15.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 145

Zašto je svetske rekorde sve teže oboriti?

0
man in black and white long sleeve shirt and black pants sitting on green grass field

Atletika, Rekord

Novi svetski rekordi u nekim sportovima deluju gotovo nedostižno, dok u drugim padaju gotovo redovno – kao što je to nedavno pokazao neverovatni skok s motkom Armonda Duplantisa. Gledajući rekorde i u drugim oblastima, poput klimatskih promena, može se objasniti zašto je to tako. 

Na Svetskom atletskom prvenstvu u Tokiju publika je u delirijumu posmatrala kako Armond „Mondo“ Duplantis juri niz zaletište s motkom u rukama. Muzika je dostigla vrhunac, navijanje je postalo zaglušujuće, a onda je Duplantis poleteo.

Stalno podizanje lestvice

Šveđanin je nadvisio konkurenciju i potvrdio dominaciju u jednoj od najtehničnijih disciplina u atletici – postavivši novi svetski rekord. Njegov skok od 6,3 metra doneo mu je treću uzastopnu titulu svetskog prvaka i, neverovatno, 14. svetski rekord u karijeri. On doslovno iznova i iznova „podiže lestvicu“.

To se u sportu povremeno događa. Poboljšanja u ishrani, tehnici ili opremi mogu doneti niz novih rekorda, naročito u disciplinama poput skoka s motkom ili biciklizma, gde male promene prave veliku razliku. Tehnički napredak u trčanju takođe je u poslednjim godinama doveo do rušenja mnogih rekorda.

Za razliku od toga, svetski rekord u muškom skoku udalj oboren je samo jednom od 1968. godine, kada je Majk Pauel skočio 8,95 metara na Svetskom prvenstvu 1991, takođe u Tokiju. Možda smo u toj disciplini dostigli fizički vrhunac – pa razlike u rezultatima zavise od „sreće“: vetra, sna prethodne noći ili drugih sitnica.

Takve situacije nazivamo „stacionarnim“, jer nema daljeg napretka u prosečnim performansama. Kada imamo stacionaran sistem, možemo izračunati koliko često bi rekordi trebalo da budu obarani isključivo zbog slučajnih oscilacija. Primer se može naći u klimatskim podacima pre industrijske revolucije, piše BBC.

Rekordi koji „padaju“ kao kiša

Zamislimo da pratimo godišnju količinu padavina u različitim gradovima. Prva godina uvek postavlja rekord. Ako je druga godina nezavisna od prve, u proseku će polovina gradova imati više padavina nego ranije, a polovina manje – dakle prosek rekorda nakon dve godine biće jedan i po. U trećoj godini, padavine moraju nadmašiti prethodne dve da bi se postavio rekord, što se dešava u proseku u trećini slučajeva. I tako redom: posle 100 godina, očekivani broj rekorda je zbir 1 + 1/2 + 1/3 + … + 1/100.

Ovaj niz delioca poznat je u matematici kao harmonijska serija. Ona se javlja u raznim oblastima – od testiranja izdržljivosti u građevini, preko vojne logistike, do mešanja karata i skupljanja sličica.

Iako su dodavani članovi sve manji, zbir ne teži ka konačnom broju – već beskonačno raste. To se slaže s intuicijom da će i u stacionarnim sistemima rekordi kad-tad padati.

Međutim, rast postaje sve sporiji. Očekujemo dva rekorda u prve četiri godine, zatim sedam godina čekanja na sledeći, pa dvadeset na onaj posle, pa pedeset dve na naredni. Posle sto godina očekujemo oko pet rekorda, a posle hiljadu godina – samo sedam.

Drugim rečima, čak i kad sistem ne napreduje, rekordi će i dalje povremeno padati – ali sve ređe. Obrnuto, ako pratimo koliko se često ruše, možemo zaključiti da li je sistem stacionaran ili ne.

Klima i rekordi

Podaci iz klimatskih merenja jasno pokazuju da se rekordi obaraju mnogo brže nego što bi trebalo u stacionarnom sistemu. To znači da se klima ubrzano menja usled ljudskog delovanja i emisije gasova staklene bašte.

Toplotni rekordi obaraju se četiri, pa i šest puta češće nego što bi trebalo, dok se hladni rekordi beleže upola ređe od očekivanog. To je snažan dokaz globalnog zagrevanja.

U atletici nemamo dovoljno podataka da pouzdano znamo da li je određena disciplina dostigla „plato“. Neki istraživači tvrde da smo već blizu maksimuma ljudskih sposobnosti, dok drugi smatraju da prostora za napredak još ima.

Duplantisovi rekordi pokazuju da skok s motkom nije dostigao svoj limit. Nasuprot tome, duga tradicija neoborenih rekorda u skoku udalj sugeriše da je ta disciplina možda već „stacionarna“. Slična je situacija i u ženskom skoku udalj, gde rekord Galine Čistjakove iz 1988. i dalje stoji – a savremeni pokušaji nisu ni blizu.

Plivanje je, s druge strane, imalo talas rekorda 2008–2009. kada su bila dozvoljena „super-odela“ od poliuretana, koja su smanjivala otpor i povećavala plovnost. Kada su odela zabranjena 2010, broj rekorda naglo je pao. Njihov ponovni rast u poslednje vreme sugeriše da tehnika i uslovi mogu i dalje donositi napredak.

Ali ponekad se sve svodi na pojedince koji pomeraju granice. Svaki novi svetski rekord koji se dogodi vredi slaviti – jer znamo da je sportista koji ga je postigao nadmašio verovatnoću i ostvario nešto zaista posebno.

Pet stvari koje nikako ne treba da se nađu u vašem CV-ju

0
person standing near the stairs

Traženje novog posla može da bude uzbudljivo i prilično zastrašujuće u isto vreme. Ako ste nedavno tražili posao, verovatno ste iskusili frustraciju slanja bezbroj prijava i odlaska na intervjue, samo da biste dobili „kuliranje“ ili generičku e-poruku o odbijanju.

Iako proces može biti zastrašujući, upornost je ključna, ali ako redovno stižu odbijanja, možda je vreme da ponovo razmotrite svoju prijavu.

Bivši regrut je otkrio ključne greške koje kandidati stalno ponavljaju, a koje kompanije jednostavno ne vole da vide. Sofi, Britanka koja radi u Stokholmu, sada koristi svoje iskustvo da deli savete za traženje posla na TikTok-u. „Kao bivši regrut, ovo su stvari koje ne želim da vidim u vašem CV-ju“, rekla je ona u videu.

Tačna kućna adresa

Iako je korisno navesti grad u kojem živite, Sofi ističe da nema potrebe da otkrivate svoju punu adresu. „Ne moram da znam vašu ulicu i kućni broj“, kratko je objasnila.

Neprofesionalne e-mail adrese

Svi se sećamo naše prve imejl adrese, često smešnog imena vezanog za hobije ili nadimka. Međutim, takvo obraćanje danas može odbiti potencijalne poslodavce. „Neprofesionalna imejl adresa kao što je ‘mala.sova@gmail.com’…” Sofi je navela kao primer. Ukoliko nemate odgovarajuću, savetuje otvaranje nove adrese isključivo za poslovnu komunikaciju.

Određene vrste fotografija

Mnogi kandidati vole da uključe fotografiju u svoj životopis, posebno ako se prijavljuju za poslove u prodaji ili one koji zahtevaju direktan kontakt sa klijentima. Međutim, Sofi upozorava da neke fotografije mogu doneti više štete nego koristi. „Ako uključite fotografiju, ne želim da vidim selfi, niti da vidim vas i vašeg psa“, primetila je ona. Indeed.com takođe savetuje da izostavite fotografiju kako biste izbegli nesvesnu pristrasnost i da bi vaš CV bio koncizan.

Lični podaci i hobiji

Sofi insistira da u CV-ju nema mesta za lične podatke kao što su bračni status ili hobiji. „Može da zavisi od kompanije, ali generalno, ako igrate tenis vikendom, regrutu to ne pravi nikakvu razliku“, smatra ona.

Način da se opiše iskustvo

Prema Sofi, ključ je izbegavanje upotrebe reči ‘ja’ jer se podrazumeva. „Umesto toga, želite da počnete sa akcionim glagolima, kao što su „predvođeni“ ili „savetovani““, dodala je ona. Izdvojila je i jednu rečenicu koju je smatrala potpuno nepotrebnom: „Molim vas da ne pišete ‘reference dostupne na zahtev’ – broj CV-jeva koje sam videla sa ovim… Znam da mogu da tražim vaše reference.

Bred Pit je zbog ovog filma dobio zabranu ulaska u Kinu

0
red and brown wooden house near green field viewing mountain under blue and gray skies

Bred pit

Film „Sedam godina u Tibetu” (Seven Years in Tibet), u režiji Žan-Žaka Anoa (Jean-Jacques Annaud), premijerno je prikazan 8. oktobra 1997. godine i odmah izazvao političke kontroverze. Zasnovan na autobiografskoj knjizi austrijskog planinara Hajnriha Harera (Heinrich Harrer), film spaja epsku dramu, egzotične pejzaže i snažnu političku poruku, zbog koje je bio zabranjen u Kini.

Radnja i istorijski kontekst

Ova biografska ratna drama prati Hajnriha Harera (Brad Pitt), austrijskog alpinistu i člana ekspedicije na Himalaje, koji tokom Drugog svetskog rata završava u britanskom zarobljeničkom logoru u Indiji. Nakon bekstva, Harer i njegov saputnik Peter Aufšnajter (David Thewlis) kreću na opasno putovanje kroz Himalaje, koje ih dovodi do Tibeta, tada još uvek zatvorenog za ostatak sveta.

U Lasi Harer provodi sedam godina i razvija neočekivano prijateljstvo sa mladim Dalaj Lamom (Jamyang Jamtsho Wangchuk). Tibet je prikazan kao duhovno utočište na ivici istorijske katastrofe, kineske invazije iz 1950. godine, koja će zauvek promeniti sudbinu te zemlje, piše Index.

Gluma i produkcija

Ulogom Harera, Brad Pitt je pokazao spremnost da izađe iz šablona romantičnog zavodnika i prihvati zahtevnu dramsku rolu. Njegov lik, u početku egoističan i ambiciozan, prolazi kroz ličnu transformaciju pod uticajem tibetanske kulture i mudrosti mladog Dalaj Lame.

David Thewlis pruža uravnoteženu i suptilnu interpretaciju Aufšnajtera, dok mladi Wangchuk donosi filmu emotivnu toplinu i autentičnost.

Sama produkcija bila je izuzetno zahtevna, film je sniman u Argentini, Kanadi i na Himalajima, jer Kina nije dozvolila snimanje na svojoj teritoriji. Rezultat je vizuelno impresivno ostvarenje, sa upečatljivim prikazom tibetanske kulture i pejzaža, iako su pojedini kritičari zamerili pojednostavljeno tumačenje istorijskih događaja.

Zabrana u Kini i odjek u javnosti

Odmah nakon premijere, film je izazvao oštre reakcije kineskih vlasti. Prikaz kineske invazije na Tibet i pozitivan portret Dalaj Lame smatrani su neprihvatljivim, pa je film zabranjen u Kini.

Osim toga, Brad Pitt, reditelj Žan-Žak Ano i glumac David Thewlis dobili su zabranu ulaska u Kinu. Pitt je bio na „crnoj listi” gotovo dve decenije, sve do 2014. godine, kada se pojavio u Kini na događaju sa Angelinom Jolie, što je protumačeno kao ukidanje zabrane.

Iako komercijalno nije bio ogroman hit (uz budžet od 70 miliona dolara zaradio je oko 130 miliona), „Sedam godina u Tibetu” ostao je zapamćen po svom vizuelnom bogatstvu, emotivnoj priči i političkom kontekstu. Kritičari su bili podeljeni, jedni su hvalili snažnu poruku i duhovnu dimenziju, dok su drugi isticali holivudsko uprošćavanje istorije.

BROJNE IZMENE U SELEKCIJI SRBIJE: U ANDORU IDU CVETKOVIĆ I DRAŠKIĆ, OTPALI JOVIĆ, ŽIVKOVIĆ…

0
Printscreen

Povrede prouzrokovale izmene u redovima Orlova

Reprezentacija Srbije u 14.30 kreće put Andore sa niškog stadiona “Konstantin Veliki”, a pored promena stručnog štaba, odnosno činjenice da će seniorske reprezentativce na ovom meču predvoditi selektor mlade reprezentacije Zoran Mirković sa svojim saradnicima, značajne promene pretrpeo je i igrački kadar Orlova.

Kako je objavio Fudbalski savez Srbije do toga je došlo zbog objektivnih okolnosti, pa za ovaj duel izostaju Nikola Milenković, zbog umora i velikog opterećenja koji je imao u prethodnom takmičarskom periodu, Luka Jović koji je obnovio povredu desnog primicača), Predrag Rajković koji ima bol u predelu desne natkolenice, na mestu gde je operisan pre četiri meseca, Andrija Živković , koji ima bol u levoj natkolenici i istegnuće levog kvadricepsa, kao i Dragan Rosić zbog povišene temperature. Tako je A selekcija ostala samo sa Đorđem Petrovićem, pa je moralo da su morali da se povlače čuvari mreže iz dve naredne starosne selekcije.

Nova imena su već pomenuti golman Luka Lijeskić kragujevačkog Radničkog, koji je bio na spisku mlade reprezentacije, još jedan mladi čuvar mreže Vuk Draškić iz Crvena zvezde (pozajmljen OFK Beogadu), koji je povučen iz omladinske selekcije Orlova, kao i napadač Anderlehta, Mihajlo Cvetković, koji je direktna zamena za Jovića.

Srbija je imala ozbiljne probleme i pre novonastalih situacija, pošto na prvobitnom spisku Dragana Stojkovića za ova kvalifikacioni prozor zbog povreda nije mogao da računa ni na Sašu LukićaIvana IlićaAleksandra KataijaKostu NedeljkovićaNemanju Gudelja i Vanju Milinković Savića.

Utakmica se utorak, 14. oktobra od 20.45.

PAUNOVIĆ LOGIČNO REŠENJE

0

(©Reuters)

Čeka se „da“ nekadašnjeg selektora zlatnih orlića

Kada je sudija Ištvan Kovač odsvirao kraj i označio pobedu Albanije u Leskovcu, bilo je jasno da je odsvirao i kraj mandata Draganu Stojkoviću na klupi reprezentacije Srbije. Bile su to turbulentne četiri i po godine koje mogu da se sagledaju iz raznih uglova. Ali, kako si u sportu, kako kažu, dobar onoliko koliko ti je dobar poslednji rezultat, onda je sve jasno.

U isto vreme pištaljka rumunskog sudije bila je i znak čelnicima Fudbalskog saveza Srbije da okrenu broj Veljka Paunovića. I vrapci na grani su znali da će se to desiti, jer je to, prosto, najlogičniji mogući potez u ovom trenutku.

Paunović je stara želja pojedinih rukovodilaca Saveza, želja i velikog broja navijača u Srbiji, a pored svega toga od nedavno je i slobodan, pošto se razišao sa Ovijedom. Razni glasovi iz fudbalske čaršije govore da je nekadašnji selektor Zlatnih orlića raspoložen da se vrati na Terazije. Da se ponovo sretne sa nekim od svojih pulena, za njihov verovatno poslednji (ili pretposlednji) veliki juriš u dresu reprezentacije. Samo što on, kako stvari stoje, neće biti na Svetskom prvenstvu.

Iz trenerskog ugla gledano, moglo bi se reći da su Paunović i Stojković antipodi. Nekadašnji prvak sveta sa omladincima na Novom Zelandu je metodičan stručnjak, koji neguje čeličnu disciplinu, nisu mu motivacioni govori i veličanje svojih igračkih dana najjači trenerski aduti, a ima i solidno dug staž i iskustva u klubovima širom planete: od SAD (Čikago Fajer), Engleske (Reding), Meksika (Gvadalahara i Tigres) do Španije (Ovijedo).

Nije bilo mnogo srpskih trenera u ligama Petice poslednjih godina, osim Koste Runjaića, kojeg samo poreklo vezuje za ovdašnji fudbal, a eto, Veljko Paunović je makar na nekoliko meseci bio deo španske Primere. Sve to govori da srpski fudbal boljeg kandidata od njega u ovom momentu nema. I uz to je još slobodan na tržištu.

Ako je verovati glasovima, dogovor nije predaleko. Pitanje je samo kada bi Paunović (ili možda sutra neki drugi selektor) seo na klupu Orlova i da li je preveliki zalogaj očekivati da debituje protiv Engleske na „Vembliju“. Tamo gde se, objektivno gledano, šokiranim Orlovima ne piše dobro. Sada kada su šanse za baraž svedene na minimum, Fudbalski savez Srbije ni nema pritisak da mora što pre da izabere selektora. Jer, posle Engleske i Letonije u novembru neće biti utakmica sve do marta. A, takmičarskih utakmica sve do septembra. Tako da, prostora za vaganje ima.

Osim u slučaju da Paunović odmah kaže „da“. Onda, u stvari, izbora ni nema. U tom slučaju, što bi se reklo – potpisuj!

Muzika koja prevazilazi granice

0
person playing trumpet during night time

Muzika koja prevazilazi granice

Америчка џез дива Ди Ди Бриџботер (Фото КЦНС)

Novi Sad – Svetski poznati muzičari gosti su 27. Novosadskog džez festivala (koji traje od 10. do 12. oktobra) u Srpskom narodnom pozorištu. Svake večeri po dva koncerta su na velikoj sceni „Jovan Đorđević”. Festival je otvorio Big bend RTV Slovenija, a za zatvaranje ove godine pred publiku izlazi američka džez pevačica Di Di Bridžvoter.

U program su uvršteni izvođači koji pripadaju, prema navodima Kulturnog centra grada Novog Sada, svetskoj eliti džez gitarista, bubnjara, pijanista, pijanistkinja, saksofonista, vokala, kao i neki od najsvestranijih ansambala današnjice. Muzičari su višestruko nagrađivani i smatraju se vrhunskim improvizatorima.

„I ovog oktobra Novi Sad će biti centar vrhunskog džeza – festival donosi prepoznatljivu atmosferu i priliku da se uživo doživi magija improvizacije i muzike koja prevazilazi granice”, naveo je Kulturni centar grada koji organizuje manifestaciju.

Sem slovenačkog Big benda i pevačice iz SAD, u program su uvršteni kvartet francuskog gitariste Bireli Lagrena, trio kubanske pijanistkinje Marijali Pačeko, bend američkog saksofoniste Bil Evansa i trio klavijaturiste Ajdina Esena, koji dolazi iz Turske.

Predstavljajući izvođače, Kulturni centar navodi da Big bend RTV Slovenija stvara neprekidno od 1945. godine i da je jedan od najstarijih orkestara ovog tipa u svetu. Osnovao ga je Bojan Adamič, a umetnički procvat dostigao je vođstvom pijaniste i vibrafoniste Jože Prvišeka. Danas orkestar čine mladi, vrhunski školovani muzičari, a umetničko vođstvo od 2025. preuzeo je Matjaž Mikuletič. Ostaje jedan od najsvestranijih ansambala regiona, ali je džez i dalje njegovo najprepoznatljivije i najstrastvenije polje izražavanja.

Bili Lagren, za kojeg se navodi da je jedan od najvećih virtuoza džez gitare na svetu, rođen je u Francuskoj, u srcu romske zajednice, a odrastao je u muzičkoj porodici i od najranijih dana bio inspirisan muzikom Đanga Rajnharta. Tokom karijere, istraživao je sve domete moderne gitare – od džipsi svinga i tradicionalnog džeza do fuzije i bas gitare, uvek zadržavajući izuzetan talenat za improvizaciju.

Druga koncertna noć počinje sa Marijali Pačeko, kubanskom pijanistkinjom i jednom od najistaknutijih figura savremenog latino džeza, koja predvodi svoj trio u projektu „Rilod”. Kombinujući autentične latinoameričke korene sa savremenim džez izrazom, ona u muziku unosi snažnu ličnu viziju, dok njeni saradnici daju pečat sopstvenog kulturnog nasleđa. Ove večeri nastupa sa svojim sastavom i Bil Evans, muzičar koji je decenijama bio glavna zvezda džez festivala širom sveta. Ima i uspešnu solo karijeru koja traje i razvija se više od 35 godina, uz 27 solo albuma i dve nominacije za nagradu „Gremi”.

Na početku treće i poslednje večeri, ljubitelji savremenog džez zvuka imaće priliku da uživaju u nastupu trija koji predvodi jedan od najinovativnijih muzičara svoje generacije Ajdin Esen. Turski pijanista i kompozitor, obrazovan na Berkli koledžu i konzervatorijumu Nova Engleska, nastupajući širom sveta izgradio je jedinstven stil koji spaja džez, klasičnu muziku i elektroniku. Čuveni Čik Korija, napominje organizator, imenovao ga je 2000. godine za najboljeg pijanistu na svetu, u svojoj izjavi za časopis „Džez tajms”.

Festival se završava koncertom džez dive Di Di Bridžvoter, na kojem nastupa sa svojim kvartetom. Tokom više od četiri decenije karijere, dobitnica nagrada „Gremi” i „Toni” i jedna od najvećih džez vokalistkinja izgradila je mesto u vrhu svetske muzike. Njen snažan i nepogrešivi vokal obeležio je brojne albume i koncerte, a svojom hrabrošću u interpretaciji klasika donela je osvežavajuću energiju i novi senzibilitet u džez, naveo je Kulturni centar Novog Sada.

Svirki ima i u pozorišnom klubu „Trema”, gde će džem sešn predvodi bend „D haus”, svake večeri po završetku koncertnog programa.

11 znakova da ne vodite dovoljno računa o sebi

0
selective focus photography of woman wearing black off-shoulder blouse

Nije u pitanju luksuz – nega i briga o sopstvenom zdravlju su neophodni, a čak i sitni koraci mogu mnogo da doprinesu

11 znakova da ne vodite dovoljno računa o sebi

(Фрипик)

Nije uvek očigledno kada ne brinete o sebi, posebno ako je vaše zdravlje u „optimalnom režimu rada”. Ali čak i mali nedostaci, izbegavanje poželjne rutine može se kumulirati i napraviti problem.

„Briga o sebi se često smatra nečim što nije obavezno”, kaže dr Mari-Elizabet Ramas, lekar u Američkoj akademiji porodičnih lekara.

Prema njenim rečima, mašina koju zovemo ljudskim telom ne samo da će nepravilno funkcionisati, već će na kraju otkazati kada se ponašamo nemarno i nehajno. A iako se veruju da su ishrana i vežbanje ključevi dugog i zdravog života – i zaista su vitalni faktori- Svetska zdravstvena organizacija podjedanko ističe i važnost brige o mentalnom zdravlju, piše magazin Healthy.

Ovaj širi fokus nije samo akcenat na dužem životu, već na održavanju visokog kvaliteta života. Prema istraživanju iz 2025. godine ovo su znaci da vodite dovoljno računa o sebi.

Plašite se planova za sutra

„Uobičajeni pokazatelj pregorelosti je anticipatorna anksioznost”, kaže dr Ramas. Brn aut često proizilazi iz hroničnog stresa – bilo da je od posla, brige o drugima, bolesti ili čak neispunjenih ličnih očekivanja – i može da uništi osećaj uspeha i blagostanja.

„Da li se ikada osećate nervozno ili strah dan pre radnog dana ili u iščekivanju povratka na posao posle odmora? To može biti znak da vam je sposobnost da se nosite sa stresom na poslu na izmaku”, objašnjava dr Ramas.

Mozak vam je kao kaša

Dobro se naspavate, ali se i dalje budite osećajući se lenjo i zaboravno? Nemojte to pripisivati samo starenju, kaže dr Martin G. Blum, kardiolog i stručnjak za funkcionalnu medicinu.

Magla u mozgu može poticati od lošeg sna ili stresa, ali može nastati i od hormonskog disbalansa. Ako sumnjate na problem, on preporučuje sveobuhvatno testiranje hormona i štitne žlezde kako bi se utvrdio uzrok. Ipak, promene u ishrani takođe mogu poboljšati situaciju. Zahvaljujući osi creva i mozga, složenom komunikacionom putu u telu, poremećaji u crevnom mikrobiomu mogu se pojaviti kao kognitivni simptomi poput magle u mozgu, prema istraživanju iz 2024. objavljenom u BMJ Open.

„Većina pacijenata je zapanjena razlikom koju zdravo crevo može da napravi u njihovoj kognitivnoj funkciji”, kaže dr Blum.

Nizak libido

Dok libido prirodno opada i raste, stres, neuravnoteženi nivoi aktivnosti i upotreba supstanci mogu ga smanjiti, prema Klivlendskoj klinici.

Ali uporno nizak seksualni nagon može da bude jasan signal hormonskog disbalansa, kaže dr Blum koji predlaže da testirate testosteron, estradiol, estriol i progesteron.

„Test hormona će biti jasan putokaz i u 99% slučajeva testiranje će otkriti osnovne uzroke.“

Uvek ste na telefonu

„Sa pojavom mobilnih telefona i aplikacija vreme provedeno ispred ekrana je sve veća briga“, kaže dr Ramas ističući da prekomerna upotreba izaziva iste efekte kao i svaka zavisnost od droga.

Rani znaci prekomerne upotrebe ekrana su povećana razdražljivost, opsesivno proveravanje uređaja, gubljenje pojma o vremenu, anksioznost kada ste isključeni, nestabilno raspoloženje, usporene međuljudske veštine.

Visok krvni pritisak

Krvni pritisak je ključni pokazatelj opšteg blagostanja, ne samo zdravlja srca, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. To je zato što visok krvni pritisak može biti rezultat nedostataka brige o sebi, uključujući lošu ishranu, nisku aktivnost, upotrebu supstanci i hronični stres. Lekari često imaju ograničeno vreme sa pacijentima, tako da je krvni pritisak znak opšteg zdravlja na koji obraćaju veliku pažnju, objašnjava dr Ramas.

„Krvni pritisak treba da bude ispod 130/80, na osnovu smernica Američkog udruženja za srce“, kaže.

Uvek na ivici

Stres sa posla, porodice ili svakodnevnog života pokreće oslobađanje kortizola – i ovi nivoi mogu ostati povišeni ako je taj stres neumoljiv, objašnjava dr Blum.

Konstantno visok kortizol često izaziva promene raspoloženja poput neobjašnjive anksioznosti i razdražljivosti.

Ne možete da spavate

Ako se mučite da zaspite ili generalno imate poteškoća da lepo spavate – ili se nikada ne osećate potpuno odmorno – razgovarajte sa svojim lekarom. Možda imate apneju. Ali i drugi faktori mogu biti u igri- nekontrolisani stres, prekomerno vreme ispred ekrana, niska aktivnost i loša ishrana takođe su uobičajeni faktori rizika za nesanicu.

Imate grčeve u nogama

Povremeni trzaji ili grčevi nogu mogu izgledati bezopasno, iako mogu biti znak previše sedentarnog načina života. Ipak, česti grčevi mišića takođe mogu ukazivati na nizak nivo magnezijuma, kaže dr Adonis Maikez.

Vremenom, ovaj nedostatak može povećati rizik od aritmija ili abnormalnih otkucaja srca. Obavezno unosite dovoljno hrane bogate magnezijumom, kao što su bademi, seme bundeve i banane.

Mravinjenje u rukama i stopalima

Redovna utrnulost ili trnci u rukama ili stopalima mogu biti simptom nedostatka vitamina B12, a ako se ne leči, nedostatak ovog hranljivog sastojka može dovesti do anemije.

Isušena koža

Iako hladno vreme i suva koža idu ruku pod ruku, uporne ljuskave mrlje mogu biti znak nedostatka masnih kiselina usled ishrane sa niskim sadržajem masti. Osim hidratantne kreme, promenite i ishranu.

Akne se takođe mogu pojaviti kada briga o sebi nije adekvatna.

Mučite se sa snom posle posla

Ako uvek osećate da vam je potrebna popodnevna dremka, izbor ručka bi mogao biti kriv, kaže dr Tanja Dempsi, sertifikovani internista. Naime, obroci bogati ugljenim hidratima, poput pice, sendviča ili hleba, mogu izazvati skok šećera u krvi, a zatim i pad ubrzo nakon toga.

„Nizak nivo šećera u krvi, poznat i kao hipoglikemija, može izazvati pospanost i umor koje ljudi osećaju popodne, a da nisu ni svesni zašto se tako osećaju“, objašnjava.

Đoković: Želim Vašerou sve najbolje u finalu, danas je pobedio bolji igrač

0

Srpski teniser je tokom meča imao problema sa povredom

Đoković: Želim Vašerou sve najbolje u finalu, danas je pobedio bolji igrač

Медицинска помоћ српском тенисеру (Фото ЕПА)

Najbolji srpski teniser Novak Đoković čestitao je Valentinu Vašerou plasman u finale Mastersa u Šangaju.

Đoković je ranije danas poražen u polufinalu Mastersa u Šangaju od Vašeroa 6:3, 6:4.

“Želim da čestitam Valentinu na plasmanu u prvo Masters finale. Doći do toga iz kvalifikacija je neverovatna priča. Rekao sam mu na mreži da je odigrao sjajan turnir, ali još više da mu je stav bio odličan. Pritom, i igra mu je bila izvanredna. Sve je to do njega. Želim mu sve najbolje u finalu, a danas je pobedio bolji igrač”, rekao je Đoković na konferenciji za medije.

Srpski teniser je tokom meča imao problema sa povredom. Novinari su pitali Đokovića da prokomentariše povredu koju je doživeo tokom polufinala.

“Sledeće pitanje, molim”, naveo je Đoković.

Vašero je plasman u glavni žreb izborio kroz kvalifikacije. U finalu Mastersa u Šangaju će igrati protiv pobednika meča između Rusa Danila Medvedeva i Francuza Artura Rinderkneša.

Nema preživelih u fabrici eksploziva u Tenesiju

0
Screenshot

Šerif nije naveo broj poginulih, ali je ranije rekao da se 18 ljudi vodi kao nestalo

Nema preživelih u fabrici eksploziva u TenesijuЗгариште фабрике експлозива (принтскрин)

Eksploziju, u kojoj je u petak potpuno srušena fabrika eksploziva u američkoj saveznoj državi Tenesi, nije preživeo niko od zaposlenih koji su se nalazili u postrojenju u tom trenutku, saopštila je danas kancelarija šerifa okruga Hamfris.

Šerif okruga Hamfris, Kris Dejvis rekao je na konferenciji za novinare da se pretpostavlja da su svi koji su bili prisutni u fabrici u trenutku eksplozije poginuli na licu mesta, prenosi AP.

On nije naveo broj poginulih, ali je ranije rekao da se 18 ljudi vodi kao nestalo.

“Nismo pronašli preživele”, kazao je Dejvis.

Šerif je rekao da je eksplozija koja se u petak ujutru dogodila u fabrici kompanije “Akjuret enerdžetik sistems” (Accurate Energetic Systems), koja prerađuje municiju i eksploziv za vojsku, ali ih ne proizvodi, rasula ostatke zgrada na području od najmanje 800 metara.

Eksploziju su osetili i stanovnici udaljeni više od 24 kilometra.

Simbol moderne i uspešne Srbije: pruga Beograd-Subotica za ponos

0

Putovanje “Inter City” voza na relaciji Beograd Centar – Subotica traje 79 minuta

Simbol moderne i uspešne Srbije: pruga Beograd-Subotica za ponos

Александар Вучић, FOTO TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ

Modernizovana pruga Beograd–Subotica predstavlja jedan od najvidljivijih primera menjanja lica Srbije – brža putovanja, bolja povezanost i konkretni rezultati koji pokazuju da zemlja napreduje i razvija se.

Uspesi Srbije i predsednika Vučića u oblasti infrastrukture, posebno u železničkom saobraćaju, najbolje se ogledaju upravo na primeru ove modernizovane pruge. Dok putovanje vozom od Kopra do Ljubljane traje oko dva i po sata, a od Kopra do Maribora oko pet i po sati, Srbija danas pokazuje da je dostigla nivo koji obećava novu eru brzog i efikasnog transporta.

Putovanje “Inter City” voza na relaciji Beograd Centar – Subotica traje 79 minuta.

Ovaj projekat jasno oslikava razliku u razvoju infrastrukture između Srbije i zemalja u regionu, ali i dokazuje da posvećenost, dugoročna strategija i jasno vođstvo daju opipljive rezultate.

Modernizacija pruge Beograd–Subotica ne samo da značajno skraćuje vreme putovanja, već i otvara nove mogućnosti za ekonomski razvoj, jačanje trgovine i povezivanje severa Srbije sa ostatkom Evrope.

Brza pruga je simbol sveukupne transformacije Srbije, koja kroz kontinuirana ulaganja u železnicu i transportne koridore sada može ravnopravno da se meri sa najrazvijenijim državama Evrope.