16.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 135

Vancouver proglašen jednim od najpoželjnijih gradova na svetu

0

Vancouver nastavlja ostavljati utisak na međunarodne putnike, što dokazuje i njegov visoki plasman na godišnjoj dodeli nagrada Wanderlust Travel Awards.

Časopis Wanderlust  nedavno je objavio svoju 24. nagradu Reader Travel Awards, predstavljajući najpoželjnije zemlje i gradove sveta.

Od gotovo 208.000 strastvenih čitalaca koji putuju svetom, a Vancouver je zvanično jedan od 10 najboljih gradova za posetu.

Britanska Kolumbija i Kanada su takođe bile u fokusu nagrada.

Vancouver je proglašen četvrtim najpoželjnijim gradom na svetu i prvim u Severnoj Americi. Buenos Aires je zauzeo prvo mesto, a slede ga Tokio i Sydney.

Časopis Wanderlust osnovan je u Velikoj Britaniji 1993. godine, a 2005. godine kompanija je pokrenula Wanderlust Travel Awards.

Nije iznenađenje da se Vancouver našao na ovoj listi, s obzirom na to da smo poznati po aktivnostima na otvorenom tokom cele godine, kao što su skijanje i snowboarding, planinarenje i ziplining.

Grad je takođe dom nekih od najboljih restorana u zemlji .

Britanska Kolumbija i Kanada su takođe ostavili svoj trag na dodeli nagrada Wanderlust Travel Awards za 2025. godinu.

Kanađani će biti ponosni kada saznaju da je njihov dom treća najpoželjnija zemlja za posetu i jedna od 10 najboljih destinacija za prirodu i divlje životinje.

Bliže domu, stanovnici Britanske Kolumbije mogu se pohvaliti da je naša provincija četvrta najpoželjnija regija za turiste.

Bez obzira želite li posmatrati oluje na ostrvu Vancouver ili se opustiti u spa centru nekog odmarališta u Whistleru , u Britanskoj Kolumbiji postoji nešto za svakoga.

Britanska Kolumbija je ove godine više puta bila u centru pažnje međunarodnih putovanja.

Lonely Planet, koji pokriva „najneobičnija mesta i iskustva na svetu“, nedavno je otkrio svojih 25 destinacija koje morate posetiti za narednu godinu, a  Britanska Kolumbija je jedina kanadska destinacija koja je ušla na listu .

A Expedia je  ove zime proglasila četiri destinacije u Britanskoj Kolumbiji najboljim turističkim mestima za Kanađane .

Kompletan popis dobitnika nagrade Wanderlust možete pronaći na internetu .

SERBIANNEWS/CANADA

Budva sprema sedmodnevni muzički spektakl za ulazak u 2026. godinu

0
A woman in a white dress and hat standing on a dock

Budva

Budva će ulazak u 2026. godinu obeležiti u znaku najvećih regionalnih muzičkih imena, koja će tokom čak sedam večeri, od 29. decembra do 4. januara, predvoditi novogodišnji spektakl na glavnom gradskom trgu. Fokus ovogodišnjeg dočeka nisu samo prateći sadržaji i bogata ponuda, već pre svega zvezde koje će iz večeri u veče smenjivati različite muzičke emocije – od balada i nostalgije, do savremenih hitova i klupske energije.

Praznični koncertni maraton započinje 29. decembra uz glasove Mirze Selimovića, Bobana Rajovića, Jovane Pajić i Peđe Medenice, koji će otvoriti novogodišnju atmosferu snažnim emotivnim repertoarom. Veče kasnije, 30. decembra, Budvom će dominirati pop-rok i dens energija uz Zanu, Tap 011 i Marka Luisa, dok će u dnevnom programu nastupiti i Gradska muzika Budve. Centralno veče, 31. decembar, rezervisano je za nastupe Teodore Šćepanović i Emine Jahović, dok će zvezda novogodišnje noći biti Aco Pejović, čiji se koncert već sada najavljuje kao jedan od najposećenijih u regionu ove zime. Uzbudljiv ulazak u 2026. godinu biće organizovan i za najmlađe, pa će 31. decembra tokom dana, od 13 sati, hor „D-moll“ škole pevanja Danijela Alibabića zajedno sa Leontinom Vukomanović, izvesti najlepše dečije pesme, ali i vanvremenske pop hitove.

Prvi dan 2026. godine započinje u znaku tradicije kroz koncert klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra, dok će se u večernjim satima publika vratiti velikim hitovima i emociji uz „Chegi“ bend, Perper i legendarno Bijelo dugme. Dinamična i mlađa publika doći će na svoje 2. januara uz nastupe Breskvice, Relje Popovića i Nikolije Jovanović, dok 3. januara atmosferski vrhunac donose Sergej Ćetković, Sara Jo i Lexington bend. Spektakl se zatvara 4. januara uz tribute bendove posvećene muzičkim ikonama Dejvidu Bouviju, grupi ABBA i AC/DC-ju, čime će Budva simbolično spojiti više muzičkih generacija u jednoj završnoj novogodišnjoj večeri.

„Ovogodišnji program stavlja izvođače u apsolutni fokus, uz sedam tematskih dana, vrhunsku produkciju, svakodnevni vatromet, drone show, sadržaje za decu i ambijent ‘na pjeni od mora’, po kojem je Budva već decenijama prepoznata kao sinonim novogodišnje euforije“, izjavila je v.d. direktorke Turističke organizacije Budve, Ana Vujošević.

Tokom praznika obezbeđena je i dobra avio-povezanost sa Srbijom. Na Aerodromu Podgorica planirane su tri dnevne rotacije kompanije Air Serbia na relaciji Beograd–Podgorica–Beograd, kao i dve dnevne rotacije kompanije Air Montenegro, uz napomenu da je večernji let Air Serbia 31. decembra otkazan. Aerodrom Tivat će u periodu od 29. decembra do 4. januara imati po tri dnevne rotacije na liniji Beograd–Tivat–Beograd, osim 1. januara kada su planirane dve rotacije.

Uz najveća muzička imena regiona, Budva dočekuje goste i sa izuzetno raznovrsnom smeštajnom ponudom. Privatni smeštaj dostupan je već od 40 evra po noćenju, dok se hotelski kapaciteti kreću od tri do pet zvezdica, sa cenama od 70 do 400 evra po noći sa doručkom. Svečani hotelski novogodišnji aranžmani sa gala večerama, dočekom i ulaznicama za koncerte regionalnih zvezda kreću se od 560 do 970 evra po osobi.

Pod sloganom „Visit & remember“, Budva i ove zime potvrđuje status najveće novogodišnje open-air muzičke scene na Jadranu, gde se Nova godina ne dočekuje jednu noć, već kroz sedam dana neprekidne svirke, emocija i spektakla koji se pamti.

Vikendice postaju biznis: Vojvodina i Palić sve traženiji

0
a body of water with a dock and a building by it

Vikendice

Tržište vikend-naselja u Srbiji poslednjih godina prolazi kroz veliku transformaciju. Ono što je nekada bila kategorija porodičnih kuća za povremeni odmor danas postaje segment ozbiljnih investicija, posebno u Vojvodini. Subotica i Palić se, sa svojom infrastrukturom, arhitekturom i rastućom turističkom ponudom, izdvajaju kao nova mesta na mapi ulaganja, kako za privatne investitore tako i za tržište kratkoročnog najma.

Rastuće tržište kratkoročnog najma, podstaknuto platformama kao što su Airbnb i Booking, promenilo je način na koji investitori gledaju na vikendice i druge sekundarne nekretnine. Objekti koji su nekada služili isključivo za povremeni odmor sada se sve češće koriste kao izvor stabilnog prihoda. Palić, zahvaljujući blizini auto-puta, međunarodne granice i centra Subotice, postaje atraktivna destinacija za one koji traže balans između dostupnosti i mirne lokacije.

Sve veći broj kupaca iz Beograda, Novog Sada i inostranstva prepoznaje potencijal: investiranje u nekretninu na Paliću može doneti prihod tokom cele godine, a ne samo u letnjoj sezoni, jer lokacija nudi raznovrsnu turističku ponudu i privlači goste i van klasične letnje sezone.

Vikendice

ALK Real Estate

Subotica je grad sa izrazitim arhitektonskim identitetom i bogatim kulturnim nasleđem, dok Palić, koji je u neposrednoj blizini, predstavlja jedno od najuređenijih i turistički najprepoznatljivijih jezerskih područja u zemlji. Kombinacija urbanog nasleđa, razvijene infrastrukture i prirodnog okruženja čini ovaj deo Vojvodine posebno privlačnim za ulaganja u nekretnine i turizam.

Tokom poslednjih godina, na Paliću i u okolini pojavljuje se sve više projekata koji prate savremene standarde stanovanja i boravka, od manjih stambenih kompleksa i apartmanskih objekata do luksuznijih vila namenjenih kratkoročnom najmu. Kupci danas traže viši nivo kvaliteta: energetski efikasne objekte, funkcionalan dizajn i komfor koji omogućava duži boravak tokom cele godine. Upravo takvi projekti čine da Palić zadrži autentičnost lokacije, ali i da postane deo modernog investicionog trenda.

Vikendice

ALK Real Estate

„Vila Regina” – novi standard stanovanja na Paliću

Među projektima koji najbolje oslikavaju novi investicioni talas na Paliću nalazi se „Vila Regina”, projekat kompanije ALK Real Estate, koja je poslednjih godina postala sinonim za pažljivo planirane i kvalitetne stambene projekte. Kompleks se gradi u neposrednoj blizini jezera, na svega nekoliko minuta hoda od obale i centralnog parka, u okruženju koje objedinjuje mir, prirodu i urbanu funkcionalnost.

Projekat obuhvata 32 stambene jedinice, raspoređene na tri nivoa (prizemlje, prvi sprat i potkrovlje), uz 26 parking-mesta i pažljivo osmišljene pejzažne površine. Poseban akcenat stavljen je na arhitektonski izraz koji poštuje nasleđe Subotice i Palića, ali i na savremene standarde stanovanja, funkcionalan raspored, kvalitetne materijale, energetski efikasne sisteme i pažljivo osmišljen pogled ka zelenilu. Time se „Vila Regina” pozicionira kao objekat koji u isto vreme ima karakter, funkcionalnost i tržišnu vrednost.

Za ALK Real Estate, ovaj projekat predstavlja novi pristup ideji vikend-nekretnine, odnosno sekundarne nekretnine. Umesto kuća koje se koriste povremeno, projektuju se objekti koji mogu funkcionisati i kao trajno stanovanje i kao apartmanski najam. Takva fleksibilnost postaje sve traženija među kupcima koji žele da kombinuju lično korišćenje sa mogućnošću pasivnog prihoda. „Vila Regina” je upravo ilustracija tog modela, prostora koji omogućava da investicija bude i lična i održiva.

Vikendice

ALK Real Estate

Sever kao novi investicioni pravac

Dok su se ranije ulaganja u sekundarne nekretnine najčešće koncentrisala na Zlatibor i planinski deo zemlje, Subotica i Palić danas sve češće ulaze u planove investitora. Cene kvadrata su još uvek pristupačnije, tržište nije prezasićeno, a turistička i infrastrukturna ponuda se širi. Uređenje šetališta, biciklističkih staza i nove zone uz jezero doprinose da Palić postane destinacija koja funkcioniše tokom cele godine, a ne samo sezonski. Uz to, Subotica ima dodatni kvalitet, kulturni identitet koji spaja različite evropske uticaje i čini je gradom sa karakterom. Kafići, galerije, vinski podrumi i bogata gastronomska scena doprinose tome da se ovaj kraj sve više doživljava kao mesto za život, ne samo za odmor.

Savremeni kupci vikendica više ne razmišljaju o njima kao o objektima koji većinu godine stoje prazni. Umesto toga, fokus je na održivim projektima koji mogu služiti za dugoročno stanovanje, kratkoročni najam, rad na daljinu ili sezonske boravke. Ova promena u pristupu menja i izgled Palića: umesto zastarelih vikendica, niču moderno uređene kuće i vile, a standard uređenja stalno raste. „Vila Regina” predstavlja primer takvog pristupa, spoj pažljivo osmišljenog dizajna, funkcionalnosti i fleksibilnosti, koji omogućava da svaka jedinica bude aktivna i van klasičnog vikend-perioda.

Ako se sadašnji trend nastavi, Subotica i Palić mogli bi postati novi centar ulaganja u segmentu koji spaja turizam, stanovanje i investicioni potencijal. Lokalnoj zajednici to donosi nova radna mesta i stabilan razvoj, a investitorima priliku da ulože u region koji tek počinje da pokazuje svoj pun potencijal.

Ford vraća čuveni ukinuti model, ali u električnoj varijanti

0
person driving car during daytime

Ford gašenje modela

Ford vraća Fiestu i to je omogućeno novom, dalekosežnom saradnjom između Forda i Renaulta, koja je sada i zvanično potvrđena. Konkretno, Ford najavljuje dva nova električna vozila, od kojih se prvo očekuje da će stići u prodajne salone početkom 2028. godine.

Renault će Fordu dati pristup svojoj električnoj platformi Ampere, koja je takođe osnova za Renault 5, Renault 4, Alpine A290 i nadolazeći Twingo. Ford će takođe imati pristup tehnologiji baterija i motora. Ovo otvara potpuno nove mogućnosti za Ford Evrope u evropskom segmentu malih automobila, iz kojeg se praktično povukao poslednjih godina.

„Renault Grupa s ponosom najavljuje novu stratešku saradnju sa Fordom. Ovo partnerstvo pokazuje snagu naše kombinovane stručnosti i konkurentnosti u Evropi“, rekao je François Provost, izvršni direktor Renault Grupe.

Prema Fordu, oba nova modela će „biti dizajnirana od strane Forda i razvijena sa Renault Grupom“.

Ford dalje obećava da će automobile karakterisati „prepoznatljiva dinamika vožnje, autentičan Fordov DNK i intuitivno korisničko iskustvo“. Neće se proizvoditi u Nemačkoj, već u fabrici Renault Grupe u severnoj Francuskoj.

Izvršni direktor Forda, Džim Farli, izričito pozdravlja partnerstvo: „Kombinujemo Renaultovu industrijsku snagu i EV tehnologiju sa Fordovim kultnim dizajnom i našom posvećenošću dinamici vožnje.“

Šta ovo znači za novu Fiestu?

Platforma „Ampere Small“ Renaulta 5 daje jasne naznake onoga što bi električna Fiesta mogla ponuditi. R5 dolazi s baterijom od 40 ili 52 kWh; veća baterija postiže WLTP domet do 410 kilometara. Snažniji motor od 150 KS ubrzava do 100 km/h za glatkih osam sekundi.

Moguće je da bi saradnja mogla utrti put novoj Fiestu ST kao sportskoj varijanti. Osnova bi bio Alpine A290, koji u svojoj vrhunskoj verziji šalje 218 KS na prednju osovinu — uz revidiranu geometriju, širi trag točkova i sportski podešen ovjes. Novi, takođe potpuno električni, Nissan Micra, koji je na tržištu već nekoliko meseci, pokazuje kako bi mogao izgledati brat R5, posebno u svojoj unutrašnjosti, koja je uveliko inspirisana R5.

Zašto Fordu očajnički treba povratak Fiestе

Fordu bi svakako dobro došao povratak Fiestе, jer je kompanija pod pritiskom u Evropi. Njegov tržišni udeo se smanjuje, a povećanje proizvodnje električnih vozila je u zastoju — posebno u fabrici u Kelnu, gde je Fiesta silazila sa montažne trake do 2023. godine. Drugi ukinuti modeli, poput Focusa i Mondea, takođe su izgubili svoje proizvodne pogone: Focus je poslednji put pravljen u Sarlouisu, a Mondeo u Valenciji.

Istovremeno, velika ulaganja u e-mobilnost, intenzivna cenovna konkurencija sa Teslom i kineskim proizvođačima i neophodna smanjenja broja zaposlenih opterećuju bilans stanja. Električna Fiesta bi stoga mogla pomoći Fordu da povrati izgubljeno mesto u evropskom segmentu proizvodnje, piše Auto Bild.

Milioniti let u 2025: Istorijski rekord SMATSA i Er Srbije

0

Let

Er Srbija i Kontrola letenja Srbije i Crne Gore SMATSA zajednički su zabeležili milioniti let u 2025. godini, što predstavlja istorijski rezultat u domaćem i regionalnom vazdušnom saobraćaju. Ovaj rekord ostvaren je upravo letom Er Srbije JU 331 iz Ciriha za Beograd, 12. decembra, čime je potvrđeno da nacionalna avio-kompanija ima ključnu ulogu u rastu srpskog i regionalnog vazdušnog saobraćaja, kao i da se uspešna saradnja između Er Srbije i SMATSA kontinuirano razvija u skladu sa porastom operativnih i tehnoloških zahteva savremene avijacije.

Ulaskom vazduhoplova u vazdušni prostor Republike Srbije kontrolor letenja je nakon preuzimanja istog u nadležnost, uz prigodnu čestitku informisao posadu da je upravo njihov let milioniti opsluženi vazduhoplov u nadležnosti SMATSA u 2025. godini. Pilotkinja u ulozi kapetana vazduhoplova A-319 je podelila ovu informaciju sa putnicima i obavestila da prisustvuju obeležavanju istorijskog rekorda.

„Velika mi je čast što sam danas predvodila posadu na milionitom letu u 2025. godini. Ova operacija nije samo broj, ona je simbol naše posvećenosti i neprekidnog napretka. Ovaj uspeh govori o poverenju putnika, trudu naših timova i sve većoj ulozi Srbije u evropskom vazdušnom saobraćaju. Kao žena kapetan, nadam se da ću ovim rezultatom i svojim radom inspirisati i nove generacije da slede svoje snove, jer naša postignuća pokazuju da se u Srbiji može graditi uspešna karijera u vazduhoplovstvu“, izjavila je Vesna Aleksić, kapetan Er Srbije.

“Zadovoljstvo je biti deo tima koji beleži istorijski rezultat. Ovaj dan je važan za SMATSA-u, nacionalnog avio-prevoznika Er Srbiju i za širu vazduhoplovnu zajednicu i potvrda da postoji kapacitet da se odgovori vrlo složenim zahtevima i potrebama korisnika naših usluga”, naglasio je Slobodan Kurćubić, direktor Sektora za terminalne i aerodromske kontrole letenja.

Er Srbija je tokom 2025. godine zabeležila porast u gotovo svim ključnim kategorijama poslovanja. Do 8. decembra prevezeno je više od 4,3 miliona putnika, što predstavlja rast od 3,2% u odnosu na isti period 2024. godine, dok je ukupan broj letova porastao za 4%. Sa i ka Beogradu je putovalo više od 2,1 milion putnika, a broj poletanja iz glavnog grada povećan je za 4,1%. Avgust je bio najprometniji mesec po broju letova i putnika ikada, dok je 1. avgust postao rekordni dan u istoriji Er Srbije sa 206 povratnih letova i više od 21.800 putnika u jednom danu.

Paralelno s rastom avio-saobraćaja, SMATSA beleži rezultate koji ih čine liderom među pružaocima usluga u regionu i svrstavaju među prvih deset provajdera u Evropi. Ovakvi dometi ostvareni su zahvaljujući stalnom porastu potražnje za uslugama kontrole letenja,

permanentnim tehnološkim unapređenjima, kontinuiranoj modernizaciji i povećanju operativnih kapaciteta. Tokom 2025. godine u prostoru nadležnosti zabeleženo je povećanje saobraćaja od 6% u odnosu na prethodnu godinu, ostvareno je više od 110.000 poletanja i sletanja na aerodroma u Srbiji i Crnoj Gori, preko 400 operacija sletanja i poletanja u jednom danu na Aerodromu ,,Nikola Tesla” , više od 4.100 letova dnevno tokom sezone, i 265 operacija u jednom satu.

Zajednički rezultati Er Srbije i SMATSA potvrđuju rastuću ulogu Srbije kao vazduhoplovnog čvorišta i doprinose daljem razvoju regionalnog i evropskog vazduhoplovstva.

Lista 10 najboljih TV likova za 2025. godinu

0
turned on LED projector on table

filmovi

Ova godina nam je donela mnogo sjajnih serija, kako na striming platformama, tako i na klasičnim kanalima, a posebnu pažnju su privukli likovi koji su zaokupili publiku, pokrenuli priču i ostavili snažan utisak.

Od heroja i zlikovaca do običnih ljudi u vanrednim situacijama, oni su razlog zašto smo se zaljubili u naslove koji su obeležili godinu. Kritičari Kolajdera sastavili su listu deset najboljih TV likova 2025. godine, uključujući one iz hitova hitova i potcenjenih dragulja.

Matt Murdock / Daredevil – „Daredevil: Born Again“

Povratak Čarlija Koksa kao slepog advokata koji se godinama nakon originalne priče našao na raskrsnici zbog nove pretnje Vilsona Fiska donosi novu moralnu tenziju u lik. Koks zadržava srž lika, ali uvodi krizu identiteta dok se Daredevil ponovo suočava sa povratkom u akciju.

Šifra – „Gen V“

Hamiš Linklejter tumači harizmatičnog i manipulativnog dekana koji postaje glavni antagonista sezone. Njegove okrutne metode i misteriozni identitet pokreću zaplet, i uprkos otkriću veće pretnje, on ostaje jedan od najvažnijih likova druge sezone.

Wendy – „Alien: Earth“

Hibrid ljudskog i sintetičkog bića, Vendi se suočava sa misterioznim životnim oblikom koji preti planeti. Distopijski svet otkriva se kroz njenu perspektivu, a njen razvoj otkriva da često pokazuje više humanosti od svojih ljudskih stvaralaca.

Alek – „Poker Face“

U početku, Aleks deluje kao slatki novi saputnik za glavni lik, ali postepeno se otkriva kao njen prvi pravi neprijatelj. Peti Harison donosi zanimljivu transformaciju lika, iako se serija završava pre nego što se veza dalje razvija.

Kerol Sturka – „Pluribus“

Jedina imuna na vanzemaljski virus koji ljude pretvara u kolektivni um, Kerol se bori za sopstvenu individualnost. Rea Seehorn prikazuje emocionalno složen i prepoznatljiv lik u svetu koji pokušava da izbriše sve lične razlike.

Matt Remick – „The Studio“

Set Rogen igra novog šefa filmskog studija koji želi da snima dobre filmove, ali ga koči korporativni haos i kolosalni ego njegovih saradnika. Met je naivan kreativac u nemilosrdnom sistemu, što ga čini i smešnim i simpatičnim.

Murderbot – „Murderbot“

Skarsgard igra veštačku bezbednosnu jedinicu koja skriva svoju autonomiju tokom svemirske misije. Lik karakteriše oštar humor i ravnodušni unutrašnji monolozi, što ga čini najjačim adutom serije.

Ron Trosper – „The Chair Compani“

Nakon incidenta sa polomljenom stolicom, Ron se nalazi usred bizarne misterije koja obuzima njegov život. Predstava Tima Robinsona donosi haotičnu, komičnu energiju koja čini da se lik savršeno uklapa u ton emisije.

Luten Rael – „Andor“

U drugoj sezoni, Luten se u potpunosti razvija od misterioznog vođe u jednog od najdubljih likova iz Ratova zvezda. Skarsgardova igra oduševila je kritičare dok serija istražuje njegovu prošlost i odnos sa njegovom štićenicom Klejom.

Džejmi Miler – „Adolescencija“

Trinaestogodišnji Džejmi, optužen za ubistvo, prikazan je kao dete pod uticajem teškog onlajn zlostavljanja i mizoginije. Oven Kuper pruža izuzetan nastup koji ga je učinio najmlađim dobitnikom Emija.

VEČITI DERBI KAO NEKADA LEJKERSI I SELTIKSI: ARENA KAO HOLIVUD, FALIO SAMO DŽEK NIKOLSON

0
Foto: KK Partizan

© MN Press

Večiti derbi pokazao koliko su Partizan Mozzart Bet i Crvena zvezda bitni za prosperitet Evrolige

Večiti derbi između Partizana i Crvene zvezde, odigran u petak uveče u prepunoj Beogradskoj areni, još jednom je potvrdio status jedinstvenog sportskog događaja na evropskoj, ali i svetskoj mapi. Zvanični podaci kažu da je u dvorani bilo 21.854 gledalaca, među kojima i oko 1.000 navijača Crvene zvezde, što je dodatno pojačalo tenziju, emociju i neizbežna navijačka prepucavanja koja su deo folklora ovog rivalstva. Međutim, u nekim momentima je sve podsetilo na najveće NBA rivalstvo između Los Anđeles Lejkersa i Boston Seltiksa gde je ceo događaj često zalazio u svet šou biznisa.

Onomad kada su Kobi Brajan i Pau Gasol ukrstili koplja sa Pol PirsomKevinom Garnetom Rejom Alenom ili da odemo još dalje u prošlost, osamdesethih godina prošlov veka kada je rivalstvo okupiralo pažnju sportske javnosti u Americi kada su Medžik DžonsonKarim Abdul Džabar Džejms Vorti ispisivali stranice istorije igrajući protiv Lerija BirdaKevina Mekhejla i ostalih Seltiksa.

Sinoć u Beograskoj areni su Partizanovi Dvejn VašingtonTajrik Džons Isak Bonga bili u centru pažnje brojnih javnih ličnosti iz sveta košarke kada su preokrenuli zaostatak i pobedili Džordana NvoruDžereda Batlera i kompletnu Crvenu zvezdu.

Ono što je ostalo najupčatljivije nije se dešavalo samo na tribinama ili parketu najveće dvorane u Srbiji, već i oko samog terena. Čitav ambijent više je podsećao na NBA spektakl nego na klasičnu utakmicu ligaškog dela Evrolige. Uz parket su se mogli videti Žoakim Noa, bivša NBA zvezda, zatim Brajan Vindhorst, jedan od najpoznatijih ESPN novinara, koji je tom prilikom govorio i za Mozzart Sport, ali i čitava plejada influensera, jutjubera, javnih ličnosti, kao i onih „kvazi poznatih“, svih koji su želeli da budu deo događaja o kojem će se pričati. Sve je poprimilo scene kao iz Holivuda, pa je u prvom redu Arene falio samo Džek Nikolson, legendarni glumac i osvedočeni navijač Los Anđeles Lejkersa.

Bio je to večiti derbi u kojem su mnogi želeli da prisustvuju samo da bi bili viđeni. Ipak, košarkaši na parketu pobrinuli su se da reflektori ne ostanu samo van linija terena. Partizan je posle velikog preokreta stigao do pobede, a sama utakmica ponudila je sve ono zbog čega je derbi decenijama sinonim za strast, neizvesnost i vrhunsku dramu.

Internacionalna pažnja bila je ogromna. Grčki i francuski mediji poslali su svoje novinarske ekipe u Beograd, svesni da se ne radi o „običnoj“ evroligaškoj utakmici, već o događaju koji prevazilazi granice sporta. Društvene mreže bile su preplavljene video-klipovima iz Beogradske arene, od koreografija i atmosfere, do reakcija poznatih gostiju i ključnih trenutaka meča.

Posebna fešta odvijala se i u hodnicima ispred svlačionica posle utakmice, gde je Žoakim Noa izazvao ogromnu pažnju prisutnih, potvrdivši još jednom koliki koliku pažnju je izazvao prvi ovosezonski okršaj Partizan Mozzart Beta i Crvene zvezde.

Na kraju, ostaje konstatacija koja možda zvuči smelo, ali je teško osporiva, ovakve scene nisu viđene ni na pojedinim Fajnal forovima Evrolige, a kamoli na jednoj utakmici ligaškog dela takmičenja. Sve to jasno pokazuje koliko su srpski klubovi marketinški izuzetno isplativi i koliko večiti derbi predstavlja proizvod kakav se retko viđa u evropskoj košarci jer su i grčki novinari potvrdili…
“Derbi u Atini ne može da se meri sa ovime”!

Ostrvo sreće u sred pustinje

0
man standing on desert under full moon

Prednji deo autobusa rezervisan za žene i ukoliko se dogodi da na nekoj stanici ulazi žena vozač bi samo pokretom glave i bez reči pokazao muškarcima da treba da se pomere

Ostrvo sreće u sred pustinje

U pustinju nisam otišla trbuhom za kruhom. Godinama sam pokušavala promeniti posao a kako mi to nije polazilo za rukom odlučila sam da promenim državu. Sačekala sam ugovor, vizu, kartu i odletela u avanturu.

Na aerodromu me je sačekao kolega Majkl, Filipinac. Bio je predusretljiv, pitao je da li sam umorna, gladna, pitao da li mi treba novac, kartica za telefon… Seli smo u taksi. Uočila sam da Majkl objašnjava vozaču gde da skrene, bilo mi je neobično što nije rekao ulicu i broj.

Kad je svanulo dobila sam pravu sliku gde se nalazim. Sve žuto oko mene, pesak, kuće žute u raznim nijansama, nebo plavo bez belih oblačića. Soba sa pogledom na džamiju. Krevet pored prozora. Bio je novembar, prijatno vreme. Prozor je ostajao otvoren.

Na poslu je bila organizovana orijentacija za nove kolege. Ispred svakog od nas stajala je zastavica zemje iz koje dolazimo i naše ime. Prevoz je bio obezbeđen a u slučaju da smo hteli taksijem ići do grada ili posla dobili smo precizne instrukcije: taksisti kažemo da idemo za Al Ain, na auto-putu se isključimo na izlazu 32, i tražimo zonu 22.

Hotel je smešten pored gradske plaže na ostrvu Sadijat. A Sadijat u prevodu znači Ostrvo sreće. Drugog dana obuke igrali smo igricu u kojoj bi svako rekao svoje ime i reč koja počinje istim slovom. Sledeći u nizu trebalo je da ponovi ime kolege i reč i da kaže svoje ime i reč. Srećom, bila sam na početku niza, ko bi upamtio sva ta čudna imena.

(Piksabej)

Nakon posla otišla sam do prijateljakoji su već dugo živeli u Abu Dabiju. Pričali smo do dugo u noć, Zoki je rekao da će me voziti do smeštaja. Izrecitovala sam instrukciju, i lako smo stigli do zone 22. A onda se nametnulo pitanje-kuda sad.

Sve kuće su bile iste visine, sličnog oblika. Oblio me znoj. Mozak je brzo radio: Zoki, moja soba gleda na džamiju. Ponadah se da sam pronašla putokaz ali kad pogledasmo u krug, svuda džamije. Srećom, setih se da sam tog jutra slikala smeštaj. Zahvaljujući toj fotografiji nađosmo odredište. Tada shvatih zašto je i Majkl navodio taksistu, ulice u tom delu grada ne postoje.

Trećeg jutra primetih žutu liniju na beloj plahti. Pomislila sam da je fleka. Kako se pomerah u krevetu i flkeka se pomerala. Bio je to pesak koji je ulazio kroz otvoren prozor. Uvukao mi se pod kožu, a ja zavoleh pustinju.

Do posla smo imali organizovan prevoz. A mimo toga mogli smo ići taksijem ili gradskim prevozom. Regularan taksi nije bilo moguće pozvati jer kako objasniti gde se nalazimo. Kolege koje su duže radile imale su brojeve telefona divljih taksista.

Tako i ja uzeh Kalidov broj. Pozvala sam i dogovorila cenu za vožnju do Al Rifa. Pred kapijomje stajao beli auto. Prišla sam i pitala: „Al Rif”? Klimnuo je glavom i ja sam ušla.

(Piksabej)

Taman kad je zaključao sva vrata zazvonio mi je telefon, na ekranu je pisalo: Kalid. Pitala sam vozača, ti nisi Kalid? I tražila da mi otvori. Vožnja do grada iznosila je taksijem oko 50 dirhama a gradskim autobusom dva.

Kroz „Muhamed bin Zajed siti” prolazile su samo dve linije i to vrlo retko. Stanica je udaljena petnaestak minuta hoda. Na stanici samo stub sa tablom na kojoj su napisani brojevi autobusa, bez pečurke koja bi zaklonila od sunca.

Nestvarno, pesak na sve strane i autobusko stajalište (u centru su stajališta zatvorena i klimatizovana). Te 2014. godine kada sam doselila karta se plaćala tako što se u kutiju pored vozača ubaci dirham ili dva, u zavisnosti da li je vožnja gradska ili prigradska. Još jedna zanimljivost je da je prednji deo autobusa rezervisan za žene i ukoliko se dogodi da na nekoj stanici ulazi žena vozač bi samo pokretom glave i bez reči pokazao muškarcima da treba da se pomere.

Od prvog trenutka kad sam zgazila pesak nisam se osećala kao stranac već kao junak neke bajke: more, sunce, pesak, lokalci u belim kandurama ( nikad isflekani), žene u crnim abajama. Pitala sam se kako mala deca razlikuju majke kad su sve isto obučene. Vremenom se oko navikne pa primeti razliku u haljinama i detaljima koji pokrivaju lice.

Peščanih oluja, kiše, druženja sa kolegama, druženja sa prijateljima is Srbije, svega je bilo. Usvajali smo reči jedni od drugih, arapske reči bile su sastavni deo govora svih nas, naročito inšalah i halas. Budio me je glas sa džamije, on me pratio i u san, ali sam se postepeno navikla pa ga više i nisam primećivala.

U proleće 2016. dobila sam poziv od prijateljice iz Srbije da joj budem kuma na venčanju u crkvi. Bila sam počastvovana zbog poziva, a datum venčanja bio je poznat pa sam od menadžerke tražila 4 slobodna dana u septembru. Menadžerka je izbegavala da mi da odgovor, odlagala je odluku.

Odlučila sam da dam otkaz ukoliko ne dobijem slobodne dane ali mi je otkazni rok bio dva meseca. Kad sam se približila tom roku i kada je menadžerka na ponovljeno pitanje rekla da mi ne može dati odgovor, otišla sam u HR i dala otkaz.

(Piksabej)

I moj otkazni rok od dva meseca je počeo. Sedam dana kasnije saznajem da mi je otac bolestan, rak pankreasa. Zamolila sam da mi ubrzaju proces otkazivanja vize i ostalog, da što pre stignem kući. Bio je kraj avgusta kada sam došla. Svako od nas ima svoj peščani sat. Mom ocu život se završavao. Mojoj kumi je počinjao jedan novi život. A pesak svima curi.

Otac je preminuo jednog decembarskog jutra. Devet godina kasnije ja sam promenila posao.

Iako imam samo lepe uspomene na pustinju nisam se razmišljala vratiti. Uprkos gužvama u gradu ovde ipak do prijatelja stižem nešto brže. I koliko god da smo blizu i da brzo dolazimo jedni do drugih, nikad dovoljno vremena za sve te kafe i razgovore, kao da je neko proširio grlo peščanog sata.

Kuma se razbolela prošle godine. Karcinom, četvrti stadijum, operacija, oporavak. Vreme koje nam je poklonjeno i ostalo je samo nekoliko zrnaca u njenom satu. Tek toliko da proslavi rođendan 21. septembra. Otišla je u utorak, 23.septebra, dan pred godišnjicu venčanja.

Božja promisao učinila je da dam otkaz da bih bila kuma a zapravo da budem uz oca i ispratim ga.

Naposletku i na žalost ispratih i kumu. Nadam se i verujem da su oboje na nekom Ostrvu sreće.

Maja Poljak, Abu Dabi

Izložba „Carska panorama” u Gračanici

0
a group of people standing in front of a painting

Mladi umetnici i njihovi mentori daju prostor eksperimentu, konceptualnim istraživanjima i kombinovanim tehnikama

Izložba „Carska panorama” u Gračanici

Izložba „Carska panorama” biće otvorena u Galeriji Doma kulture „Gračanica” u ponedeljak uveče, 15. decembra od 19 časova. Postavka studentskih radova Fakulteta umetnosti Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovica koji je iznedrio na stotine akademskih slikara, vajara, grafičara, dizajnera, među kojima je veliki broj zauzeo visoko mesto na srpskoj likovnoj sceni, je prilika za podsećanje da retko koje područje, ne samo Balkana, nego i mnogo šire, ima tako bogatu tradiciju likovnog stvaralaštva, kao što je ima Kosovo i Metohija.

– Mladi umetnici i njihovi mentori daju prostor eksperimentu, konceptualnim istraživanjima i kombinovanim tehnikama. Sam naziv izložbe metaforički oslikava mozaik likovnih sadržaja, pa samim tim jeste „panorama” u širokom smislu tog termina. Postavka nudi razigran i bogat pogled na raznovrsnost studentske produkcije u okviru koje se prepliću figuracija i apstrakcija, intimni zapisi i promišljeni narativi, suptilne grafike i smeli vajarski poduhvati kao i kompaktna rešenja u domenu grafičkog dizajna, navodi u predgovoru kataloga Milica Kostić, akademska slikarka.

U okviru programa na otvaranju će nastupiti pijanistkinje Aleksandra Ćirović i Jelena Radoičić. Poklonici umetnosti moći će da pogledaju ovu izložbu do 15. januara 2026. godine. Njeno održavanje podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije, Kancelarija za Kosovo i Metohiju, Galerija umetnosti  Priština, Opština Gračanica.

U Beo Zoo vrt do kraja godine stižu tri bela medveda, a sledeće godine slonica

0
polar bear

Najstariji stanovnik zoološkog vrta je aligator koji za dva dana puni 90 godina

U Beo Zoo vrt do kraja godine stižu tri bela medveda, a sledeće godine slonica

U Beo Zoo Vrt će, na osnovu saradnje sa drugim zoološkim vrtovima i prihvatilištima za životinje, do kraja godine stići tri bela medveda, a na proleće sledeće godine slonica iz Engleske.

Biolog Beo Zoo vrta Kristijan Ovari rekao je danas da se na proleće očekuje dolazak slonice Maje iz Engleske.

„Morali smo da preuredimo objekat, dobiće bazen, modernizovali smo zgradu, termoizolacija je mnogo bolja, sva vrata se pokreću hidraulikom, a dvorište je dodatno prošireno”, rekao je Ovari upoznajući predstavnike medija sa onim što je urađeno i sa planovima Beo Zoo Vrta za sledeću godinu.

On je dodao da je ove godine zoološki vrt imao puno noviteta, od rođenja bebe kengura do bebe lemura.

„Do kraja ove godine dolaze i tri bela medveda, tri sestre, koje će doći na trajno zbrinjavanje kod nas iz prihvatilišta u Mađarskoj, a oduzete su zbog loših uslova držanja, a ovde će imati trajni smeštaj i uveseljavaće mališane”, naveo je Ovari, prenosi Tanjug.

Dodao je da zoološki vrt u Beogradu ima tradicionalnu saradnju sa drugim vrtovima, ali i sa prihvatilištima za životinje.

Ovari je istakao da je terarijum nedavno rekonstruisan, kao i prostor za papagaje, a da se u narednom periodu očekuje i izgradnja ostrva za lemure, koji će tako dobiti više prostora.

Govoreći o uslovima u Beo Zoo Vrtu, naveo je da se vrt lepo održava i da ima dosta mladih životinja, a da starije životinje zahtevaju više pažnje i brige.

„One žive neizmerno duže nego što bi to bilo u prirodi, pa samim tim imaju probleme na koje bi trebalo više da obratimo pažnju. To su godišnje vakcinacije, suplementi, vitamini, ali nema suštinskih problema”, dodao je Ovari. Tokom tradicionalnog okupljanja, novinari su imali priliku da obiđu životinje, među njima i najstarijeg stanovnika zoološkog vrta, aligatora Muju, koji za dva dana puni 90 godina.