13 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1303

Odložiti polazak u školu dece koja su putovala u inostranstvo

0
IZVOR: N1

Ti učenici trebalo bi da krenu na nastavu deset dana kasnije kako bi se smanjio rizik od obolevanja
Zbog epidemiološkog rizika koji postoji kod ljudi koji se ovih dana vraćaju sa odmora iz raznih zemalja, postoji mogućnost da ćemo preporučiti da deca koja su bila izvan Srbije sa zakašnjenjem od deset dana krenu u školu, najavio je za „Politiku” primarijus dr Predrag Kon, epidemiolog i član Kriznog štaba za suzbijanje kovida 19. On ističe da postoji epidemiološki rizik da oni dođu sa virusom korona i da bi bilo mudro odložiti njihov povratak u školske klupe.

– To je važna stvar o kojoj ću pričati na sledećem sastanku Kriznog štaba. Tako bi se rizik od zaražavanja dece u školama smanjio na najmanju moguću meru. To je moja lična ideja koja ima smisla i dobro bi bilo ako bi se usvojila barem kao preporuka. Ne bi bilo mnogo takve dece. Možda nekoliko desetina njih u celoj Srbiji. Što se tiče drugih učenika, tu nema bojazni jer je sve dobro pripremljeno za njihov početak nastave. Treba napomenuti da samo zdrava deca treba da krenu u školu – naglasio je dr Kon.

Inače, na graničnim prelazima u našoj zemlji uvedene su dodatne mere opreza zbog pogoršanja epidemiološke situacije u zemljama u okruženju. Jedna od njih je i pojačana sanitarna kontrola na prelazima zbog velikog priliva putnika i povratka turista sa letovanja iz zemalja u kojima je nepovoljna epidemiološka situacija. Takođe, od pre nekoliko dana putnicima se na granicama uručuje zdravstvena brošura, uputstvo o virusu korona. Kako su prethodnih dana objasnili zvaničnici Ministarstva zdravlja, u njemu je navedeno koji su simptomi bolesti, kako oni koji sumnjaju na oboljenje treba da se ponašaju, na koje brojeve telefona mogu da se jave, gde mogu da obave testiranje. Od 15. avgusta na snazi je mera Vlade Srbije koja se odnosi na one koji u našu zemlju dolaze sa teritorije Severne Makedonije, Hrvatske, Bugarske i Rumunije: putnici iz ovih zemalja moraju da imaju negativan PCR test ne stariji od 48 sati. Ova odluka Vlade Srbije, doneta na preporuku Kriznog štaba za suzbijanje kovida 19, ne odnosi se na državljane Srbije koji dolaze iz ovih zemalja koje beleže porast broja zaraženih. Naime, prema jučerašnjim podacima u Hrvatskoj je bilo čak 358 novozaraženih, najviše od početka epidemije u ovoj zemlji, aktivnih slučajeva ima 2.352, pa je i broj novih slučajeva i broj aktivnih višestruko veći nego u Srbiji. Pojedini članovi Kriznog štaba, inače, više puta su u medijima pominjali mogućnost uvođenja karantina za turiste iz Srbije koji su letovali u inostranstvu, u zemljama sa povećanim brojem zaraženih, ali takva odluka za sada nije doneta, budući da je poslednja sednica Kriznog štaba bila posvećena merama koje se odnose na ponovno otvaranje pozorišta i bioskopa, odnosno organizovanje manifestacija u institucijama kulture uz prisustvo publike.

Krajinović imao, pa ispustio Raonića i polufinale

0

Srpski teniser Filip Krajinović poražen je u četvrtfinalu Sinsinati Mastersa koji se igra u Njujorku, od Kanađanina Miloša Raonića sa 2:1 u setovima (4:6, 7:6, 7:5).

Ima za čim da žali Filip Krajinović nakon duela sa Milošem Raonićem.

Krajinović ispustio pobedu i polufinale Sinsinatija
Srpski teniser koji se nalazi na 32. mestu na ATP listi, odigrao je odličan meč, bio nadomak trijumfa, ali ipak posustao protiv favorizovanog protivnika.

Krajinović je nakon 39 minuta osvojio prvi set sa 6:4. Ranim brejkom stekao je prednost od 3:1, koju je uspešno odbranio do kraja seta.

Veoma sličan scenario odvijao se i u narednom setu. Rani brejk za prednost od 2:1, potom potvrđen brejk i vođstvo od 3:1.

Igrao se gem za gem, obojica su bili sigurni na svoj servis. Krajinović je vodio sa 5:3, Raonić smanjio na 5:4 i očekivalo se da, poput u prvom setu, Filip privede set i meč kraju.

Ipak, usledio je brejk Raonića, nakon čega drugi set odlazi u taj-brejk, koji pripada Kanađaninu crnogorskog porekla sa 7:2.

Od tog momenta potpuno se promenio momentum meča i Raonić se osećao slobodnije.

Odlučujući set dugo se igrao bez brejka, iako je Krajinović imao tri šanse pri rezultatu 3:3.

Raonić se odbranio, a iako je više neizvesnosti bilo na njegov servis, 30. teniser odoleo je naletima Krajinovića, potom uzeo brejk za vođstvo od 6:5 i u narednom gemu upisao bitnu i teško zarađenu pobedu.

Miloš se plasirao se u polufinale Sinsinatija, gde će se sastati sa Stefanosom Cicipasom, kome je domaći teniser Opelka predao meč.

U drugom polufinalu sastaju se Novak Đoković i Roberto Bautista-Agut.

Bojkot i u tenisu – Osaka neće da igra, odložen Novakov polufinalni meč

0

Nakon početka bojkota u košarkaškoj NBA ligi, on se “prelio” i na tenis, pošto je Naomi Osaka odlučila da ne igra svoj polufinalni duel na Sinsinati mastersu. Zbog širenja protesta odložen i Novakov meč sa Robertom Bautistom Agutom.

Naime, nakon što je slavila u četvrtfinalu protiv Anet Kontaveit, Osaka je poručila da neće igrati meč polufinala protiv Elis Mertens.

“Trebalo je da igram polufinalni meč sutra, ali neću igrati. Ja sam sportista, ali pre svega sam tamnoputa žena”, rekla je Osaka i potom objasnila:

“Trenutno postoje važnije stvari od sporta na koje treba obratiti pažnju. Važnije je da vidimo šta se dešava, nego da me gledate kako igram tenis. Ništa se neće promeniti što ja neću igrati, ali mogu da promenim nešto i započnem diskusiju u sportu u kojem najviše igraju belci”, rekla je ona.

“Umorna sam više od stvari koje se dešavaju. Muka mi je od genocida koji policija sprovodi nad crncima”, dodala je.

Ni mečevi polufinala u obe konkurencije neće biti igrani u predviđenom terminu, potvrdili su USTA, ATP i VTA.

Među njima je i onaj koji je srpski teniser Novak Đoković trebalo da igra protiv Roberta Bautiste Aguta.

Novi termini mečeva biće naknadno saopšteni, a organizatori turnira su se oglasili saopštenjem u kojem stoji sledeće:

“Kao sport, tenis će zajednički zauzeti stav protiv rasne nejednakosti i društvene nepravde koje su još jednom u fokusu javnosti u SAD. Teniski savez SAD, ATP i VTA odlučili su da obeleže ovaj težak trenutak tako što će napraviti pauzu na Sinsinati mastersu u četvrtak, 27. avgusta. Mečevi će se nastaviti u petak, 28. avgusta”, stoji u saopštenju koje potpisuju ATP, VTA i USTA.

“Bežite živi, idu mrtvi!”; dan kada su Srbi odlučili sudbinu Velikog rata postaje praznik

0
srpska vojska u 1 sv. ratu

Objavljeno je da će dan kada je probijen Solunski front biti proglašen Danom srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, ali kako se odigrao događaj koji je odlučio sudbinu Prvog svetskog rata?

Kada je Austrougarska napala Srbiju 1914. godine, Srbija je odgovorila žestoko i hrabro. Ipak, do 1915. godine pred njom se postavila samo jedna opcija – povlačenje. Sa vojskom, Vladom i ostarelim kraljem Petrom bežao je i narod. Put je vodio preko nepristupačnih predela Albanije, a zima i hladnoća su se pobrinule da se povlačenje pretvori u golgotu u kojoj je stradao nezapamćen i nikada konačno utvrđen broj ljudi.

Bio je to jedinstven slučaj u istoriji – cela vlada, kralj, skoro cela vojska i ogroman broj civila – faktički cela jedna država, povukla se sa svoje teritorije i nastanila na drugoj – na grčkom strvu Krfu. Iako je posle toga malo ko verovao u srpski oporavak, ovo nije bio kraj! Vojska koja je dopremana na Krf iskoristila je vreme za odmor i oporavak i već od aprila 1916. godine polako je upućivana na ratište kod Soluna gde su se već nalazile francuske i britanske trupe.

Ironično, Solunski front je u Prvom svetskom ratu nastao kao pokušaj Saveznika da pomognu Srbiji u jesen 1915. Jedinice su došle prekasno i u nedovoljnom broju da spreče pad Srbije, a nakon toga ratište je smatrano sporednim i skoro nebitnim. Verovalo se da će rat bili odlučen na Zapadu i da će tamošnji pobednik biti i pobednik u Velikom ratu.

Sa druge strane, Solunski front je nakon početnih borbi ostao prilično stabilan na delu od albanske granice do reke Strume. Tako je bilo sve do 1918. godine, dolaska američkih jedinica i velike savezničke ofanzive.

Bežite živi, idu mrtvi!”

Na Solunskom frontu bile su okupljena velika Saveznička vojska. Bilo je i brojnijih i spremnijih jedinica, ali ne i motovisanijih od srpskih. Domovina je sanjana, o njoj se stalno pričalo, o Srbiji su pevane pesme… Kada je proboj konačno počeo, srpsku vojsku više niko nije mogao da zaustavi!

“Ulazak SAD u Prvi svetski rat i dolazak američkih trupa na Solunski front mnogo je doprineo uspešnom proboju. Ipak, izveštaji iz onog vremena govore o tome da su srpski vojnici marširali po 17 sati dnevno i da su išli takvim tempom da ih je i konjica teško sustizala. To jeste možda preuveličano, ali dobro ilustruje želju Srba da što pre stignu do domovine u kojoj nisu bili tri godine”, ističe istoričar Dobrica Jovičić i dodaje da je upravo taj juriš i doveo do velikih stradanja naše vojske koju je, kada je jednom krenula, bilo teško kontrolisati.

Posle trodnevne ofanzive Prva i Druga srpska armija uz pomoć dve francuske divizije probile su Solunski front 17. septembra 1918. godine, a Nemci i Bugari bili su primorani da se povuku. Nakon nedelju dana trupe su prešle Vardar, čime je put ka Srbiji otvoren.

Posle proboja Solunskog fronta iz rata je izbačena vojska od 700.000 vojnika, a Nemačka je naredila opšte povlačenje. Car Vilhelm je, ogorčen, poslao telegram bugarskom caru: “62.000 srpskih vojnika odlučilo je rat. Sramota!”

Ostalo je zabeleženo da su bugarski vojnici, videvši srpske vojnike za koje su mislili da su gotovi još 1915. godine kako jurišaju, bacali oružje i bežali vičući kako “idu mrtvi”. “Srbi su veoma brzo stigli do Niša i tek su tu naišli na veći otpor. Krajem septembra kapitulirala je Bugarska što je bio ogroman udarac za Centralne sile i svakako je ubrzalo kraj Prvog svetskog rata”, kaže Jovičić.Foto: GettyImages, Topical Press Agency / Stringer

Posle svega, podaci su delovali nestvarno

U nezaustavljivom jurišu srpska vojska je ne žaleći živote i ne gledajući na gubitke, za 45 dana prešla oko 600 kilometara potiskujući neprijatelja i oslobađajući zemlju. Prvog dana novembra srpska zastava se ponovo zavijorila i u Beogradu.

Borbe su u I svetskom ratu okončane 11. novembra 1918. godine. Svet je u tom trenutku već slavio, a u godinama koje su usledile proučavana je strategija i davane su zasluge mnogima. Ipak, verovatno najiskreniji komentar povodom savezničke pobede bio je onaj koji je londonski “Mančester gardijan” dao neposredno posle kraja Velikog rata: “Ma koliko bila velika uloga Francuza u pobedi, danas ceo svet misli na Srbiju”.

 

Đoković preslišao Štrufa, u polufinalu protiv Bautiste Aguta

0

Novak Đoković je savladao Nemca Jana-Lenarda Štrufa sa 2:0 po setovima 6:3, 6:1 i plasirao se u polufinale gde ga očekuje duel sa Špancem Robertom Bautistom Agutom.

Lakše nego što se očekivalo Novak je slomio otpor Nemca. Naš teniser je rutinski „odradio posao” i plasirao se u polufinale Sinsinatija. Štruf nije imao rešenja za igru našeg asa i bio je primoran da brzo položi oružje.

Đoković je iskoristio sve greške protivnika, odlično su ga služili svi udarci, imao je priliku da se opusti i isproba neke taktičke zamisli u meču četvrtfinala. Čvrsto je odigrao sa osnovne linije i uspeo da neutrališe prvi servis protivnika, koji mu je najjače oružje.

Novak je nešto sporije ušao u meč, tačnije trebalo mu je malo vremena da “pronađe” prvi servis. Međutim sve je brzo došlo na svoje mesto. U četvrtom gemu iskoristio je prvu brejk šansu i oduzeo servis protivniku. Potom je rutinski priveo set kraju – 6:3.

U drugom setu na terenu je postojao samo jedan igrač naš Novak Đoković, ekspresno je uz samo jedan izgubljen gem, i to na svoj servis, osvojio set – 6:1.

Novak Đoković će u polufinalu igrati protiv Španca Roberta Bautista Aguta, koji je u četvrtfinalu savladao prošlogodišnjeg šampiona Danila Medvedeva.

IZVOR:RTS.RS

Roditelji u BC-u od ministra traže fleksibilni hibridni model u novoj školskoj godini

0
BC Kanada

Savetodavno veće za roditelje u Surrey-u želi da porodice imaju više od dve opcije povratka u školu za svoju decu u septembru.
Studenti u okrugu trenutno mogu birati između povratka u učionicu ili nastave u kući za predstojeću školsku godinu.
Ali veće je napisalo otvoreno pismo ministru obrazovanja kojim se poziva na stvaranje treće opcije koja će omogućiti učenicima da rade preko interneta od kuće, a da pri tome ne izgube mesto u školi u koju su upisani.
Fleksibilan hibridni model, prema pismu, omogućio bi učenicima da lako pređu u učionicu kada oni i njihove porodice smatraju da je to sigurno.
“Svi imamo svoje izbore za donošenje odluke. To je ono što traže, izbor”, rekla je Rina D, predsednica veća, u sredu.
Školski okrug ima više od 74.000 učenika, a Rina je rekla da su škole u Surrey-u bile toliko pretrpane tokom prošle školske godine da su se neki časovi fizičkog vaspitanja morali odvijati u hodnicima.
Rekla je da ne samo da će mogućnost daljinskog učenja učiniti da se neke porodice osećaju sigurnijima, već će učiniti i manje rizičnim za one koji se odluče vratiti.Vancouver School Board
Veće je u pismu takođe uključilo zahtev za obaveznim maskama za lice gde god fizičko distanciranje nije moguće, uključujući učionice, laboratorije i biblioteke, a ne samo zajedničke prostorije, kao što je trenutni plan.
Očekuje se da će ministar obrazovanja Rob Fleming obavestiti javnost o planovima pokrajine za skolu u sredu popodne.
Šta planira školski odbor u Vankuveru?
Školski odbor u Vancouveru (VSB) razmatra stvaranje nove mogućnosti za đake u svom školskom okrugu slične onome što bi roditelji u Surrey-u želeli videti.
U pismu roditeljima upućenom 24. avgusta, Rob Schindel, kaže da se istražuje opcija učenja na daljinu.Učenici koji se odluče za učenje na daljinu ostali bi upisani u svojoj lokalnoj školi i bili bi smešteni u grupu za učenje, radi mogućeg prelaska na eventualnu normalnu situaciju.
VSB je od roditelja zatražio da im dostave povratne informacije do 27. avgusta 2020 godine.

Serbiannews.ca / Srpski Poslovni Imenik

Federalna Vlada sa 2 milijarde dolara pomaže Provincije za sigurniji početak škole

0

OTTAWA – Federalna Vlada će pomoći sa dve milijarde dolara dodatnih sredstava kako bi se pomoglo Provincijama i teritorijama da se deca ove jeseni mogu bezbedno vratiti u škole.

Novac u iznosu od  19 milijardi dolara Ottawa je već obećala Provincijama za razne programe da će im pomoći da se nose s trenutnim uticajem koji pandemija  ima na njihove ekonomije i zdravstvene sisteme.
Obrazovanje nije federalna odgovornost i Provincije su odgovorne za vlastite planove za ponovno otvaranje škola, izjavio je u sredu premijer Justin Trudeau, ali je rekao i da je takođe želio umiriti strahove roditelja obezbeđujući da Provincije imaju dodatna sredstva kako bi škole bile sigurne.
“Proteklih sedam dana  čuo sam se sa puno liberalnih poslanika, sa puno roditelja širom zemlje koji su još uvek veoma zabrinuti zbog toga kako će ići ponovno otvaranje”, rekao je Trudeau na konferenciji za novinare koja je održana u školi u Torontu.
“Videli smo pokrajine kako iznose planove za to ponovno otvaranje. Uvereni smo da rade ono što je potrebno, ali roditelji su i dalje bili zabrinuti. Pa smo rekli:” Dajmo Provincijama još više sredstava da mogu učiniti sve što je neophodno da bismo čuvali našu decu. “Novac će teći kroz novi Fond za sigurni povratak u razred – za ponovno otvaranje škole.
Provincije i teritorije imaće fleksibilnost da troše novac onako kako procene prikladnim da pojačaju svoje napore kako bi osigurali da škole ove jeseni ponovo otvore što je moguće sigurnije, rekao je Trudeau.
“Nismo se nameravali mešati u pokrajinske oblasti nadležnosti. Zbog toga će taj novac koji dolazi kako bi se nadovezali planovi koje su premijeri postavili biti nešto što će ljudima pružiti samopouzdanje, a ne samo u sigurnost njihove dece, ali i njihovoj sposobnosti da se vrate na posao i da naša ekonomija ponovo počne raditi “, rekao je.
Škole su zatvorene širom zemlje otkako je sredinom marta COVID-19 počeo da se širi Kanadom.
U sredu, vođa NDP-a Jagmeet Singh rekao je da veruje da bi bilo koji savezni novac koji je dat  Provincijama za škole trebao doći sa eksplicitnim planovima za rešavanje bezbednosti u školama, uključujući formiranje manjih razreda.
“Moramo se pobrinuti da novac zaista ide u pravcu da škole budu sigurnije”.

Serbiannews.ca / Srpski Poslovni Imenik

Mobilni telefoni i raznorazne supstance su glavni uzroci saobraćajnih nesreća u Kanadi

0
nezgode

VANCOUVER -Korišćenje telefona za volanom, vožnja pod uticajem raznih supstanci, uzroci najčešćih sudara, zbog kojih se mnogi Kanađani izlažu  opasnosti dok su na putu.
Prema istraživanju Desjardins-a o stanju na putevima u 2020. godini, više vozača priznaje da više koristi mobilni telefon sada nego pre dve godine , sada koriste njih 53% u 2020. godini u odnosu na 38 % u 2018. godini.
Broj ljudi koji priznaju da su tokom vožnje bili ometani raznim stvarima,  raste među onima izmeću  16 i 34 godine, a 60%  njih priznalo je da je koristilo mobilni telefon tokom vožnje .

U međuvremenu, istraživanje je takođe otkrilo da je veći broj osoba koji će voziti  pod usticajem raznih nelegalnih supstanci, nego onih koji bi koristili sleganle supstance koje se izdaju na recept.

Oni koji koriste mobilni telefon za volanom, su u većini slučajeva ljudi koji su koristili marihuanu, otkrio je Desjardins.
Kada je u pitanju šta bi bilo potrebno učiniti da se zaustave ta opasna ponašanja, četiri od 10 ljudi, kaže  da nemaju rešenje i da će se najverovatnije sudariti sa nekim tokom vožnje.
Nakon toga sledi povećane osiguranja od 26% kao odgovor na sudare.

Svaka izgubljeni život i svaka povreda na našim putevima je nešto previše. Svi smo odgovorni za zaštitu naših ulica stvaranjem okruženja bez ometanja, boljom   konvetracijom tokom vožnje i boljim razumijevanjem prednosti i ograničenja, koristeći tehnologiju sigurnosti vozila “,rekla je  Valérie Lavoie, predsednik i glavni operativni direktor, Desjardins grupe.

Iguman Sava obratio se javnosti na albanskom, predložio rešenje za put (VIDEO)

0

Iguman Visokih Dečana Sava (Janjić) obratio se javnosti Kosova na albanskom jeziku, iznova ukazujući na nezakonitost izgradnje tranzitnog puta kroz specijalnu zaštićenu zonu oko manastira i podsetivši na rešenje kosovske vlade o izgradnji zaobilaznice, koje je dogovoreno 2014. a koje je u skladu sa zakonom. Istovremeno predložio je završetak postojeće trase proširivanja puta koji je lokalnog karaktera – po završetku obilaznice i zadržavanju lokalnog karaktera puta.

https://www.youtube.com/watch?v=6Eig7L3L0ag&feature=emb_logo

“Najpre bih želeo da vas uverim da mi kao građani u potpunosti podržavamo ekonomski razvoj naše opštine i izgradnju puteva koji povezuju ljude. Međutim, Zakon o Specijalnim zaštićenim zonama, koji je usvojila Skupština Kosova, zabranjuje gradnju magistralnih puteva kroz takve zone”, objavio je iguman Sava na Tvireru.

 


U video poruci na albanskom jeziku i uz tekst napisan na albanskom, engleskom i srpskom jeziku, on je podsetio da je 2014. Vlada Kosova odlučila da napravi put od Dečana do Crne Gore koji obilazi zonu zaštite prateći delom Loćansku dolinu i povezujući se sa putem uz Dečansku Bistricu na kraju te zone.

“Ovaj projekat je najbolje rešenje jer bi bio u potpunosti u saglasnosti sa kosovskim zakonom i istovremeno bi onemogućio teški saobraćaj u zoni, koja je predviđena zakonom da bude prostor neometane prirode i mira”, naveo je u poruci.

Kako je rekao, “postojeći put kroz zonu bi se mogao završiti kasnije, kao put lokalnog karaktera, sa odgovarajućom širinom, ograničenjem brzine i zabranom za teška vozila”.

“Čvrsto se nadam da će Vlada Kosova i opština Dečani podržati ovo rešenje koje su takođe predložili i međunarodni predstavnici”, naveo je iguman Sava.

“Ovaj projekat je najbolje rešenje jer bi bio u potpunosti u saglasnosti sa kosovskim zakonom i istovremeno bi onemogućio teški saobraćaj u zoni, koja je predviđena zakonom da bude prostor neometane prirode i mira”, naveo je u poruci.

Kako je rekao, “postojeći put kroz zonu bi se mogao završiti kasnije, kao put lokalnog karaktera, sa odgovarajućom širinom, ograničenjem brzine i zabranom za teška vozila”.

“Čvrsto se nadam da će Vlada Kosova i opština Dečani podržati ovo rešenje koje su takođe predložili i međunarodni predstavnici”, naveo je iguman Sava.

Prema njegovim rečima, “istovremeno, ovo rešenje bi bilo dobra osnova za izgradnju poverenja i promociju manastira Dečani kao Svetske kulturne bastine Uneska sa potpuno očuvanim prirodnim ambijentom, bez buke, turbulencija i gužve na putu.

“Lokalni put kroz zonu ostao bi dostupan za rekreaciju i turizam, kao i postojeći put koji vodi do manastira”, objasnio je iguman Sava.

On je istako da je siguran da bi bilo moguće da se ovaj lokalni put završi čim se sagradi put koji zaobilazi zaštićenu zonu.

“Oko tog puta može se posaditi više vegetacije kako bi se očuvao karakter zone, koja se takođe nalazi i u nacionalnom parku Prokletije”, naveo je iguman Visokih Dečana.

Najstariji pomen Hrista je u Srbiji?

0

Srebrni listić sa starogrčkim slovima i tajanstvenim znacima, star oko 1.800 godina, otkriven na Viminacijumu pre nekoliko dana, zaprepastio je arheologe.
Jedino šta sa sigurnošću mogu da kažu je da predstavlja “pismo upućeno Bogu” koje je stavljeno pod uzglavlje devojčice sahranjene u olovnom sarkofagu jerusalimskog stila, koji je retkost i nedvosmisleno ukazuje na bliskoistočno poreklo pokojnice, prenose Novosti.

Naučnici su napravili pravo čudo razmotavajući ispresavijani metalni listić veličine nokta. Na njemu se jasno vide urezana starogrčka slova HI, TETA, NI, RO, ali kada se poruka posmatra pod različitim uglovima ona se mogu čitati kao različite reči. Jedna od njih, ispisana velikim slovima alfabeta, može se pročitati kao HRIS, Hristos, što znači “spasitelj”.

Ukoliko stručnjaci potvrde ispravno tumačenje ove reči, na srebrnom pismu iz Viminacijuma nalazi se najstariji pomen Hrista na svetu.
“Slova se zaista jasno prepoznaju, ali to je toliko zapanjujuće da smatram da je prerano da bilo šta komentarišem. U sarkofagu u kome se nalazilo “pismo Bogu” pronađen je i novac iz vremena Faustine, koji omogućava da grob datujemo na kraj drugog ili početak trećeg veka. Ako se potvrdi da je čitanje reči HRIS ispravno, onda je to najstariji pomen Hrista”, rekao je dr Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta i rukovodilac Naučnog projekta Viminacijum.

“Lim je nađen sedmostruko savijen na veličinu kvadrata ivice pola centimetra. Kada je otvoren i razvijen njegove dimenzije bile su 5,3 centimetra sa 3,5 centimetara. Tekst na njemu je ispisan starogrčkim alfabetom u devet redova, u kombinaciji slova i simbola. Stručni naziv za ovakav predmet je profilaktička lamela, a u njoj se nalazi magijski tekst, osmišljen da zaštiti nosioca. Takve lamele su već otkrivene na južnoj viminacijumskoj nekropoli 2016. godine i objavljene su u jednom od najuglednijih časopisa 2017. godine – navodi prof. dr Korać.

Lamela je otkrivena prilikom nedavnog iskopavanja izuzetnih nalaza – tri olovna sarkofaga. Koliko je ovaj vid sahranjivanja u Rimu redak, pokazuje podatak da je tokom višedecenijskih iskopavanja 14.000 grobova na nekropolama Viminacijuma pronađeno manje od 30 ovakvih sarkofaga.
Arheolozi kažu da je bilo pravo iznenađenje što su dva sarkofaga ostala nedirnuta, jer pljačkaši grobova, od antike do danas, prekopavaju nekropole Viminacijuma u potrazi za dragocenostima.

“Prvo je otkriven olovni sarkofag sa ostacima tela trogodišnjeg deteta. Odmah je bilo jasno da se radi o vanserijskom nalazu. Duž celog poklopca je aplicirana olovna traka širine 10 centimetara niz čije rubove je reljefno izvedena po jedna tordirana traka, dok je po sredini poklopca reljefno izveden ukrasni motiv od višestruko izukrštenih linija. Reč je o istom ukrasu koji postoji i na ranohrišćanskom relikvijaru koji smo pronašli pre više godina. Treba imati na umu da je hrišćanstvo tada bilo različito od današnjeg, da je to skup veoma šarolikih sekti, a da hrišćanima sebe smatraju i mistični gnostici, čije smo prstenove takođe našli na Viminacijumu”, kaže dr Korać.

Ukras koji se ponavlja na ranohrišćanskom relikvijaru i na sada otkrivenim sarkofazima je krst u romboidu i osmokraka “zvezda” od izukrštanih linija, koja se može tumačiti i kao ravnostrani krst spojen sa slovom H.

Kada je podignut poklopac sarkofaga, arheologe je iznenadio i neuobičajeno raskošan grobni inventar.
“Rimljani nisu imali običaj da se razbacuju zlatom tako što će ga polagati u grobove. Smatrali su da to rade “prosti ljudi i varvari”. Osim u jednom slučaju, prilikom smrti kćeri koja nije doživela da se uda, te je deo miraza polagan uz nju. Možda je upravo to i ovde bio slučaj, budući da su u sarkofagu otkriveni medaljon od zlatnog lima, te naušnica i dva prstena od zlata”, kaže Korać.