13.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 159

Ruska vakcina protiv raka uskoro će biti dostupna pacijentima

0

Vakcina se prilagođava specifičnom profilu raka svakog pojedinca

Ruski pacijenti oboleli od raka biće lečeni vakcinom u narednim mesecima, rekao je Aleksandar Gincburg, šef Istraživačkog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju „Gamaleja“, a prenosi TASS.

Nova vakcina je personalizovani tretman osmišljen da cilja maligne tumore koristeći sopstvene genetske informacije pacijenta.

Razvijena uz pomoć veštačke inteligencije, tehnologija informacione RNK (mRNK) omogućava da se vakcina prilagodi specifičnom profilu raka svakog pojedinca, nudeći potencijalno efikasniju i ciljanu terapiju.

„Sva dokumentacija nedavno je pre dostavljena Ministarstvu zdravlja i nadamo se da će Institut Hercen, Centar Blohin i naš institut uskoro dobiti odobrenje za početak proizvodnje prvih tipova personalizovanih vakcina protiv melanoma“, rekao je Gincburg tokom okruglog stola.

On je dodao da su grupe pacijenata već formirane i da su njihovi genetski podaci analizirani, i da su istraživači spremni da započnu lečenje „u roku od mesec ili mesec i po dana“.

Ranije ovog meseca, Veronika Skvorcova, šefica Federalne medicinsko-biološke agencije, izjavila je da je nova vakcina protiv raka pokazala visoku efikasnost tokom prekliničkih ispitivanja i da je spremna za kliničku primenu.

Razbijena evropska mreža prevare sa kriptovalutama

0
a person holding a coin in front of a computer

Pet osumnjičenih je uhapšeno, a među njima i navodni organizator prevare

Više od 100 žrtava iz evropskih zemalja izgubilo je novac u kripto-prevari koja je trajala od 2018. godine, pet osumnjičenih je uhapšeno, a među njima i navodni organizator prevare, saopštio je danas Eurodžast.

Evropske vlasti su okončale višegodišnju prevaru sa kriptovalutama koja je pogodila više od 100 žrtava, pričinivši štetu od najmanje 100 miliona evra, navodi se u saopštenju.

Policija je pretresla objekte u Španiji, Portugalu, Italiji, Rumuniji i Bugarskoj i uhapsila pet osumnjičenih, među kojima i osobu za koju se veruje da je bila vođa kriminalne grupe.

Žrtvama su preko profesionalno dizajniranih onlajn platformi obećavani visoki prinosi na ulaganja u kriptovalute, navodi se u saopštenju Eurodžasta.

Novac je potom prebacivan u Litvaniju gde je vršeno „pranje novca”.

„Kada su žrtve pokušale da povrate svoja ulaganja, traženo je da plate dodatne naknade, nakon čega bi veb-sajt korišćen za prevaru nestao”, naveo je Eurodžast.

„Investitori su zatim gubili većinu ili čak celokupan novac”, dodala je evropska pravosudna agencija.

Sistem je funkcionisao najmanje od 2018. i obuhvatao 23 zemlje, precizirao je Eurodžast, koji je koordinisao operaciju radi razbijanja prevare.

Žrtve su bile Nemci, Francuzi, Italijani i Španci.

Glavni osumnjičeni, za koga se veruje da je predvodio grupu prevaranata, sumnjiči se za prevaru velikih razmera i pranje novca.

Pretresi su obavljeni prošle nedelje, ali je informacija objavljena tek danas zbog postupaka koji su u toku u više zemalja, saopštio je Eurodžast.

Vlahović je jedan od najboljih napadača u Evropi

0

Prandeli je bio Vlahovićev trener u Fjorentini u sezoni 2020/21.

Bivši selektor Italije i nekadašnji trener Fjorentine Ćezare Prandeli rekao je danas da je Dušan Vlahović jedan od najboljih napadača u Evropi.

„Vlahović je šampion i voleo bih da daje još više golova. Mogu slobodno da kažem da je jedan od najboljih napadača u Evropi. Nema potrebe da se uključuje previše u igru u sredini terena. Trebalo bi da stoji isključivo blizu gola”, rekao je Prandeli za italijanski sportski dnevnik „Tutosport”.

Prandeli je bio Vlahovićev trener u Fjorentini u sezoni 2020/21.

Vlahović je tokom leta bio povezivan sa odlaskom iz Juventusa, a među zainteresovanima su se pominjali Milan, Inter i Mančester Junajted.

Srbin je ipak ostao u Torinu i do sad je postigao četiri gola u pet utakmica u svim takmičenjima ove sezone, uglavnom ulazeći sa klupe.

Dao je početkom septembra i jedini gol za Srbiju u pobedi 1:0 na gostovanju Letoniji u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo.

Dembele zasluženo dobio „Zlatnu loptu“

0
a golden soccer ball sitting on top of a rock

Uz selektora Srbije svečanosti su prisustvovali i Predrag Mijatović i Hristo Stoičkov

Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Dragan Stojković izjavio je da je fudbaler Pari Sen Žermena Usman Dembele zasluženo dobio „Zlatnu loptu“ za najboljeg igrača sveta u izboru Frans fudbala.

Stojković je u ponedeljak prisustvovao svečanosti u Parizu, gde je prestižno priznanje uručeno francuskom reprezentativcu.

„Mnogo mi je drago zbog Dembelea, jer je na početku karijere imao dosta problema sa povredama. Prelaskom iz Barselone u PSŽ pronašao je sebe i ove sezone bio ključni igrač u pohodu na trofej Lige šampiona. Dao je gol koji je bio uvertira u veliki preokret protiv Mančester sitija, potom tri pogotka Štutgartu, dva Brestu, zatim pogodak na Enfildu koji je omogućio Donarumi da se proslavi u seriji penala… gol protiv Arsenala u polufinalu i dve asistencije u velikoj pobedi nad Interom u Minhenu. Zasluženo je poneo laskavo priznanje“, rekao je Stojković, preneo je zvanični sajt FSS.

Drugo mesto u izboru pripalo je mladom fudbaleru Barselone Laminu Jamalu.

„I mladi Španac pripada kategoriji vanserijskih igrača. Njegovo vreme tek dolazi i pitanje je trenutka kada će osvojiti ‘Zlatnu loptu’. Naravno, za takav podvig, pored uspeha sa reprezentacijom, neophodno je i da Barselona osvoji Ligu šampiona“, istakao je selektor Srbije.

Stojković je pohvalio i kolektivni duh Pari Sen Žermena, koji je, kako je naveo, presudio u njihovom evropskom uspehu. „Dopala mi se izjava Luisa Enrikea nakon proglašenja za najboljeg trenera. Potencirao je kolektivni duh, koji je u fudbalu važniji od individualnog kvaliteta. Oni su uspeli da naprave simbiozu ta dva faktora i zasluženo su postali prvaci Evrope. Investitori iz Katara su 15 godina čekali na trofej Lige šampiona i konačno su dočekali svoj cilj“, ocenio je Stojković.

Svečanosti su prisustvovali i Predrag Mijatović i Hristo Stoičkov.

„Hristo je osvojio ‘Zlatnu loptu’, Peđa i ja smo u svoje vreme bili u krugu kandidata. Druga su vremena, fudbal se promenio. Danas igrači imaju daleko bolje uslove za trening, kvalitetniju infrastrukturu, bolje podloge. Svaki susret s kolegama prija i evocira uspomene. Sa Peđom smo razgovarali o reprezentaciji i narednim izazovima – utakmicama protiv Albanije i Andore. Za nas je oktobarski prozor ključan po pitanju plasmana na Svetsko prvenstvo. Moramo biti spremni i pokazati pravo lice“, zaključio je Stojković.

Milojević: Seltik je velika ekipa, mi predstavljamo Srbiju i Beograd

0

Fudbaleri Crvene zvezde dočekaće sutra od 21 čas na stadionu “Rajko Mitić” ekipu Seltika u prvom kolu Lige Evrope

Владан Милојевић, Фото: TANJUG/

Radujemo se što sve počinje baš sa Seltikom na Marakani, mislim da ćemo se dobro pripremiti za tu utakmicu, izjavio je danas trener fudbalera Crvene zvezde Vladan Milojević uoči meča sa Seltikom u Ligi Evrope.

Fudbaleri Crvene zvezde dočekaće sutra od 21 čas na stadionu “Rajko Mitić” ekipu Seltika u prvom kolu Lige Evrope.

“Seltik je ekipa koja je eliminisana u plej-ofu za Ligu šampiona, kao i mi. Prošle godine su bili učesnici LŠ. Mi imamo u grupi dosta ekipa koji mogu da igraju u formatu LŠ. Jaka su i dobra ekipa, radujemo se što sve počinje baš sa Seltikom na Marakani”, rekao je Milojević na konferenciji za medije u Beogradu.

Seltik je u plej-ofu za plasman u LŠ eliminisan od Kairata.

“Sigurno je Seltik je bio favorit, ali ima veći kvalitet nego što je odigrao protiv Kairata… Seltik ima dobru ekipu. I oni imaju nekih problema, traže se. Isto kao i mi. Mislim da ćemo se dobro pripremiti za tu utakmicu”, dodao je trener Zvezde.

On je istakao da je inspiracija prednost Zvezde na meču protiv Seltika.

“Seltik je velika ekipa koja u svom prvenstvu igra jako dobro. Ima puno detalja koji mogu da opredele utakmicu na jednu ili drugu stranu”, rekao je Milojević.

Trener Zvezde je naveo da će promeniti sastav u odnosu na duel sa Partizanom.

“Moje je pravilo da svaku utakmicu gledam posebno. Protiv Partizana smo se spremali samo za to. Svakako neće izaći isti sastav. I pre utakmice protiv Partizana sam to znao. Vasilije Kostov je talentovan igrač i Stefan Leković je odigrao odlično, oni treba da rastu. Sigurno će i ostali dobijati šansu. Koliko mi je teže ili lakše što nema bonusa? Puno o tome ne razmišljam”, naglasio je Milojević.

On je naveo da misli da je Seltik dobra ekipa sa dobrim trenerom koji je dugo radio u Premijer ligi.

“Sa druge strane, dosta novinara me je pitalo o favoritima. To u fudbalu ne postoji. To je igra inspiracije, momenta, trenutka… Možete da pišete i da pričate, papir trpi sve, ali Seltik je ekipa koja je pravljena za učešće u Ligi šampiona. Fizički jako dobra, sa druge strane dosta stranaca igra u škotskom prvenstvu. Mislim da će se sudariti dobre ekipe. Nisam neki prognozer…”, istakao je Milojević.

On je naveo da je siguran da će fudbaleri Zvezde igrati sve bolje u nastavku sezone.

“Naš hendikep je što na svakih par meseci imamo jednu ekipu na pripremama, drugu u kvalifikacijama, treću u grupnim fazama. Puno ekipa je u dobrom momentumu, baš zato što imaju kostur ekipe gde menjaju jednog ili dva. Mi ćemo i ovu LE početi sa igračima koji nisu sa nama prošli pripreme. Treba to implementirati, mi vremena nemamo da treniramo jer igramo na svaka tri dana. Svesni smo svega toga. Siguran sam da ćemo biti sve bolji i bolji. Nemamo strpljenja za nove igrače, a neki put je potrebno vreme. Ja sam strpljiv. Sami su svesni da nemamo puno vremena. Verujem da ćemo da nađemo odgovarajuću hemiju”, izjavio je Milojević.

On je pozvao navijače da u velikom broju dođu na duel sa Seltikom.

“Voleo bih da ko god može dođe i da nas podrže… Predstavljamo Srbiju i grad Beograd. Drago mi je da dolaze takve ekipe, sa velikom tradicijom. Ubeđen sam da će naši navijači da budu pobednici na tribini, kao i svaki put”, istakao je Milojević.

Fudbaler Crvene zvezde Timi Maks Elšnik izjavio je da se vratio u formu.

“Derbi sam dosta odigrao, trener je bio zadovoljan. To je jedna utakmica, moram da nastavim ovako i pomognem ekipi do sledećih pobeda. Nije pojedinac bitan, već tim. Sigurno nas očekuje težak meč. Moramo da budemo na 100 odsto”, rekao je Elšnik.

On je istakao da je ekipa svesna da je Seltik težak protivnik.

“Nije bitan njivov sastav, mi moramo da budemo spremni. Da iskoristimo naš kvalitet u napadu. Imamo igrače koji u svakom momentu mogu da rešiemeč. Neka Seltik razmišlja o nama, a mi o sebi i da budemo pravi”, dodao je fudbaler Zvezde.

Elšnik je naveo da će Zvezda ići na pobedu protiv Seltika.

“Kao sportista, na treningu učiš da pobediš. Tako i na svako meč izlaziš da osvojiš tri boda. Imamo dosta velikih klubova u grupi, ali to ne sme da bude izgovor. Verujem da je ekipa na visokom kvalitetu, došla su dobra pojačanja. Cilj je da idemo dalje, ali polako – meč po meč. Dosta će značiti ako pozitivno krenemo. Sutra napadamo pobedu, nema lakih utakmica u Evropi. Svako zna da igra. Želeli smo da igramo u Ligi šampiona, ali šta je tu je”, istakao je Elšnik.

Ništa od četvrtfinala, Srbija poražena od Irana posle drame

0

Srbija u osmini finala u Pasaj Sitiju poražena od selekcije Irana rezultatom 3:2 (23:25, 25:19, 24:26, 25:22, 15:9)

Muška odbojkaška reprezentacija Srbije nije uspela da se plasira u četvrtfinale Svetskog prvenstva na Filipinima, pošto je danas u osmini finala u Pasaj Sitiju poražena od selekcije Irana rezultatom 3:2 (23:25, 25:19, 24:26, 25:22, 15:9).

Najefikasniji u reprezentaciji Srbije bio je Dražen Luburić sa 27 poena. Miran Kujundžić je zabeležio 17 poena, Aleksandar Nedeljković 13, a Pavle Perić 12.

U selekciji Irana istakli su se Ali Hađipur i Morteza Šarifi, koji su zabeležili po 23 poena.

Odbojkaši Irana igraće 25. septembra u četvrtfinalu SP protiv Češke, koja je ranije danas pobedila Tunis sa 3:0 (25:19, 25:18, 25:23).

U preostala tri četvrtfinala SP sastaće se: Italija – Belgija, Poljska – Turska i SAD – Bugarska.

Pod sloganom „Harmonija na platnu“ stiže 21. Kids Fest

0
girl in white crew neck shirt with pink and white polka dots on her face

kids fest

I ove godine u oktobru mesecu, u nekoliko gradova u Srbiji, održava se tradicionalni KIDS FEST, čuveni dečiji festival koji na bioskopsko platno donosi bogat filmski program sa animiranim i igranim naslovima.

Punih osam dana, od 12. do 19. oktobra najmlađa publika i njihove porodice moći će da prate najaktuelnije dečije drame, među kojima i one pristigle sa prestižnih filmskih festivala poput Kanskog, Berlinskog, kao i sa festivala animiranog filma u Ansiju.

Festival će biti otvoren pod sloganom „HARMONIJA NA PLATNU“ ističući značaj ravnoteže, lepote i mira potrebnog svakom detinjstvu, kao i magije koju donose raskošne priče KIDS FEST-a. U skladu sa sloganom i sam ovogodišnji program biće obogaćen filmovima i animacijama sa muzikom i igrom kao dominantnom temom.

Da je bioskop snažno tradicionalno, a uvek aktuelno mesto na kojem započinju prvi koraci saznanja, povezanosti i zaljubljenosti u film, svedoči i neprekidno održavanje jedinstvenog dečijeg filmskog festivala KIDS FEST-a, koji je najpre namenjen deci i porodicama, ali i onim znatiželjnima za različite, svetske kinematografije i njihove veštine u stvaranju animacija i igranih filmova za mlađu publiku.

Festival „Kids Fest” je manifestacija zabavnog i edukativnog karaktera osnovana 2005. godine, a na programu ove, kao i svake,, naći će se priče pristigle sa svih meridijana, poput francuske, belgijske,, nemačke, norveške, slovenačke, američke i drugih produkcija.

Pod sloganom „Harmonija na platnu" stiže 21. Kids Fest 1Foto: MCF

Publika će moći da gleda i reprize najskorijih Diznijevih naslova kao što su „Lilo i Stič“, „Mufasa“, „Vajana 2“, „Elio“ i drugi, a kao i do sada festival čine i prateće, sadržajne radionice.

Domaćin i ovogodišnjeg 21. KIDS FEST -a biče: beogradska mts Dvorana, dok če se festival paralelno održava i u Novom Sadu, Čačku, Nišu, Kragujevcu i drugim mestima.

U Beogradu publika će moći da prati program i u bioskopu Cine Grand Rakovica i Cineplexx bioskopima, zatim u Rodi Cineplexx i u Tuckwood-u.
U Novom Sadu program festivala naći će se na repertoaru bioskopa Arena Cineplex i Cineplexx Promenada.

Takođe, i u tek otvorenom Cine Grand bioskopu u Čačku, najmlađu publiku očekuje ovogodišnji KIDS FEST, a mesto festivala u Kragujevac i ovaj put biće bioskop Cineplexx Kragujevac Plaza.
U Nišu centri dešavanja festivala biće Cine Grand Delta Planet Niš, Vilin grad i bioskop Cineplexx Niš.

Cilj ovog sad već tradicionalnog filmskog festivala je da popularizuje filmsku umetnost od najranijih dana i pruži kvalitetnu zabavu, istovremeno oblikujući filmsku publiku koja tek sazreva, kao i potencijalne filmske radnike i stručnjake u budućnosti.

Kako je Ajnštajnovo razumevanje svetlosti zauvek promenilo tehnologiju

0
black and white dog print round decorative plate

Crno beli portret Alberta Ajnštajna

Inženjer uzima blic za foto-aparat, usmerava ga ka maloj matičnoj ploči računara na stolu i pali ga. Svetlost je u deliću sekunde ispunila prostoriju. Svi su trepnuli i videli da se računar pokvario.

Tim britanske tehnološke kompanije Raspberry Pi upravo je potvrdio da njihov proizvod, jeftin jednopolni računar namenjen podučavanju računarstva i ljubiteljima elektronike, ne podnosi da bude fotografisan.

Barem ne kada se koristi veliki ksenonski blic.

„Svima je bilo zabavno dok smo ga kvarili“, priseća se Eben Apton, osnivač kompanije.

Shvatili su da je čip na računaru osetljiv na fotoelektrični efekat – emisiju elektrona iz metala pod dejstvom svetlosti.

To je, slikovito rečeno, neka vrsta obrnutog „prekidača za svetlo“.

Apton i njegove kolege nisu očekivali da će se pojaviti ovaj problem.

Otkrio ga je korisnik modela Raspberry Pi 2 manje od nedelju dana pošto se uređaj pojavio u prodaji početkom 2015.

U kasnijim verzijama računara, na problematični čip je nanošen dovoljno debeo sloj crnog premaza da može da upije dolaznu svetlost.

Više od veka ranije, Albert Ajnštajn je opisao fotoelektrični efekat u njegovom revolucionarnom radu – u jednom od četiri znamenita naučna rada koje je objavio 1905, dok je radio kao službenik u švajcarskom Zavodu za patente.

Kasnije, 1921. je za to otkriće dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Kasnije je fotoelektrični efekat oblikovao mnoge tehnologije – od alarmnih sistema, preko solarnih panela, pa sve do kamera u pametnim telefonim.

‘Čudni fenomeni’

Da bismo bolje razumeli ovu pojavu, vratimo se na pitanje koje je mučilo Ajnštajna još 1905: od čega se sastoji svetlost?

U to vreme mnogi naučnici su tvrdili da svetlost postoji isključivo kao talas, za koji su neki verovali da putuje koz univerzum u neopipljivom „svetlosnom etru“.

Ali, Ajnštajnu se to činilo besmislenim – „kao Deda Mraz“, kaže Stiv Gimbel sa Koledža u Getisburgu u Sjedinjenim Državama (SAD).

Naučnici, među kojima i nemački fizičar Hajnrih Rudolg Herc, već su izvodili oglede sa fotoelektričnim efektom koristeći svetlost za generisanje sitnih varnica ili električnog naboja komadića tankog metala, što je uzrokovalo njihovo međusobno odbijanje.

„Postojale su te čudne, neobjašnjene pojave kada svetlost stvara elektricitet, i to je ljudima bilo neverovatno – delovalo je potpuno besmisleno“, kaže Gimbel.

U elektromagnetnom spektru, vidljiva svetlost se nalazi između infracrvenog i ultraljubičastog zračenja

 

BBC

U elektromagnetnom spektru, vidljiva svetlost se nalazi između infracrvenog i ultraljubičastog zračenja

Najčudnije je bilo to što intenzitet svetlosti nije uticao na energiju oslobođenih elektrona, već je uticala talasna dužina, odnosno boja svetlosti.

To je bilo zapanjujuće.

Više svetlosti bi valjda trebalo da znači više energije, zar ne?

Međutim, Ajnštajn je shvatio da ako svetlost nije samo talas, već niz diskretnih čestica (koje će kasnije dobiti naziv fotoni) koje se prostiru u talasima, onda bi to mogla da objasni energija tih pojedinačnih čestica.

„Kada foton udari u elektron, on [elektron] se pobuđuje“, objašnjava Pol Dejvis sa Univerziteta u Jorku, u Engleskoj.

Ako foton pritom nosi dovoljno energije pri dodiru sa površinom, dolazi do fotoelektričnog efekta – elektron se oslobađa iz materijala.

Zamislite to kao ubacivanje malih štapića dinamita u otvorenu cev punu topovskih đuladi.

Mala eksplozija neće biti dovoljna da izbije nijedno đule, bez obzira na broj pokušaja.

Ali ako koristite jači dinamit koji ima više energije, onda će đulad da polete.

Energija fotona neposredno zavisi od boje vidljive svetlosti – fotoni u plavom svetlu imaju kraću talasnu dužinu i veću energiju od na primer, onih u crvenom svetlu.

Zato je tokom jednog od njegovih eksperimenata Herc otkrio da posebno energetski jaka ultraljubičasta svetlost proizvodi jače varnice.

Sirene za maglu i fotonaponske ćelije

Gimbel naglašava da Ajnštajn ovu teoriju nije izmislio ni iz čega.

Oslanjao se na radove ne samo Herca i drugih, već i na kvantnu teoriju nemačkog fizičara Maksa Planka – da se zračenje, i koje spada i svetlost, sastoji od fotona, paketa ili kvanta energije.

Plank je za kvantnu teoriju dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Ali 1905. godine, ovaj koncept je i dalje bio sporan.

„Ajnštajn je imao revolucionarni um, spreman da razmatra drugačije pristupe“, kaže Gimbel.

„On je ozbiljno uzeo u obzir mogućnost da svetlost može da se prostire u kvantima“.

Fotografije Maks Planka

 

Getty Images/BBC

Maks Plank je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918. godine

Ajnštanov rad je bio kontroverzan, posebno teorija relativnosti.

Neki članovi Nobelovog komiteta za fiziku u to vreme su se dvoumili da li da mu dodele nagradu, a kada su odlučili da to učine, dobio je nagradu za istraživanje fotoelektričnog efekta, a ne za teoriju relativnosti.

Naučnici su dugo raspravljali da li je to bila ispravna odluka, ali danas je jasno da je upotreba fotoelektričnog efekta promenila naš svet, jer je osnova za mnoge današnje tehnologije.

Senzori pokreta u protivprovalnim alarmnim sistemima, na primer, emituju snop infracrvene svetlosti.

Kada taj snop prekine uljez, količina svetlosti koju senzor prima se menja, čime se menja i električna struja i tada se pali alarm.

Fotoaparat, solarne ploče i rentgenski snimak šake

 

Getty Images/BBC

Tehnologije poput foto i senzora za sliku oslanjaju se na fotoelektrični efekat

Na ciljnim linijama trka na Olimpijskim igrama koriste se fotonaponske ćelije za precizno beleženje ternutka prolaza trkača kroz cilj.

Ova tehnologija omogućila je brodovima otkrivanje magle i automatsko uključenje sirena za maglu.

Takođe je omogućila da se u automobilima brisači sami aktiviraju kada počne kiša.

U strogom smislu, fotoelektrični efekat se odnosi na pojava emisije elektrona iz metala pod dejstvom svetlost, ali Pol Dejvis kaže da je to blisko povezano sa fotonaponskim efektom, gde kretanje elektrona omogućava protok električne struje kroz susedne materijale.

Upravo to rade solarne ćelije u solarnim panelima kada energije sunčevog zračenja (svetlosti) pretvaraju u električnu energiju, doprinoseći čistoj, obnovljivoj energiji u elektrodistributivnim mrežama i borbi protiv klimatskih promena.

Silicijumski senzori

Još jedna popularna primena fotoelektričnog efekta su senzori slike u kamerama, deo digitalne kamere koji je osetljiv na svetslost koji snima fotografije.

Skoro sve koriste tehnologiju komplementarnog metal-oksidnog poluprovodnika (CMOS), koja je usavršena u američkoj svemirskoj agenciji NASA-i 1990-ih za upotrebu u svemiru, a kasnije je ugrađena u milijarde pametnih telefona.

„CMOS senzor slike bio je savršen uređaj za to.

„Ispostavilo se da je to bila ubistvena primena“, kaže inženjer Erik Fosum, koji je radio na projektu.

Silicijum je ključni materijal koji se koristi u CMOS senzorima, a Fosum, koji je sada na Koledžu Darmutu u SAD-u, ističe da fotoelektrični efekat u silicijumu izaziva mnoge boje svetlosti.

„Nije važno da li je svetlo zeleno, crveno ili plavo – foton oslobađa tačno jedan elektron.

„Imamo sreće što je baš tako“.

To je od velike pomoći kada želite da uhvatite boju objekta ili subjekta koji fotografišete.

Većina kamera pametnih telefona koristi CMOS senzore

 

Getty Images/BBC

Većina kamera pametnih telefona koristi CMOS senzore

Fosum i njegove kolege sada rade na senzorima slike koji su osetljivi na najmanju moguću količinu svetlosti – foton.

Ovi uređaji, poznati i kao brojači pojedinačnih fotona, već se koriste u laboratorijskim eksperimentima, ali mogli bi da imaju revolucionarnu ulogu u tehnologiji digitalnog snimanja, na primer za poboljšanje kvaliteta slike medicinskih CT skenera, uz manju izlaganje pacijenata zračenju.

Postoji još mnogo mogućih primena.

„Ova nova tehnologija će nam omogućiti da vidimo u mraku“, kaže Fosum.

Još jedna naučnica koja radi na uređajima zasnovanim na fotoelektričnom efektu je Dimitra Georgijadu sa Univerziteta u Sautemptonu u Engleskoj.

Ona i njene kolege razvijaju tehnologije koje mogu da otkriju svetlost i obrade informacije o njoj bez slanja podataka na analizu centralnom računaru.

„To značajno smanjuje potrebnu količinu energije“, kaže ona.

Ove tehnologije bi mogle da pomognu istraživačima da razviju visoko napredno bioničko oko koje slepima vraća vid, jer će omogućiti izradu manjih, lakšiih i energetski efikasnijih uređaja za ugradnju.

Takođe bi mogle da omoguće autonomnim vozilima da brže donose odluke o tome kada je potrebno da koče iz bezbednosnih razloga.

Mesečev sjaj

Tehnologija za otkrivanje svetlosti kojom se bavi Georgijadu ne zasniva se na silicijumu, već na organskim materijalima koji sadrže ugljenik.

Oni mogu da se podešavaju tako da reaguju samo na određene boje svetlosti, a pritom mogu da se odštampaju na fleksibilnim podlogama.

Ova tehnologija bi mogla da se koristiti u nosivim, niskoenergetskim senzorima svetlost koji mogu da prate otkucaje srca i nivo kiseonika u krvi, na primer, prevremeno rođenih beba, emitovanjem male količine svetlosti kroz kožu i vene.

Od kada je Ajnštajn 1905. zapisao njegovu teoriju o fotoelektričnom efektu, našli smo zaista mnogo sjanih načina da je u praksi primenimo.

Ali tu nije kraj.

Razumevanje ove neverovatne interakcije svetlosti i materije otkrilo nam je i neke neobične pojedinosti o načinu na koji funkcioniše univerzum.

Neki od prvih letelica koje su sletele na Mesec 1960-ih snimile su horizont Meseca i primećeno je nešto čudno: neobičan sjaj, gotovo kao bledo svetlo zalaska sunca.

Ali Mesec nema atmosferu kao Zemlja, a upravo rasipanje svetlosti na čestice u našoj atmosferi je ono što stvara zore i zalaske sunca dok se planeta okreće oko svoje ose.

Kako se stvorio taj mesečev sjaj?

Ispostavilo se da sunčeva svetlost pada na prašinu na površini Meseca i, zahvaljujući fotoelektričnom efektu daje joj pozitivno naelektrisanje.

Te sitne čestice prašine su se međusobno odbijale, povremeno lebdeći iznad površine Meseca.

Dok su to činile, hvatale su svetlost tek zašlog Sunca i tako se stvorio taj čarobni sjaj.

Ovaj tekst je napisan u saradnji Nobel Prize Outreach, organizacije koja širi znanje o postignućima koja su zavredila Nobelovu nagradu, i BBC-ja.

Vučić: Povećanje penzija od 1. decembra 12,2 odsto

0

Dva penzionera sede na klupi i citaju novine

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će od 1. decembra penzije biti uvećane za 12,2 odsto, pa će prosečna biti uvećana na 485 evra.

„Prošlog decembra su penzije povećane za 10,9 odsto i to je u odnosu na novembar, kumulativno, 24,4 odsto uvećanje penzija. Umesto 436 evra, koliko je danas, prosečna penzija iznosiće 485 evra“, kazao je Vučić.

On je rekao da je država računala koliki je udeo penzija u bruto domaćem proizvodu i koliko je povećanje moguće, piše Beta.

Dodao je da će inflacija, prema projekciji, biti oko 3,5 odsto sledeće godine, a ove godine četiri odsto, ocenivši da će penzioneri, uz povećenje penzije, uprkos inflaciji, imati realni rast životnog standarda.

Vučić je podsetio i da će vanredno povećanje minimalne zarade od 1. oktobra biti 9,4 odsto, a od 1. januara u iznosu 10,1 odsto.

„Sa povećenjem minimalne zarade od 13,7 odsto, od 1. januara ove godine, to je kumulativno povećanje u odnosu na decembar 2024. godine od 37 odsto“, kazao je predsednik Srbije. Ddao je da će minimalna zarada od 1. januara biti 551 evro, a pokrivenost minimalne potrošačke korpe minimalnom zaradom 111,5 odsto.

Kuvajte jednom, jedite pet dana: 3 jela koja rešavaju ručak za celu nedelju

0
a group of people sitting around a table with food

ručak

Nedelja je dan kada većina žena ima malo više vremena za sebe i porodicu, ali i idealan trenutak da se pripremi hrana za narednih pet dana. Umesto svakodnevnog razmišljanja „šta danas kuvati“, dovoljno je da se jedno popodne odvoji za kuvanje i obezbedi raznovrstan, ukusan i praktičan ručak za celu radnu nedelju.

Ako se ova tri jela spreme u nedelju, porodica će tokom cele radne nedelje imati raznovrsne, ukusne i zdrave obroke.

Dovoljno je da se uz njih doda brzinski prilog – sveža salata, kus-kus, testenina ili pirinač – i ručak je gotov za svega nekoliko minuta.

Uz brze priloge poput sveže salate, testenine ili pirinča, ovi recepti postaće omiljeni saveznik u uštedi vremena.

Pileći paprikaš sa povrćem

Zašto je praktičan?

Može da se zamrzne u porcijama, lako podgreva i odlično se slaže uz pirinač, testeninu ili samo parče svežeg hleba.

Sastojci:

  • 1 kg pilećeg mesa (bataci, karabataci ili belo meso po želji)

  • 2 glavice crnog luka

  • 2 šargarepe

  • 2 paprike

  • 3 paradajza ili konzerva seckanog paradajza

  • 2 kašike aleve paprike

  • so, biber, lovorov list

  • malo ulja

Priprema:

Na ulju se izdinsta sitno seckan crni luk, doda šargarepa i paprika isečena na kockice. Nakon par minuta dodaje se meso i kratko proprži. Ubacuje se paradajz, aleva paprika, so, biber i lovorov list. Nalije se vodom da pokrije meso i kuva na tihoj vatri oko sat vremena. Dobija se bogat, aromatičan paprikaš koji narednih dana samo treba podgrejati.

Musaka od krompira i mlevenog mesa

Zašto je praktična?

Jedno jelo u tepsiji koje se može podeliti na porcije i podgrevati tokom nedelje.

Sastojci:

  • 1 kg krompira

  • 500 g mešanog mlevenog mesa

  • 1 glavica crnog luka

  • 2 jaja

  • 200 ml kisele pavlake ili jogurta

  • so, biber, ulje

Priprema:

Krompir se oguli, iseče na tanke krugove i kratko obari (5 minuta). Na ulju se proprži sitno seckan luk, doda mleveno meso, posoli i pobiberi. U pouljenu tepsiju ređaju se red krompira, red mesa i tako dok se ne utroše sastojci. Na kraju se prelije smesom od umućenih jaja i pavlake. Peče se na 200°C oko 40 minuta. Kada se ohladi, može da se iseku kocke i pakuju u posude za naredne dane.

Kuvajte jednom, jedite pet dana: 3 jela koja rešavaju ručak za celu nedelju 1Plan za radnu nedelju

Varivo od sočiva sa povrćem

Zašto je praktično?

Zdravo, zasitno i jednostavno jelo koje može da stoji u frižideru više dana, a ukus mu postaje još bolji kada odstoji.

Sastojci:

  • 500 g zelenog ili crvenog sočiva

  • 2 šargarepe

  • 2 krompira

  • 1 glavica crnog luka

  • 2 čena belog luka

  • 1 lovorov list

  • so, biber, malo ulja

Priprema:

Na ulju se proprži crni i beli luk, dodaju šargarepa i krompir isečeni na kockice. Ubacuje se oprano sočivo i lovorov list, zatim sve prelije vodom da ogrezne. Kuva se oko 30 minuta, dok povrće ne omekša. Posoli i pobiberi po ukusu. Odlično ide uz sveže kuvani pirinač ili integralni hleb.

Kako pravilno čuvati pripremljena jela

Kada se jela spreme u nedelju, ključno je da se pravilno rasporede i čuvaju, kako bi ostala sveža i bezbedna za konzumaciju tokom radne nedelje.

Pileći paprikaš

U frižideru: do 3 dana, u dobro zatvorenoj posudi.

U zamrzivaču: do 2 meseca. Najbolje ga je podeliti u porcije i zamrznuti odmah nakon hlađenja, pa vaditi po potrebi.

Musaka od krompira i mesa

U frižideru: 3–4 dana, isečena na kocke i u hermetički zatvorenoj posudi.

U zamrzivaču: može do 1 meseca, ali preporuka je da se prvo ispečena musaka potpuno ohladi, zatim iseku parčići i pakuju u foliju ili posude.

Varivo od sočiva

U frižideru: 4–5 dana, jer sočivo i povrće odlično podnose čuvanje.

U zamrzivaču: do 2 meseca, najbolje u staklenim ili plastičnim posudama sa poklopcem. Pre podgrevanja, jelo treba ostaviti da se lagano odmrzne u frižideru.

Savet za sve obroke

Hrana se ne sme ostavljati na sobnoj temperaturi duže od dva sata.

Idealno je da se svako jelo podeli u porcije, jer se tako lakše podgreva i smanjuje rizik od kvarenja.

Kod podgrevanja je važno da se jelo ugreje do ključanja (ili minimum 75°C) kako bi bilo bezbedno za jelo.