Od Beograda do Niša brzom prugom za 100 minuta
Usvojena uredba o prostornom planu za železničku trasu imeđu ova dva grada. Vrednost radova – 2,75 milijardi evra
Usvajanjem uredbe o prostornom planu za prugu od Beograda do Niša omogućeno je da se nastavi sa svim procedurama za modernizaciju i izgradnju te nove, brze pruge duge 230 kilometara, a kojom će vozovi saobraćati brzinom od 200 kilometara na sat, izjavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.
On je za Tanjug naveo da je uredba kojom se utvrđuje prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora železničke pruge Beograd‒Niš, usvojena juče na sednici Vlade Srbije i dodao da će izgradnjom te pruge biti proširena mreža naših brzih pruga. Podsetio je da Srbija trenutno ima 76 kilometara brzih pruga, a da će 24. novembra biti pušteno u saobraćaj novih 108 km, tako da ćemo imati ukupno 184 kilometara brzih pruga.
„Sa 230 km pruge od Beograda do Niša, imaćemo više od 400 kilometara brzih pruga. To će omogućiti da svi gradovi koji se nalaze na trasi i blizu brze pruge, imaju potpuno nove mogućnosti za investiranje i život jer će imati brzu vezu i sa Beogradom i sa Nišom, što će omogućiti privredni razvoj ovog dela Srbije”, rekao je Vesić.
Istakao je da će se od Beograda do Niša, novim brzim vozom, stizati za tačno 100 minuta. „Za nas je veoma važno što je ovaj plan usvojen, jer ćemo sada moći da krenemo u izdavanje lokacijskih uslova i objavljivanje prvih tendera za pretkvalifikacije, nadzor i sve ostalo. Prvo idemo na deonice dva i tri, a onda ćemo to raditi i za deonicu jedan”, rekao je on. Poručio je da je resorno ministarstvo otvoreno za razgovore sa lokalnim zajednicama i grupama građana o tome kako ovaj projekat može da se poboljša, jer je, kako je naveo, tokom samih radova, uz saglasnost investitora, finansijera i projektanata, moguće raditi promene na samom projektu.
„Neophodno je bilo da projekat počne jer će biti veoma zahtevno izgraditi 230 km pruge bez zaustavljanja saobraćaja prilikom radova, kao što je bio slučaj tokom radova na pruzi između Novog Sada i Subotice, pošto bi tako izgubili sav kargo saobraćaj i ne bismo nikada više mogli da ga vratimo”, rekao je Vesić.
Naveo je da će radovi biti usaglašeni s time da će se istovremeno odvijati saobraćaj na postojećoj pruzi i da će se raditi u ’prozorima’, kao što se radi rekonstrukcija pruge između Niša i Dimitrovgrada.
„Potpuno smo otvoreni za dalje razgovore kako bismo svaki pojedinačni problem na trasi rešavali u skladu s planom i s tim šta je moguće učiniti kako bi pruga zadovoljila sve potrebe”, dodao je on. Istakao je da je projekat pruge rađen u skladu sa svim evropskim standardima zaštite životne sredine i zaštite samih građana u smislu zaštite od buke, smanjenja zagađenja i svega drugog što podrazumeva izgradnja moderne, brze pruge.
Prema njegovim rečima, vrednost radova na brzoj pruzi između Beograda i Niša iznosi 2,75 milijardi evra od čega je Evropska unija obezbedila 610 miliona iz svog granta, na čemu je posebno zahvalio, jer je to, kako je rekao, najveći grant koji je Srbija dobila.
Vesić je dodao da će 550 miliona evra biti obezbeđeno iz budžeta Srbije, dok će ostatak obezbediti partneri iz Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Najavio je da će se dalje nastaviti sa izgradnjom pruge i dodao da će već do februara sledeće godine biti gotovo 23 km pruge do Brestovca. „Čeka nas dodatnih 135 km brze pruge, koji bi trebalo da uradimo do granice sa Severnom Makedonijom i 50 km koji će uraditi naši prijatelji iz Severne Makedonije i tada će biti povezani Skoplje, Niš, Beograd, Novi Sad, Subotica, ali i Budimpešta, jer bi naši mađarski prijatelji do kraja sledeće godine trebalo da završe svojih 164 km pruge do Budimpešte”, rekao je Vesić.
Dodao je da Grčka trenutno radi projekat brze pruge između Soluna i granice sa Severnom Makedonijom i da ćemo, kada Skoplje bude povezano sa granicom sa Grčkom, imati brzu prugu od Budimpešte do Atine, dugu oko 1.520 km. „To za svaki grad koji će se naći na toj brzoj pruzi znači život i novi razvoj. Stanovnici tih gradova će tek tada shvatiti koliko će im život biti kvalitetniji jer će imati veće plate, više investicija i koliko će njihova mobilnost biti veća jer će moći da rade u jednom, a žive u drugom mestu. Tada će razumeti šta znači razvoj, a Srbija se našla baš u centru tog najvećeg evropskog, železničkog koridora”, zaključio je Vesić.
Ontario planira zabraniti međunarodnim studentima studije na medicinskim fakultetima od 2026
OSHAWA, Ont. –Ontario neće dozvoliti međunarodne studente na medicinskim fakultetima počevši od jeseni 2026. godine, a takođe će pokriti školarinu za više od 1.000 studenata koji se obavežu da će postati porodični lekar u Ontariju, rekao je u petak premijer Doug Ford.
Kroz predstojeće zakone, pokrajina ima za cilj da rezerviše najmanje 95 posto mesta u medicinskim školama za stanovnike Ontarija, a ostatak za studente iz drugih delova Kanade.
“Bilo je 18 posto učenika iz celog sveta koji su zauzimali mesta za našu decu, a onda oni nisu ostali ovde i vratili su se u svoju zemlju, i to jednostavno nije u redu”, rekao je Ford na konferenciji za novinare.
“Dakle, sada će biti 100 % Kanađani, 95 % iz Ontaria.”
Ministarka zdravlja Sylvia Jones ponovila je te komentare, rekavši da studenti iz Ontarija “trebaju biti na prvom mestu”.
„Daćemo prioritet stanovnicima Ontarija jer su to naši poreski obveznici koji plaćaju tim učenicima da idu u školu“, rekla je Džons.
Pokrajina takođe proširuje program “Uči i ostani” koji pokriva školarinu i druge obrazovne troškove kako bi uključio studente koji se obavezuju da će postati porodični lekari u Ontariju.
Očekuje se da će program grantova, koji takođe počinje 2026. godine, koštati 88 miliona dolara i biti proširen na 1.360 kvalifikovanih studenata studija. Pokrajina kaže da bi program trebao omogućiti da se još 1,36 miliona Ontarijanaca povežu sa primarnom zdravstvenom zaštitom.
Ontario College of Family Physicians kaže da 2,5 miliona ljudi nema porodičnog doktora.
Studija kanadskog instituta za zdravstvene informacije objavljena u četvrtak kaže da 12 % stanovnika Ontarija nema porodičnog doktora.
To je pitanje koje muči Fordovu vladu tokom godina, jer je broj stanovnika Ontarija bez primarne zdravstvene zaštite rastao tokom njegovog mandata.
Ove sedmice, pokrajina je imenovala bivšu federalnu liberalnu ministarku zdravlja Jane Philpott na novu ulogu s ciljem povezivanja svakog Ontarijanca sa primarnom zdravstvenom zaštitom u narednih pet godina.
“Ona će popraviti taj jaz”, rekao je Ford.
Pokrajina takođe proširuje svoj model zdravstvenih timova, prema kojem se pacijenti povezuju s klinikama u kojima imaju pristup apotekama, ali i medicinskim sestrama i drugim uslugama poput fizičke rehabilitacije i zaštite mentalnog zdravlja.
Pokrajina je saopštila da takođe razmatra program pripravnika za vizu koji obučava međunarodne studente koje sponzorišu strane vlade u nastojanju da dodatno zaštiti studente iz Ontarija.
Ford je obećao da će pomoći i sadašnjem broju studenata medicine, a nekoliko njih je stajalo iza njega u bolnici u Oshawa, Ont.
„Pokušavam da datiram ovo unazad godinu ili dve jer sam siguran da neki od vas imaju dugove na medicinskom fakultetu“, rekao je Ford.
SERBIANNEWS/CANADA
Ove kreditne kartice su proglašene najboljima u Kanadi
Ako ste znatiželjni da vidite kako se rangira vaša kartica, Money.ca je nedavno objavio svoju rang listu najboljih kreditnih kartica u Kanadi.
Platforma za finansijsko poređenje i vesti koristila je sistem rangiranja koji su kreirali stručnjaci iz industrije koji su upoređivali preko 125 kreditnih kartica sa preko 70 podataka kako bi odredili najbolje kartice u različitim kategorijama.
Rangiranje je ispitalo ključne faktore kao što su vrednost nagrada, pogodnosti putovanja, pogodnosti za životni stil i osiguranje različitih kreditnih kartica.
„Nagradne kreditne kartice daju Kanađanima podsticaje za plaćanje karticom, ali pravila zarade, kada možete iskoristiti i dodatne pogodnosti mogu biti zbunjujuće za navigaciju“, rekla je Romana King , viši urednik Money.ca.
“Ova složenost u vezi s nagradnim kreditnim karticama može učiniti izazovom za Kanađane da donose informirane odluke.”
Od zarađivanja bodova do povlastica za putovanja, korištenje pravih kreditnih kartica može napraviti veliku razliku. Ovdje je Money.ca potpuna rang lista najboljih kreditnih kartica u Kanadi.
Najbolja ukupna kreditna kartica
American Express
American Express Cobalt kartica zauzela je prvo mesto za najbolju ukupnu karticu. Money.ca je rekao da je rangiran “iznad proseka” za gotovo sve kategorije i da je prepoznat po svojoj svestranosti bodova.
Omogućava korisnicima da zarade pet puta više bodova na prihvatljivim restoranima i namirnicama, dodatnih tri puta više bodova na prihvatljivim pretplatama na streaming, dva puta više bodova na prihvatljivim deonicama vožnje, tranzitu i benzinu i jedan puta više bodova na svemu ostalom.
Ova kartica ima godišnju naknadu od 155,88 USD (12,99 USD mesečno) i 21,99 % godišnje pri kupovini.
Najbolja kreditna kartica za putovanja
Money.ca
Najbolja kreditna kartica za putovanja je CIBC Aeroplan Visa Infinite. Money.ca je prepoznao karticu kao glavnu pogodnost za Air Canada letače, omogućavajući im da maksimiziraju svoje bodove pri kupovini karatar kod ove avio kompanije. Takođe ima „velikodušan“ bonus dobrodošlice, koji korisnicima pruža 30.000 Aeroplan bodova u prvoj godini.
Što se tiče nagrada, vlasnici kartica zarađuju 1,5 Aeroplan bodova na prihvatljivom gorivu, punjenju električnih vozila, namirnicama i kupovini direktno preko Air Canada, uključujući i Air Canada Vacations.
Oni takođe dobijaju neke slatke pogodnosti za putovanja poput besplatne prve prijavljene torbe za dva putnika i dodatnog besplatnog noćenja za svaka tri hotelska noćenja koja se iskoriste uz Aeroplan.
Najbolja kreditna kartica za povracaj novca
Money.ca
Money.ca proglasio je CIBC Dividend Visa Infinite karticu najboljom karticom za povracaj novca. Ima visoku stopu zarade (4% povracaja gotovine) i omogućava korisnicima da zarade 2% gotovine nazad na svaku kvalifikovanu potrošnju. Ova kartica ima godišnju naknadu od $120 i APR kupovine od 20,99% (za nestanovnike Quebeca).
Najbolja kartica za niske stope i najbolja kartica za prenos stanja
Money.ca
MBNA True Line Mastercard zauzela je prvo mesto u ovoj kategoriji.
„Jednostavno ne možete nadmašiti ponudu transfera od 0% salda (čak i uz naknadu od 3%) jer vam daje celu godinu, 365 dana da platite taj saldo,” napominje Money.ca. Štaviše, ova kartica nema godišnju naknadu i 0% APR za 12 meseci na transfere.
Najbolja kreditna kartica za gorivo i namirnice
Money.ca
Uz visoke troškove života, korištenje kreditne kartice za prikupljanje bodova za svakodnevne troškove poput benzina i namirnica može biti od pomoći. Money.ca je proglasio BMO CashBack World Elite Mastercard najboljom karticom za ove troškove.
Dolazi sa unosnim stopama zarade, omogućavajući korisnicima da zarade 3% (maksimalno 500 USD) gotovine nazad na namirnice. Takođe dobijaju i do sedam centi po litri na Shell gorivo. Ova kartica ima godišnju naknadu od $120 i APR kupovine od 20,99%.
Najbolja studentska kreditna kartica
Money.ca
RBC ION+ Visa vazi za najbolju studentsku karticu. Money.ca ističe da je to odlična opcija za studente zbog svoje visoke zarade (3 boda za 1 dolar za kvalifikovane namirnice, restorane, dostavu hrane, benzin, javni prevoz, punjenje električnih vozila, streaming, digitalne igre i online pretplate). Takođe ima popust na gorivo od 3¢/L. Ova kartica ima godišnju naknadu od 48 USD.
Najbolji bonus dobrodošlice i nagradna kartica
Money.ca
Za one koji žele da se prijave za novu karticu, iskoristite bodove dobrodošlice, TD Aeroplan Visa Infinite Privilege. Money.ca napominje da bodovi za ovu karticu idu daleko. Korisnici mogu zaraditi do 2.900 dolara u vrednosti, uključujući do 80.000 Aeroplan bodova. Oni takođe zarađuju 2 boda za svaki dolar potrošen na prihvatljive kupovine izvršene direktno preko Air Canada i 1,5 poena za svaki dolar potrošen na prihvatljive kupovine benzina, namirnica, putovanja i restorana.
Takođe dolazi sa nekim korisnim pogodnostima: korisnici mogu dobiti rabat na naknadu za prijavu (do 100 USD) kada se učlane za NEXUS, besplatan pristup salonu Maple Leaf i šest poseta lounge salonima širom sveta jednom godišnje.
SERBIANNEWS/CANADA
Nemate plan za 2027. godinu? Uvek možete kupiti kartu za turistički let u svemir
Kineska startap kompanija “Deep Blue Aerospace” objavila je da počinje sa prodajom karata po ceni od 195 hiljada evra za turističke letove raketom koja će putnike odvesti u svemir 2027. godine.
Foto: Pixabay
Kako se navodi, putnici zainteresovani za turistički let u svemir moraće za to iskustvo da izdvoje 1,5 miliona juana, odnosno oko 195.400 evra.
Prve dve karte će biti puštene u prodaju u 12.00 časova, a kompanija obećava da će ih sledećeg meseca biti još više u ponudi.
U kineskoj startap kompaniji Deep Blue Aerospace kažu da je u pitanju suborbitalni let, što znači da će raketa ući u svemir, ali ne i u orbitu Zemlje.
“Rakete za višekratnu upotrebu su ključne za smanjenje visokih troškova lansiranja, a time i troškova za komercijalni svemirski turizam“, dodaje se.
Za turističke letove u svemir su zainteresovane i druge kineske kompanije, kao što je “CAS space” koja želi da organizuje komercijalne letove u vasionu do 2028. godine.
Koliko košta zimnica: Pregled jesenjih cena povrća na kvataškim pijacama širom Srbije
Prošle nedelje na pijacama u Srbiji bili su skuplji čeri paradajz i beli luk čija je cena dostizala i 500 dinara. Za razliku od njih jeftiniji su bili kelj, kornišoni, krastavac za salatu, krompir, zelena salata i zelje. Da li će se ovaj trend nastaviti i ovog vikenda, kada se već uveliko sprema zimnica, videćemo naredne nedelje.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, trend solidne ponude sezonskog i vansezonskog povrća na pijačnim tezgama je nastavljen.
Cena boranije je pala, kao i krastavaca kornišona koji se nabavljaju za zimnicu, ali je pala i cena crnog luka i spanaća.
Skuplji su bili kupus i paprika šilja, koji se takođe kupuju za zimnicu.
Na kvantaškim pijacama u gradovima širom Srbije je cena povrća bila sledeća:
Beograd
Na kvantašu u Beogradu boranija je koštala 230 dinara po kilogramu, brokoli 230, a karfiol 250.
Cena krastavca kornišona koštala je 120 dinara za kilogram, salatni krastavac je koštao 100 dinara po kili, a krompir 70 dinara.
Kupus je koštao 65 dinara po kilogramu, beli luk je dostizao čak 500 dinara po kilogramu, crni luk 40 i paprika babura 200.
Ostala paprika mogla se naći na pijaci za 180 dinara, paprika šilja takođe 180, paradajz 160, beli pasulj 380, patlidžan 80, praziluk 110, spanać 200, tikvice 90, zelena salata 83, dok je šargarepa bila 65 dinara po kilogramu.
Kraljevo
Na kvantašu u Kraljevu cena kornišona dostigla je 150 dinara po kilogramu, salatni krastavac 130, krompir 60, kupus 80, crni luk 50, paprika babura 230, paprika šilja 200, paradajz 180, beli pasulj 400, patlidžan 80, tikvice 120, a šargarepa 80 dinara za kilogram.
Niš
Cena karfiola na niškom kvantašu dostigla je 220 dinara za kilogram, krastavac kornišon 150, salatni krastavac 80, krompir 60, a cena kupusa bila je 25 dinara veća nego u Beogradu- 90 dinara za kilogram.
Cena belog luka dostigla je 500 dinara za ilogram i to je ujedno, pored Beograda najviša cena, crni luk je koštao 60 dinara za kilogram, ostala paprika 180, paradajz takođe 180, beli pasulj 360, praziluk 100, tikvice 120, zelena salata 60 i šargarepa 80 dinara za kilogram.
Leskovac
U Leskovcu boranija se mogla naći na kvantašu za 150 dinara, karfiol za 200, krastavac kornišon za 100, salatni krastavac za 50, a krompir za 40 dinara po kilogramu.
Kupus se u Leskovcu na kvantašu prodavao za 60 dinara po kilogramu, a beli luk za 100 dinara manje nego u Beogradu i Nišu- 400 dinara.
Cena crnog luka bila je 40 dinara po kilogramu, paprika babura 160, ostala paprika 150, paprika šilja 150, paradajz 160, beli pasulj 340, patlidžan 50, praziluk 100, spanać 150, tikvice 70, zelena salata 34, i šargarepa 60 dinara kilo.
Šabac
U Šapcu je can karfiola dostizala 280 dinara po kilogramu, salatni krastavac 130, krompir 60, kupus 80, beli luk 450, crni luk 50, paprika babura 160, ostala paprika 150, paradajz 180 i patlidžan 50 dinara po kilogramu.
Novi Sad
Boranija se u Novom Sadu mogao naći za 200 dinara po kilogramu, karfiol za 150, salatni krastavac za 70, krompir za 50, kupus za 60, dok je beli luk bio jeftiniji i mogao se naći za 300 dinara po kilogramu.
Cena crnog luka bila je 40 dinara za kilogram, paprika babura 120, paradajz 150, a patlidžan i tikvice mogle su se naći za 70 dinara po kilogramu.
Subotica
U Subotici karfiol je koštao 200 dinara po kilogramu, salatni krastavac 120, krompir 70, kupus 100, beli luk 350, crni luk 60, ostala paprika 150, paradajz 150, beli pasulj 500, tikvice 130, a šargarepa 70 dinara.
Sutra se gasi peta najstarija aviokompanija na svetu: Jugoslavija je bila prva međunarodna destinacija
Posle 101 godine od osnivanja i prvog leta, češka nacionalna aviokompanija prestaće da postoji. Za sutra je predviđen poslednji let Čeh erlajnsa (poznatog i kao ČSA). Na praški aerodrom Vaclav Havel sleteće poslednji avion na liniji iz Pariza. ČSA je peta najstarija aviokompanija na svetu.
Nakon toga, Čeh erlajns „utopiće“ se u drugu češku aviokompaniju – Smartvings.
Do ovakvog scenarija došlo je zbog dugoročnih finansijskih teškoća. One su uzrokovane i nizom velikih događaja kao što su napad na SAD 11. septembra, ekonomska kriza 2008. i kovid pandemija, ali i zbog uspona lou kost aviokompanija.
Skupa flota
Problemi kompanije počeli su još devedesetih sa prvim neuspešnim pokušajem privatizacije. Nakon događaja iz ovog veka, flota kompanije je počela da se smanjuje, a pod okrilje Smartvingsa, ČSA je došao još 2018. kada je rivalska kompanija kupila gotovo 98% akcija.
Češka televizija kao probleme navodi i konflikte unutar aviokompanije i neiskustvo menadžmenta koje je dovelo do loših poslovnih odluka.
Češki mediji podsećaju da je pod vođstvom biznismena Jaroslava Tvrdika tokom prethodne decenije došlo do kupovine novih, skupih aviona, i povećanja drugih troškova. Bivši predsednik ČSA Miroslav Kula okrivio je Tvrdikove „megalomanske projekte“ i „nekompetentan menadžment“ za neuspeh kompanije.
S druge strane, Tvrdik koji je vodio kompaniju pre 20 godina, pre toga je ocenio da je gašenje neizbežan rezultat usled eksternih okolnosti.
U poslednje vreme, aviokompanija letela je na samo dve linije – do Pariza i Madrida. Takođe, ima samo dva aviona Erbas A320-200 u floti. Jedan od njih je već leteo samo za Smartvings. Ipak, Smartvings kupovinom dobija još četiri aviona koji su prethodno naručeni. Dva bi trebalo da stignu do kraja godine, a dva u prvoj polovini sledeće.
Letovi za Zagreb
Prvi let koji je ČSA (Czech State Airlines) obavio 1923. bio je na tada domaćoj liniji Prag-Bratislava. Na tom letu bile su samo dve osobe – pilot Karel Brabenec i novinar koji je izveštavao. Leteli su tri sata. Prvi avion zapravo je bio dvosed-dvokrilac kakvi su korišćeni u Prvom svetskom ratu.
Prva međunarodna linija bila je za Jugoslaviju kada je 1930. godine ČSA počeo da leti za Zagreb. Za daleke destinacije ČSA je leteo od sedamdesetih – Montreal, Njujork i Havana.
Starije od ČSA bile su samo aviokompanije kao što su holandski KLM i kolumbijska Avianka (obe osnovane 1919.), australijski Kvantas (1920) i sovjetski odnosno ruski Aeroflot (1923). ČSA je bio poznat i po tome što je imao svoj kod odnosno oznaku OK.
Dragan Bjelogrlić proglašen krivim za nasilničko ponašanje, kažnjen uslovno na šest meseci
Prvi osnovni sud u Beogradu doneo je danas osuđujuću presudu i proglasio glumca i reditelja Dragana Bjelogrlića krivim za delo nasilničko ponašanje, zbog tuče sa rediteljem Predragom Gagom Antonijevićem. Bjelogrlić je prvostepeno osuđen na šest meseci uslovno, uz proveru od dve godine.
U obrazloženju presude postupajuća sutkinja je navela da je sud pregledao sve video snimke koji su bili dostupni u toku postupka i da je ipak prihvatio tvrdnju odbrane da je Bjelogrlić prvi udarac Antonijeviću naneo otvorenom šakom.
Sutkinja je navela da je predlog tužilaštva da je Bjelogrlić delo izvršio na drzak i bezobziran način ocenilo kao neosnovan, kao i sam zahtev da mu se izrekne kazna zatvora u trajanju od šest meseci.
Ona je navela da je sud uzeo niz olakšavajućih okolnosti prema okrivljenom i uzeo u obzir da se radi o porodičnom čoveku, uglednom dramskom umetniku, koji nikada ranije nije bio osuđivan, te da sud smatra da je uslovna kazna umerena i srazmerna težini dela koje se Bjelogrliću stavlja na teret.
Bjelogrlić će morati da plati sudske troškove, čiju će visinu sud naknadno odrediti.
Incident se dogodio u hotelu „Ambasador“ u Nišu 2021. godine kada je između dva reditelja došlo do fizičkog sukoba.
Antonijevićevi advokati su tražili odštetu od ukupno 900 hiljada dinara novčane naknade, od toga 300 hiljada za pretrpljeni strah, 300 hiljada za nanete fizičke povrede i još 300 hiljada dinara za povredu ugleda i časti, ali je sutkinja prilikom izricanja presude uputila odbranu na parnični postupak na kojem će se posebno odlučivati o tome.
Na izricanju završnih reči prošle sedmice Bjelogrlićevi advokati su zatražili oslobađajuću presudu za tuču koja se dogodila tokom „Filmskih susreta“ u Nišu i još jednom ukazali da je dokaznim materijalom, u vidu snimaka sa nadzornih kamera hotela, manipulisano i da su snimci u koje je sud imao uvid montirani.
Vladan Milojević: Situacija je teška, imamo mnogo povreda
Trener FK Crvena zvezda Vladan Milojević se u najavi utakmice sa Spartakom u Superligi osvrnuo još jednom na gostovanje Monaku u Ligi šampiona.
Crveno-beli su u trećem kolu poraženi od predstavnika Francuske 5:1, a Milojević je izdvojio trenutak odluke.
– Drugi gol koji smo primili, način na koji se to desilo, to su detalji koji ne bi trebalo da se događaju. Da li je Monako ušao jače ili mi nismo kako treba? Neophodno je da budemo iskusniji, pametniji i “namazaniji”, ne možemo da primimo gol na takav način. Pre toga smo imali akciju, kao i igrača manje u polju, s obzirom na to da je Olanjinka bio van terena posle sumnjive situacije. Mislim da je to sve psihološki uticalo na ekipu – rekao je Milojević.
Osvrnuo se šef strućnog štaba Crvene zvezde i na činjenicu da u ovom trenutku ima mnogo povređenih igrača.
– Teška je situacija. Imamo mnogo teških povreda. Užasna je povreda Olajinke, želeo je da nastavi na poluvremenu posle gaženja, iako je imao otok na nozi. Taj otok je izvršio kompresiju na tetivu koja je pukla. Jako mi je teško i žao nam je, jer je Olajinka vrlo bitan za tim, prirastao nam je za srce, obožavamo ga i volimo. Najveći utisak utakmice mi je bio što ga nisam izveo ranije iz igre.
Duel u Subotici je na programu u subotu u 18 časova.
– Dosta igrača nedostaje. Nismo još odradili poslednji trening, pa ćemo nakon toga videti ko će biti spreman za utakmicu protiv Spartaka – zaključio je Milojević.
U Parizu u ponedeljak uveče dodela Zlatne lopte za najboljeg fudbalera
U Parizu će u ponedeljak uveče biti održana 68. ceremonija dodele nagrade Zlatna lopta za najboljeg fudbalera i fudbalerku 2024. godine, javio je danas radio Frans enter (France Inter).