19.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 134

Ukrajina i Rusija u trci za razvojem naprednih presretačkih dronova

0
white quadcopter drone flying near snow mountain during daytime

featured image

Tokom rata između Rusije i Ukrajine, tehnologija dronova napredovala je izuzetno brzo. Današnji Šahed i Liutji dronovi daleko su sofisticiraniji i svestraniji od Orlan 10 i Bajraktar TB2 modela koji su korišćeni na početku sukoba. Paralelno s tim, značajan napredak postignut je i u tehnologiji suprotstavljanja dronovima. Oba tabora razvila su impresivan niz nekinetičkih, odnosno elektronskih sistema za ometanje, koji remete rad dronova. Ipak, sada se takmiče u razvoju i primeni presretačkih dronova. Letelica namenjenih uništavanju neprijateljskih dronova fizičkim (kinetičkim) putem.

Zašto raste potreba za presretačima dronova

Rastući broj i sve veća sofisticiranost dronova na bojnom polju stvorili su potrebu za novim vidom odbrane. Pojava dronova sa optičkim vlaknima značajno je smanjila efikasnost tradicionalnih ometača, jer su takvi sistemi otporni na elektronsko ratovanje. Mnogi dronovi sada imaju i napredne AI procesore. To im omogućava da nastave let i delovanje i kada im se signal za komandu blokira.

Istovremeno, ogroman broj dronova koji se koristi počeo je da preopterećuje klasične sisteme protivvazdušne odbrane, koji su skupi i ograničeni po broju. Zbog toga je postalo neophodno pronaći kinetički metod suprotstavljanja dronovima koji je i pristupačan i može da se proizvodi u velikim količinama.

Novi presretački dronovi su jeftiniji i lakši

Jedna od glavnih prednosti dronova presretača je to što koriste postojeće kapacitete za masovnu proizvodnju dronova u Rusiji i Ukrajini. Zahvaljujući tome, njihova cena je znatno niža od raketa zemlja-vazduh. One koštaju stotine hiljada dolara po komadu. Takva pristupačnost omogućava i Ukrajini i Rusiji da ih rasporede u velikim količinama duž linije fronta.

Ovi sistemi su takođe laki i pokretljivi. Mnogi modeli su dovoljno mali da se mogu nositi u rancu ili lansirati ručno, bez potrebe za specijalizovanim vozilima. To omogućava široku primenu, posebno u zonama gde vojnici deluju pešice.

Uprkos malim dimenzijama i niskoj ceni, performanse ovih dronova su impresivne. Mnogi modeli mogu da sustignu i obore neprijateljske dronove u letu. Sve češće su opremljeni kompaktnim AI čipovima koji omogućavaju napredno prepoznavanje ciljeva. Zahvaljujući tome, mogu da funkcionišu po principu „ispali i zaboravi“. Samostalno identifikuju, prate i napadaju neprijateljske dronove nakon lansiranja.

Ukrajinski presretački dronovi

Ukrajina DronJedan od ukrajinskih presretačkih dronova; Foto: Ed JONES / AFP / Profimedia

Ukrajina koristi FPV dronove (dronove iz perspektive osobe koja upravlja) za obaranje ruskih letelica već više od dve godine. Sada ubrzano uvodi specijalizovane presretače kako bi se suprotstavila talasima ruskih Šahed dronova. Ti dronovi često lete razuđeno i bez zaštite klasične protivvazdušne odbrane. Šahedi postaju sve napredniji i otporniji na ukrajinsko ometanje.

Presretački dronovi pružaju Ukrajini ekonomično rešenje za neutralisanje pretnje, uz očuvanje skupocenih sistema PVO za odbranu od krstarećih i hipersoničnih raketa. U skladu s tim prioritetom, predsednik Volodimir Zelenski je u avgustu objavio da će većina od 30.000 SkyNode S modula (koji omogućavaju dronovima da koriste veštačku inteligenciju) biti usmerena ka razvoju presretača.

Jedan od najpoznatijih ukrajinskih presretačkih dronova je Sting, koji proizvodi kompanija Wild Hornets. Košta samo delić cene jedne PVO rakete. Može da dostigne brzinu veću od 300 km/h i već je zaslužan za više uspešnih obaranja Šaheda. Drugi značajan sistem je Titan, razvijen u saradnji s nemačkim inženjerima. Koristi AI za autonomno praćenje i optimizovan je za obaranje brzih ruskih dronova.

Ukrajina takođe proizvodi jeftine domaće platforme s fiksnim krilima, kao što je Tehno Taras. Košta manje od 1.600 dolara, leti do visine od 6.000 metara i ima domet od 35 kilometara. Kompanija General Čeri razvila je presretač vredan 1.000 dolara. On je, prema navodima, oborio više od 300 ruskih dronova. Pored toga, dobrovoljački projekat Skajborn Rusoriz navodno je oborio više od 400 ruskih izviđačkih dronova.

Ruski dronovi presretači postaju sve bolji

Rusija je takođe ubrzala razvoj kompaktnih kinetičkih presretača kao odgovor na sve češće ukrajinske dubinske napade dronovima. Jedan od najpoznatijih modela je Jolka. Njih su ruski bezbednosni službenici nosili tokom proslave Dana pobede u Moskvi 9. maja. Ovi sistemi koriste AI i mogu da presretnu male dronove s udaljenosti do jednog kilometra. Iako su zasad korišćeni pretežno za zaštitu visokoprofilnih događaja, više novih modela je u razvoju i uskoro se očekuje njihovo raspoređivanje.

Na izložbi Arhipelag 2025, Centar za bespilotne sisteme i tehnologije (CBST) prikazao je nekoliko novih modela, uključujući Skvorets PVO, Kinzal, BOLT, Ovod PVO i Krestnik M. Svi ovi sistemi dostižu visoke brzine — Skvorets PVO do 270 km/h, a Kinzal do 300 km/h. Prema izveštajima, i oni koriste AI za automatsko prepoznavanje ciljeva. Dizajnirani su za autonomno presretanje na malim visinama, što označava novu fazu u ruskoj PVO tehnologiji.

Rusija razvija i druge presretače sa nekonvencionalnim metodama obaranja. Na primer, model Osoed koristi mrežu za hvatanje neprijateljskih dronova pri brzinama do 140 km/h. Sposoban je i za direktni sudar, nudeći fleksibilan kinetički pristup.

Budućnost presretačkih dronova

Ukrajina DronREUTERS/Anatolii Stepanov

Kao i kod drugih tehnologija za suprotstavljanje dronovima, i ovde će se trka u inovacijama sve više zaoštravati. Oba tabora šire proizvodne kapacitete, pa se takmičenje vodi ne samo u tehnologiji već i u količinama. Strana koja bude mogla da proizvede i rasporedi veći broj efikasnih presretača imaće prednost u zaštiti svojih snaga i infrastrukture. Istovremeno, onaj ko bude mogao da koristi rojeve dronova u većem broju od presretača, zadržaće ofanzivnu prednost.

Napredak u tehnologijama obmane i praćenja ciljeva dodatno će oblikovati ovu trku. Obe strane nastoje da smanje efikasnost protivničkih sistema.

Da bi presretački dronovi ostvarili pun potencijal, biće potrebno da se potpuno integrišu s drugim slojevima odbrane od dronova — elektronskim ratovanjem, oružjima sa usmerenim zračenjem i klasičnim PVO sistemima. Ta integracija omogućiće da presretači budu jeftin, fleksibilan i efikasan deo šire odbrambene arhitekture, pružajući otpornost protiv sve sofisticiranijih dronova.

Vikram Mital, saradnik Forbes

Neverovatna pomama za ulaganjima u AI u 2025: Šta se valja iza brega odnosno silnih milijardi

0
a computer chip with the letter a on top of it

featured image

SAD su sklopile partnerstvo sa kompanijom AMD vredno milijardu dolara za izgradnju superračunara. Koristio bi AMD čipove za veštačku inteligenciju, saopštio je proizvođač. To je najnoviji u nizu poslova vrednih više milijardi dolara u oblasti AI ove godine. Volstritt očekuje da će globalna potrošnja u ovoj oblasti rasti u narednim godinama. U nastavku je lista ulaganja koja ocrtava kolika pomama za AI vlada.

27. oktobar

Ministarstvo energetike SAD udružilo se sa AMD radi razvoja dva superračunara sa AI tehnologijom u partnerstvu vrednom milijardu dolara. AMD je naveo da će sistemi „pokrenuti velike promene u nauci, energetici i nacionalnoj bezbednosti“. Prvi računar, nazvan Lux, očekuje se da bude operativan u narednih šest meseci. Završetak drugog računara, Discovery, planiran je do 2029.

23. oktobar

Gugl je najavio da će isporučiti do milion svojih AI čipova kompaniji Antropik, u poslu koji bi, prema tvrdnjama obe kompanije, mogao biti vredan desetine milijardi dolara.

16. oktobar

Izvršni direktori Orakla potvrdili su ugovor o klaud računarstvu sa Meta vredan 20 milijardi dolara. Orakl će pružati Meti kapacitet za obuku i implementaciju AI modela.

14. oktobar

Orakl je saopštio da će od 2026. rasporediti desetine hiljada najnovijih AMD AI čipova, sa planovima da proširi partnerstvo 2027. i kasnije. Ni Orakl ni AMD nisu otkrili finansijske detalje.

AI AMDREUTERS/Dado Ruvic/Illustration

13. oktobar

OpenAI je objavio partnerstvo sa Broadcom. Plan je da OpenAI dizajnira i implementira svoje AI čipove. Kompanije bi zajednički izgradile i rasporedile 10 gigavata prilagođenih AI akceleratora (hardvera za ubrzanje AI i mašinskog učenja), bez objave finansijskih detalja.

6. oktobar

OpenAI i AMD postigli su dogovor po kojem OpenAI navodno može steći 10% udela u proizvođaču čipova, čija je tržišna vrednost skoro 188 milijardi dolara. OpenAI je najavio da će koristiti do šest gigavata AMD-ovih grafičkih procesora tokom više godina.

25. septembar

Firma za klaud infrastrukturu CoreWeave objavila je da se njen ugovor sa OpenAI proširio za dodatnih 6,5 milijardi dolara. Time je ukupna vrednost partnerstva sa OpenAI porasla na oko 22,4 milijarde dolara. CoreWeave je u martu obezbedio AI data centre i klaud tehnologiju za OpenAI na pet godina.

CoreWeaveREUTERS/Brendan McDermid

22. septembar

OpenAI i Envidija najavili su partnerstvo koje uključuje investiciju Envidije od 100 milijardi dolara u OpenAI. OpenAI će koristiti najmanje 10 gigavata Envidija sistema za obuku AI modela.

15. septembar

CoreWeave je u regulatornoj prijavi naveo da je Envidija pristala da kupi klaud usluge vredne oko 6,3 milijarde dolara do 2032. godine. To podrazumeva da Envidija mora da kupi višak klaud kapaciteta koji ne koriste njeni klijenti.

10. septembar

OpenAI je potpisao ugovor sa Oraklom za kupovinu 300 milijardi dolara računarske snage u narednih pet godina, prema izveštaju Volstrit žurnala. Orakl će obezbediti oko 4,5 gigavata kapaciteta.

22. avgust

Predsednik Donald Tramp najavio je da je Intel pristao da SAD-u dodeli 10% udela u kompaniji, vrednog oko 10 milijardi dolara. Time je savezna vlada postala treći najveći akcionar proizvođača čipova.

10. avgust

Envidija i AMD pristali su da američkoj vladi plaćaju 15% prihoda od prodaje čipova u Kini u zamenu za izvoznu dozvolu, nakon što je Tramp najavio 100% carinu na uvoz poluprovodnika i čipova.

14. jul

Gugl je najavio planove za ulaganje od 25 milijardi dolara u data centre i AI infrastrukturu u naredne dve godine. Uz napomenu da će ovo povećati „energetski kapacitet, inovacije i prilike u ekonomiji pokretanoj uz pomoć AI“.

AIREUTERS/Dado Ruvic

30. jun

Orakl je u prijavi SEC-u otkrio više „velikih“ ugovora za klaud usluge. Uključujući jedan vredan 30 milijardi dolara, kasnije potvrđen kao ugovor sa OpenAI.

23. maj

Orakl je objavio da će kupiti Envidija AI čipove u vrednosti od 40 milijardi dolara za napajanje OpenAI data centra u Abilenu, Teksas. To je prvi projekat za Stargejt.

21. januar

Tramp je najavio da će OpenAI, SoftBank i Orakl osnovati novu kompaniju Stargejt. Nazvana je „najvećim AI infrastrukturnim projektom u istoriji“, sa planom ulaganja do 500 milijardi dolara u AI infrastrukturu u SAD i kreiranja 100.000 radnih mesta.

Ulaganja u AI stvaraju mrežu međusobnih poslova

Većina AI firmi povezana je godinama kroz niz međusobnih ulaganja, počevši od Majkrosoftove investicije od milijardu dolara u OpenAI u julu 2019. Partnerstvo se u januaru 2023. povećalo na oko 14 milijardi dolara, a Majkrosoft je postao ekskluzivni dobavljač klaud usluga za OpenAI.

Amazon je inicijalno uložio do četiri milijarde dolara u Antropik u septembru 2023. Zatim i dodatnih četiri milijarde u novembru 2024. uz Guglovu investiciju od dve milijarde dolara u oktobru 2023. i dodatnu milijardu ranije ove godine. SoftBank je bio među vodećim investitorima u OpenAI krugu finansiranja od 40 milijardi dolara i u avgustu uložio dve milijarde u Envidiju, koja je potom investirala pet milijardi i 100 milijardi u Intel i OpenAI u dve transakcije sledećeg meseca.

AmazonREUTERS/Damien Eagers

Koliko treba da se plašimo pucanja balona

Nekoliko ekonomista upozorava da mreža međusobnih ulaganja između AI firmi podseća na dot-com balon krajem 1990-ih. Tvrdi da protok kapitala između firmi može prenaduvavati tržište.

Tržišna kapitalizacija CoreWeave-a porasla je na gotovo 67 milijardi dolara od inicijalne javne ponude u martu. Akcije su porasle 221% u poslednjih šest meseci, dok je firma učestvovala u više partnerstava.

Drugi istraživači tržišta upozoravaju da mnoge AI investicije još nisu dale rezultate. Studija MIT-a pokazala je da 95% od 300 istraženih AI projekata nije donelo profit, iako su kompanije zajedno potrošile 400 milijardi dolara.

Amazon otpušta 30.000 radnika, delimično i zbog AI

Amazon se priprema da otpusti i do 30.000 radnika, preneo je juče Rojters. Ta vest dolazi manje od nedelju dana nakon što su interni strateški dokumenti otkrili da će kompanija zameniti 600.000 radnika robotima, veštačkom inteligencijom i drugim alatima za automatizaciju do 2033.

Amazon, drugi najveći poslodavac u zemlji, planira da smanji gotovo 10% radne snage da bi „komenzovao prekomerno zapošljavanje“ tokom pandemije. To je za Rojters rekao anonimni izvor.

Ovo bi moglo da bude jedno od najvećih otpuštanja u istoriji kompanije. Potencijalno bi moglo da nadmaši ukidanje 27.000 radnih mesta u 2022. To bi bilo i jedno od najvećih otpuštanja u američkoj istoriji, gotovo jednako onome što je Boing uradio 2001. kada je otpustio 31.000 ljudi. Otpuštanja u Boingu bila su 10. najveća u istoriji.

Amazon nije odgovorio na zahtev Forbes za komentar.

Taj Raš, novinar Forbes
Meri Vitfil Rolofs, novinarka Forbes

Najkraći IQ test kruži mrežama: Da li spadate u 17 odsto onih koji znaju odgovore na sva 3 pitanja?

0
person writing on white paper

Najkraći IQ test kruži mrežama: Da li spadate u 17 odsto onih koji znaju odgovore na sva 3 pitanja?

Društvenim mrežama ovih dana kruži IQ test koji nazivaju najkraćim. Zove se Test kognitivne refleksije i deo je istraživačkog rada koji je 2005. godine objavio profesor MIT-a Šejn Frederik.

Sastoji se od samo tri pitanja.

Psiholog Frederik postavio je ista pitanja 3.428 ljudi u periodu od 26 meseci. Od svih tih ljudi, samo 17 odsto odgovorilo je na sva tri pitanja ispravno, a 33 odsto odgovorilo je na sva tri pogrešno. Ovo su bila pitanja:

  1. Palica i lopta koštaju ukupno 1.10 dolara. Palica košta jedan dolar više od lopte. Koliko košta lopta?

  2. Ako je pet mašina potrebno pet minuta da naprave pet delova, koliko bi vremena trebalo 100 mašina da naprave 100 delova?

  3. U jezeru se nalaze lokvanji. Svakoga dana njihova širina se udvostruči. Ako za 48 dana prekriju celo jezero, koliko je potrebno lokvanjima da prekriju pola jezera?

Odgovori

Ako ste pogrešno odgovorili na bilo koje od ovih pitanja – ne brinite se jer ih je Frederik dizajnirao tako da “daju impulsivne pogrešne odgovore” tako da vaš mozak “skoči” na pogrešan zaključak pre nego što shvatite svoju grešku.

Za prvu mozgalicu odgovor je da lopta košta pet centi, što znači da palica koja košta dolar dodatno čini 1.05 dolara, a zajedno bi bili 1.10 dolara.

Drugo pitanje je ono koje obično muči mnoge, ali pravi odgovor je pet minuta. Vreme se ne menja bez obzira na to što je 100 mašina u pitanju.

Konačno, na treće pitanje odgovor je 47 dana. Većina kaže da je 24 dana tačan odgovor, ali nije tako. Svaki dan lokvanj se udvostruči, tako da je svaki prethodni dan lokvanj bio upola manji. Dakle, ako lokvanju treba 48 dana da prekrije jezero, onda pretposlednjeg, 47. dana, lokvanj pokriva pola jezera.

RBC i CIBC dozvolili prevarantima da opljačkaju jednog 89-godišnjaka za čak 1.7 M dolara

0

Ray Anholt iz Victorije nedavno je proslavio svoj 90. rođendan, ali kaže da nije bilo mnogo razloga za slavlje –  budući da je žrtva jedne od najvećih bankarskih prevara ikada prijavljenih u Kanadi, gdje je ostao praktično bez svog novca.

Tokom šest meseci prošle godine, Anholt je izgubio celu životnu ušteđevinu – skoro 1,7 miliona dolara.

Prevara je uključivala lažne bankarske službenike, lažna službena pisma raznih vladinih tela i političara, gomile gotovine, ogromne bankovne mene, zlatne poluge i kurire – ali najneverovatniji deo ove složene šeme je to što su dve velike banke dozvolile ovom senioru da isprazni svoje račune uprkos upozorenjima, kaže Anholtova kćerka.

„Gledali su kako ovaj 89-godišnjak izvlači svaki cent“, rekla je Jill Anholt za Go Public, puna besa. 

I uprkos tome što je Rayov gubitak ogroman, takvih kao on ima puno u društvu. 

Samo prošle godine, Kanađani su izgubili više od  643 miliona dolara  zbog bankarskih prevara – što je povećanje od skoro 300 posto u odnosu na 2020. godinu. Kako prevare postaju sve sofisticiranije, stručnjaci kažu da naše finansijske institucije zaostaju za druge zemlje s boljim zaštititom.

„Ovo je već godinama raširen problem i niste videli ništa osim malih koraka napred“, rekao je suosnivač Democracy Watcha i zagovornik odgovornosti banaka Duff Conacher.

Ni CIBC ni  RBC— čiji je Ray bio klijent — nisu pristali na intervju. Obe banke su u saopštenjima navele da imaju snažne mere zaštite i upozoravaju klijente kada se sumnja na prevaru. 

Prevara

U junu 2024. godine, Rayov telefon je zazvonio – na ekranu je bio prikazan broj iz CIBC-a, ali je zapravo bio prevarant. 

Pozivalac je rekao da radi u odeljenju za prevare u banci i da mu je potrebna Rayova pomoć u vezi s važnom, nacionalnom istragom o pranju novca.

Naložio mu je da podigne novac sa svojih računa, rekavši mu da će kurir zatim preuzeti novac iz njegovog stana i da će biti čuvan na sigurnom dok se istraga ne završi. 

Prevarant je takođe rekao da je neophodno da Ray nikome ne kaže, jer bi to moglo ugroziti istragu.

„Rekli su: ‘Želimo biti sigurni da nećete izgubiti svoju životnu ušteđevinu’“, rekao je Ray. „Pa sam pristao.“

Njegova kćerka kaže da je pristao i zato što su ljudi koji su navodno bili na moćnim pozicijama tražili njegovu saradnju.

„On i njegova generacija veruju u autoritete“, rekla je Jill. „Ako ih neko od autoriteta zamoli da nešto uradi, osećaju se da treba učiniti.“

CIBC dozvola isplata

Ray je počeo podizati gotovinu u raznim poslovnicama CIBC-a, gde je bio klijent decenijama.

U jednom trenutku, šef poslovnice je doveo u pitanje njegovu aktivnost i zamrznuo mu online bankovni račun i mogućnost podizanja novca s bankomata. Ali Ray je i dalje mogao lično podizati novac, što je i nastavio raditi.

Na kraju je menadžer u njegovoj poslovnici u centru Victorije napisao pismo Ray-u, navodeći da su aktivnosti na njegovom računu “neobične” i da, prema iskustvu banke, transakcije koje traže treće strane “nemaju legitimnu svrhu” – ali nije jasno upozorio da je verovatno umešan u prevaru.

Čuvši da CIBC izražava zabrinutost, prevaranti su izmislili priču i naredili Ray-u da prebaci sav svoj novac u drugu banku. CIBC mu je to dozvolio – uprkos prethodnom upozorenju i znanju da je bio meta prevaranata samo nekoliko meseci ranije.

„Sasvim je jasno da CIBC nije učinio sve … kako bi osigurao zaštitu finansijskih interesa ovog klijenta“, rekao je Conacher, zagovornik odgovornosti banaka.

CIBC nije želio reći zašto menadžeri nisu kontaktirali odeljenje banke za prevare ili policiju Viktorije sa svojim zabrinutostima.

Nema pitanja od RBC-a

Ali ono što se dogodilo u RBC-u, kaže Jill, bilo je neverovatno.

Nakon što je Ray prebacio sav svoj novac u RBC, banka mu je dozvoljavala da dolazi otprilike svakih nekoliko sedmica i nabavlja značajne bankovne uplate – od 50.000 do 395.000 dolara – za kupovinu zlata, prema poslednjim uputstvima prevaranta.

Stari muškarac stoji ispred banke
Nijedan blagajnik u ovoj poslovnici Royal Bank u Victoriji nije postavio Rayu nijedno pitanje o tome zašto često podiže novac preko 50.000 dolara. (Erica Johnson/CBC)

Niti jednom blagajnik ili menadžer RBC-a nije postavio nikakvo pitanje o velikim isplatama.

„Kada neko vrši neuobičajene, vrlo velike isplate sa svojih štednih računa, trebali bi se oglasiti svi mogući alarmi“, rekao je Conacher. 

Prevaranti su zatim poslali kurira u Ray-ev stan da preuzme zlato. 

Kada je Ray konačno ostao bez novca, prevarant se predstavio kao predsednik Vrhovnog suda Kanade i rekao Ray-u da ne može dobiti svoju ušteđevinu nazad, dok ne otplati izmišljeni poreski dug.

U očaju, Ray je nazvao svoju kćerku da zatraži pozajmicu. Kada je ona zahtevala da joj kaže zašto mu je potreban novac, on je nevoljno podelio detalje višemesečne muke i ona je shvatila da je njen stari otac prevaren. 

„Bio sam skrhan“, rekao je, spuštajući glavu. „Verovao sam im.“

RBC tvrdi da je stvar “rešena”

Prema propisima Zakona o bankama, banke moraju imati politike i procedure za zaštitu finansijskih interesa svojih klijenata, ali Conacher kaže da RBC nije postupao po njima.

“Da jesu, ovo se ne bi dogodilo.”

Jill je poslala pisma obema bankama, detaljno opisujući kako su dozvolile prevarantima da zlostavljaju njenog oca. 

CIBC kaže da je pokušala “upozoriti i zaštititi” Raya. Banka je podelila e-mail od 8. jula 2024. u kojem je menadžer poslovnice pokušao dogovoriti sastanak s Rayom, koji je odbio poziv.

RBC-u je trebalo mjesecima da dogovori sastanak s Ray-om i njegovom kćerkom. Banka je kasnije za Go Public izjavila da je stvar “rešena”, ali nije potvrdila da je ponuđena nagodba. I Ray i Jill kažu da ne mogu komentirati te razgovore, što sugeriše da su morali potpisati ugovor o neotkrivanju informacija.

Muškarac u odijelu gleda u kameru, ne smije se
Kritičar odgovornosti banaka, Duff Conacher, kaže da je Kanada trebala uvesti bolju zaštitu od bankarske prevare za klijente prije mnogo godina. (Craig Chivers/CBC)

Conacher se pita zašto je prevara trajala šest mjeseci, s obzirom na to da su banke obavezne prijaviti sumnjive transakcije i transakcije preko 10.000 dolara Centru za analizu finansijskih transakcija i izvještaja Kanade (Fintrac), koji prati prihod od kriminala, pranje novca i drugo kriminalno ponašanje.

„Fintrac je trebao preduzeti dalje mere“, rekao je Conacher. „I banka i Fintrac su trebali intervenisati i sprečiti da se ovo dogodi.“

Ni CIBC ni RBC nisu hteli reći Go Publicu da li su velika podizanja novca ovog seniora, ikada prijavljena Fintracu .

Bez obaveza

Ne postoji zakon koji bi od banaka zahtijevao ograničavanje odgovornosti klijenata koji su postali žrtve, kaže Conacher – iako postoje određene zaštite za transakcije kreditnim i debitnim karticama.

On ističe da su zemlje poput Velike Britanije i Australije uvele zakone koji bi mogli smatrati banke odgovornima za neuspeh u sprečavanju prevara. EU radi na donošenju sličnog zakonodavstva sledeće godine. 

„Vlada bi trebao odmah intervenisati i preduzeti brže mere… kako bi zaštitila kupce“, rekao je Conacher.

Savezna vlada je prošle godine  održala  konsultacije  o  predloženim izmenama Zakona o bankama, koje su uključivale razmatranje “maksimalne praga odgovornosti” za ljude koji su doživeli prevaru – slično kao kod kreditnih kartica, gde je na banci teret dokazivanja nepažnje, kako bi potrošači bili odgovorni.  

Detalji će biti navedeni u predstojećem saveznom budžetu, ali vlada je  prošle sedmice otkrila neke od promena – nije spomenuta maksimalna prag odgovornosti. 

Conacher je oštro kritikovao  te nove mere koje su „male i previše zakasnele“. 

Nakon što je Jill kontaktirala policiju Viktorije, oni su organizovali operaciju i uspjeli uhapsiti kurira koji se pojavio u Ray-ovom stanu. Porodica kaže da im je rečeno da će uskoro biti podignuta optužnica.

Jill sumnja da će policija moći da se vrati od novca, ali kaže da je srećna što njen otac deli šta mu se dogodilo, jer će većina žrtava biti od sramote. 

„Mislim da je veoma hrabro od njega što je ispričao ovu priču“, rekla je. Takođe se nada da će uskoro biti doneseni strogi zakoni za zaštitu klijenata banaka. 

“Ne mogu ni zamisliti koliko je žrtva ovakvih prevara.”

SERSKINEWS/KANADA

Međunarodni književni susreti – Banjaluka 2025. od 28. do 31. oktobra

0
a close up of a toy store

U Banjaluci će od 28. do 31. oktobra biti održani jubilarni 10. Međunarodni književni susreti – Banjaluka 2025, koji već deceniju okupljaju ugledne pjesnike i književnike iz zemlje i svijeta, u organizaciji Udruženja književnika Republike Srpske.

Međunarodni književni susreti - Foto: Ustupljena fotografija

Međunarodni književni susretiFoto: Ustupljena fotografija

Ovogodišnji susreti okupiće više od dvadeset autora iz Јermenije, Kine, Francuske, Slovačke, Mađarske, Јapana, Srbije, Sjeverne Makedonije i Republike Srpske.

Svečano otvaranje

Manifestacija će biti svečano otvorena u utorak, 28. oktobra, u 19 časova, u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske.

Pored pisaca iz svijeta, učešće će uzeti i desetak pisaca iz Republike Srpske i regiona.

Program će voditi glumica Јelena Јandrić, a muzičku pratnju obezbjeđuje violinistkinja Natalija Todorović.

Međunarodna pjesnička manifestacija će se tradicionalno održati uz podršku više prijatelja susreta, ali i Ministarstva prosvjete i kulture Srpske, Grada Banjaluka i Kabineta predsjednika Srpske.

Drugi dan susreta

U srijedu, 29. oktobra, u 10 časova, u Kulturnom centru “Kuća Milanovića” biće predstavljeni učesnici i održan razgovor o međunarodnoj saradnji.

Јedan od najvažnijih događaja Susreta biće uručenje međunarodne književne nagrade Udruženja književnika Republike Srpske “Otvorena knjiga”, pjesniku Babkenu Simonjanu iz Јermenije, u prisustvu članova žirija — Zorana Kostića, Ranka Risojevića i Predraga Bjeloševića.

Stihove Babkena Simonjaga govoriće Isidora Radulović uz muzičku pratnju pijaniskinje Јasne Đurović.

Svečano uručenje skulpture “Otvorena knjiga”, rad vajara Јelene Ranđelović iz Beograda, održaće se u “Kući Milanovića” u 12 časova.

Istog dana, u 17 časova, u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci biće obilježeni jubileji pjesnika Zorana Kostića (60 godina umjetničkog rada), te Predraga Bjeloševića, Јovanke Stojčinović Nikolić i Bore Kapetanovića (50 godina umjetničkog rada).

O pjesnicima će govoriti Željka Avrić, pjesnikinja i književni kritičar. Muzička pratnja: Kvartet Muzičke škole “Vlado Milošević”.

U 19 časova predviđeno je Veče poezije u biblioteci “Veselin Masleša” u Laktašima.

Treći dan

U četvrtak, 30. oktobra, na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, u 10.30 časova, biće predstavljena knjiga “Zvjezdano nebo” kineskog autora Leija Pingjanga, prošlogodišnjeg dobitnika nagrade “Otvorena knjiga”, u izdanju UKRS-a.

U 12 časova u vinariji “Јungić” u Čelincu, biće održan program “Pjesnici i vino”.

U 19 časova održaće se Međunarodno pjesničko veče na kojoj će učestvovati svi učesnici Susreta, a laureat nagrade “Otvorena knjiga”, pjesnik Babken Simonjan pročitaće u ime svih Pjesničku poruku mira svijetu, iz Banjaluke i Republike Srpske.

Na večeri će biti uručene Povelja UKRS za doprinos unapređenju književne i kulturne saradnje pjesnicima iz Francuske, Kine, Slovačke, Mađarske i Sjeverne Makedonije.

Završni dan

U petak, 31. oktobra, učesnici će posjetiti Krupu na Vrbasu, gdje će tradicionalno govoriti stihove posvećene vodi i prirodi.

Manifestacija će biti svečano zatvorena ručkom u restoranu “Studenac”, uz muzički program Saše Berendike.

10. Međunarodni književni susreti u Banjaluci i ove godine predstavljaju mjesto susreta različitih kultura, jezika i poetika, kao i potvrdu trajnog prijateljstva između pjesnika svijeta i Banjaluke kao grada književnosti.

Omarska: Održana smotra veterana “Širi kolo, kozaračka lolo”

0

“Širi kolo, kozaračka lolo” druga je smotra veterana i rekreativaca u organizaciji Kulturno-umjetničkog duštva “Omarska” iz istoimenog mjesta. Pored lokalnih kulutrno- umjetničkih društava, u goste su stigla i društva iz Srbije i Slovenije.

Omarska, smotra folklora - Foto: RTRS

Omarska, smotra folkloraFoto: RTRS

Tri stotine učesnika iz 16 kulturno-umjetničkih društava, svečanim defileom kroz Omarsku, otvorili su drugu smotru veterana i rekreativaca u folkloru. Pored druženja i lijepih uspomena, prilika je to i za njegovanje tradicije.

– Volim da igram folkor i to je ono što me u stvari vodi. Tu smo pozvani, drago nam je Omarska da je dio ove opštine Prijedora, tako da, uzeli smo učešće i lijepo nam je – rekla je Nevenka Vuković iz SKUD “Dr Mladen Stojanović” Prijedor.

Iz Sokobanje je stigla rekreativna grupa KUD-a “Soko”, koji su prošle godine na ovom festivalu boravili kao delegacija.

– Sviđa nam se što su pozitivni, veseli, uvijek se lijepo družimo, i tako oni dođu kod nas, mi kod njih i hoću da kažem da je sam festival u odnosu na prošlu godinu dosta jači i dosta bolji – naveo je Slavoljub Ćirković, predsjednik KUD “Soko” Sokobanja.

Poziv na smotru otvoren je za sve grupe rekreativaca i veterana, koji se prijavljuju u skladu sa svojim mogućnostima.

– Okupljanje rekreativaca i veterana su revijalnog tipa, svakako program i nastupi su vrlo bitna stavka u svemu tome, međutim, najvažnije je druženje, okpljanje njihovih grupa – kaže Bojan Ranković, umjetnički rukovodilac KUD “Omarska”.

Kulturno-umjetničko društvo “Omarska” djeluje od 2007. godine. U narednom periodu glavne pripreme biće one za tradicionalni novogodišnji koncert.

Film “Heroji Halijarda” na američkom Amazon prajmu

0

Filmsko ostvarenje autora Radoša Bajića “Heroji Halijarda” odnedavno je dostupno na jednoj od najvećih svjetskih onlajn striming platfomri Amazon prajm i to za tržište SAD-a, saopšteno je iz Kontrast Studija.

"Heroji Halijarda", Radoš Bajić (Foto: Tanjug/Rade Prelić) -

“Heroji Halijarda”, Radoš Bajić (Foto: Tanjug/Rade Prelić)

– Ovo je veoma značajna referenca za naš film. Izuzetno smo zadovoljni i ponosni, jer je činjenica da su „Heroji Halijarda” uvršteni na listu američkog Amazon prajma, ujedno i potvrda velikog uspeha i još važnije, kvaliteta našeg filma, što je došlo kao rezultat ogromnih napora koje je uložila cela autorska i filmska ekipa – naveo je glumac Nedeljko Bajić.

Realizovan u koprodukciji Kontrast Studija i Telekoma Srbija, film je svoju internacionalnu premijeru imao na filmskom festivalu POFF Black nights u estonskom gradu Talinu. Veliki uspjeh postigao je u bioskopskoj distribuciji u zemlji i regionu, nakon čega je uslijedilo ućešće na mnogobrojnim domaćim i inostranim festivalima.

Film je zatim prikazan i na specijalnim projekcijama u Parizu, u Los Anđelesu, Bostonu i više gradova Kanade, kao i na prestižnom Internacionalnom filmskom festivalu u Moskvi, gdje je izazvao veliki interes publike i kritike, prenosi Tanjug.

Uslijedila je i specijalna projekcija u SAD, koja je realizovana početkom marta 2024. u američkom Kongresu na Kapitol Hilu, uz prisustvo kongresmena, senatora američkog Senata i uglednih zvanica iz američkog kulturnog i javnog života, što čini „Heroje Halijarda” prvim srpskim filmom ikad prikazanim u ovoj značajnoj instituciji.

Internacionalni uspjeh filma „Heroji Halijarda”, koji uskoro očekuje premijerno emitovanje na nacionalnoj televiziji Narodne republike Kine, gdje će moći da ga vidi više stotina miliona gledalaca, osvjedočen je nagradama na festivalima u Čikagu i Sidneju, a posebno priznanjima za najbolji film Internacionalnog festivala u Londonu 2024. i nagradom „Zlatni Mač”, za najbolji film na Festivalu ratnog filma u Rusiji.

Kruna uspjeha ovog filmskog ostvarenja je to što se našao na Amazon platformi kao i ugovori o distribuciji širom svijeta, na teritoriji SAD, Kanade, Australije i Novog Zelanda, u Јužnoj Koreji, kao i u zemljama Latinske Amerike, što je od ogromnog značaja za srpsku kinematografiju i kulturu u cjelini.

Zimska sezona na Kopaoniku od 4. decembra

0

Zvaničan početak ski sezone na Kopaoniku zakazan je za 4. decembar, kada tradicionalno počinje i popularni Ski Opening, koji će trajati do 7. decembra, a za sve skijaše i bordere, prvi dan biće besplatan.

Kopaonik (Foto: Tanjug/Skijališta Srbije) -

Kopaonik (Foto: Tanjug/Skijališta Srbije)

Skijališta Srbije su saopštila da će od 5. do 7. decembra biti odobren popust od 30 odsto na karte koje se koriste u tom periodu.

Pretprodaja ski karata putem veb šopa biće moguća u periodu od 1. do 15. novembra, uz popust od 15 odsto na sve vrste ski karata kupljene u tom periodu.

Nakon tog prvog perioda pretprodaje, od 1. do 8. decembra, popust na ski karte putem veb šopa će biti 10 odsto, a od 9. decembra pa do kraja sezone pet odsto.

Višković i Vang o izgradnji auto-puta Beograd – Banjaluka

0
MINOLTA DIGITAL CAMERA

Vršilac dužnosti direktora Јavnog preduzeća Autoputevi Republike Srpske Radovan Višković srdačnim susretom i razgovorom dobrodošlice sa direktorom kompanije China State Construction Engineering Corporation” za Republiku Srpsku Vang Danom, započeo je radnu posjetu kineskim partnerima, koji učestvuju u realizaciji projetaka u oblasti putne infrastrukture u Repulici Srpskoj.

Vang i Višković - Foto: Ustupljena fotografija

Vang i ViškovićFoto: Ustupljena fotografija

Na sastanku je razgovarano o izgradnji budućeg auto-puta Beograd – Banjaluka, sa posebnim naglaskom na dionicu Vukosavlje – Brčko, koja je duga 31,5 kilometar, a koja je ugovornim odnosom povjerena kompaniji “China State Construction Engineering Corporation”.

Delegacija ЈP Autoputevi Republike Srpske, predvođena Viškovićem, tokom boravka u Pekingu, na poziv kineskih partnera, održaće više sastanaka i radnih posjeta, prilikom kojih će se upoznati sa poslovanjem i savremenim tehniloškim dostugnućima u oblasti izgradnje putne infrastruktrue, koje kineski partneri primjenjuju u projektima širom svijeta.

Dosadašnja saradnja sa “China State Construction Engineering Corporation” odvija se na partnerskim osnovama, podršci i obostrano korisnoj, razvojnoj strategiji.

Obradović: Neće biti lako protiv Asvela, moramo da imamo isti pristup kao protiv Mege

0

Trener košarkaša Crvene zvezde Saša Obradović izjavio je danas u Beogradu da ne očekuje lak meč protiv Asvela i dodao da “crveno-bijeli” na predstojećem duelu u Evroligi moraju da imaju isti pristup kao na utakmici protiv Mege u regionalnoj ABA ligi.

Saša Obradović (Foto: TANJUG/ JADRANKA ILIĆ/ nr) -

Saša Obradović (Foto: TANJUG/ JADRANKA ILIĆ/ nr)

Košarkaši Crvene zvezde dočekaće sutra od 19 časova u Beogradskoj areni ekipu Asvela u sedmom kolu Evrolige.

– DŽered Batler je na pregledima. Vidjećemo da li može da se osposobi sutra, i fizički i papirološki. Dobićemo u toku dana tu informaciju. Na dan utakmice ću donijeti odluku – rekao je Obradović u obraćanju novinarima.

– Što se tiče DŽordana Nvore, tu je još otvorena situacija. Nije trenirao, vidjećemo, možda su čuda moguća – dodao je trener Zvezde.

Crvena zvezda je u dosadašnjem dijelu sezone u Evroligi zabilježila četiri pobjede i dva poraza, dok Asvel ima skor 2/4.

– Neće biti sigurno lako protiv Asvela. Svaka utakmica sa novim igračima je nova hemija. Pa i kad dođe Batler, neće moći da se sve posloži u jednom treningu. Sve to zavisi od svih igrača, svakog u klubu i navijača. Očekujem da imamo zajedništvo, znam da neke stvari neće ići kako smo zamislili. I oni su u lošoj situaciji što se tiče povrijeđenih igrača. Njima glavni igrači izostaju. Mentalitet Asvela je drugačiji od onih koji uvijek moraju da pobijede i budu u plej-ofu. Očekivaću isti pristup kao protiv Mege, da imamo agresivnost i vjerujem da će biti dobro i pod teškim okolnostima – istakao je Obradović.

On je naveo da igrači Zvezde moraju da zadrže voljni momenat na utakmici sa Asvelom.

– Mislim da dosta možemo da dobijemo sa tim. Što se tiče taktike protiv Asvela, samo agresivnost u oba pravca, kao što je bilo u ovih nekoliko utakmica. Tako bi trebalo da igramo. Moramo 40 miniuta da imamo ritam, ne možemo da igramo sporiji ritam u ovom momentima, iako je to dobro nekad da se radi. Ključ je možda u nekim lakim poenima u kontranapadu, što ti daje neko samopouzdanje – zaključio je Obradović.