13 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1302

Novak pobednik Sinsinatija

0

Najbolji teniser sveta Novak Đoković nastavio je pobedničku seriju i osvojio Sinsinati masters. Đoković je u finalu Sinsinatija, koji je ove sezone igran na terenima u Njujorku, savladao Miloša Raonića posle preokreta, rezultatom 1:6, 6:3, 6:4. Novak je prebrodio probleme sa povredom vrata, inspirisanim protivnikom i umorom, došavši do 35. trofeja na turnirima iz serije 1.000.

Da li je Viminacijum svedok revolucionarnog otkrića (VIDEO)

0

Srebrni listić sa starogrčkim slovima i tajanstvenim znacima, star oko 1.800 godina, otkriven pre nekoliko dana u Viminacijumu, zaprepastio je arheologe jer je njima izgledalo da je alfabetom ispisano Hrist.

Ukoliko stručnjaci potvrde tumačenje ovog natpisa, značilo bi da se na srebrnom listiću iz Viminacijuma nalazi najstariji pomen Hrista na svetu.

Na jednom od obeleženih lokaliteta na kome se veše arheološka istraživanja u okviru kompleksa Viminacijuma, samo ove godine je pronađeno preko 500 grobova, naglašava gost Jutarnjeg programa, profesor Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta u Beogradu i rukovodilac projekta Viminacijum.

„Iznenadilo nas je da smo našli na tom prostoru relativno malo, samo tri sarkofaga olovna. Iznenađenje je u tome što u tih 14.500 iskopanih grobova, samo tridesetak su olovni sarkofazi, što već samo po sebi predstavlja jednu posebnost. Naravno, to odmah upućuje na pitanje odakle su ti ljudi koji su tu sahranjeni“, naglašava profesor.

Uobičajena pretpostavka je da se poreklo tih ljudi vezuje za oblast Bliskog istoka jer je veliki broj legionara i običnog sveta dolazio u Viminacijum koji je bio bogat i veliki grad. Kada su otvorena dva sarkofaga koja su bila u potpunosti sačuvane i nisu bila opljačkana, arheologe je dočekalo iznenađenje.

„Mi smo u prvom trenutku pažnju više obratili na zlatne predmete, jer bilo je i njih, i to vrlo interesantnih, a pokazaće se da su i oni u korelaciji sa ovim nalazom. A, među svim tim stvarima našli smo jedno parčence lima, manjeg od nokta domalog prsta, zgužvanog i ispresavijanog“, objašnjava prof. Korać.

Viminacijum je privlačio ljude iz cele provincije
Pronađeni komad lima je bio toliko zgužvan da arheolozi nisu ni očekivali da će uspeti da ga odmotaju. Kada su uspeli, pred njima se ukazala pločica 3,5 sa 5,5 centimetara na kojoj je u devet redova nešto ispisano. Urađen je kalk otiska i svima se učinilo da su u natpisu prepoznali H, R, S, T i to su objavili. Kako profesor slikovito objašnjava, „stavili su glavu na panj“ pred naučnom zajednicom. Sada predstoji provera i čeka se potvrda.

Ono što je značajno su i ornamenti koji se mogu videti na pronađenim sarkofazima koji upućuju da su u njima možda sahranjeni hrišćani, ali iz jednog sasvim novog ugla. Možda su u pitanju gnostici za kojima je ostalo jako malo pisanih tragova. Ukoliko se to pokaže, profesor Korać ističe da će to biti prilika da se ovaj prostor rasvetli i iz tog perioda.

„Pošto je taj lim istanjen do desetog dela milimetra, onda kada je on tanjen ili urezivan, javljaju se kao duplirani znaci koji se mogu tumačiti različito. Krenuli smo da putem velikih uvećanja pokušamo da dobijemo i tu dubinsku sliku. Naravno, oni koji se bave time već svi različito čitaju razne stvari. Ali videćemo kako će se razvijati situacija“, kaže na kraju gostovanja u Jutarnjem programu profesor Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta u Beogradu i rukovodilac projekta Viminacijum.

Vučić: Očekujem iznenađenja u Vašingtonu

0

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da je video agendu za sastanak u Vašingtonu, da je samo jedna tačka bila problematična, ali da mu iskustvo govori da se neće zaustaviti na tome. Vučić je izjavio da je jedina tema kad je reč o Kosovu i u SAD, i svuda, međusobno priznanje Beograda i Prištine.

Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje iznenađenja na sastanku predstavnika Beograda i Prištine u Vašingtonu, naredne sedmice.

“Penzije će biti povećane”
Predsednik Aleksandar Vučić poručio je penzionerima da budu spokojni, jer penzije ne samo da će biti sigurne i redovne, već i povećane, i to, kako je istakao ne beznačajno veće.

Takođe, najavio je da će država tražiti da se uveća minimalna zarada u 2021. godini i da će pomoći poslodavcima kroz uvećanje neoporezivog dela osnovice, kako ne bi počeli da otpuštaju radnike.

“Verujem da će svi biti zadovoljni”, dodao je Vučić.

Ukazao je da je Srbija u drugom kvartalu spustila nezaposlenost na ispod 7,5 odsto, što je istorijski minimum, na nivou najrazvijenijih zemalja.

Kaže da će to biti zvanično saopšteno u ponedeljak i da je po tome Srbija prvi put, i to u doba korone, iznad proseka evropskih zemalja i na nivou onih najrazvijenijih.

Kaže da Hrvatska ima 55.000 novih nezaposlenih, kao i da je pad BDP bio veći u Srbji 2008. i 2010. nego sada kada je korona.

Izrazio je očekivanje da će ove godine prviredni rast Srbije biti oko nule.
Predsednik Srbije rekao je za TV Pink da je suština da Avdulah Hoti i albanski zvaničnici govore da idu po priznanje u SAD.

“Bilo je i nezvaničnih izjava lidera u regionu da ću morati da potpišem sve što se stavi u Vašingotnu. S pažnjom sam to saslušao. Očekujem iznenađenje, ne libim se da to kažem, a izviniću se američkoj administraciji ako ga ne bude”, rekao je Vučić.

Istakao je da je video agendu za sastanak u Vašingtonu, i da je samo jedna tačka bila problematična, ali da mu iskustvo govori da se neće zaustaviti na tome.

“Nažalost, moj poilitički nos neretko je dobro osećao različite vrste i mogućih iznenađenja i zamki i svega drugog”, dodao je Vučić.

Da li će biti susreta sa Trampom
Predsednik Vučić izjavio je da ukoliko sadržaj zahteva Amerike prema Srbiji po pitanju Kosova i Metohije u Vašingtonu 4. septembra bude onakav kao što on pretpostavlja, onda do susreta sa predsednikom Donaldom Trampom neće doći.

Vučić je rekao da bi, ukoliko bi prihvatio susret sa predsednikom Trampom, bio prvi srpski predsednik koji bi mogao da ima ne samo prvi susret sa Avdulahom Hotijem i Trampom, već i bilateralni susret sa američkim predsednikom.

“Pošto mislim da znam šta može da bude sadržaj tog iznenađenja, jer to osećam, a ne zato što imam podatke, pre će biti da ću to da odbijem i da do tog susreta neće doći”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanje da li očekuje da će Tramp prisustovati sastanku.

Istakao je da će se pregovori oko ekonomije lako završiti, ali ga, navodi, brinu teme u nastavku tog sastanka.

“Mi počinjemo u 10 sati ujutru po istočnom američkom vremenu sa pregovorima i razgovoirma o ekonomiji, tu se možemo dogovoriti sa Prištinom za tri, četiri ili pet sati, a onda imamo nastavak, a ja čekam šta će biti na nastavku”, podvukao je Vučić.

“Jedina tema svuda šta god ko pričao u SAD biće međusobno priznanje”
Predsednik Srbije izjavio je da je jedina tema kad je reč o Kosovu i u SAD, i svuda, međusobno priznanje Beograda i Prištine.

Srbija se nije mešala u izbore u Crnoj Gori
Aleksandar Vučić istakao je da se država Srbija nije mešala u izbore u Crnoj Gori, i da će čestitati svakom ko pobedi i biti i dalje uz svoj narod u toj zemlji.

On je rekao da su se srpski mediji bavili izborima u Crnoj Gori, kao što su i crnogorski mediji pisali da je Srbija kriva za sve što se dešava u Crnoj Gori.

“Naši mediji su preterali sa bavljenjem izborima u Crnoj Gori. Očigledno je, međutim, da postoje neraskidive veze koje su tako jake da ljude zanimaju dešavanja tamo. Nismo se mešali mi iz države, uz određene izuzetke, što ne smatram pametnim i dobrim, ali naši mediji su se mešali i te kako”, rekao je Vučić.
Vučić je kazao da je jutros slušao Suzanu Grubješić koja je dobro primetila da je predsednik SAD Donald Tramp u pismima, kada je pozivao njega i Hašima Tačija, govorio o međusobnom priznavanju, te dodao da ni Tramp, ni SAD nisu od toga odustali.

Rekao je da, ako se pogleda sva kampanja koja je vođena protiv Srbije i njega lično, u kojoj su korišćeni mnogi srpski političari i analitičari, da je sve bilo usmereno protiv razgraničenja, a i Miroslav Lajčak je najavio da teritorije nisu tema.

“Jedina tema svuda šta god ko pričao u SAD biće međusobno priznanje, onako ili ovako. U EU ona će biti na kraju, a do tada će govoriti o normaliazaciji odnosa. Ko kaže drugacije, laže svoj narod, kupuje vreme i obmanjuje ljude”, podvukao je on.

Interesnatno je, prema njegovim rečima, da su u tome uspeli i da sa velikim žarom govore da to nije tema, i da Srbima neće ništa da daju.

“Srbima, kako kažu, ćemo dati evropsku perspektivu, ponuditi kredite. Hvala, to možemo i sami, na tržištu kapitala. Pare da nam poklanjaju nisu spremni, niti hoće”, rekao je Vučić.

Kazao je da neki pričaju o 40 milijardi nečega, a od tih para su sve krediti, ulaganje u projekte, koje ćemo morati da vraćamo.

“Kako stvari stoje, vidim da će da nas čeka mnogo teških i velikih problema u kojima svi misle da moraju da završe svoje poslove na štetu Srbije, a da Srbiji ne ponude ništa”, podvukao je Vučić.

Ma koliko bilo teško, koliko god mu bila glava na panju ili se nalazio pod ucenama i pritiskom, Vučić poručuje da će čuvati nacionalne interese.

“Sada plaćamo cenu katastrofalnih poteza u prošlosti”
Ukazao je da, međutim, postoji jedna stvar kod Srba da nikada nismo analizirali stvarno kakva je situacija sa kakvom se suočavamo, šta je to što svet misli, šta imamo stvarno na KiM, i šta možemo, to jest, šta realno možemo da dobijemo u budućnosti.

U oktobru film o Jasenovcu
Aleksandar Vučić izjavio je da će u oktobru izaći prvi igrani film o stradanju srpskog naroda u Jasenovcu i istakao da je važno da Srbija i srpska deca pogledaju taj film i saznaju istinu o Jasenovcu.

On je rekao da su Srbi 75 godina ćutali o Jasenovcu, jer niko nije želeo da se zameri “nečijim vlastima”, već da bude popularniji u Zagrebu nego u Beogradu.
“Nemamo tu vrstu racionalnog pristupa, odgovornosti. Kod nas je sve isto”, konstatovao je Vučić. Rekao je da mi sada plaćamo cenu katastrofalnih poteza u prošlosti.

Podsetio je da je Srbija posle bombardovanja NATO potpisala delimičnu kapitulaciju, koja, kako ističe, čak i nije sasvim delimična.

Zatim, ukazuje, 2004. na pogrom nad našim stanovništvom država reaguje besmisleno, histerijom na ulicama Beograda, a 2008. na proglašenje nezavisnosti Kosova neki su reagovali kroz štampu, a neki bekstvom u Rumuniju, a svađu dva krila u vlasti međunarodna zajednica je iskoristila.

Podsetivši na katastrofalnu presudu Međunarodnog suda pravde na naše insistiranje, rekao je da sada moramo da platimo cenu svih tih užasnih poraza.

Rekao je da je to kao sa koronom, kada u celom svetu imamo pandemiju koja je izazvala ekonomske probleme, čega su svi svesni, a ljudi u Srbiji, kako ističe, kažu “šta nas briga za koronu, želimo da nastavimo da živimo isto, možda još bolje, tražićemo od države da nam to obezbedi”.

“Mi smo ljudi koji imamo svoju percepciju, uvek očekujemo više, a ne rukovodimo se time koje greške smo pravili”, zaključio je Vučić.

O napadu na Srbe u regionu 
Vučić je rekao da je Srbija zemlja u kojoj nema napada na pripadnike drugih nacija, dok, sa druge strane, gotovo da ne prođe jedan mesec a da neko ne napadne Srbe ili njihovu imovinu u Hrvatskoj.

“Sećate li se da je prošao jedan mesec da nije napadnuta srpska imovina ili srpska deca i mladići, u Vukovaru ili drugom mestu u Hrvatskoj. Kada ste zapamtili da je neko prebijen u Srbiji?”, rekao je Vučić upitan za napade na Srbe i njihovu i imovinu SPC u regionu, a povodom poslednjeg napada na srpske mladiće u Vukovaru.

Predsednik je istakao da je iskreno ponosan što se takve stvari u Srbiji ne događaju, a čak i kada se dogode, nadležni uhapse vinovnike, a srpsko društvo takav incident osudi.

Govoreći o kritikama u javnosti, Vučić kaže da nema nikakav problem sa tom, jer to pokazuje da u Srbiji postoji sloboda štampe, ali da je problem u tome što pojedini političari i deo javnosti pokušavaju sve da prikažu na loš način.

“Novom vladom neće biti zadovoljni ni mnogi u SNS-u”
Predsednik Vučić izjavio je da Srbiju nakon pregovora u Vašingtonu očekuje formiranje vlade i istakao da to neće biti lak proces, kao i da mnogi i unutar stranke koju vodi i na sveukupnom političkom nivou neće biti zadovoljni.

Vučić je rekao da će nova vlada biti formirana u skladu sa potrebama Srbije u narednom periodu i da će biti takva da može da odgovori i najtežim izazovima.

“Uveren sam da ljudi u Srbiji to razumeju. Nama je potrebno više realnosti, racionalnosti, a u narednom period biće potrebno i više odvažnosti i hrabrosti”, rekao je Vučić.

Pred novom vladom su i ekonomski izazovi, navodi Vučić i poručuje da će Srbija prema trenutnim projekcijama već do kraja trećeg kvartala sledeće godine ili do kraja sledeće godine po prvi put po ukupnoj stopi BDP-a preteći Hrvatsku.

Govoreći o Telekomu, Vučić je pokazao ugovore o poslovno-tehničkoj sradnji između te kompanije i B92, iz vremena bivše vlasti, a kojim je, kaže, Telekom nateran da finansira projekat Velikog brata, što je srpsku kompaniju koštalo nekoliko miliona evra.

Britanska Kolumbija zabeležila rekord novoobolelih od KOVID-19

0

Do sada je u BC zabeleženo  5 496 slučajeva  (COVID-19)  nakon što su zdravstveni zvaničnici u petak objavili nova rekordna 124 slučaja.
Pokrajinska zdravstvena službenica dr. Bonnie Henry izvestila je da postoji 1.791 slučaja u Vancouver Coastal Health (VCH), 2.878 u Fraser Healthu, 174 na ostrvu Vancouver, 433 u unutrašnjosti BC i 142 u severnom zdravstvenom okrugu.
Pored toga, zabeleženo je 78 slučajeva COVID-19 u BC ljudi koji su stranci.
Nije bilo novih epidemija u zdravstvenim ustanovama. Ukupno, devet ustanova za dugotrajno zbrinjavanje i dve ustanove za akutnu negu imaju aktivne epidemije.
Međutim, i dalje se izlažu riziku od zaraze  učesnici na događajima u zajednici na drugim lokacijama i na letovima u provinciju i izvan nje.
Nije bilo novih smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19, za ukupno 204 smrtna slučaja u Britanskoj Kolumbiji.Od ukupnog broja slučajeva COVID-19, 23 osobe su hospitalizovane, od kojih je sedam na intenzivnoj nezi. Preostali ljudi sa COVID-19 oporavljaju se kod kuće u samoizolaciji. Takođe, 2796 ljudi je pod aktivnim nadzorom javnog zdravlja kao rezultat identifikovane izloženosti poznatim slučajevima.
U provinciji se nalazi 974 aktivnih slučajeva COVID-19, a 4.310 osoba koje su pozitivno testirale COVID-19 se oporavilo.
„Upozorenja su objavljena na web stranici BC Centra za kontrolu bolesti (BCCDC), kao i na web lokacijama zdravstvenih tela, gde se daju detalji o tome gdje se pojavila potencijalna izloženost i koje radnje treba poduzeti – da li je potrebno samoizolirati ili pratiti simptome , “rekla je Henry.
„COVID-19 zahteva nove načine življenja nasih života uz nove mere predostrožnosti, bilo kod kuće, na poslu, u školi ili kad provodimo vreme s drugima. To uključuje održavanje niskog broja kontakata, posebno na zatvorenim zabavama i događajima, bilo u dvorani ili u našem domu. Prenos smo videli čak i kod malih događaja, a poslednje što želimo učiniti je preneti COVID-19 onima koji su nam najbliži.
„Ovog vikenda, setimo se da koristimo zaštitu kako bi čuvali sebe i one oko nas. .

Serbiannews.ca / Srpski Poslovni Imenik

Kanada je produžila obavezan karantin za putnike koji dolaze iz inostranstva do 30 septembra

0

OTTAWA- Savezna Vlada produžava ograničenja putovanja za još mesec dana kako bi ograničila širenje COVID-19.
Ministar javne bezbednosti Bill Blair rekao je u petak na Twitteru da će postojeća ograničenja međunarodnog putovanja u Kanadu biti produžena na 30.septembra 2020 godine.
Blair kaže da će kanadski državljani i osobe sa stalnim boravkom koji se vraćaju kući u Kanadu i dalje biti podvrgnuti strogim karantinskim merama.
Putnici koji dolaze u Kanadu i dalje će biti pitani imaju li kašalj, temperaturu ili imaju li poteškoća s disanjem.
Novodošli ljudi moraju u karantin u trajanju od 14 dana ako nemaju simptome ili se  moraju izolovati 14 dana ako imaju.
Kanada je preduzela korake da zaustavi dolazak stranih državljana u zemlju ograničavajući neobavezna putovanja, kao što je turizam, rekreacija i zabava.

Serbiannews.ca / Srpski Poslovni Imenik

Ekonomisti se slažu da smo u recesiji, ali šta je u stvari definicija recesije?

0
Recesija 2020

TORONTO – Ekonomisti kažu da nema sumnje da Kanada doživljava recesiju, ali šta su tačni kriterijumi koji određuju recesiju, da li može neki kriterijum da unese zabunu.
Široko govoreći, recesija je razdoblje opadanja poslovanja gdj ekonomska aktivnost opada. Ali što tačno predstavlja pad i tokom kog vremenskog razdoblja, predmet je mnogih rasprava.
Definicija koja se često navodi je, da dve uzastopne četvrtine negativnog privrednog rasta koje se registruju u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP).
Neki ekonomisti više vole definiciju Instituta Howe o “izraženom, postojanom i svuda prisutnom padu agregatne ekonomske aktivnosti” na temelju BDP-a i metrike zaposlenosti.
“Uvek sam uzimala definiciju dve četvrtine negativnog rasta … ali ovo je samo još jedan primer da se nalazimo na neizvesnoj teritoriji”, rekla je Sheila Block, ekonomista kanadskog centra za alternativnu politiku.
“Ovo je samo još jedan način na koji pandemija redefiniše stvari.”
Nene primedbe usledile su nakon što je kanadska statistika obavestila javnost u petak da je ekonomija zabežila najveći rekordni pad u drugom tromesečju, što je izazvala pandemija sa COVID-19.
Agencija je navela da se BDP tokom ovog tromesečnog pada smanjio na godišnjem nivou  38,7%, što je najgori rezultat od 2009.g kada je bila u jeku globalna finansijska kriza. Usledio je pad od najpre 8,2% u prvom kvartalu, što je označilo pad BDP-a u dva uzastopna kvartala.
“Ovo je definitivno recesija i to velika”, rekao je Avery Shenfeld, ekonomista iz kanadske Imperial Bank of Commerce.
Međutim, rekao je da za takav zaključak nisu potrebne dve četvrtine negativnog rasta BDP-a – metode koje on nikada ne koristi.
Metoda dve četvrtine, rekao je, dolazi od Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja, američke neprofitne organizacije koja analizira ekonomiju.
Pre desetak godina Shenfeld je rekao da je osnovan Odbor ekonomista koji će retroaktivno utvrđivati ​​datume kada su počele i kada su se završile recesije, tako da će istraživači imati iste podatke.
“Rekli su da je recesija u osnovi period materijalnog pada ekonomske aktivnosti, koji obično uključuje dva uzastopna negativna kvartala, ali ne mora uvek tako biti”, rekao je.Šta su recesije i kako nastaju? | Talas.rs
„Drugim rečima, ako ste imali ogroman pad i on se dogodio samo u jednoj četvrtini, oni bi to još uvek nazvali recesijom ili ako biste imali pad u jednoj četvrtini, mali skok i zatim još jedan pad, i spojili te tri četvrtine zajedno i, recimo da kroz te  tri četvrtine ekonomija opada, tada bi to nazvali period tri četvrtine recesije.
Shenfeld za recesiju od podataka traži, materijalno slabljenje u ekonomiji na „stvari koje bi ljudi obično pomislili“, poput prihoda domaćinstava, zaposlenosti i BDP-a.
Većina stručnjaka se drže teorije  dvočetvrtinske recesije, ali primećuje da se karakter recesija promenio poslednjih decenija.
„Na primer, sa recesijom iz 2008. i 2009. godine, iz nje smo se izvukli mnogo brže nego što smo imali iz ranih 80-ih ili recesije sredinom 90-ih“, rekao je on.
“Bio je to oporavak u obliku slova V.”
V-oblik odnosi se na oštar, ali kratak period ekonomskog pada koji je praćen brzim oporavkom.
Promene u načinu na koji se odvijaju recesije podstakle su ekonomiste da potraže preciznije načine za opisivanje recesija i bave se revizijama ekonomskih podataka koji se pojavljuju s vremenom.

Serbiannews.ca / Srpski Poslovni Imenik

Đoković sa danom zakašnjenja igra polufinale Sinsinatija

0

Najbolji srpski teniser Novak Đoković igraće polufinale Sinsinati mastersa protiv Roberta Bautiste Aguta, a taj meč na programu je ne pre 21.00 po srednjoevropskom vremenu. Đoković i Bautista Agut boriće se za finale Sinsinatija sa danom zakašnjenja, zbog jednodnevnog bojkota sporta na američkom kontinentu. Tok meča i kretanje rezultata pratite na našem portalu.

Dvojica igrača trebalo je da se nađu na terenu u četvrtak, ali je zbog obustave takmičenja njihov meč pomeren za petak.

Razlog je skretanje dodatne pažnje na borbu protiv rasne neravnopravnosti i policijske brutalnosti, nakon što su organi reda sedam puta upucali tamnoputog Amerikanca Džejkoba Blejka.

Zbog toga su odloženi svi mečevi na turniru, kao i utakmice NBA plej-ofa, ali će takmičenje biti nastavljeno u petak.

Đoković i Bautista Agut neće početi pre 21 sat po našem vremenu, pošto će na teren nakon što se završi prvo polufinale, u kojem se sastaju Stefanos Cicipas i Miloš Raonić.

Osvajač 17 grend slem titula je uprkos povredi vrata stigao do polufinala na prvom turniru na kojem učestvuje posle šest meseci, a sada ima šansu da ode i korak dalje. Iz meča u meč je podizao formu, da bi u četvrtfinalu deklasirao Jan-Lenarda Štrufa za samo sat vremena.

Na drugoj strani, španski igrač je eliminisao prošlogodišnjeg šampiona Danila Medvedeva, posle preoketa – 1:6, 6:4, 6:3.

Novak i Roberto će odigrati ukupno 12 zvanični duel, a do sada srpski teniser ima osam pobeda i tri poraza. I pored toga, Španac je uvek važio za neugodnog rivala Srbinu, a upravo je u poslednja tri meča došao do dve pobede – prošle godine u Dohi i Majamiju.

Ukoliko prvi reket sveta prebrodi i ovu prepreku, zaradiće nove bodove jer je prošle sezone takmičenje završio u polufinalu. Plasmanom u finale bi dobio još 240, dok bi eventualnom titulom uvećao prednost nad drugoplasiranim Rafaelom Nadalom na 1.010 bodova.

Đoković i Bautista Agut počinju oko 21.00, a tok meča i kretanje rezultata pratite na našem portalu.

S mosta starog 503 godine kod Čapljine nestala ploča od 1,5 tona

0

U fazi restauracije mosta na Bregavi u Klepcima kraj Čapljine, koji je star 503 godine i jedan je od nacionalnih spomenika BiH, nestala je kamena ploča teška 1,5 tona.

Reč je o ploči koja je deo kamene ograde mosta izgrađenog 1517. godine, koji je preteča Starog mosta u Mostaru, navodi sajt Klih, prenosi Tanjug.

Nestanak ploče koja je vredan artefakt mnoge je šokirao, s obzirom na to da nije mogla biti pomerena posebne opreme.

Gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić izjavio je da je slučaj prijavljen policiji, ali da za sada još nema nikakvih rezultata o počiniocu.

Piroćanci znaju da štede ali i da dobro zarađuju

0

Prosečna zarada u Pirotu, u junu, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila je skoro 60.000 dinara. Od svih gradova na jugu Srbije, samo je Pirot imao veći prosek plata od republičkog. Šta kažu Piroćanci o tome koliko su ovi statistički podaci realni.

Dokazali su da znaju da štede, a već nekoliko godina umeju i dobro da zarađuju. Ipak, mnogi Piroćanci smatraju da se statistika često razlikuje od realnosti.

RTS PRILOG

Na dobar prosek zarada u Pirotu najviše utiču plate 3.500 radnika kompanije “Tigar Tajers”, koja posluje u sastavu francuskog “Mišlena”. Tu su i fabrike u Slobodnoj zoni, koja je godinama u svetskom vrhu.

“Rezultat je da je pirotska privreda veoma zdrava, da postoji veliki broj proizvodnih kompanija, da postoji veliki broj uslužnih kompanija koje ih prate i tako se stvorila jedna dobra poslovna atmosfera”, kaže dr Dragan Kostić, predsednik Okružne privredne komore.

U sindikatu kažu da bi prosek zarada bio još veći kada bi se povećao minimalac i kada bi poslodavci poštovali zakone i dozvolili radnicima sindikalno organizovanje.

“Ne znam zašto se poslodavci boje sindikata ako misle da su radili pošteno i po zakonu. Sindikati su se složili i mi u većima na teritoriji tražimo izjednačavanje minimalne zarade i minimalne potrošačke korpe, a to iznosi 37.500 dinara. Sindikati od toga neće odustati”, kaže Jovan Mijalković, predsednik Samostalnog sindikata u Pirotu.

U lokalnoj samoupravi ističu da je Pirot na listi prosečnih zarada u Srbiji napredovao za više od 100 mesta, pa je poslednje tri godine u društvu najboljih.

“Ja mislim da treba samo da nastavimo da napredujemo kao do sada. To je razvoj infrastrukture, izgradnja nedostajućih objekata, stvaranje novih urbanističkih zona za razvoj poslovanja, za mala i srednja preduzeća. Pravljenje ambijenta za razvoj IT sektora i mladih preduzetnika put je ka uspehu nadalje”, kaže Vladan Vasić, gradonačelnik Pirota.

Većina Piroćanaca nije sklona da zarađeni novac uloži u posao, pa je bankovni račun, odnosno slamarica, i dalje jedini pokazatelj standarda.

Nove mere i preporuke Kriznog štaba

0

Republički krizni štab doneo je odluku da se pojedine ranije donete mere popuste, i se rad ugostiteljskih objekata koji imaju baštu produžava do 01.00 sat posle ponoći, dok se rad trgovinskih objekata produžava do 23 časa. Krizni štab preporučio deset dana karantina za decu koja se vraćaju iz inostranstva.

Zamenica direktora Instituta “Batut” Darija Kisić Tepavčević rekla je da je preporuka Kriznog štaba roditeljima čija su deca putovala van zemlje da 10 dana provedu u samoizolaciji.

Krizni štab doneo nove mere i preporuke
Prema njenim rečima, ukoliko se taj period poklopi sa polaskom u školu, ta deca će nastavu pratiti onlajn.

“Ovo je dodatna vrsta predostrožnosti kojom apelujemo na roditelje da svoju decu zadrže kući, ne samo da ih ne šalju u školu, nego da deca ne izlaze nigde iz kuće u tom vremenskom periodu jer su potencijalni nosioci infekcije”, pojasnila je Kisić Tepavčević.

Kisić Tepavčević kaže da nema nikakvog razloga za strah imajući u vidu da počinje školska godina i da smo spremni za sve oblike nastave – od poptuno online pristupa do nastave u školskim klupama.

“Najbolje rešenje je sigurno nastava u školskim klupama, sve ostalo su kompromisna rešnenja u zavisnosti od epidemiološke situacije, a znamo kolko je važna i socijalizacija. Ovo je jedan specifičan polazak u školu i pratiće se situacija na dnevnom nivou, kao i izostanci”, rekla je ona.

U školi su, dodala je, takođe napravljene struktne preporuke koje treba da se poštuju, a koje će verovatnoću prenošenja virusa svesti na minimum.

Krizni štab je odlučio da se makismalan dozvoljeni broj osoba na javnim okupljanjima  u otovrenom i zatvorenom prostoru povećava sa 10 na 30 osoba.

Darija Kisić Tepavčević je je rekla da su te odluke donete zbog sve povoljnije epidemiološke situacije u zemlji.

Upozorila je da je virus i dalje cirkuliše u našoj populaciji i da moramo da nastavimo da se pridržavamo svih preventivnih mera kako bismo sprečili njegovo dalje prenošenje.

Ističe da relakscija mera koje će uslediti ne treba nikakako da znači da treba da se opustimo.

“Ne uvodi se izolacija za one koji se vraćaju iz inostranstva”
Srbija je u rangu zemalja sa povoljnijom epidemiloškom situacijom u odnosu na zemlje iz okruženja i uvođenje obaveznog pi-si-ar testa pokazalo se kao dobra mera, izjavila je dr Darija Kisić Tepavčević i dodala da još nije donet predlog mere izolacije za one koji se vraćaju iz inostranstva, ali da se i to može promeniti.

Ona je nakon sednice Kriznog štaba gde su donete nove mere rekla da nije revidirana lista zemlja što se pi-si-ar testiranja tiče.

“Kada smo analizirali rang zemalja po učestalosti oboljevanja u prethodne dve nedelje naša zemlja je u donjoj polovini kada je u pitanju učestalost i nalazi se u domenu zemalja sa povoljnom epidemiološkom situacijom”, rekla je Kisić Tepavčević.

Ističe da za sve zemlje za koje je uveden obavezan pi-si-ar test u prethodnom vremenskom periodu to pokazalo kao ispravna mera jer većina tih zemalja ima duplo veću učestalost oboljevanja od korone u odnosu na Srbiju.

Navodi da još uvek nije donet predlog mera izolacije za one koji se vraćaju iz tih zemalja, ali da se i to može promeniti.

O tome razgovaramo svakodnevno i u svakom slučaju javnost će biti blagovremeno obaveštena, poručila je Kisić.