12.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 221

Povređeno 48 pripadnika policije i 22 građana, privedeno 77 osoba, zadržano 38

0
IZVOR: POLITIKA

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je tokom sinoćnjih sukoba povređeno 48 pripadnika policije, 22 građana i da je privedeno 77 osoba od kojih je zadržano 38.

Dačić je, tokom obraćanja javnosti zajedno sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, naveo da je povređeno 38 pripadnika Žandarmerije, dva pripadnika brigade, sedam policijskih službenika interventnih jedinica policije i jedan policijski službenik angažovan na operativnom obezbeđenju.

“Jedan pripadnik je zadobio teške telesne povrede, reč je o povredi glave, prelomu jagodične kosti, do koje je došlo najverovatnije od kamena ili kocke koja je bačena na policiju”, kazao je Dačić.

Kako je dodao, veliki deo zaštitne opreme je uništen ili oštećen, 67 šlemova, oko 50 štitnika, 75 štitova, tri službena vozila itd.

“Sa neprijavljenog javnog okupljanja dovedeno je 77 lica, od toga je jedno lice maloletno. Zadržano je 38 lica, protiv 35 lica biće podnete krivične prijave, a zahtev za pokretanje prekršajnog postupka biće podnet protiv 26 lica”, naveo je ministar unutrašnjih poslova.

Prema podacima iz medicinskih ustanova, kako je rekao Dačić, zdravstvenim ustanovama se javilo 22 građana radi ukazivanja lekarske pomoći.

Od njih su dva lica dobila teške telesne povrede, kazao je Dačić i dodao da je jedna osoba od teže povređenih zadržana, a druga je dobila prelom zgloba leve ruke i puštena je na kućno lečenje.

“Za 16 lica su konstatovane lake telesne povrede, a za ostala lica je konstatovano da nema povreda”, rekao je Dačić.

Kako je naveo ministar unutrašnjih poslova, na neprijavljenom skupu na Slaviji i skupu u pokretu bilo je, prema policijskoj proceni, oko 36.000 učesnika.

Narušavanje javnog reda i mira počelo je, kako je naveo, kako je najavljivano, posle 21 sat, kada su i zvanično dali zeleno svetlo za sve okupljene grupe da mogu da rade po sopstvenoj proceni šta misle da bi trebalo.

Do sukoba je došlo u 21.42 časa na uglu Kneza Miloša i Krunske, kada je grupa osoba, posle povlačenja redara studentskog protesta, napala policijske službenike.

“Nakon više upozorenja da prestanu sa napadom na policijske službenike i narušavanjem javnog reda i mira, došlo je do povređivanja policijskih službenika koji su se nalazili u kordonu i policija je bila prinuđena da pristupi odbijanju napada i uspostavljanju narušenog javnog reda i mira”, istakao je Dačić.

Srpski rvač Sebastijan Nađ osvojio bronzanu medalju na međunarodnom turniru u Turskoj

0

Srpski reprezentativac u rvanju grčko-rimskim stilom Sebastijan Nađ osvojio je bronzanu medalju na izuzetno jakom međunarodnom turniru u Turskoj, pod nazivom “Jašar Dogu, Vehbi Emre i Hamit Kaplan”.

Turnir koji ima izuzetno dugu tradiciju održava se u Kodžaeliju uz učešće 15 reprezentacija, a naziv je dobio po trojici slavnih turskih rvača.

Nađ je u kategoriji do 67 kilograma zasluženo stigao do odličja. U prvom meču je bio ubedljiv protiv Albanca Zanelija sa 9:0. Potom je eliminisao i aktuelnog prvaka Evrope Kemala Kamala iz Turske, koji je pri vođstvu našeg takmičara od 3:1, samo minut pre kraja, predao meč.

Nađ je zatim izgubio u polufinalu od Turčina Firata, nekadašnjeg evropskog šampiona, sa 3:1, da bi u odlučujućem meču za bronzu savladao još jednog turskog predstavnika Sarijara, koji je osvajač srebra i bronze na šampionatima Starog kontinenta u konkurenciji mlađih seniora do 23 godine.

Srbiju je na ovom prestižnom takmičenju predstavljao i Aleksa Ilić, takođe u grčko-rimskom stilu, i to u kategoriji do 77 kilograma, ali je on, nažalost, nesrećno poražen već u prvom kolu.

Srpsku delegaciju na turniru u Kodžaeliju predvodio je predsednik Stručnog saveta Rvačkog saveza Srbije Davor Štefanek.

“Izuzetno kvalitetan turnir, pogotovo za ovu fazu priprema za Svetsko prvenstvo. Evidentno je da su naši reprezentativci izvanredno odradili bazične pripreme na Kopaoniku i na tome bih zaista čestitao prvom treneru naše reprezentacije Vojislavu Trajkoviću. Pohvale zaslužuje i Sebastijan Nađ, koji je prikazao zavidnu formu, ali i veliku borbenost”, rekao je Štefanek.

Nekadašnji zlatni olimpijac otkrio je i koje su naredne akcije srpskih rvača.

“Nastavak priprema trebalo je da odradimo u Iranu sa domaćom selekcijom, ali, nažalost, zbog celokupne situacije u toj zemlji u tome smo sprečeni. Promenili smo plan i putovaćemo u Litvaniju gde će biti još desetak vrlo kvalitetnih selekcija, što će nam omogućiti kvalitetan sparing. Od 19. jula u punom sastavu učestvovaćemo na renking turniru u Budimpešti, a onda je planiran nastavak rada u Olimpijskom trening centru u glavnom gradu Mađarske”, naveo je Štefanek.

Posebno je istakao da je Rvački savez Srbije još jednom obezbedio vrhunske uslove za rad i na tome uputio veliku zahvalnost prvom čoveku srpskog rvanja Damiru Šabiću.

“Naši rvači dobijaju zaista sve što im je potrebno kako bi se na najbolji mogući način pripremili za Svetsko prvenstvo, koje se polovinom septembra održava u Zagrebu. Međutim, kao što sam to već nekoliko puta isticao, naš glavni cilj su Olimpijske igre u Los Anđelesu 2028. godine. Sve ovo što prethodi su usputne stanice i priprema za, nadamo se, barem jednu olimpijsku medalju. Naravno da na svakom velikom takmičenju želimo i nadamo se nekom od odličja. Sa tim ciljem ćemo ići i na planetarni šampionat u Hrvatsku. Jako je važno da zadržimo kontinuitet osvajanja medalja na svetskim i evropskim šampionatima, ali medalja sa najveće svetske smotre sporta u Los Anđelesu je prioritet”, zaključio je Štefanek.

Džajić: Na dobrom smo putu

0
UEFA izvlačenje za LIGU UEFA

Kongres Uefe u Beogradu bio je ne samo organizaciona već i prekretnica u reputaciji za FSS. – Usvojene izmene i dopune statuta, godišnji izveštaj…

Србија враћена на највећу позорницу европског фудбала: Драган Џајић (Фото Бета/М. Метлаш)

Redovna sednica Skupštine Fudbalskog saveza Srbije (FSS) održana je u Sportskom centru FSS u Staroj Pazovi. Sednicu je prigodnim govorom otvorio predsednik FSS Dragan Džajić. Sednicom je predsedavao generalni sekretar FSS Branko Radujko.

„Iza nas je godina u kojoj smo Srbiju vratili na najveću pozornicu evropskog fudbala posle skoro dve i po decenije. Naša A reprezentacija, predvođena selektorom Draganom Stojkovićem, ušla je u društvo najboljih, a u periodu koji je ispred nas očekujemo da nas obraduje dobrim rezultatima i na narednim velikim takmičenjima. Zahvaljujem se igračima, stručnom štabu i svim zaposlenima u Savezu na požrtvovanosti, radu i posvećenosti. Biti deo dva velika takmičenja zaredom i ostati u elitnom rangu Lige nacija, nije samo statistički podatak, već dokaz da smo na pravom putu. Putu koji vodi ka Svetskom prvenstvu 2026. godine”, izjavio je Džajić, preneo je FSS.

On je podsetio na uspeh ženske reprezentacije Srbije, koja se po prvi put u istoriji plasirala u elitni rang Uefa Lige nacija.

„To nije samo veliki korak za ženski fudbal u Srbiji, već i snažan podsticaj svim devojčicama i devojkama koje sanjaju da jednog dana nose dres sa državnim grbom. Naša misija nije samo da gradimo rezultate – već i temelje fudbalske Srbije. Infrastruktura, nova energija u mlađim kategorijama, organizacija važnih Uefa događaja, kao i nagrade koje dodeljujemo najboljima – sve je to deo vizije budućnosti srpskog fudbala. Verujemo u naše igrače, selektore, ali pre svega u naš narod koji prati, bodri i živi za fudbal”, naveo je predsednik FSS.

Džajić je istakao da je za FSS bila velika čast da bude domaćin Kongresa Uefa u Beogradu.

„Taj događaj je bio ne samo organizaciona već i prekretnica u reputaciji za FSS. Pohvale koje smo dobili od predsednika Uefa Aleksandera Čeferina i svih uvaženih zvanica iz evropskih i svetskih federacija potvrđuju da smo opravdali ukazano poverenje i pokazali se kao pravi domaćini. To je rezultat timskog rada i pokazatelj da Srbija može i ume da stoji rame uz rame sa najboljim savezima na kontinentu”, rekao je Džajić.

Džajić je naglasio i da je ponosan na dodelu organizacije Evropskog prvenstva za mlade 2027. godine.

„To je priznanje ne samo našoj organizaciji, već celoj Srbiji. Uveren sam da ćemo biti dostojni domaćini jednog od najvažnijih turnira u dosadašnjoj istoriji srpskog fudbala. Posebnu pažnju moramo obratiti na rad sa mlađim kategorijama i iskreno se nadam da će rezultati mlađih reprezentativnih selekcija biti znatno bolji nego do sada. Zahvaljujem se i svima koji su podržali infrastrukturne projekte – izgradnju Nacionalnog stadiona, novih terena i moderne administrativne zgrade – jer to nisu samo zgrade, već temelj budućnosti za generacije koje dolaze”, rekao je Džajić.

On je na kraju istakao da Srbija ima fudbalsku dušu.

„Drage kolege, fudbalski radnici, navijači i prijatelji, samo zajedno, samo složni – možemo sve. Nastavimo da sanjamo velike snove, ali i da ih pretvaramo u stvarnost. Srbija ima fudbalsku dušu. Hajde da je i dalje čuvamo, gradimo i uzdižemo. Hvala vam na poverenju. Živela Srbija i živeo srpski fudbal”, rekao je Džajić.

Sednici Skupštine FSS prisustvovali su gosti iz Uefe i Fife, Džordž Kumas, Ilija Kitić i Marko Feri.

„Ovde sam da ponovo izrazim posvećenost, zajedno sa FS Srbije, sledećem: stvarati nove fudbalske prilike širom zemlje, omogućiti da što više dece, dečaka i devojčica, igra fudbal u najboljim uslovima, podržati savez u primeni njegove strateške vizije. To je ono što mi pokušavamo da uradimo sa programom Fifa Forvard, najvećim sportskim razvojnim programom na svetu, koji je već ispratio FSS u kupovini novog sedišta saveza, doprinoseći sa više od 7.058.000 američkih dolara, omogućavajući savezu da raste i da se razvija”, rekao je Feri.

On je podsetio da je Beograd bio domaćin Kongresa Uefa.

„Ovde u Beogradu, pre skoro tri meseca, bili ste domaćin Kongresa Uefa, pokazavši da vaša zemlja može da bude središte evropskog fudbala, i institucionalno, a i kao domaćin međunarodnih fudbalskih dešavanja. S tim u vezi, budite ponosni i na vaše domaćinstvo Evropskog prvenstva za igrače do 21 godine, zajedno s Albanijom 2027. godine, što takođe predstavlja jak simbol zajedništva. I to je ono što Fifa suštinski misli: fudbal ujedinjuje svet”, dodao je Feri.

On je naveo da se Srbija istakla i sjajnim sportskim rezultatima.

„Ohrabrujuća kampanja za Euro 2024, osigurano mesto u diviziji A u Ligi nacija i dva uzastopna učešća u finalnim fazama Svetskog prvenstva, 2018. i 2022. Povrh svega toga, srpska reprezentacija može da se pohvali igračima svetske klase, između ostalih, onima poput Dušana Vlahovića, Aleksandra Mitrovića, ili pak Đorđa Petrovića! Dozvolite mi da vam poželim sve najbolje u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2026, gde svedočimo ohrabrujućem početku u prilično konkurentnoj grupi jakih zemalja”, rekao je Feri.

Predstavnik Uefa Ilija Kitić izjavio je da srpski fudbal doživljava uspon.

„Posle 24 godine bili ste učesnici EP, najbolja reprezentacija izborila je i ostanak u elitnog grupi Lige nacija, kao jedna od četiri reprezentacija koja u prethodnom ciklusu ušla u najjaču diviziju, a Crvena zvezda je gotovo redovni učesnik Lige šampiona. Srbija ima preko 30 igrača u pet najjačih evropskih liga i kao zemlja puna je fudbalskih talenata. Učinili ste velike stvari po pitanju promene sistema takmičenja u dva profesionalna ranga, kao i u mlađim kategorijama FSS. Odnosi između vašeg saveza i Uefe i Fife s druge strane temelje se na velikom poštovanju i razumevanju, tako je bilo, tako će biti i ja vam želim da nastavite sa dobrim radom”, rekao je Kitić.

Delegati skupštine su usvojili izmene i dopune Statuta FSS. Na sednici je usvojen i godišnji Izveštaj o radu FSS između dve skupštine. Članovima skupštine predočen je video izveštaj i specijalno izrađena brošura sa svim detaljima.

„Hvala svima u fudbalskom sistemu na predanom radu, stvari su mnogo bolje nego što izgledaju i sada sa nestrpljenjem čekamo učešće naših klubova na evropskoj sceni u novoj sezoni. Radujemo se što su tu i neki novi klubovi, Novi Pazar prvi put, zatim ponovo Radnički iz Kragujevca. Verujemo i nadamo se da će Partizan pronaći sebe u novom ciklusu kvalifikacija, da će Crvena zvezda ponovo imati uspeha i izboriti plasman u grupnu fazu LŠ”, izjavio je Radujko i nastavio:

„Najbolja reprezentacija je bila učesnik EP posle 24 godine, imala je uspeha i u Ligi nacija gde smo jedina od četiri nove selekcije koja je uspela da opstane u društvu najboljih. Srbija je jedina selekcija koja je ostala neporažena u meču sa aktuelnim šampionom Evrope. Uspešno smo započeli i nove kvalifikacije za prvenstvo sveta, znamo svi šta želimo.”

Radujko je potom pohvalio žensku reprezentaciju Srbije.

„Velike pohvale i poštovanje za naše dame, stručni štab, sve igračice, ljude koji brinu o reprezentativnim selekcijama. Ostvarile su ogroman, neverovatan uspeh, izborile plasman u najjaču diviziju Lige nacija i Srbija je sada jedna od retkih zemalja u Evropi koja ima i mušku i žensku selekciju u elitnoj grupi evropskog fudbala. Istakao bih i mlađe kategorije, u svim uzrastima smo u prošlim kvalifikacijama bili među 16 evropskih selekcija, kadeti su dogurali i do polufinala na EP koje se održavalo na Kipru”, istakao je Radujko.

On je podsetio da će stranac biti predsednik Sudijske komisije FSS.

„Hvala svima još jednom, svima koji su se trudili da budu deo rešenja, a ne problema, koji su rečima i delima činili i čine da srpski fudbal bude bolji. Da dođemo do zajedničkih odluka, kao one o formatu takmičenja, koje će biti od koristi za srpski fudbal i njegovu budućnost. Dobićemo i prvog inostranog predsednika Sudijske komisije, a lično smatram da je i Super i Prva liga Srbije nešto mnogo čestitije nego što je to u nekim trenucima možda izgledalo. Fudbalski savez je, na kraju moram sve da vas obavestim, dobio nove rukovodioce sektora unutar sistema, ljude od znanja i integriteta”, rekao je Radujko.

FSS je naveo da je godišnji izveštaj usvojen sa samo jednim glasom protiv, kao i uglavnom sve ostale tačke, osim Izveštaja o finansijskom poslovanju koji je usvojen jednoglasno.

Sutra počinje Vimbldon i Đoković kreće u pohod na 25. grend slem titulu

0
Novak Djokovic

Na terenima Ol Ingland kluba u Londonu sutra počinje najstariji i najprestižniji teniski turnir na svetu, Vimbldon.

Treći Grend slem u sezoni je jedini veliki teniski turnir, koji se igra na travi. Prvi Vimbldon je odigran 1877. godine.

Najbolji srpski teniser Novak Đoković će ove godine po 20. put učestvovati na Vimbldonu. Srpski teniser će u Londonu pokušati da stigne do 25. grend slem trofeja u karijeri.

Đoković je Vimbldon osvajao sedam puta i to 2011, 2014, 2015, 2018, 2019, 2021. i 2022. godine. Srpski teniser će u Londonu ujedno imati priliku da osvoji 101. ATP trofej u karijeri.

Đoković će u prvom kolu u utorak igrati protiv 40. tenisera sveta Francuza Aleksandra Milera. Pobednik ovog meča sastaće se u drugom kolu sa boljim iz duela između Britanaca Danijela Evansa i Džeja Klarka.

Srbiju će u muškoj singlu predstavljati još Dušan Lajović, Laslo Đere, Hamad Međedović i Miomir Kecmanović. Rival Lajoviću sutra od 15.30 časova u prvom kolu biće Britanac Bili Haris. Đere će takođe sutra oko 15.30 sati u prvom kolu igrati protiv Rusa Andreja Rubljova.

Međedović će u utorak u prvom kolu igrati protiv Austrijanca Sebastijana Ofnera, dok će se Kecmanović takođe u utorak sastati sa Amerikancem Aleksom Mikelsenom.

Titulu u muškoj konkurenciji brani španski teniser Karlos Alkaraz, koji je prošle godine u finalu pobedio Novaka Đokovića 6:2, 6:2, 7:6 (7:4). Alkaraz će sutra od 14.30 časova na Centralnom terenu u prvom kolu igrati protiv Italijana Fabija Fonjinija.

Najbolji teniser sveta Italijan Janik Siner svoj prvi meč na Vimbldonu odigraće u utorak, a njegov rival u prvom kolu biće sunarodnik Luka Nardi.

Srbiju će u ženskom singlu predstavljati Olga Danilović i Nina Stojanović. Danilović će sutra oko 14 sati igrati protiv Kineskinje Šuai Ženg, dok će se Stojanović u utorak sastati sa Ruskinjom Anom Kalinskajom.

Trofej na Vimbldonu u ženskoj konkurenciji brani Čehinja Barbora Krejčikova, koja je prošle godine u finalu bila bolja od Italijanke Jasmin Paolini 6:2, 2:6, 6:4.

Najbolja teniserka sveta Beloruskinja Arina Sabalenka će u prvom kolu igrati protiv Kanađanke Karson Branstin, dok će rivalka Amerikanki Koko Gof na startu Vimbldona biti Ukrajinka Dajanka Jastremska.

Ovogodišnji nagradni fond Vimbldona iznosi 53,5 miliona funti. Pobednici u singlu u muškoj i ženskoj konkurenciji dobiće po tri miliona funti.

Vimbldon će biti odigran od 30. juna do 13. jula

Srbija posle nestvarne drame u polufinalu, rival imao šut za pobedu uz zvuk sirene

0

Basketaši Srbije su se plasirali u polufinale Svetksog prvenstva nakon što su u dramatičnom meču savladali Portoriko sa 20:19.

Rival je imao šut za pobedu uz zvuk sirene, ali je naša ekipa imala dosta sreće i nastavlja pohod u odbrani svetskog trona.

Srbija je bolje otvorila meč i delovalo je da bi mogla rutinski da dođe do pobede nakon što je povela sa 5:1, i 7:3, ali je Portoriko pokazao da je ozbiljan rival i vrlo brzo je došao do izjednačenja na 8:8.

To je bio signal da nas očekuje velika drama do kraja, a naši su u tom trenutku previše forsirali šut za dva koji nije išao.

Nakon što je izgledalo da ćemo se ponovo odlepiti kada samo poveli sa 13:11, usledio je odgovor rivala koji je ubrzo počeo da vodi. Poveo je Portoriko sa 16:14 i 17:15, a potom i 18:16 i u tim trenucima je delovalo d će prvi proći kroz cilj.

Tada su najbolji igrači Srbije Majstorović i Stojačić preuzeli stvari u svoje ruke, ali ni tu nije bio kraj drame. Nakon što je smanjio rezultat, Majstorović je propustio priliku da sa dva bacanja donese preokret jer je bio polovičan.

Kada je Portoriko preko neverovatnog Aljendea pogodio za 19:18, usledila je magija Stojačića koji je pogodio uz faul za 19:19 i dobio dva bacanja da reši pitanje pobednika. Pogodio je samo jedno, a nakon što smo ponovo došli do lopte imao je priliku da sve reši šutem za dva. Kada je promašio, ostalo je desetak sekundi rivalu koji je imao šut za pobedu uz zvuk siren koji srećom nije završio u košu.

Srbija – Portoriko 20:19

Srbija: Strahinja Stojačić 6, Dejan Majstorović 6, Marko Branković 2, Nemanja Barać 2.

Portoriko: Leandro Aljende 5, Natanijel Batler, Luis Kuasku 5, Antonio Ralat 9

Preminula Žiža Stojanović: Glumica koja je obeležila decenije televizije i pozorišta

0
lighted candles on black metal candle holder

Žiža Stojanović

Glumica Žiža Stojanović, koju je publika posebno zavolela kao Canu Fontanu iz serije Srećni ljudi, preminula je 27. juna u 95. godini, objavio je RTS.

Žiža Stojanović je tokom bogate karijere, igrala u brojnim televizijskim serijama kao što su Diplomci, Salaš u Malom Ritu, Otpisani, Bolji život i Porodično blago, kao i u filmovima Povratak otpisanih, Balkan ekspres 2 i Tesna koža 3.

Rođena 1930. godine u Beogradu, Žiža je svoj umetnički put započela nakon Drugog svetskog rata, kada se priključila društvu „Abrašević“, a prva veća uloga bila joj je Koštana.

Bila je članica pozorišta u Nišu, Novom Sadu i Beogradu, i tokom karijere ostvarila više od 120 pozorišnih uloga.

Danas je Vidovdan: Put od paganskog kulta do nacionalnog zaveta

0

Danas je Vidovdan: Put od paganskog kulta do nacionalnog zaveta 1

Vidovdan, koji se prema julijanskom kalendaru obeležava 15. juna, a po gregorijanskom 28. juna, jedan je od najznačajnijih verskih praznika u Srbiji. Ovaj dan praznuje Srpska pravoslavna crkva, ali i Bugarska pravoslavna crkva, pod nazivom Vidovden ili Vidov den.

U srpskom istorijskom i duhovnom pamćenju, retko koji datum nosi toliku simboličku težinu kao što je to Vidovdan, 28. jun. Na taj dan obeležava se sećanje na Kosovsku bitku iz 1389. godine i mučeničku smrt kneza Lazara, ali u temelju ovog praznika nalazi se mnogo složeniji sloj značenja — sloj u kojem se ukrštaju pagansko i hrišćansko, mit i istorija, narodno predanje i nacionalna ideologija.

Vidovdan je idealan primer kulturnog palimpsesta — datum na kojem su generacije pre nas ispisivale svoje verzije svetog, herojskog i tragičnog.

Od Svetovida do Svetog Vida: Duboki slojevi praznika

Jedna od čestih teza u proučavanju Vidovdana jeste da ovaj praznik potiče iz kulta staroslovenskog božanstva Svetovida — boga svetlosti, rata, vida i proročanstva. Ime ovog božanstva može se čitati kao „onaj koji sve vidi“, što mu daje metafizičku ulogu svevideće i upravljačke sile.
Kult Svetovida bio je rasprostranjen kod zapadnih Slovena, a naročito među Polapskim Slovenima, gde su mu podizana sveta mesta i idolopoklonički hramovi.

Vremenom, paganski kult biva zamenjen hrišćanskim — u ovom slučaju kultom svetog Vida (Sanctus Vitus), ranohrišćanskog mučenika iz Sicilije.
U rimokatoličkom kalendaru, Sveti Vid se obeležava 15. juna, a među Srbima se njegovo ime zadržalo kao deo narodnog predanja.
Ipak, premaa etnolozima teško je izvesti čvrstu vezu između savremenog Vidovdana i kulta slovenskog božanstva. Taj sloj — ako je i postojao — danas je gotovo neprepoznatljiv.

Vidovdan pre Kosova: Kult mrtvih i letnji ciklus

U svojoj izvornoj formi, pre Kosovskoj boja, Vidovdan nije bio dan kneza Lazara, već dan kulta mrtvih i prolećnog životnog ciklusa.
U narodu se vezivao za običaje izlaženja na groblja, iznošenja posne hrane, paljenja kandila i činova koji su odražavali tranziciju iz proleća u leto.
U nekim krajevima Srbije, naročito istočno i južno, do danas se ne pominje nikakva veza sa Kosovskom bitkom, već isključivo duhovi predaka i narodna verovanja.

Vidovdan je deo šireg niza praznika — poput Đurđevdana, Trojica i Ivanjdana — koji su slavili novi život, plodnost i duhovni kontinuitet sa precima.
Posebno je interesantno verovanje u travu vidovčicu, za koju se smatralo da ima moć da „otvara oči“, otkriva istinu i vraća zdravlje. Umivanje vodom, iznošenje predmeta na svetlost i verovanja u čarobnjaštvo takođe su deo ovog simboličkog sloja.

Povezivanje sa Kosovskom bitkom

Kosovska bitka 1389. godine jeste istorijska činjenica, ali Kosovski mit — kao ideološki i duhovni okvir — oblikovan je mnogo kasnije. Tek u 19. veku, pod uticajem romantizma i nacionalnog buđenja, Vidovdan postaje dan sećanja na „Kosovsko opredeljenje“.
Upravo tada, kroz epsku poeziju, slikarsku umetnost i crkvenu simboliku, lik kneza Lazara dobija mitske razmere: njegov izbor da umesto carstva zemaljskog prihvati carstvo nebesko postaje temelj kolektivne svesti o „žrtvi za opšte dobro“.
Etnološka istraživanja jasno pokazuju: kult kneza Lazara i Kosovskog zaveta formalno je institucionalizovan tek 1892. godine, kada je Lazar proglašen za sveca. Taj čin uvodi crkveni element u već postojeći narodni praznik, ali i priprema teren za političku i ideološku upotrebu Vidovdana u 20. veku.

Tri napitka spašavaju od dehidratacije: Sve možete da napravite kod kuće

0
green shake fruits with kiwi

Tri napitka spašavaju od dehidratacije: Sve možete da napravite kod kuće 1

Dok se termometar penje do 37 stepeni, važno je da ostanemo hidrirani – ali ne bilo čime.

Umesto kupovnih sokova i gaziranih pića, tokom vrelih dana birajte napitke koje možete da napravite kod kuće.

Bez šećera, bez dodataka, a sa velikim efektom – idealni su za vruć dan u pokretu.

Svi ovi napici mogu se držati u termos flašama kako bi ostali hladni tokom dana. Važno je da ne sadrže dodate šećere ili alkohol, jer takvi sastojci zapravo podstiču dehidrataciju.

Hladni krastavac-mint napitak sa limetom
Blendovani krastavac, limeta, lista nane, voda i malo soli prave hidratantni napitak pun tečnosti, minerala i arome – jedan od najjednostavnijih načina da se rashladite i hidrirate tokom dana .

Limunada sa morskom solju i medom
Mešavina sveže ceđenog limuna, vode, prstohvata morske soli i male količine meda pravi osvežavajući serum bogat elektrolitima. Ovaj napitak je zasnovan na receptima iz preporuka Svetske zdravstvene organizacije za oralnu rehidraciju .

Domaća kokos-voda od susama
Ako nemate pristup pravoj kokosovoj vodi, možete napraviti domaću varijantu: jedna kašika belog susama natopi se preko noći, pa se ujutru izblenda s 300 ml vode, procedi i po želji doda malo limunovog soka. Susam je bogat mineralima, naročito kalcijumom i magnezijumom, koji pomažu kod hidratacije i ravnoteže elektrolita.

Najlepša, ali najštetnija hrana za doručak: Ovo nikako ne smete da jedete

0
sunny-side up egg with bread beside fork

Doručak – najbitniji obrok u danu, kako kažu mnogi, titulu je zaradio jer se iz prvog obroka osigurava najviše energije za dan koji predstoji. Neki će čak preporučiti rani doručak da podstaknemo metabolizam da sagoreva kalorije brže.

Nećemo preispitivati titulu, svaki obrok je važan, ali je činjenica da doručak određuje ritam ostatka dana – zbog čega se nutricionisti ježe kad čuju da ga neko preskače. Mnoge polemike i diskusije nastaju oko toga šta treba jesti za doručak – da li više proteina ili ugljenih hidrata, ali doktori su se usaglasili oko onoga šta je štetno jesti za doručak.

Nažalost, ono što je najlepše, a i najlakše za spremiti je i najštetnije. To su upravo instant kaše koje povećavaju nivo šećera u krvi, zatim oslobađaju hormon insulin, koji će potom sniziti nivo šećera što će učiniti osobu ponovo gladnom i to veoma brzo.

Na spisku nezdrave hrane nalazi se i musli, ali i žitarice koje su prelivene sokom, mlekom ili jogurtom. Ovo znači da bilo kakva veštačka ovsena kaša ne može zameniti onu pravu, koliko god bila laka za napraviti. Takođe, ovo potvrđuje tezu da ono što je najlakše i najbrže za napraviti, ne mora biti i najbolje za čoveka.

Pored „lažnih“ ovsenih, previše slatkog za doručak isto nije dobar izbor. Treba se kloniti zaslađivača, svežih peciva, kolača ili torti. Nutricionisti tvrde da će se glad vrlo brzo vratiti jer se nisu unele potrebne supstance.

Suština hrane, pa i samog doručka se ne ogleda samo u ukusu, već i nutritivnim vrednostima. Ako se telo i um ne osećaju sito unećemo više hrane nego što nam je zapravo potrebno i napraviti sebi ostatak dana težim.

Prema rečima nutricionista kombinacija složenih ugljenih hidrata, proteina i dobrih masti za doručak uticaće pozitivno na raspoloženje, a i celokupan metabolizam.

Pa šta onda da jedemo?!

Ako ste ljubitelji kaša pravi izbor su one od heljde, pirinča, prosoa, ovsenih pahuljica i kinoe. Jako malo ribe, ćuretine i svima omiljena – jaja.

Sve te namirnice su pune zdravih masti i vlakana koje koriste našem telu. Avokado će ići savršeno sa zdravim hlebom, kao i meso, ali treba izbegavati suhomesnato (ukoliko nije domaće).

Takođe, kajgana sa hlebom bez kvasca je solidan izbor uz sveže povrće, kao i kaše sa voćem. Od pića savetuje se zeleni čaj, kompot ili sveže ceđeni sokovi, ali nikako kupovni ili gazirani sokovi. Njih bi trebalo sasvim isključiti iz ishrane.

Kafa se preporučuje minimalno pola sata nakon obroka zbog varenja i želudačnog soka. U suprotnom može da šteti sluznici.

Marokanski preduzetnik sagradio luksuzni hotel na ivici Sahare

0
landscape photography of desert

featured image

Grad M’Hamid El Ghizlane je na kraju puta. Ne u prenesenom ili književnom smislu. To je bukvalno kraj. Nema više asfalta, nema više staze, samo prostrana mora peska Sahare.

U ovom poslednjem mestu u južnoj provinciji Zagora u Maroku, stare ručno oslikane table još uvek pokazuju put do Timbuktua koji je udaljen 50 dana karavanom na kamilama. Naravno, danas se do Malija može stići nešto brže terencem (4×4).

Ali M’Hamid, oaza sa oko 7.500 stanovnika, i dalje ima tu energiju kraja puta.

Hoteli i kafići za putnike sa rancem, oblak prašine u vazduhu. Radnje koje prodaju ručno tkane tepihe i duge marame za motanje u turban – neophodni su za svakoga ko želi da krene među dine – i osnovnu turističku infrastrukturu za avanturiste.

To je poslednje mesto gde biste očekivali da pronađete luksuznu palatu-hotel sa baštama prekrivenim bugenvilijama, velikim bazenom i sobama opremljenim evropskim komforom.

A ipak, on postoji baš tamo.

Sbai palata (Sbai Palace) se nalazi na obodu grada, u ruinama kasabe koja je skoro potpuno propala pre manje od decenije. A ako je sam hotel neverovatan, još je neverovatnija priča o vizionaru koji ga je oživeo.

„Mogao sam da uzmem taj novac i napravim lep život za sebe u Las Vegasu“, kaže Mohamed Sbai. „Želim da ostavim nešto od sebe za svoj kraj. Ako to ne uradim ja, niko neće“.

Preduzetnik od malih nogu

Mohamed Sbai, koji je odrastao u okolini M’Hamid El Ghizlane, u polu-nomadskoj porodici, bio je preduzetnik od malih nogu.

U pustinji je čuvao kamile i ovce svoje porodice, sve dok sa 14 godina nije stigao u selo i našao turiste koji su bili spremni da mu plate da ih vodi na kampovanje sa kamilama.

Interesovanje je raslo polako – ali je raslo. Sa 18 godina dobio je državnu licencu kao zvanični turistički vodič.

Par godina kasnije, 1995. godine, otvorio je turističku agenciju u M’Hamidu. Iz nje su on i njegov tim vodili turiste širom Maroka, Zapadne Sahare, Mauritanije i Malija.

Zatim je otvorio i drugu kancelariju u većem turističkom centru u pustinji – Uarzazatu. Imao je 20 godina i 15 zaposlenih.

Biznis sa svemirskim kamenjem

Jedan od Sbaijevih prvih klijenata bio je američki „lovac“ na meteorite Majkl Farmer, koji ga je upoznao sa biznisom svemirskog kamenja.

Marokanac je brzo postao zaluđen time.

Počeo je ne samo da lovi dragoceno kamanje, već je sa pustinjskim nomadima iz celog sveta uspostavio i lanac snabdevanja, prodajući kamenje koje su svi zajedno nalazili. Takođe je putovao na važne sajmove dragog kamenja. Od Tusona u Arizoni, do Japana, Indije, Čilea, Brazila, Australije i Afrike.

Njegove primerke su kupovali poznate ličnosti i muzeji. Do 2018. godine, zaradio je oko 1,4 miliona dolara.

Mogao sam da uzmem taj novac i napravim lep život za sebe u Las Vegasu, kaže on.

Ulaganje u rodno mesto

Umesto toga, odlučio je da kupi kasabu, osnuje Sbai palas, otvori nekoliko drugih objekata i uloži u razvoj turizma u svom rodnom mestu.

„Volim svoj kraj. Volim svoju porodicu. Želim da ostavim nešto od sebe svom kraju. Ako ja to ne uradim, niko neće“.

A da nije bilo turizma, mladi ljudi ne bi imali šta da rade ili bi otišli. Umesto toga, Sbaijevi projekti podržavaju 35 porodica.

„Svi radnici su iz sela. Rado ih učim i obučavam“, dodaje.

Kaže i da nigde u blizini nema škole za turizam i da je često on taj koji pokazuje kako se namešta krevet ili postavlja sto.

Sbai palas je svet za sebe

Palata, koja je u potpunosti otvorena prošle godine, pravi je dragulj.

Inspirisana luksuznim hotelima u kojima je Sbai boravio dok je putovao po međunarodnoj sceni dragog kamenja, ali istovremeno jasno vezana za svoj kraj.

Iako je primamljivo uporediti je sa drugim hotelima u pustinji, poput Dar Ahlama, Sbai Palace je svet za sebe. Manje francuskog suzdržavanja, više marokanskog veselja.

Nije toliko usredsređena na savremeni dizajn kao neki od hotela u zemlji, ali je zanatski rad izuzetno snažan.

U sobama su vitraž prozori, iznad kreveta vise veliki crno-beli portreti. A plafoni od kedrovog drveta su bogato ukrašeni rezbarijama.

Između glavne palate, druge veće zgrade i nekoliko novoizgrađenih koliba oko bašta, ima ukupno 40 soba.

Ipak, nikada ne deluje prenatrpano, zahvaljujući velikoj trpezariji, koja se uglavnom snabdeva povrćem iz Sbaijevih bašta iza hotela, nišama pored bazena i različitim terasama za ručanje ili sunčanje. Nije prenatrpano i zato što gosti i dalje izlaze i igraju se u pesku.

Avanture u pustinji su glavna atrakcija

Hotel je bio domaćin joga okupljanja, pozivani su i umetnici na rezidencijalne programe. Ali glavni fokus je na pustinjskim avanturama koje su M’Hamid El Ghizlaneu doneli mesto na (ivici) mapi.

Gosti mogu da istražuju dine na ATV vozilima, ali većina bira ture sa kamilama. Preciznije bi bilo reći pešačenje, jer se kamile koriste kao životinje za nošenje tereta.

Većina posetilaca provede noć ili dve u pustinji. Ali Sbaijev tim može da organizuje ture i od dve nedelje ili duže.

Lokalni vodiči vode privatne izlete kroz lunarne pejzaže kamenih visoravni Sahare. Zatim prave jednostavne kampove ispod akacije gde kuvaju tažine ili čorbu od sočiva na logorskoj vatri.

Nakon ručka i dremeža, vreme je za penjanje i spuštanje niz mekane dine, fotografisanje sa kamilama i uživanje u veličanstvenom zalasku sunca, pre nego što pripreme još jedan obrok i podele vreće za spavanje. Nema šatora, samo blistav krov zvezda iznad glave.

To je magično iskustvo, ali nije za svakoga.

Možda je zato sve veći broj „luksuznih“ kampova koji su se pojavili u tom kraju. Kada je Sbai palas još bio u fazi ugošćavanja prijatelja i porodice, neki gosti su kombinovali boravak u palati sa noćenjem u jednom od tih kampova – i bili su razočarani.

Tako je 2023, dok je Mohamed Sbai još završavao radove na palati, odlučio da otvori i sopstveni luksuzni kamp.

Ima četiri velika luksuzna šatora sa velikim hotelskim krevetima i kompletnim kupatilima, devet jednostavnijih, ali udobnih šatora, 1.000 hiljadu palmi u pustinji oko kampa, pretvarajući ga u pravu oazu.

Za sada je čarolija prisutna noću.

Nakon večere, gosti sede na ćilimima i jastucima pored logorske vatre, slušajući mlade muzičare iz M’Hamida i nomadskih zajednica, možda se pripremajući da i oni lansiraju svoje snove u svet.