17.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 153

KATASTROFALNO OTVARANJE SEZONE ZA PARTIZAN MOZZART BET! DUBAI RAZBUCAO CRNO-BELE

0

© Nikola Mikić

Četvrtu godinu zaredom ekipa Željka Obradovića ulazi u Evroligu porazom, ovog puta je doživela ubedljiv poraz protiv debitanta Dubaija rezultatom 76:89

/Od izveštača Mozzart Sporta iz Dubaija/

Sada je već tradicija u pitanju. Prvo kolo Evrolige kao po pravilu znači i poraz Partizan Mozzart Beta. Nebitna je dvorana, ekipa, snaga protivnika, crno-beli jednostavno nisu u stanju da pobede u prvom kolu, a tako je bilo i sada. Stigla je ekipa Željka Obradovića u Dubai još u nedelju, odradila treninge u punom sastavu, sa sjajnim raspoloženjem unutar tima, ali kada je došlo vreme da se kroči na parket Koka kola arene i nadigra Dubai, malo šta pozitivno smo videli od kluba iz Humske. Praktično od prvog momenta je Dubai dominirao i na kraju sasvim zasluženo i dominantno isporučio Partizan Mozzart Betu poraz rezultatom 89:76.

Crno-beli su bili u dvocifrenom zaostatku već u prvom kvartalu kada ih je zatrpao Davis Bertans, jedini svetli momenat se dogodio u uvodnim minutima drugog poluvremena kada je Šejk Milton na kratko pokrenuo tim, čak doneo i prednost, ali Džanan Musa, Davis Bertans i ekipa sve ispogađala i pokazala da i ovoj unapređenoj ekipi Partizana treba vremena da krene da pobeđuje. Doduše, ovoga puta nikako ne sme da se dogodi da padnu toliko duboko kao prošle sezone na 2-8.

Davis Bertans je posebno bio raspoložen protiv bivšeg tima jer je ubacio 20 poena. Džanan Musa je bio sjajan sa 17, Kamingele je dodao 15, a odličan je bio i Filip Petrušev sa 14 poena.

Teško da je mogao da se zamisli lošiji početak utakmice. Sve ono što je bilo očekivano da Dubai uradi, Partizan mu je dopustio u napadu. Crno-beli nisu postojali u odbrani. Za tri minuta su primili 13 poena jer je koš izrešetao Davis Bertans sa tri trojke. Dok je Džabari Parker pokađao sa distance, Partizan se i održavao, ali kada je pretao napad da funkcioniše, domaćin se ozbiljno odvojio već u prvoj deonici. Imali su izabranici Jurice Golemca i 12 poena prednosti u uvodnoj četvrtini, dok nije bilo naznaka da bilo ko u Partizanu može da pokrene ekipu pre svega u odbrani jer je na semaforu posle 10 minuta stajalo 28:18.

Otišla je prednost Dubaija i do plus 14 tokom prvog poluvremena pre nego što se Partizan tek za nijansu stabilizovao u odbrani. U napadu je nešto pozitivno doneo Šejk Milton, ali nedovoljno da se krene u neki ozbiljniji pokušaj preokreta. Doduše, kako je izgledala igra ekipe Željka Obradovića, rezultat na semaforu je još bio i dobar jer je stajalo 47:40. Za ovaj “respektabilni minus” se u poslednja dva minuta poluvremena pobrinuo Osetkovski koji je iskoristio lošije rotacije u odbrani domaćina.

Kako je Dubai igrao u prvom poluvremenu idealno pokazuje podatak da su ubacili sedam trojki iz devet pokušaja.

© Nikola Mikić© Nikola Mikić

Ono što je posebno frustrirajuće oko ove utakmice je činjenica da je Partizan poveo. Početom treće deonice crno-beli su izleteli kao na raketni pogon. Šejk Milton je skoro sam preuzeo sve i napravio 8-0 seriju kojom je ekipa Željka Obradovića prvi put povela na ovom meču, a onda… Ništa. Novi pad koji vodi u poraz. Dubai nije paničio, posle minuta odmora trenera Golemca, domaćin pravi velikih 17-2 seriju kojom vraća situaciju na period iz prvog poluvrmena. Musa je krenuo da dominira. Pogađao je šuteve, razigravao saigrače i pokazao zbog čega je lider ove ekipe.

Kada je Bertans četvrti kvartal otvorio trojkom za 71:56, postalo je kristalno jasno da Partizan nastavlja sa svojom tradicijom. Prvo kolo u Evroligi se kao po pravilu dešava. Bez obzira na ekipu, i protivnika. Crno-beli nikako nisu u stanju da otvore elitno takmičenja na dobar način. Utakmica je na kraju postala i mučna za gledanje kada je Dubai došao do ogromnih 78:58.

Evroliga, 1. kolo

Dubai – Partizan Mozzart Bet 89:76
/28:18, 19:22, 21:16, 21:20/

Dvorana: Koka-kola arena, Dubai
Sudije: Migel Anhel Peres, Pjotr Pastusijak, Alberto Baena

Dubai: Dangubić 0, Bejkon 11, Abas 3, Prepelič 0, Bertans 20, Anderson 2, Kondić 0, Musa 19, Kabengele 15, Rajt 5, Petrušev 14, Kamenjaš 0

Partizan Mozzart Bet: K. Džons 4, Milton 10, Vašington 2, Osetkovski 12, Bošnjaković, Marinković 3, Pokuševski 6, Braun 6, Bonga 7, Lakić 0, T. Džons 13, Parker 11

Počinje šesti “Mesec srpske kulture” u Moskvi: Dva naroda, jedna duša

0

Srpska kultura će biti prikazana kroz narodnu nošnju, srpske narodne pesme, folklor i tradicionalnu kuhinju

Počinje šesti "Mesec srpske kulture" u Moskvi: Dva naroda, jedna duša© Milan Maricic/ATAImages

Šesti po redu festival “Mesec srpske kulture” počinje u Moskvi danas 1. oktobra i trajaće do 30 oktobra. Održava se u državnoj biblioteci inostrane literature “Rudomino”, koja raspolaže velikim fondom strane literature i predstavlja međunarodni kulturni centar, kao i mesto na kom se sastaju ljubitelji knjiga i predstavnici različitih zemalja sveta.

Program je zaista bogat. Moskovljani će tokom ovih mesec dana imati priliku da urone u atmosferu Balkana, upoznaju se sa srpskom književnošću, muzikom, da se lično sastanu i porazgovaraju sa prevodiocima srpske književnosti, naučnicima, ljudima koji popularizuju srpsku kulturu u Rusiji.

Srpska kultura će biti prikazana kroz narodnu nošnju, srpske narodne pesme, folklor i tradicionalnu kuhinju.

Biće organizovani muzički koncerti, promocije knjiga, edukativni kvizovi, okrugli stolovi posvećeni rusko-srpskim odnosima, kao i niz izložbi posvećenih slikarstvu i vajarstvu.

Ključni dan je 9. oktobar – tad će biti održan okrugli sto na temu “Rusko-balkanski dijalog u humanitarnoj sferi”, kao i otvaranje umetničke izložbe “Balkanski most. Mesto susreta – Jurjevec”, dok će 12. oktobra gosti imati priliku da saznaju više o književniku Miloradu Paviću, upoznaju se sa vajarom Grigorijem, tvorcem spomenika Paviću koji se nalazi u dvorištu ove biblioteke.

Cilj organizovanja “Meseca srpske kulture” je da se narod koji živi kako u Moskvi, tako i u drugim regionima Rusije, upozna sa srpskom kulturom.

Pored toga održava se i zbog zbližavanja ruskog i srpskog naroda, dveju kultura, tradicija, i pronalaženju novih puteva, po kojima će ova dva naroda koračati zajedno.

“Rusi su uvek bili oduševljeni ovim događajem i od njih sam uvek mogla da čujem kako vole Srbiju, da je Srbija njihov dom, da smo pravoslavna braća i verni prijatelji”, javlja reporterka RT Balkan.

Organizatori ove manifestacije su biblioteka inostrane literature “Rudomino” u saradnji sa Rusko-balkanskim centrom za poslovnu saradnju i kulturu, Centrom za međunarodnu saradnju “Rusko-balkanski dijalog” i srpskim kulturnim udruženjem Zavet.

“Cigla” telefoni doživljavaju svoj povratak – da li su rešenje za zavisnike od smartfona

0
A hand holds a classic nokia phone.

Sećate li se “cigla” telefona – uređaja koji je služio da pročitamo poruku, odgovorimo na poziv ili odigramo jednu partiju popularne “zmijice”? Možda nam se čini da su davno otišli u zaborav, ali činjenica je da doživljavaju veliki povratak. Mnogi korisnici pametnih telefona, umorni od konstantnog gledanja u ekran, nalaze olakšanje u ovim uređajima sa ograničenim funkcijama.

"Cigla" telefoni doživljavaju svoj povratak - da li su rešenje za zavisnike od smartfona© Gylfi Gylfason/pexels

Istraživanja i podaci o zavisnosti od pametnih telefona i njihovom negativnom uticaju na san, mentalne sposobnosti i mentalno zdravlje zabrinjavaju. Studije su pokazale da čak i kada ih ne koristimo, samo prisustvo pametnog telefona u istoj prostoriji utiče na naš mozak. Ipak, za manje od jedne generacije, oni su postali neodvojiv deo naših života.

Mnogi od nas traže načine da se isključe. Neki pokušavaju da sprovedu digitalni detoks kako bi poboljšali učinak i dobrobit u životu, drugi ističu strah od narušavanja privatnosti ili odlučuju da se izoluju. U ekstremnijem obliku, pojedini mladi ljudi odbacuju tehnologiju.

Manje funkcija, više kontrole

Mnogi se okreću “cigla” ili “glupim” telefonima – modelima pre pametnih telefona ili novim uređajima sa ograničenim funkcijama. Postoji rastuća i veoma posvećena zajednica korisnika koja na internetu deli savete o tome gde kupiti stare uređaje koji se više ne proizvode, kao i detaljna poređenja specifikacija savremenih modela, za one koji imaju volje ili mogućnosti da naprave tu promenu.

Tržište telefona sa osnovnim funkcijama i dalje je veliko, iako postepeno opada, jer sve više ljudi u zemljama u razvoju prelazi na pametne telefone. Prošle godine oko 15 odsto svih prodatih telefona u svetu bili su feature telefoni (sa najosnovnijim funkcijama) – gotovo 210 miliona uređaja, u vrednosti od 3,2 milijarde dolara. Međutim, od tog broja, 1,7 miliona prodato je u Severnoj Americi, a 12 miliona u Evropi, piše Si-En-En.

U ovim i drugim razvijenim ekonomijama, specijalizovani proizvođači prave premijum alternative, prilagođene kulturološkom zaokretu koji podstiču onlajn pokreti kao što su Bring Back Blackberry, haštag BringBackFlipPhones i inicijativa Smartphone Free Childhood.

Reakcija na zamor od pametnih telefona

Mnoge kompanije, kao što su Light, Punkt i HMD nude nude “glupe telefone” ili telefone sa ograničenim funkcijama kao alternativu pametnim telefonima. Ideja je da korisnici manje budu zavisni od ekrana, izbegnu reklame i razviju zdraviji odnos prema tehnologiji. Iako su ovi uređaji skupi, kompanije ih vide kao proizvode i odgovor na krizu u industriji, jer korisnici često traže izbor između svemogućeg smartfona i jednostavnijih uređaja.

Zašto je ruski car Petar Veliki sahranjen tek 6 godina nakon smrti

0
a statue of a man riding a horse next to a building

Ruski car Petar Veliki se za svoju sahranu pripremao godinama i tačno je znao kako želi da ode na “onaj svet”. Međutim, deo onoga što je zamislio krenuo je po zlu, pa se sahranjivanje odužilo na punih 6 godina.

Zašto je ruski car Petar Veliki sahranjen tek 6 godina nakon smrti© Wikimedia Commons / Ivan Nikitich Nikitin

Krajem 1724. godine Petar Veliki bolovao je od urolitijaze (kamena u urinarnom traktu), ali je bez obzira na to insistirao da obavlja carske dužnosti i učestvuje u važnim projektima koje je uoči bolesti inicirao. Upozorenja lekara da ga to može koštati života car nije želeo da sluša, što se pokazalo kao fatalna greška.

Preminuo iznenada, ali je za sahranu sve bilo spremno

Usred plovidbe morem, njegov brod se nasukao, pa je Petar Veliki, kao pravi lider, ušao u ledenu vodu da bi pomogao u izvlačenju plovila. Za samo par desetina minuta u vodi on je strašno nazebao, nakon čega mu se zdravstveno stanje naglo pogoršalo – toliko da nije uspeo ni da napiše testament. Samo se onesvestio na pola rečenice.

Petar Veliki je izdahnuo 8. februara 1725. godine u Zimskom dvorcu u Sankt Peterburgu. Iako je smrt nastupila iznenadno, za ovaj događaj sve je bilo spremno, jer car ništa nije prepuštao slučaju. Štaviše, on je promenio dotadašnja pravila sahranjivanja i postao prvi vladar sahranjen po novoj proceduri. Istina, sa zakašnjenjem.

Telo imperatora je balzamovano, ali ne kako valja

Pre nego što je preminuo, Petar Veliki izrazio je želju da bude balzamovan, a “generalnu probu” izvršio je na telu svoje sestre, Natalije Aleksejevne, koja je umrla dok je on bio u inostranstvu. Ta procedura je uz pomoć Jakova Brusa, dvorskog “crnog maga” i “carevog čarobnjaka” uspešno izvršena i samo je trebalo ponoviti je.

Iako je balzamovanje cara sprovedeno na isti način, nešto je krenulo po zlu: carevo telo je već nakon 10 dana pocrnelo i počelo da se postepeno raspada, kao posledica bolesti od koje je bolovao. Ipak, Jakov ništa nije smeo da dira, niti da cara secira, jer je u to vreme bilo zabranjeno “skrnaviti” tela članova imperatorske porodice.

Nakon 42 dana opraštanja, Petar Velikog na večni počinak ispratilo 11.000 ljudi

Oproštaj od Petra Velikog ipak je upriličen u Zimskom dvorcu, bez obzira na probleme sa balzamovanjem njegovog tela. Oko sanduka bili postavljeni državni simboli, carske insignije i ordenje. A ono što je najinteresantnije jeste da u čitavoj dvorani dvorca nije bilo nijedne ruske ikone, što je bilo nezamislivo u to doba.

Tako balzamovano, telo je ležalo u dvorcu 42 dana, da bi svi zainteresovani mogli da se oproste od cara. I ovo je bila njegova želja, na koju niko nije smeo da se ogluši. Kada se oproštaj završio, sanduk je prenet ka mestu sahrane: nosilo ga je 11.000 ljudi u pratnji počasne straže. Međutim, tu planovi pokojnog cara kreću da se ruše.

Izgradnja hrama prolongirala je sahranu imperatora i njegove supruge Katarine

Ideja imperatora bila je da on odmah nakon opraštanja bude sahranjen, ali pošto je preminuo pre nego što je Petropavlovski hram sagrađen, sahrana je morala da sačeka. I to ni manje ni više nego punih 6 godina. Za to vreme, sanduk je stajao u privremenoj drvenoj kapeli unutar Petropavlovskog hrama koji je bio u izgradnji.

U međuvremenu, dok je car “čekao” da bude sahranjen, preminula je i njegova supruga, Katarina I, koja je bila na vlasti od momenta smrti muža pa sve do svoje smrti, koja je nastupila tri godine kasnije. I njen kovčeg je, suprotno svim hrišćanskim običajima, donet i postavljen tik do Petrovog, u toj istoj drvenoj kapeli nedovršenog hrama.

Petar Veliki je sagrađen tako da je njegovo telo nemoguće ekshumirati

Pošto je Petropavlovski hram sagrađen, na carski tron došla je Petrova bratanica, Ana Ivanovna, koja je naredila da se posmrtni ostaci imperatora i njegove supruge, carice Katarine, konačno sahrane. Njihovi kovčezi spušteni su u zemlju 6, odnosno 3 godine nakon njihove smrti, uz južni zid ispred oltara Petropavlovskog hrama.

Ono što je naročito interesantno jeste da je Petar Veliki sahranjen tako da nije moguće izvršiti ekshumaciju njegovog tela dok se pretehodno ne sruši ceo Petropavlovski hram. A znači, on će zauvek biti u temeljima ne samo svetinje, već i čitavog Sankt Peterburga – grada koji ne bi danas ni postojao da nije njegove vizije.

Zatvoreno: Savezna vlada SAD obustavila rad

0
the capitol building in washington d c is shown

Savezna vlada je prestala da radi prvi put nakon 2019. godine. Nije prošao budžet neophodan za plate i nastavak funkcionisanja. Tramp najavio smanjenje broja zaposlenih

Zatvoreno: Savezna vlada SAD obustavila radGetty © Credit Westend61

Savezna vlada Sjedinjenih Američkih Država zvanično je obustavila rad u ponoć po lokalnom vremenu, prvi put od 2019. godine, nakon što Kongres nije uspeo da usvoji budžet neophodan za nastavak funkcionisanja, objavili su američki mediji.

Prethodno na glasanju u Senatu nije usvojen predlog republikanaca ni demokrata za privremeni budžet.

Republikanci insistiraju da demokrate prihvate privremeno produženje finansiranja za još sedam nedelja, dok demokrate odbijaju da daju podršku bez većih ustupaka, s fokusom na zdravstvenu negu. Senat bi trebalo ponovo glasa sutra ujutro o istom planu republikanaca, koji predviđa svakodnevna glasanja dok deo demokrata ne promeni stav, piše Tanjug.

Obustava rada vlade, takozvani “šatdaun”, znači da će stotine hiljada saveznih službenika biti otpušteno, dok će oni koji se smatraju neophodnim nastaviti da rade bez plata sve dok se blokada ne okonča. Zaposleni čija radna mesta nisu vezana za godišnja izdvajanja nastaviće da primaju zarade. Uz to, mnogi vladini programi i usluge biće obustavljeni.

Američki predsednik Donald Tramp je ranije izjavio da bi mogao da iskoristi blokadu vlade za masovno smanjenje broja zaposlenih i plata. Okrivio je demokrate za neuspeh budžeta i obećao da će iskoristiti trenutnu situaciju da ukine programe koji se republikancima ne dopadaju.

Evropska mašina ludila, mržnje i rata: Kuda ideš, Evropo?

0
blue flag on pole near building during daytime

Ako ste mislili da je EU najveći mirovni projekat, prevarili ste se. EU se danas priprema za rat

Evropska mašina ludila, mržnje i rata: Kuda ideš, Evropo?Getty © Leon Neal

Francuski mislilac Rene Genon je 20-ih godina prošlog veka primetio da su evropske elite postale lažne elite. Drugi deo današnjih problema je tupost pretežne većine.

Tako, na jednoj strani, imamo takozvane elite, koje se brinu isključivo o sebi samima, na drugoj otupelu većinu koja je jednostavno ravnodušna, sve dok misle da je njihovo stanje koliko-toliko podnošljivo.

Pravi problem lažnih elita ne mora nužno da počiva na njihovim zlim namerama, uočava italijanski politički pisac Andrea Marćiljano na sajtu “Elektomagacine”, i dodaje: “Vrtoglavi pad savremenog sveta je posledica korupcije takozvanih elita, koje njime vladaju. Ili, bolje rečeno, onih koje bi trebalo vladaju”.

Briselom vlada ohlokratija

Reč je o degeneraciji autentičnih aristokratija, dodaje Marćiljano i, s druge strane, o usponu u sebe zaljubljenih oligarhija. Verovatno najprizemniji primer za to je, smatra ovaj autor, italijanska politička klasa, oličena u premijerki Đorđi Meloni, klasa koja uživa u ničim zasluženim, doživotnim privilegijama.

To su, u stvari, oligarhije, što označava totalnu degradaciju demokratija. Pravo ime za to je ohlokratija – vladavina ološa, dodaje Marćiljano.

I to je situacija u kojoj se danas nalazi čitava Evropa. Takozvane elite služe isključivo sebi i nije ih briga za narode koje predstavljaju. One nas danas Evropu vode pravo u katastrofu, ka novom svetskom ratu, samo zbog interesa nekolicine, primećuje italijanski pisac, i to se dešava “zbog gluposti onih koji su na vlasti i zbog tuposti većine”.

Zapravo, takozvane elite ničim ne vladaju, jer one, dodaje Marćiljano, nisu sposobne da vladaju, da se postave kao vodiči, uzori, kao primer koji treba slediti. Primer za to je šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ili njena komesarka za spoljnu politiku Kaja Kalas.

Činjenica da njih dve zauzimaju važne funkcije u EU pretvara briselske političke strukture u neku vrstu travestije ili parodije, koja bi mogla imati veoma tužan kraj. EU danas podseća na brod ludaka, koji njeni, uvek osmehnuti kormilari, vode pravo u katastrofu.

Obe su, pri tom, i pomenuta Ursula i “oštroumna” Kaja Kalas, unuke nacista, koje se ni na koji način nisu odrekle svog porodičnog “nasleđa”.

Ako idemo u rat (a idemo), svi idemo u rat!

Svi zvanični dokumenti Evropske unije danas izgledaju kao loše, neukusne šale. Na primer, prema članu tri Ugovora o EU, ova zajednica treba da “promoviše mir, evropske vrednosti i blagostanje evropskih naroda”; prema članu osam “EU treba da razvija posebne odnose sa susednim zemljama”, da “uspostavlja područja prosperiteta i dobrosusedstva, zasnovanog na vrednostima Unije” i da se “zalaže za mir”.

U praksi, sve je suprotno od toga. Ako ste mislili da je EU najveći mirovni projekat, prevarili ste se. EU se danas priprema za rat.

Osim toga, evrokrate iz Brisela koje, uzgred, niko nije birao, jednostavno ne trpe drugačija mišljenja. Reč je, kako primećuje portugalski gepolitičar Ugo Dionisio na sajtu “Fondacija strateške kulture”, o “brutalnoj birokratskoj mašineriji”, koja upravo priprema pravi puč, jer pokušava da ukine konsenzus država članica oko pitanja zajedničke spoljne i bezbednosne politike.

U prevodu: “Ako idemo u rat (a idemo), svi idemo u rat!”, kaže Dionisio, “a tu je kraj svake diskusije”. EU se, zapravo, već nalazi u ratnom stanju sa Rusijom.

Povratak u vremena velikih ratova

Nažalost, primeri Slovačke i Mađarske ne mogu se posmatrati kao izolovani slučajevi isključivanja iz procesa odlučivanja. Činjenica je, dodaje Dionisio, da je ideja o ukidanju prava veta o pitanjima odbrane povezano sa, u najmanju čudnim, ponašanjem predsednice Evropske komisije.

Kako primećuje ovaj geopolitičar, prema članu 24 Ugovora o EU, uloga predsednika Evropskog saveta, koga danas predstavlja bivši premijer Portugala Antonio Košta, jeste da “zastupa Uniju u pitanjima zajedničke spoljne i bezbednosne politike”. Ipak, kako uočava Dionisio, Koštu niko nije video u Ovalnom kabinetu, kada je evropska politička klasa otišla da “primi lekcije iz međunarodnih odnosa od federalnog učitelja EU koji se odaziva na ime Donald Tramp”.

Umesto toga, videli smo predsednicu Evropske komisije, u pratnji Kaje Kalas. Kalasova ima nadležnost da izvršava odluke tela kojim predsedava Antonio Košta. Međutim, ona je bliska sa Fon der Lajenovom, koja je pravi šef ratnog odeljenja, u šta su se, u međuvremenu, pretvorila najviša tela EU.

Čitanje saopštenja Evropske komisije, podvlači Dinosio, danas podseća na predratne deklaracije iz vremena velikih ratova u Evropi, i dodaje: “Evropske institucije su se u međuvremenu pretvorile ratna ministarstva EU”.

EU je plutokratska scena sa izuzecima koji postaju pravila

Nema sumnje da će obaveza konsenzusa o pitanjima bezbednosti, odnosno rata ili mira u Evropi, pre ili kasnije biti zamenjena pravilom “kvalifikovane većine”. Ali, to će značiti da će pukotine unutar EU nastaviti da se produbljuju.

U tako teškom vremenu kao što je naše, svaki razuman predlog o okončanju sukoba sa Rusijom se ismeva. Čuveni evropski “lideri”, nastavljaju da insistiraju na konfrontaciji sa Moskvom. Kako dodaje Dioniso, “ne možemo da nađemo nijednu izjavu evropskih lidera koja bi se zalagala za kompromis ili za mir sa Rusijom”.

Na sve takve predloge, koji nikad ne dolaze iz zvaničnog Brisela, “mejnstrim” mediji odgovaraju uvek istom, fanatičnom litanijom: “Ne možete pregovarati sa Rusima”, “Rusi nisu pouzdani”, “Rusi su lažovi”… Ukratko: “Rusi su loši, mi smo dobri”, i to se, naglašava Dionisio, pretvorilo u pravu ratnu mašinu koja proizvodi mržnju i ludilo.

Rusi, dakle, i nisu ljudi; istorija se ponavlja. Nedavno je šefica EK odala počast “Šumskoj braći”, koja su tokom nacističke invazije na Evropu počinila besprimerne zločine protiv čovečnosti na tlu Litvanije.

Jednom rečju, zaključuje Dioniso, EU, koja za sebe i dalje tvrdi da je “projekat mira”, pretvorila se u “plutokratsku scenu, bremenitu izuzetnim režimima, izuzecima koji postaju pravila, diskrecijom, unilateralizmom i autokratijom”, pri čemu je uzurpacija funkcija Antonija Košte od strane Fon der Lajenove samo jedan slikoviti detalj.

Trump ponovo ponudio Kanadi pridruživanje Americi, da postane 51. savezna država

0

Američki predsednik Donald Trump izjavio je u utorak da je ponovo rekao neimenovanom kanadskom zvaničniku da bi zemlja trebala razmotriti pridruživanje SAD-u kao 51. savezna država – vraćajući se aneksionističkoj retorici koju je koristio ranije ove godine, a potom je napustio nakon što je premijer Mark Carney izabran.

Obraćajući se visokim vojnim zvaničnicima na događaju u Virginiji, Trump je rekao da SAD razvijaju sistem protivraketne odbrane zlatna kupola i da bi Kanada mogla biti njime pokrivena ako zemlja postane deo Sjedinjenih Država.

“Kanada me je nazvala pre nekoliko sedmica. Žele biti deo toga. Na što sam rekao, pa, zašto se jednostavno ne pridružite našoj zemlji? Postanite 51. država i dobićete to besplatno”, rekao je Trump.

Trump je rekao da ne zna da li je njegov govor “imao veliki uticaj”, ali je rekao da, po njegovom mišljenju, spajanje dve zemlje “ima mnogo smisla”.

Rekao je da Kanada “prolazi kroz težak period” nakon što je pogođena carinama, tvrdeći da njegova trgovinska politika preusmerava investicije vredne trilione dolara u SAD.

Trump je ranije spomenuo pridruživanje Kanade njegovom predloženom odbrambenom sistemu , rekavši da će zemlja morati uložiti oko 71 milijardu američkih dolara ako želi biti pod američkim sigurnosnim kišobranom, koji je osmišljen za zaštitu od raketa, dronova i drugih vazdusnih pretnji.

Američki predsednik Donald Trump, u dugom govoru vojnim zvaničnicima okupljenim u Virginiji, govorio je o Kanadi, dok je govorio o svom planiranom odbrambenom sistemu Zlatna kupola, rekavši da je predložio pridruživanje SAD-u kao 51. država ‘i da to dobije besplatno’.

Carney-jev portparol nije odgovorio na zahtev za komentar.

Na njihovom prvom susretu licem u lice u maju, Carney je diplomatski odbacio Trumpov govor, rekavši da bi kao investitor u nekretnine trebao znati da “postoje neka mesta koja nikada nisu na prodaju”.

„Nakon sastanaka s vlasnicima Canade tokom kampanje u poslednjih nekoliko meseci, svjedočim da nije na prodaju i nikada neće biti na prodaju“, rekao je Carney.

Trump je rekao “nikad ne reci nikad” o ujedinjenju dve zemlje, ali je priznao da je “potrebno dvoje za tango” da bi takvo spajanje uspelo.

Dva muškarca sjede u raskošno ukrašenoj sobi.

Premijer Mark Carney, levo, na sastanku sa Trumpom u Ovalnom kabinetu Bele kuće 6. maja u Washingtonu, DC (Evan Vucci/The Associated Press)

Kao odgovor, Carney je rekao: “Nikad, nikad, nikad, nikad, nikad.”

Carney je kasnije novinarima rekao da je tokom privatnog ručka u Beloj kući zamolio Trumpa da prestane s provokacijama na račun 51. savezne države.

Trumpove najnovije izjave dolaze samo nekoliko dana nakon što je Pete Hoekstra, američki ambasador u Kanadi, rekao da su Kanađani ti koji su fiksirani na razgovore o 51. državi i da je takva retorika sada prošlost.

“To je proizašlo iz vremena kada je postojao određeni odnos između predsednika i premijera Trudoa. Vi možete pričati o tome. Ja ne pričam. Fokusiran sam na postizanje rezultata”, rekao je Hoekstra novinarima tokom posete New Brunswicku. 

SERBIANNEWS/CANADA

Filmska kritičarka izdvojila pet najboljih filmova u 2025. godini

0
person watching movie

Eddington

Filmska 2025. godina ponudila je širok spektar naslova, od velikih blokbastera do nezavisnih dela koja su osvajala festivale. Filmska kritičarka Rejčel Barker izdvojila je pet filmova koji su je najviše impresionirali, a jedan od njih nazvala apsolutno najboljim.

5. Eddington

Na peto mesto Barker je stavila film „Edington” koji se dešava u malom američkom gradu tokom pandemije. Hoakin Feniks i Pedro Paskal glume u priči o političkoj trci. „Nije ni približno tako crno-belo kao što biste očekivali od modernog političkog filma. Veoma je nijansirano. To pokazuje svačiju jedinstvenu ružnoću. Omogućava nam da saosećamo sa svima, ali u isto vreme, to nije blag film“, rekla je Barker. Ona je dodala da kraj deluje nadrealno i primorava gledaoce da preispitaju sopstvene utiske.

4. Materijalisti (The Materialists)

Romantična komedija „Materijalisti” sa Pedrom Paskalom, Dakotom Džonson i Krisom Evansom iznenadila je Barkerovu uprkos njenoj sklonosti ka hororu. „Veoma je prijatno čak i ako je više romansa nego komedija“, primetila je ona.

Posebno je pohvalila perspektivu glavnog lika, koju igra Dakota Džonson: „Njena perspektiva je da savršeni partneri moraju da ispune određene kriterijume. Kritičarka je dodao da se film bavi i temom muške usamljenosti.

3. Izvini, dušo (Sorry, Baby)

Na trećem mestu našao se rediteljski debi Eve Viktor, u kome ona takođe igra glavnu ulogu. „To je priča o posledicama se**ualnog napada, ali je neverovatno nežna i obrađena sa puno humora“, opisao je Barker. Prema njenim rečima, film je intiman jer je zasnovan na sopstvenom iskustvu reditelja. „Videla sam to u Kanu i bilo je veoma emotivno gledanje. Mislim da sam plakala skoro sve vreme i ipak sam otišla osećajući se bolje u vezi sveta“, dodala je ona.

2. Trenutak nestanka (Weapons)

Ovaj horor film privukao je veliku pažnju zahvaljujući upečatljivoj marketinškoj kampanji. Rejčel ističe da je vizuelni koncept filma odmah osvojio publiku: „Početni koncept je veoma primamljiv, a film možda neće odgovoriti na njega na način koji zadovoljava sve. Uprkos tome, ona naglašava i komične elemente: „Puna je humora; jednostavno sam bila opijena uzbuđenjem gledajući ga.“

1. Grešnici (Sinners)

Na samom vrhu Barkerove liste našao se vampirski film „Grešnici”. Smešten u Misisipiju 1930-ih, kombinuje elemente drame i horora. „Grešnici su bez sumnje bili moj omiljeni film godine. Mislim da je, iako ne verujem baš u objektivnu kritiku, najbolji film godine“, istakao je kritičar.

Ona je dodala da film snažno govori o rasnim pitanjima. „To je savršeno pogođena, emocionalno uzbudljiva drama sa elementima horora. I film na neki način izgleda opasno otkrivajući neku od ružnih dinamika koje imamo o rasi u našem društvu“, zaključio je Barker.

OVO je zemlja broj 1 za penzionisanje u inostranstvu

0
boats docked near seaside promenade]

Porto

Ove godine, Global Citizen Solutions objavio je svoj Global Retirement Report za 2025, koji rangira najbolje zemlje za penzionisanje u inostranstvu. Izveštaj je analizirao 44 programa za pasivni prihod i penzionerske vize. Razmatrano je 20 ciljanih pokazatelja, grupisanih u šest podindeksa: procedura, državljanstvo i mobilnost, ekonomija, poreska optimizacija, kvalitet života i bezbednost i integracija. Svakoj zemlji je dodeljena ocena od 100.

Sjedinjene Američke Države nisu uvrštene na listu iz jednostavnog razloga – zemlja nema zvaničan program penzionerskih viza. Utvrđeno je da se mnoge zemlje u prvih 10 nalaze u Americi i Evropi.

„Amerike dominiraju kada je reč o dostupnosti penzionerskih viza za digitalne nomade, a zatim Evropa. One imaju veoma visok kvalitet života, iznad proseka,“ kaže dr Laura Madrid Sartoretto, rukovodilac istraživanja u Global Intelligence Unit-u GCS-a, za CNBC Make It.

„To nije slučajnost, jer je jedna od motivacija ljudi koji odluče da se presele u inostranstvo upravo potraga za mestom gde će imati bolji kvalitet života.“

Portugal

Portugal je evropska zemlja koja predvodi listu, sa ukupnim rezultatom od 92,61.

Dr Madrid Sartoretto kaže da je penzionerski vizni program Portugala već poslednjih 10 godina vodeći primer.

„Zemlja je počela da ulaže u privlačenje investitora, penzionera i digitalnih nomada. Portugal je danas zemlja koja ima veoma dobre ocene kada je reč o kvalitetu života,“ kaže ona. „Prema Svetskom indeksu mira, Portugal je najsigurnija zemlja u Evropi. To je jedna od najtraženijih zemalja u Evropi za penzionisanje.“

Portugal nudi državljanima van EU D7 vizu, koja omogućava onima sa stabilnim pasivnim prihodima, poput penzija ili prihoda od rente, da se penzionišu u zemlji.

Da biste se prijavili za tu vizu, potrebno je da imate minimalni prihod od 870 evra. Nakon što se dobije početna boravišna dozvola i živite u Portugalu najmanje pet godina, stičete pravo da aplicirate za stalni boravak ili državljanstvo.

Portugalska vlada primenjuje sistem oporezivanja svetskog prihoda, što znači da uključuje i prihod ostvaren u inostranstvu. Portugal takođe nema porez na imovinu niti na nasledstvo za najužu porodicu. Za ostale se primenjuje taksa na nasledstvo od 10%.

Portugal je takođe poznat po svom programu „zlatne vize“. On omogućava državljanima van EU da dobiju državljanstvo ili boravište kroz ulaganje, s tim da se ulaganje u nekretnine isključuje.

Portugalska vlada beleži porast od 72% u odobravanju zlatnih viza, pri čemu Amerikanci čine većinu, prema Forbsu. Program zlatne vize Portugala prikupio je više od 7,2 milijarde dolara od svog uvođenja 2012. godine.

Madrid poneo titulu najboljeg grada za zdrav i uravnotežen život

0
yellow and red flag hanging on white building

Madrid, Wizz air

Platforma za rezervacije putovanja Omio je analizirao 17 različitih faktora kako bi otkrio koji evropski gradovi nude najbolje uslove za zdrav i uravnotežen život i za stanovnike i za posetioce. Na vrhu liste našao se glavni grad Španije Madrid sa ukupnom ocenom 78,62 od mogućih 100 bodova.

Madrid dobio visoke ocene

Na zdravlje u urbanim sredinama utiče mnogo stvari, od kvaliteta vazduha i nivoa buke, do dostupnosti zelenih površina, mogućnosti za rekreaciju i količine sunčanih dana. Omio je sve to uzeo u obzir, uključujući broj banja, teretana, nivoe zagađenja i pristupačnost za pešake. Madrid je dobio visoke ocene u gotovo svim kategorijama, a posebno se istakao zahvaljujući visokom kvalitetu života, čak 360 banjskih centara i prosečno 2.712 sunčanih sati godišnje. Nije ni čudo što je nedavno proglašen jednom od najsunčanijih prestonica u Evropi.

Na drugom mestu našao se Lisabon, sa ocenom 75,36, što takođe ne čudi – pogotovo što je grad najavio otvaranje novih mirnih zona i slobodan pristup nekim od svojih najzelenijih bašta.

Treće mesto pripalo je Beču, a među prvih 20 gradova koji su se izdvojili kao najpogodniji za zdravlje i velnes našli su se Zagreb, Ljubljana i Budimpešta.

20 najboljih evropskih gradova za zdravlje i blagostanje:

  1. Madrid

  2. Lisabon

  3. Beč

  4. Prag

  5. Amsterdam

  6. Helsinki

  7. Kopenhagen

  8. Tallinn

  9. Rim

  10. Zagreb

  11. Budimpešta

  12. Ljubljana

  13. Bern

  14. Berlin

  15. Luksemburg

  16. Riga

  17. Sofia

  18. Vilnius

  19. Athena

  20. Stockholm

  21. Jerevan

  22. Reikjavik