje rezultata možete pratiti na našem portalu

Đoković protiv Karabeljija nastavlja misiju u MajamijuGetty © Leonardo Fernandez

Meč srpskog i argentinskog tenisera postavljen je kao treći na centralnom terenu.

Program počinje od 17 sati po srednjoevropskom vremenu, kada na teren izlaze Eliz Mertens i Iga Švjontek, a potom i Stefanos Cicipas i Sebastijan Korda.

Srpski teniser će je bio slobodan u prvom kolu, a potom je pobedio Rinkija Hidžikatu (6:0, 7:6).

Duel u trećem kolu biće prvi međusobni meč Novaka i Uga Karabeljija, trenutno 65. na ATP listi.

Karabelji je prethodno eliminisao Amerikance Holta i Mikelsena, a upisao je pobede i u dva meča kvalifikacija.

Vreme je za rasplet, Srbija na svom terenu protiv Austrije

0

Fudbalska reprezentacija Srbije dočekuje Austriju u revanšu baraža za opstanak u A Ligi nacija. Utakmica se igra na stadionu “Rajko Mitić” od 18.00, a tok meča i kretanje rezultata možete pratiti na našem portalu

Vreme je za rasplet, Srbija na svom terenu protiv AustrijeGetty © Branislav Racko / GocherImagery/Future Publishing

“Orlovi” igraju odlučujući meč na svom terenu, a nakon remija u Beču (1:1), sve je potpuno otvoreno.

“Ovo je nastavak onoga od pre par dana. U tom duhu se i spremamo i znamo važnost revanša. Imamo dobar rezultat iz Beča. Da smo prvo poluvreme igrali dobro tamo, nismo. Tako ne sme da se igra. Drugo poluvreme je bilo bolje. Potrebno je da dominiramo u posedu lopte i stvaramo šanse. Krećemo od nule, kao i Austrija. Jedina razlika je ta što smo mi domaćini, a oni gosti. Poštujem tim Austrije, dobar je. Moramo da budemo oprezni kako bismo izbegli iznenađenje”, rekao je selektor Srbije Dragan Stojković Piksi na konferenciji za medije.

Selektor je najavio i velike promene u sastavu ekipe, jer se četvorica igrača vraćaju iz suspenzije – Strahinja Pavlović, Nikola Milenković, Andrija Živković i Aleksa Terzić, dok će zbog povrede najverovatnije van takmičarske ekipe ostati Saša Zdjelar.

“Sastav će sigurno biti izmenjen u odnosu na prvu utakmicu. Imamo četiri igrača koji se vraćaju posle suspenzije. Imamo vremena da razmislimo u kojoj ćemo formaciji i sa kakvom idejom izaći na teren”, dodao je Stojković i najavio da će golman Predrag Rajković ostati kapiten ispred povratnika u tim Nikole Milenkovića.

Na kraju je selektor imao poruku i za navijače Srbije.

“Podrška je uvek važna, pozivam sve da dođu na naš najveći stadion. Igračima je potrebna podrška, gde god da igramo van Srbije ljudi su uz svoju reprezentaciju i navijaju. Utakmica je jako važna, a opet nismo ni u minusu, ni u plusu. Trud u Beču i odnos, borbenost, zalaganje, mislim da su to dobre poruke ljudima da dođu na stadion. Da pozdrave taj odnos prema igri za dres Srbije”, zaključio je Stojković.

 Utakmica se igra na stadionu “Rajko Mitić” od 18 sati, a tok meča i kretanje rezultata možete pratiti na našem portalu.

Topićeva posle četvrtog mesta: Dodatni motiv da radim još jače

0

Angelina Topić kaže da joj je žao što nije uspela da osvoji medalju na Svetskom dvoranskom prvenstvu u kineskom Nanđingu

Topićeva posle četvrtog mesta: Dodatni motiv da radim još jačeGetty © Cameron Spencer

Topićeva je osvojila četvrto mesto u disciplini skok uvis na SP sa preskočenih 1,95 metara.

“Bila je to teška i neizvesna borba. Preskočena visina od 1,95m je dobar rezultat, ali žao mi je što nisam uspela da dođem do medalje. Ipak, ovo je veliko iskustvo i dodatni motiv da nastavim da radim još jače”, izjavila je Topić posle finala, preneo je Srpski atletski savez.

Zlatnu medalju osvojila je Australijanka Nikola Olislagers sa preskočenih 1,97 metara, dok je srebro pripalo njenoj sunarodnici Elinor Paterson (1,97m).

Bronzanu medalju osvojila je Ukrajinka Jaroslava Mahučih, koja je iz prvog pokušaja preskočila 1,95m.

‘Maksimalni učinak’: Kineske carine na repicu šamaraju proizvođače u najgorem mogućem trenutku

0

Proizvođači u Saskatchewanu su frustrirani dok gledaju kako cena njihovog teškog rada propada zbog trgovinskog rata na dva fronta.

Kineske carine od 100 posto na određene kanadske proizvode od repice, zvanično su na snazi, samo nekoliko sedmica pre nego što farmeri počinju saditi usev.

Kao rezultat neizvesnosti, cena repice je u padu. Sada je u padu za oko 2 dolara za busel ( 30 kg ).

Clinton Monchuk je poljoprivrednik u četvrtoj generaciji. Njegova porodica je obrađivala zemlju u blizini Lanigana, Sask., poslednjih 120 godina.

Već se suočavao s carinama, ali ništa slično sa kineskim carinama od 100 posto na kanadsko ulje od kanole, sačmu od kanole i grašak pored nadolazećih američkih carina od 25 posto na svu kanadsku robu.

“To je kao da dobiješ dva udarca u leđa,” rekao je.

“Niko neće izaći iz ovog bezbolno.”

Monchuk menja kulturu svake četiri ili pet godina. Na osnovu njegove rotacije za ovu godinu, farmer će izgubiti 100.000 dolara samo na repici.

„Kada se dodaju sve ostale robe koje utiču na cene, mi smo prilično blizu četvrt miliona dolara gubitka“, procijenio je Monchuk.

Kanada je prošle godine u Kinu izvezla proizvode od repice u vrednosti oko 5 milijardi dolara. Smanjenje izvoza od 20 posto dovelo bi do toga da industrija – pretežno zapadna Kanada – ove godine izgubi milijardu dolara.

„Poljoprivrednici će osetiti pritisak“, rekao je Stuart Smyth, profesor poljoprivrede i ekonomije resursa na Univerzitetu Saskatchewan.

“Možda će morati da se oslone na kreditne linije kako bi osigurali da imaju adekvatan novčani tok. Izazov je da idemo u neverovatno skupa tri meseca.”

Proizvođači ulažu hiljade dolara po hektaru u seme, đubrivo, seme, gorivo i opremu samo da bi zasadili svoje useve u proleće.

“Kinezi su namerno tempirali ovo kako bi imali maksimalan uticaj na kanadsku poljoprivredu”, rekao je Smyth.

Saskatchewan proizvodi više od polovine repice u zemlji. Alberta i Manitoba su druga dva velika uzgajivača.

Lideri u prerijama zatražili su hitnu akciju Ottawe za rešavanje kineskih carina.

Savezna vlada je rekla da planira podržati poljoprivrednike, ali nije najavila nikakve konkretne mere.

“Fokusirani smo na osiguravanje podrške kako bismo bili sigurni da imamo mehanizme za pogođene proizvođače”, rekao je savezni ministar poljoprivrede Kody Blois novinarima u sredu u Ottawi.

Monchuk smatra da je neizvesnost s kojom se suočavaju proizvođači nepotrebna.

“Žalosno je što mi kao poljoprivrednici u ovoj situaciji i moramo osetiti posljedice,” rekao je Monchuk.

“Osećam da se to 100 posto može sprečiti.”

SERBIANNEWS/CANADA