23.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1446

U Srbiji će se graditi najveći vetropark u Evropi: Proizvodiće struju za pola miliona ljudi

0

Subotica — Odbornici subotičke skupštine usvojili su Odluku o izradi Plana detaljne regulacije za izgradnju Vetroelektrane Maestrale Ring.

Investicija je vredna 700 miliona evra,a finansijska sredstva potrebna za izradu plana obezbediće preduzeće Vetropark Maestrale Ring, čije je sedište u Beogradu, a osnivač akcionarsko društvo Fintel Energija koje pripada italijanskoj Fintel Energija Group S.p.a.

Plan će izraditi Javno preduzeća za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Subotica i Projektura doo Beograd.

Generalni direktor kompanije Fintel Energija, Ticijano Đovaneti najavio je u februaru ove godine da će ovim projektima Srbija biti među najbržim zemljama koje će se uključiti u energetsku tranziciju sa fosilnih goriva do čiste energije.

“Projekat Maestrale Ring će biti najveća vetroelektrana koja se gradi na kopnu na celom evropskom kontinentu”, rekao je Đovaneti, prenosi eKapija.

Predviđeno je da se vetropark instalira u jugoistočnom ataru administrativnog područja Grada Subotica i to između naselja Čantavir, Višnjevac, Gabrić, Bikovo, Stari i Novi Žednik, a područje vetrogeneratora biće minimalno 1.000 metara udaljeno od građevinske zone naseljenih mesta. Područje obuhvata površinu od oko 10.800 hektara.

Procenjeno je da vetropark koji će da se gradi u Čantaviru moći će da proizvede 600 MW električne energije, što je, kako navode lokalni mediji, dovoljno struje za pola miliona domaćinstava.

!U narednom planskom periodu potrebno je stimulisati razvoj i korišćenje obnovljivih izvora energije (OIE), čime će se znatno uticati na poboljšanje životnog standarda i zaštitu i očuvanje prirodne i životne sredine. Republika Srbija ima prirodne pogodnosti i dobar potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što bi moglo da doprinese smanjenju uvozne zavisnosti zemlje i umanji štetne efekte staklene bašte”, navodi se u Odluci o izradi Plana detaljne regulacije za izgradnju Vetroelektrane Maestrale Ring.

Planom se definišu pravila uređenja i pravila građenja posebno za realizaciju sledećih sadržaja:

– Vetroelektrana – sistema od više vetrogeneratora za proizvodnju električne energije uz pomoć vetra

– Trafostanica 400/x kV

– Okvirna trasa 400 kV dalekovoda koji povezije trafostanicu sa prenosnim sistemom Elektromreža Srbije

– Podzemne energetske i telekomunikacione kablovske mreže koja međusobno povezuje vetrogeneratore i čitav kompleks povezuje sa mestom za isporuku proizvedene energije u elektroenergetsku mrežu i omogućava upravljanje vetroelektranom

– Sistem pristupnih saobraćajnica čija izgradnja predstavlja privremenu rekonstrukciju ili ojačanje postojećih atarskih puteva za potrebe tehnološkog postupka izgradnje i održavanja vetroelektrane.

Inače, Fintel Energija A.D. je pionir u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora na Balkanu, gde posluje već čitavu deceniju i predstavlja jednog od najznačajnijeg investitora iz ove oblasti u Srbiji.

IZVOR:B92.RS

vvhttps://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2019&mm=12&dd=25&nav_id=1634810

KSS: Bogdan Bogdanović igrač godine

0

Bogdan Bogdanović proglašen je za najboljeg igrača godine u izboru Košarkaškog saveza Srbije.

Beku Sakramenta je ovo drugi put da dobija ovo laskavo priznanje u karijeri, pošto je prvo osvojio 2017. godine.

On je dobio 22 glasa, Nikola Jokić 11, Vasilije Micić dva, a Nikola Milutinov jedan glas.

“Želim da se zahvalim svima koji su glasali za mene. Hvala vam što ste mene izabrali. Velika je čast i zadovoljstvo. Idemo dalje. Nadam se da uživate. Veliki pozdrav iz Amerike”, obratio se Bogdanović video porukom.

Bogdanović je proteklog leta sa reprezentacijom stigao do petog mesta na Svetskom prvenstvu u Kini, na kojem je on bio najbolji strelac i član idealne petorke.

Protekle sezone je u timu Sakramenta u proseku postizao 14,1 poen, 3,8 asistencija i 3,5 skokova, a na početku ove, pruža još bolje partije.

Košarkaški savez Srbije ovu nagradu dodeljuje od 2015. godine, a pored Bogdanovića, osvajali su je Nemanja Bjelica, Miloš Teodosić i Nikola Jokić.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2019&mm=12&dd=24&nav_id=1634517

Evropski mediji o Kopaoniku: Najduža veštačka staza na kontinentu

0

Alpi su Evropi obezbedili odlične lokacije za skijaške centre, pa su oni koji se ne nalaze u okolini ovog plannskog venca nekako zapostavljeni. Jedan strani medij je pisao o skijalištima “u razvoju” među koima se našao i Kopaonik.

Skijališta istočne Evrope nisu toliko zastupljena, zapravo, mahom ih obilazi stanovništvo zemlje u kojoj se nalaze zbog toga što je cena pristupačnija. Isti slučaj je i sa našim Kopaonikom koji se našao među onima u razvoju, što zaista i jeste slučaj, jer svake godine tamo možemo da vidimo nešto novo, kao i na drugim skjalištima u Srbiji, ali nažalost u manjoj meri.

Na sajtu “Emerging Europe” Kopaonik se našao na 6. mestu liste skijališta. Staze su opisane kao kratke, ali zabavne i bez previše gužve. Spomenuta je i “letnja” to jest veštačka staza koja je najduža u Evropi, kao i lepota što su staze “uokvirene” drvećem.

Foto: depositphotos/ fotocodp

Kao pozitivna stvar spomenuta je dostupnost smeštaja i to što snega ima i krajem marta, a kao najveća mana nepristupačnost planine do koje je iz Beograda potrebno 5 sati vožnje.

Bolje od Kopaonika su prošli Bansko u Bugarskoj, gde je kao dobra stvar navedena činjenica da je odlično za decu, a kao negativna to što red za žičaru ume da bude veoma dug. I skijalište Borovec se našlo na listi okarakterisano kao lako dostupno, a velika mana skijališta u podnožju najviše planine Balkana je to što nije dovoljno izazovna za profesionalce.

Na listi se našao i Kolašin 1450, koji kao najveću vrlinu ima to što je mali broj stranaca, ali opet planina nije privlačna ekspertima.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/putovanja/putuj-srbijom.php?yyyy=2019&mm=12&dd=25&nav_id=1634928

“Šta god da Đoković uradi nikad neće biti kao Nadal i Federer, tužno je koliko je potcenjen”

0

Bivši američki teniseri Džim Kurijer i Pol Anakon analizirali su prethodnih deset godina u teniskom svetu.

Oni su se osvrnuli na period od 2010. do 2020. u posebnoj emisiji na “Tennis channel”-u.

Anakon, nekada Federerov trener a sada saradnik Tejlora Frica, otkrio je temu razgovora sa Švajcarcem od pre deset godina.v

“Recite mi da sam sentimentalan, ali mene nikada nije dosadilo da gledam njih trojicu. Pre oko deset godina sam pričao sa 29-godišnjim Rodžerom Federerom i pitao ga šta želi sa da uradi, kada je već ostvario toliko toga. Nisam imao predstavu da će deceniju kasnije on i dalje igrati tenis. Sva trojica su prošli kroz mnogo prepreka, povreda i ostalog i i dalje su tu”, kazao je Anakon.

Kurijera, nekada prvog tenisera planete, više je iznenadila Nadalova dugovečnost nego Federerova.

“Neverovatno je da svi i dalje igraju u tim godinama. Naravno, tu mislim na Federera, ali i na Rafu za kojeg nisam mislio da ima šanse da bude ovoliko uspešan, ma ni da bude na Turu, gledajući to koliko se on troši kod svakog udarca”, izjavio je Kurijer i osrvnuo se na Đokovića:

“Izgledalo je kao da će Đoković biti najzdraviji, ali je i on imao probleme sa laktom koji su ga unazadili. Prema onome što govori izgleda kao da želi da bude kao Tom Brejdi, da i dalje pobeđuje sa 40 godina, što je trenutno gde se Rodžer nalazi”.

Photo by Clive Brunskill/Getty Images
Photo by Clive Brunskill/Getty Images

Kurijer nema dilemu da je Novak bio najbolji u prethodnij deset godina.

“On je potpuno bez dileme igrač decenije. Malo je tužno to što je on relativno potcenjen u poređenju sa time šta je sve uradio. On je dominirao iz senke Rafe i Rodžera, koji su takođe odradili dosta toga dobrog”, kaže Kurijer.

Anakon je istakao ogromnu razliku u nagradnom fondu između “velike trojke”.

“Bez obzira šta Novak uradi on nikada neće biti Rafa i Rodžer. Oni imaju veoma različite crte ličnosti. Kada pogledate broje jasno je da je on bio najbolji u ovoj deceniji, ali sve mi to govori da šta god da Novak uradi nikada neće biti tretiran kao Rodžer i Rafa”, ističe Anakon.

Novakovu dominaciju potvrđuje i skor u međusobnim duelima nad najvećim rivalima u istom periodu.

Srpski teniser je ostvario 42 pobede i 25 poraza, Španac ima 23 pobede i 30 poraza, a Švajcarac 22 pobede i 32 poraza.

“Za mene je Novak Đoković jedan jedini igrač koje sam video u prethodnih 10-12 godina koji je naterao Rodžera i Rafu da moraju da smisle nove načine da nekog pobede. Oni su uglavnom igrali svojim stilom, ali su protiv Novaka mnogo puta morali da smisle novu taktiku”, podvlači bivša “desna ruka” Švajcarca.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2019&mm=12&dd=25&nav_id=1634959

Knez Miloš je imao najviše potomaka u Evropi: 16 dece i svi su imali tragičnu sudbinu

0

Od svih evropskih vladara u poslednja dva veka Miloš Obrenović imao je ubedljivo najviše potomaka.

Sa velikom sigurnošću možemo tvrditi da je srpski knez imao čak šesnaestoro dece, osmoro zvanične i osmoro vanbračne. I pored toga, njegova direktna krvna loza izumrla je već sa njegovim sinom Mihailom, a evo šta je bilo sa ostalom decom.

Obrenovići su vladali Srbijom 75 godina. Od toga, osnivač dinastije, knez Miloš, bio je na čelu zemlje 26 godina i to u dva navrata. Iza sebe je ostavio čak šesnaestoro dece, što zakonite, što vanbračne, ali su, nakon ubistva njegovog sina Mihaila, presto ipak nasledili potomci njegovog brata Jevrema

Evo kako je do toga došlo…

Zakonita deca kneza Miloša

Knez Miloš se ženio samo jednom. Kada mu je bilo 24 za suprugu je uzeo osam godina mlađu Ljubicu Vukomanović i par je ostao zajedno sve do njene smrti 1843. godine. Za nešto manje od četiri decenije Ljubica i Miloš dobili su osmoro dece – četiri dečaka i četiri devojčice – Petra, Petriju, Jelisavetu (Savku), Gabrijelu, Mariju, Milana, Mihaila i Teodora.

Četvoro dece je umrlo u detinjstvu, a Milan u ranoj mladosti. Petrija i Jelisaveta su se udale i imale svoje porodice, a Mihailo Obrenović, koji je na kraju i nasledio presto, imao je samo vanbračnog sina. Nakon ubistva kneza Mihaila ta grana dinastije potpuno je prekinuta.

Vanbračna deca kneza Miloša

I sudbina Miloševe vanbračne dece bila je uglavnom tragična. Zvanično, imao ih je osam i to od osam ljubavnica iako je moguće da je u kneževom životu bilo i više žena.

Prva Miloševa ljubavnica koju je istorija upamtila bila je prelepa Petrija, žena Hadži-Prodanovog brata Mihaila. Ona je Milošu 1819. godine rodila ćerku koju je nazvala Velika, ali je devojčica umrla nekoliko godina kasnije u epidemiji velikih boginja.

Zorica Janković, istoričarka i kustoskinja Istorijskog muzeja Srbije je u tekstu u magazinu Vreme od pre nekoliko godina navela da je drugo vanbračno dete – Mariju, Milošu rodila izvesna Stanka koju je, zbog Ljubičinog pritiska, knez na kraju morao da uda.

Nakon nje Miloš je upoznao Jelenku, mladu Turkinju koja je do 1811. bila u haremu Milenka Stojkovića. Ona je 1826. knezu rodila sina Gavrila i time učvrstila svoj položaj na dvoru. Miloš se sa njom pojavljivao i u javnosti, na veliku žalost supruge Ljubice koja međutim, tu nije mogla ništa.

Bolešljivi Gavrilo nije dugo živeo – umro je 1828. godine ne napunivši dve godine, a po oprobanom metodu, Miloš je Jelenku udao, piše Istorijskizabavnik.

Četvrto Miloševo vanbračno dete bio je sin Teodor, rođen najverovatnije u Beču 1842. godine. Njegova majka zvala se Danica, a šokantna je činjenica da joj je ovo ime dao upravo Miloš nakon što ju je kao devojčicu od 13 ili 14 godina kupio kao roblje na carigradskoj pijaci. I ovaj knežev sin je umro, a njegovu majku Miloš je, pogađate, udao.

Iako je u tom momentu već bio zašao u neke ozbiljne životne godine, Miloš, zagazio u šestu deceniju života, dobio je još dvoje vanbračne dece – sina Aleksandra Gustava sa Franciskom Hitenberg i ćerku Mariju sa devojkom koja je radila kao posluga u njegovoj bečkoj kući. Obe ljubavnice je isplatio, a šta je bilo sa decom nije nam poznato.

Slična je sudbina još jedne Miloševe ćerke. Iz veze sa bečlijkom Marijom Graf rodila se Marija Klara, a zna se samo da je njena majka primala novčanu pomoć na ime ćerkinog školovanja.

Poslednje vanbračno dete Miloš je dobio 1857, kada je već imao 77 godina. Sina Milana mu je rodila Ruskinja Marija, ali ni to dete nije dugo živelo.

Vanbračni sin – premijer?!

Da li je Milivoje Petrović Blaznavac, srpski general i predsednik vlade, bio Milošev vanbračni sin, do danas se ne zna sa sigurnošću. Pričalo se da ga je knez dobio iz veze sa jednom sluškinjom koju je kada je bila trudna, udao za Petra iz Blaznave.

Milivoje Petrović Blaznavac podgrevao je ovu teoriju jer je na taj način napredovao u državnoj hijerarhiji. Da li je u priči i bilo istine, ne zna se, tek Blaznavac je sahranjen u porodičnoj grobnici Jevrema Obrenovića u Rakovici.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2019&mm=12&dd=24&nav_id=1634516

Centar stiže na Mali Kalemegdan: Zvezda registrovala Štimca (FOTO)

0

Biće to Štimcu treći mandat na Malom Kalemegdanu pošto je igrao prvo od 2008. do 2010. godine, pa u sezoni 2015/16.Drugo pojačanje u istom danu.

Posle Kevina Pantera u redove Crvene zvezde stiže i Vladimir Štimac. Potvrda toga je cinjenica da je nekadsnji reprezentativac upisan u registar igraca KSS kao igrac Crvene Zvezde, po treci put.

IZVOR:NOVOSTI.RS

 

http://vvPotvrda toga je činjenica da je nekadašnji reprezentativac upisan u registar igrača KSS kao košarkaš crveno-belih. Biće to Štimcu treći mandat na Malom Kalemegdanu pošto je igrao prvo od 2008. do 2010. godine, pa u sezoni 2015/16.

Tumbaković: Verujem u dobar rezultat u Oslu, pa da pred našim navijačima obezbedimo EP ( VIDEO )

0
Fudbal Football - UEFA Nations League Group Stage - League C - Group 4 Crna Gora v Srbija Head coach Ljubisa Tumbakovic Podgorica, 11.10.2018. foto: Srdjan Stevanovic/Starsportphoto ©

Gost Jutarnjeg programa RTS-a bio je selektor fudbalske reprezentacije Srbije Ljubiša Tumbaković. On je tom prilikom poručio da se nada i veruje u plasman na Euro 2020.

Pred selektorom Srbije Ljubišom Tumbakovićem je ozbiljan izazov – da Srbiju posle 20 godina odvede na Evropsko prvenstvo.

Kroz kvalifikacionu grupu nije uspeo, jer su “orlovi” zauzeli treće mesto iza Ukrajine i Portugala, a novu šansu imaće u martu u dve utakmice: protiv Norveške u Oslu, i protiv pobednika susreta Škotska-Izrael u Beogradu.

Ako je neka trenerska stolica u Srbiji vruća, onda je to ta selektorska. Prihvatili ste izazov u trenutku kada celokupna javnost očekuje rezultat? Video pogledajte ovde.

Svaka utakmica je je jedan poseban izazov a posebno ako si na čelu nacionalne selekcije. Kada sam došao već su u toku bile kvalifikacije, odigrana su tri meča. Međutim jasni ciljevi koje je FSS postavio su bili, da se u preostalim utakmicama pokuša sa se ostvari plasman na EP.

Debi na klupi Srbije nike mogao biti teži – prvak Evrope Portugalija i poraz u Beogradu.

Nismo uspeli, bila je to gotovo nemoguća misija ali je postojala šansa. Ono što je bilo najgore je što je prva utakmica bila protiv Portugalije, posle desetak dana moga rada. Mi smo tu utakmicu izgubili…

Kvalifikacije svakako treba zaboraviti i fokusirati se na ove dve martovske utakmice koje su za Srbiju istorijski veoma važne.

Mi selektori vodimo igrače koje ne treniramo i naš posao je da pratimo formu igrača i da budemo u komunikaciji sa njima, kao i da skautiramo igru Norveške.

Norveška je u kvalifikacijama u devet mečeva zabeležila samo jedan poraz, tri pobede, i čak pet puta su mečeve završavali bez pobednika.

Igraćemo protiv jedne ekipe koja je u fudbalskoj ekspanziji i jako dobre rezultate su prostigli u ovim kvalifikacijama. Očekuje nas jedan jako ozbiljan rival, mnogo teži nego eventaulan rival u finalu sa pobednikom meča Škotska – Izrael.

Verujem da ćemo uspeti da ostvarimo rezultat koji nam treba u utakmici u Norveškoj, da bi ovde pred našim navijačima pokušali da se domognemo Evropskog prvenstva.

Srbija ima zapažene i afirmisane fudbalere širom Evrope, da li je budućnost reprezentacije, ipak, u domaćim klubovima.

Naravno da moramo da imamo jaku ligu. Odliv kvalitenih mladih igrača mora da bude zaustavljen za vreme njihovog sazrevanja. Ako to budemo uradili onda ćemo imati kvalitenije i bolje igrače a samim time i jaču reprezentaciju.

IZVOR:RTS.RS

http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3785438/tumbakovic-za-rts-verujem-u-dobar-rezultat-u-oslu-pa-da-pred-nasim-navijacima-obezbedimo-ep.html

Beogradski aerodrom dobija novi kontrolni toranj ( VIDEO )

0

Direktor kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) Predrag Jovanović i direktor društva “Energoprojekt visokogradnja” Zoran Mihailović potpisali su ugovor o nabavci radova i izgradnji aneksa zgrade Centra kontrole letenja Beograd sa tornjem Aerodromske kontrole letenja. Potpisivanju je prisustvovala ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.

Vrednost ugovora je 17,5 miliona evra, izvođač radova je konzorcijum koji čine: “Energoprojekt visokogradnja”, “Energoprojekt oprema” i “Empeks”.

Ugovor je deo programa modernizacije kontrole letenja. Investicioni program SMATSA vredan je ukupno 126 miliona evra i finansira se iz sredstva EBRD, EIB i SMATSA.

Predrag Jovanović je rekao da će aerodrom dobiti toranj kakav zaslužuje, najmoderniji i najlepši. 

Dodao je da je reč o pametnoj i energetski efikasnoj zgradi.  

Novi toranj sa aneksom biće povezan sa postojećom zgradom centra. Toranj je visine 75 metara, a kupola ima površinu od 100 metara kvadratnih

Direktor “Energoprojekt visokogradnje” Zoran Mihailović naveo je da su njihovi kapaciteti spremni i da se nada da će radovi počet posle Nove godine i praznika. 

Ministarska Zorana Mihajlović je dodala da je 2019. godina bila godina infrastrukture. Video prilog pogledajte ovde

Poručila je da je vazdušni saobraćaj važan za razvoj Srbije. 

IZVOR:RTS.RS

vvvvhttp://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/ekonomija/3785644/beogradski-aerodrom-dobija-novi-kontrolni-toranj.html

Kako do većeg privrednog rasta ( VIDEO )

0

Za privredni rast veći od četiri odsto potrebno je, smatra struka, ubrzati reforme javnog sektora. Kažu da je rast realan jer su povećane strane investicije i uređen budžet. Plate će rasti od osam do 15 procenata, a predsednik Vučić smatra da bi prosečne zarade u januaru mogle da budu do 515 evra.

Na početku, ali i na kraju, glavne stavke standarda su plate i penzije. Najpre, plate. Prosek za septembar bio je 53.698 dinara, što je osam odsto više nego na početku godine. Od 2020. plate u javnom sektoru će biti veće za još osam do 15 odsto. Pitanje je koliko će taj rast da prate i plate u privatnom sektoru.Video pogledajte ovde.

Sledeća stavka su penzije. Prosečna je 26.342 dinara i za narednu godinu planirane su dve novine – rast od 5,4 odsto i obračun po švajcarskoj formuli prema kojoj će svako novo povećanje biti u skladu sa rastom zarada i inflacijom.

“Što se penzija tiče, novoosvojena formula je veoma dobra. Ona obezbeđuje realan rast standarda penzionera, a jeste u skladu sa stanjem u budžetu. Nešto slično očekujemo i za plate. Već nekoliko godina imamo situaciju da plate rastu brže od ekonomskih mogućnosti zemlje. I u sledećoj godini je zadatak pred Vladom da ove nepovoljne okolnosti preokrenu i da rast plata u javnom sektoru bude u skladu sa ekonomskim mogućnostima”, rekao je Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta.

Da srpska ekonomija ima mogućnosti za rast, dva puta su potvrdile kreditne agencije koje su povećale rejting Srbije za ulaganja i poslovanje, a MMF je Srbiji dao pozitivne ocene za sprovođenje dogovorenog aranžmana.

“Sve se to baziralo na izvršenju budžeta na dogovoren način, zadržan je suficit, smanjen je nivo javnog duga u BDP-u”, istakao je Lazar Šestović, glavni ekonomista Svetske banke u Srbiji.

Smanjen je i broj nezaposlenih, prvi put je jednocifren – 9,4 posto. Na to je uticao priliv direktnih stranih investicija kojih je za prvih deset meseci bilo 3,2 milijarde evra, što je rast od 35 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

I kada se to podvuče, dolazi se do privrednog rasta. Prošle godine bio je 4,4 odsto, za ovu je procena rasta između tri i po i četiri procenta, a isto toliko i za narednu godinu.

“U pogledu privrednog rasta ostvaren je dobar rezultat, ali nisu stvoreni preduslovi da se u sledećim godinama taj rast ubrza, što bi trebalo da donese brži rast standarda ljudi. Potrebna je jača i intenzivnija reforma javnog sektora, od reforme administracije do reforme platnih razreda u javnom sektoru”, kazao je Vučković.

Odgovor na pitanje kako do rasta većeg od četiri odsto dali su nedavno i u Svetskoj banci. I ukratko, glasio bi: potrebna je ne jedna, već više manjih reformi istovremeno.

“Smatramo da su prevashodno potrebne reforme u finansijskom sektoru i poreskom sistemu. Da se sa tim počne odmah kako bi se omogućio što lakši priliv kapitala, što veće privatne investicije”, smatra Šestović.

Dok se prave računice za plate i pezije, prave se i auto-putevi, ove godine 130 novih kilometara. Završen je ceo Koridor 10 do granice sa Makedonijom i Bugarskom, završen je deo “Miloša Velikog” od Beograda do Čačka, započet je “Moravski koridor”.

Ulaganje u infrastrukturu je jedna od ključnih stavki u budžetu i za narednu godinu

IZVOR:RTS.RS

http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/ekonomija/3786700/kako-do-veceg-privrednog-rasta.html

 

Telefonski i inernet usluge u Kanadi su preskupe? Pogledajte istraživanje

0

Zavisno o tome gde žive i kako dođu u školu ili na posao, Britanski Kolumbijci se bave stvarima na koje se žale. Žalbe na prevoz sigurno će preplaviti društvene medije kada otkaže trajekt, autobus ne stigne na vreme ili let kasni. 

Dekada koja će se završiti donela je dodatnu povezanost Kanadi, u obliku moćnijih mobilnih telefona i širokog spektra Wi-Fi zona u urbanim područjima. Ipak, iskustvo koje mnogim potrošačima u zemlji ostaje neuhvatljivo je jednostavan koncept jeftinog mesečnog plana mobilnih telefona.

Research Co je ispitivao lokalno stanovništvo o ovom pitanju, a rezultati nisu posebno ohrabrujući. Širom provincije sedam od 10 korisnika mobilnih telefona (70%) opisuje troškove svojih planova kao “vrlo skupe” ili “umereno skupe”, dok samo 28% cenu smatra “umereno jeftinom” ili “vrlo jeftinom”.

Korisnici mobilnih telefona od 35 do 54 godine verovatnije veruju da su troškovi povezanosti u Britanskoj Kolumbiji visoki (77%), u odnosu na 70% onih u dobi od 35 do 54 i 63% onih koji imaju 55 i više godina. U svakom slučaju, to je značajna većina kupaca u sve tri kategorije koji izgledaju zbunjeno koliko moraju platiti svakog mjeseca.

Kanađani koji su živeli u drugim zemljama itekako su svesni razlike u troškovima. Mesečni plan za mobilni telefon u Kanadi s dva gigabajta podataka trenutno košta oko 75 dolara. Research Co je pitao Britanske Kolumbijce da li će sličan plan biti skuplji, približno isti ili manje skupi u tri druge zemlje.

Više od tri od pet Britanskih Kolumbijaca (62%) veruje da bi sličan telefonski plan bio jeftiniji u Sjedinjenim Državama. I u pravu su, jer Amerikanci plaćaju protuvrednost od 61 CAD – gotovo 20% manje nego u Kanadi!

Ali ako Britanski Kolumbijci zaista žele biti prestrašeni, pogledajmo što se događa na drugim kontinentima. Samo 37% Britanskih Kolumbijaca veruje da bi mesečni plan za mobilni telefon s dva gigabajta podataka bio jeftiniji u Australiji nego u Kanadi. Zapravo, Australijanci plaćaju trećinu onog što Kanađani plaćaju svaki mesec, oko 25 USD.

Sličan udeo Britanskih Kolumbijaca (39%) pretpostavlja da Italija ima jeftinije planove. Mobilni telefon s dva gigabajta podataka košta oko 21 USD u CAD – nešto jeftinije nego u Australiji i 28% onoga što Kanađani trenutno plaćaju.

U proteklih nekoliko godina, Britanski Kolumbijci podvrgnuti su mnogim obećanjima političara u vezi s ovim pitanjima. Pre ovogodišnjih saveznih izbora, Liberalni su dali obećanje za smanjenje troškova po pitanju mobilne telefone i internet računa za Kanađane.

Britanski Kolumbijci, koji su aktualnu saveznu vladu nagradili smanjenjem glasova i mesta, nisu posebno uvereni u ovo obećanje. Samo 31% stanovnika provincije očekuje da će sadašnja savezna vlada zaista postići obećanje o jeftinijoj povezanosti, dok većina (58%) misli da to „verovatno“ ili „definitivno“ neće biti ispunjeno.

Srpski Poslovni Imenik