13.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1301

Zvezda protiv Omonije u trećem kolu kvalifikacija za Ligu šampiona

0

Fudbaleri Crvene zvezde igraće protiv kiparske Omonije u trećem kolu kvalifikacija za Ligu šampiona. Prvak Srbije gostovaće na Kipru 15. ili 16. septembra.

Zvezda put ka grupnoj fazi Lige šampiona nastavlja na Kipru, odlučeno je žrebom u Nionu.

Protivnik srpskog šampiona u narednom kolu kvalifikacija je Omonija, a jedan meč odlučiće ko ide dalje.

Utakmice trećeg kola kvalifikacija na programu su 15. i 16. septembra.

Crveno-beli su u trećem kolu bili povlašćena ekipa, a u slučaju pobede nad kiparskim timom, Zvezda će obezbediti prolaz u plej-of fazu kvalifikacija za Ligu šampiona.

Omonija je drugi kiparski klub po broju osvojenih trofeja, a u trenutku prekida tamošnje lige zbog pandemije koronavirusa, zauzimali su prvo mesto na tabeli nakon 22 utakmice.

Plej-of se igra po tradicionalnom sistemu revanš utakmica, a ukoliko eliminiše Omoniju i plasira se u plej-of, Zvezda bi automatski izborila plasman u Ligu Evrope.

U dosadašnjem toku kvalifikacija za LŠ, srpski šampion je eliminisao Evropu i Tiranu.

Parovi trećeg kola kvalifikacija:

Ferencvaroš – Dinamo Zagreb

Karabag – Molde

Omonija – Crvena zvezda

Mitjeland – Jang bojs

Makabi Tel Aviv – Dinamo Brest

PAOK – Benfika

Dinamo Kijev  – AZ Alkmar

Gent – Rapid Beč

Pojačana kontrola poštovanja mera, otvoren Kontakt centar za prijave

0

Krizni štab je na vanrednoj sednici uputio pisma svim gradonačelnicima i predsednicima opština u kojima ih podseća da su dužni da obezbede poštovanje svih epidemioloških mera na svojoj teritoriji. To se pogotovo odnosi, naglašava se u saopštenju, na organizatore različitih događaja širom zemlje. Otvoren je Kontakt centar putem kojeg građani mogu prijaviti nepoštovanje mera, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.

Krizni štab za zaštitu zdravlja stanovništva od zarazne bolesti kovid 19 najoštrije osuđuje kršenje epidemioloških mera koje je uočeno u pojedinim jedinicama lokalne samouprave tokom prethodnog vikenda, saopštila je Vlada Srbije.

Nova školska godina, nova pravila – šta moraju da nauče roditelji i đaci

0

Osnovna škola “Lazar Savatić” napravila je edukativan video sa svim preporučenim pravilima ponašanja tokom trajanja epidemije od strane nadležnih institucija i organa. Od izuzetne je važnosti da što više dece i roditelja ima jasnu vizuelizaciju kako bi se trebalo ponašati tokom predstojeće školske godine.

Ova školska godina će biti drugačija od svih prethodnih, a kako bi svi zajedno bili što bezbedniji, OŠ “Lazar Savatić” napravila je video u kojem decu i roditelje edukuje preporučenim pravilima ponašanja tokom epidemije.

Pravila ponašanja tokom predstojeće školske godine

Pravila za učenike i roditelje:
Časovi će trajati 30 minuta, a odmori će služiti da zamenite pribor, sveske i udžbenike, kao i da posetite toalet.

Veliki odmori će služiti za provetravanje učionica, a pauze između smena, za čišćenje i dezinfekciju prostora.

Nastava je organizovana tako da osigurava bezbednost i zdravlje svih učenika i zaposlenih, u skladu s preporukama nadležnih organa i institucija.

Prilikom dolaska u školu potrebno je da držite propisane distance. Biće prilike da se s drugarima pozdravljate i grlite, a sada je potrebno da održavate međusobnu distancu.

Kada budemo ulazili u školu obaveza svih nas je da stavimo maske, dezinfikujemo ruke i prođemo kroz dezobarijeru s obe noge.

U holu škole potrebno je da se minimalno zadržavate. Desna strana stepeništa je za penjanje, leva je za silaženje. I ovde moramo održavati bezbednu distancu. To je minimum pet stepenika.

Ukoliko ste se držali za gelender, dezinfikujte ruke odmah nakon upotrebe.

Maske skidate kad sednete u klupe
Kada budete ulazili u učionicu, maske skidate tek kad sednete na svoje radno mesto, odnosno kad sednete u klupe.

Prilikom odlaska u toalet, morate staviti maske i voditi računa o zauzetosti. U toaletu sme da bude onoliko učenika koliko ima kabina.

Korišćenje lavaboa za pranje ruku, takođe mora biti uz bezbednu distancu.

Obeležili smo trakama kolika je distanca potrebna između dve osobe.

Svaki toalet im uputstvo kako se pravilno peru ruke.

U trpezariji, učenici koji imaju obroke u školi, moraju poštovati pravila ponašanja.

Obrok preuzimate na levom šalteru.

Jedan učenik sedi za jednim stolom, škola je obezbedila dovoljno prostora.

Nakon što završite, poslužavnik s otpacima vraćate na desni šalter.

Fizičko napolju uz distancu
Časovi fizičkog će biti održavani napolju kad god je to moguće, uz poštovanje bezbedne distance.

Škola je obezbedila toplomere za beskontaktno merenje temperature.

Molimo roditelje da ne šalju decu u školu ukoliko se osećaju loše, imaju povišenu telesnu temperaturu, kašlju ili su malaksali.

U slučaju da nekom učeniku tokom nastave pozli, naša škola će, u saradnji s Domom zdravlja preduzeti sve neophodne zdravstveno-bezbednosne mere, kako bi svi ostali bezbedni.

Između smena, biće obavljeno čišćenje škole, dezinfekcija učionica i trpezarije.

Za učenike koji koriste boravak, škola je pripremila adekvatan prostor i niz kvalitetnih aktivnosti uz kontinuiran nadzor.

Želimo vam srećan početak nove školske godine i nadamo se da ćemo svi zajedno pokazati visok stepen odgovornosti, tako što ćemo se međusobno čuvati.

VK Partizan postavio rukovodstvo, Nikola Kuljača novi direktor

0

Novo rukovodstvo Vaterpolo kluba Partizan izabrano je danas na vanrednoj sednici skupštine kluba, koja je održana u svečanoj sali JSD Partizan.

Prisutni članovi skupštine, njih 26, jednoglasno su izglasali nepoverenje i razrešenje direktorki kluba Tatjani Rakas, predsedniku Upravnog odbora Aleksandru Šoštaru i predsedniku Skupštine Zoranu Avramoviću.

Za novog direktora kluba izabran je bivši vaterpolista i kapiten crno-belih Nikola Kuljača, predsednik skupštine je Srđan Mišković, dok je novi predsednik upravnog odbora Jovan Lazarević.

Članovi upravnog odbora su Radoslav Mitrović, Luka Šaponjić, Dragan Bakvić, Filip Filipović, Marko Vukomanović, Drago Gudalović, Stefan Mitrović i Milan Aleksić, dok će nadzorni odbor činiti Slobodan Nikić, Srđan Vidović i Miloš Golić.

“Napravili smo prvi, ali najvažniji korak, a to je promena rukovodstva i dolazak ljudi koji su jednoglasni u ideji da Partizan mora da se vrati na put kojim je nekada išao. Skupština je protekla u najboljem redu, kako i dolikuje. Čeka nas težak posao, svesni smo izazova, ali timski idemo zajedno u savladavanje prepreka”.

“Prioritet će pre svega biti da vratimo decu, kako bi Partizan ponovo bio mesto okupljanja nekih novih šampiona. Jedva čekamo da se vratimo na Banjicu”, prvi su utisci novoizabranog rukovodstva VK Partizan.

Filipović: Danas je počela nova era VK Partizan

0

Kapiten vaterpolo reprezentacije Srbije Filip Filipović, novi član Upravnog odbora VK Partizan, izjavio je da danas klub počinje novu eru i povratak na pravi put.

Novo rukovodstvo Vaterpolo kluba Partizan izabrano je danas na vanrednoj sednici skupštine kluba, koja je održana u svečanoj sali JSD Partizan.

“Danas je počela nova era VK Partizan, uveren sam sa ciljem povratka na pravi put. Znamo šta VK Partizan predstavlja ne samo u sprskom vaterpolu već u sistemu srpskog sporta. Svesni smo zadataka koji su pred nama i pokušaćemo da u doglednoj budućnosti rezultatima uverimo ljude koji su nas izglasali, da su učinili pravu stvar”.

“Smatram da Partizan zaslužuje svetlije dane, a siguran sam da su oni pred nama. Mogu da budem samo ponosan što se sve ovo odigralo ovako”, rekao je Filipović novinarima posle skupštine održane u JSD Partizan u Humskoj.

Bivši igrač Partizana rekao je da će se vaterpolisti prvog tima vratiti na Banjicu, jer je “Banjica oduvek bila i ostaće hram i kuća VK Partizan, kao i da se za promene čekao pravi trenutak”.

“Možda smo zakasnili nekoliko meseci, da ne kažem godina, ali za promene nikad nije kasno. Srećan sam što je do tog trenutka došlo. Najteže će biti ljudima koji će se uhvatiti u borbu sa svim nadošlim problemima. Mislim da kao ekipa možemo da delujemo i u budućnosti. Gledamo samo napred i ne osvrćemo se, tako su nas i u sportu učili”, zaključio je Filipović.

Vrnjačka Banja dupke puna, domaći turisti spasli sezonu

0

Iako je turizam jedan od sektora koji je najviše pogođen krizom zbog pandemije, domaći turisti uspeli su da ublaže štetu u srpskim banjama, na planinama, u seoskim domaćinstvima. Da nije nedostatka gostiju iz inostranstva, julska i avgustovska slika u Vrnjačkoj Banji bila bi potpuno uobičajena za letnju sezonu.

Poslednjeg avgustovskog vikenda Vrnjačka Banja puna gostiju. Vrelinu lakše podnose u parkovima i na kupalištima. Mnogima je ove godina zamena za more.

Mart je nagoveštvao tešku godinu za turističke radnike. Na sreću Vrnjčana, dan se nije poznao po jutru.

„Mi nismo očekivali da će se turizam oporaviti, da će stati na svoje noge, ali se obrt dogodio krajem juna kada smo imali jako veliku tražnju za naš hotel, gde smo došli do avgusta kada je period godišnjih odmora koji je popunjen do maksimuma“, kaže Sara Milovanović, služba za marketing hotela u Vrnjačkoj Banji.

Poslednja dva meseca ista je slika i u privatnom smeštaju.

„Prema mojim informacijama, popunjenost celokupnih smeštajnih kapaciteta u Vrnjačkoj Banji što se privatnog smeštaja tiče, je bila izuzetna. Što se lično mojih apartmana tiče, oni su kompletno bili popunjeni i rasprodati su do 14. novembra“, navodi Sandra Dramićanin, vlasnica turističke agencije i aprtmana u Vrnjačkoj Banji.

„Ono što mogu da kažem je da bi ovim trendom, ako se ovako nastavi, cela godina bila na nivou od 90 odsto popunjenosti u odnosu na prošlu godinu što je izuzetan uspeh u uslovima u kojima se radi“, ističe Ivan Trifunović, direktor Turističke organizacije Vrnjačke Banje.

Zbog zabrane okupljanja više od 30 ljudi, hotelijeri koji tradicionalno ugošćavaju seminare i kongrese sa strepnjom dočekuju jesen.

Izbori u Crnoj Gori, izlaznost do 17 časova veća od 68 odsto

0

Građani Crne Gore biraju novi saziv parlamenta. U izbornoj trci učestvuje 11 lista i stranaka.

CEMI: Do 17 časova glasalo 68,4 odsto birača

Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) objavio je da je na izborima u Crnoj Gori do 17 časova glasalo 68,4 odsto birača.

Po regionima u Podgorici je glasalo 70,9 odsto birača, na severu 63,9 odsto, a na jugu 69,6, saopštio je CEMI.

To je sedam odsto više nego na parlamentarnim izborima 2016. godine kada je do 17 časova na birališta izašlo 61,2 odsto birača, a 2012 godine do 17 časova svoj glas dalo je 55,9 odsto birača, dodao je CEMI.

DIK: Do 16 časova izašlo 64 odsto glasača

Državna izborna komisija saopštila je da je na izbore u Crnoj Gori do 16 časova izašlo 64 odsto glasača, odnosno 344.703 od 540.020 onih koji imaju pravo glasa.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) objavio je da je do 16 sati u Crnoj Gori glasalo je 65,1 odsto birača.

To je za devet odsto više nego na parlamentarnim izborima 2016. godine, kada je do 16 sati izlaznost bila 56,1 procenat.

CDT: Odobreno oko 13.600 zahteva za glasanje putem pisma

Birački odbori su odobrili oko 13.600 zahteva za glasanje putem pisma, što je oko 2,5 odsto od ukupnog broja upisanih birača, objavio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Na parlamentarnim izborima 2016. putem pisma je glasalo 10.134 birača. To pravo je 2012. iskoristilo 15.290 birača, a 2009. godine 15.192 birača, dodao je CDT.

Više od polovine upisanih birača izašlo do 13 časova

Predsednik crnogorske Državne izborne komisije Aleksa Ivanović kazao je da je izlaznost do 13 časova 51,51 odsto birača.

Prema podacima koje je objavio CEMI do 13 sati na biračkim mestima glasalo je 54,1 odsto birača.

Na parlamentarnim izborima 2016. do 13 časova glasalo je 39,9 odsto, a na parlamentarnim izborima 2012. godine izlaznost do 13 časova bila je 33,3 odsto.

Veliki broj građana na biračkim mestima ne poštuje preporuke epidemiologa, naročito ne poštuju distancu u redovima za glasanje, javlja izveštač RTS-a.

Više se prijavljuju nepravilnosti nego ranije. Prijavljuju se povrede procesa, da neki odbori ne traže skidanje maske radi identifikacije, pa da može da glasa i neko drugi.

Do 12 časova 15 odsto veća izlaznost nego 2016.

Do 12 sati na biračkim mestima glasalo je 45,3 odsto birača, odnosno 244.600 građana sa pravom glasa.

Kako je saopšteno iz CDT-a, to je za 15,4 odsto više nego na parlamentarnim izborima 2016. kada je do 12 sati glasalo 29,9 odsto birača.

Na birališta su izašli i predsednik Crne Gore Milo Đukanović, nosilac liste oko pokreta URA Dritan Abazović, kao i nosilac liste Demokratskog fronta Zrdravko Krivokapić.

Osim na nivou cele države, glasa se i z alokalnu vlast u pet opština: Budva, Kotor, Tivat, Gusinje i Andrijevica.

Zbog visoke izlaznosti i cenzus će biti viši

Visoka izlaznost govori o visokoj motivisanosti birača. Analitičari se ustežu da kažu da li to više odgovara vlasti ili opoziciji, ali navode da bi problema mogle da imaju liste koje su blizu cenzusa, javlja izveštač RTS-a.

Dosad je zabaleženo relativno malo nepravilnosti koje su se odnosile na ponašanje birača i na nepoštovanje epidemioloških mera.

Izveštaj Zorana Stanojevića (12.00)

Do 11 časova mnogo veća izlaznost nego na prošlim izborima

Prema podacima CEMI-ja, do 11 časova glasalo je 35,4 odsto birača. Na izborima 2016. godine izlaznost do 11 sati je bila 20,7 odsto.

Visoka izlaznost u prvim časovima

Do devet časova glasalo je 14,7 odsto birača, saopštio je Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).

Zabeležene su manje formalne nepravilnosti na nekim biračkim mestia, kao i nepravilnosti u vezi sa zaštitom od koronavirusa.

Glasao je i aktuelni premijer inosilac liste DPS-a Duško Marković.

Biračko mesto u Upravnom sudu CG (Foto: Zoran Stanojević)

Veća izlaznost u prvom satu nego na prošlim izborima

U prvih sat vremena od otvaranja birališta glasalo je 5,8 birača, saopštio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Na prošlim izborima do osam sati glasalo je 3,5 odsto birača.

Biračko pravo iskoristio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Rekao je da po prvi put izlazi na parlamentarne izbore.

Na početku glasanja nema problema

Biračka mesta su otvorena, i na početku glasanja nema problema, javlja izveštač RTS-a iz Podgorice.

Zbog epidemije koronavirusa, Krizni štab Crne Gore je apelovao da se svi striktno pridržavaju epidemioloških mera na glasanju.

Izveštaj Zorana Stanojevića (8.00)

Pravo glasa u Crnoj Gori ima 540.026 birača, koji će glasati na 1.217 biračkih mesta. Ovo su 11 parlamentarni izbori od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori i peti od proglašenja nezavisnosti 2006. godine.

Humanitarni Piknik, odrzan 19 jula, 2020 u Burnaby ( AUDIO )

0

   Humanitarni piknik u organizaciji Udruzenja Hercegovaca i Prijatelja ”sv. Vukasin” u Vankuveru je po rijecima mnogih, nadmasio sva ocekivanja. Bilo je prisutno preko 30 clanova Udruzenja koji su tokom piknika izrazavali zahvalnost na pozivu i dobroj organizaciji i predlozili da u buducnosti nastavimo sa ovakvim druzenjima i pomazemo nasu bracu u Hercegovini i sire. Druzenje je pocelo u ranim popodnevnim satima i uz pricu, jelo i pice, trajalo je sve dok je bilo dnevne svjetlosti. Emisiju sa Radia Slovo Ljubve mozete poslusati ovde.

Ovo je prvi zvanicni humanitarni piknik Udruzenja hercegovaca u Vankuveru koji nosi naziv ‘Sv. Vukasin’. Zbog zakona koji zabranjuje masovnija okupljanja, pikniku nije moglo da prisustvuje veci broj clanova Udruzenja. Medjutim, njihova podrska ovoj humanitarnoj akciji nije izostala, tako da su oni svoje priloge poslali organizatoru i finansijski pomogli ovu humanitarnu akciju. 

Domacini piknika su bili Savo i Vesna Kovac. Savo je na pocetku pozdravio prisutne, i zahvalio im se na njihovom dolasku i podrsci kako Udruzenju tako i humanitarnoj akciji. Vesna se takodje obratila prisutnima i posle toga izrecitovala pjesmu ‘Stari Hercegovac’. Druzenje je blagoslovio svestenik Vuk Milisic, koji je iskoristio priliku da pojasni simboliku imena Udruzenja ‘Sv. Vukasin’ i znacaj pomaganja dijaspore svojoj braci u otadzbini. Hrana i pice su takodje bili obezbjedjeni kao donacije od strane clanova Udruzenja i njihovih prijatelja. Ovom prilikom bi se zahvalili vlasniku restorana Hayat, Radu Sarovicu, na njegovoj humanoj donaciji. image142

           Na pikniku je prikupljen prilog u iznosu od $4775 CAD,  koji ce u cjelokupnom iznosu biti upucen Narodnoj kuhinji u Trebinju, koja djeluje pri Eparhiji zahumsko-hercegovackoj i primorskoj. Sacekacemo nekoliko dana sa slanjem novca da bi smo iskoristili priliku i prikupili jos vise novcanih priloga. Ova kuhinja je formirana 2003 i od osnivanja se vodi krilaticom ‘da niko u gradu ne smije biti gladan’.  Zbog situacije sa virusom, povecan je broj nezaposlenih u Trebinju, tako da broj gradjana koji nemogu priustiti obrok sebi i svojoj porodici se u zadnje vrijeme znacajno povecao. Zato im je neophodna finansijska pomoc da bi mogli da svakodnevno nahrane sada vec vise od stotinjak sugradjana. 

Zahvaljujemo se svima koji su svojim prilogom pomogli ovu nasu humanitarnu akciju. 

Uz Boziju pomoc, trudicemo se da nastavimo sa ovakvim humanitarnim akcijama i pomaganjem onih kojima je pomoc najpotrebnija. 

Preuzeto sa sajta www.hercegovina.ca 

Serbiannews.ca / Srpski Poslovni Imenik

Evo nekoh odgovora da li se tokom COVID-19 možemo grliti, organizovati venčanja, nositi plastične štitnike…

0

Može li plastični štitnik za usta zameniti platnene maske?
Pitanja o maskama i dalje su glavna tema, ali ove sedmice puno ljudi su se pitali o štitnicima za usta, da li se mogu nositi? Plastični štitnici prekrivaju donju polovinu lica neke osobe i prodaju se kao preventiva za radnike u ugostiteljskoj službi.
Pitanje je,da li se mogu nositi umesto nemedicinskih maski.
Stručnjaci kažu da ne.
“Mislim da uopšte nisu dobra alternativa”, rekla je dr. Susy Hota, medicinska direktorka za prevenciju i kontrolu infekcije na Univerzitetskoj zdravstvenoj mreži u Torontu. “Oni su razvijeni za prehrambenu industriju i zapravo uopšte nisu proučavani ili dizajnirani u tu svrhu.”
Prema rečima službenika javnog zdravlja, svrha nošenja nemedicinskih obloga za lice je zaštititi druge od kapljica koje izlaze iz usta i nosa.
Takođe postoje dokazi da nemedicinske maske takođe mogu pružiti određenu zaštitu za korisnika. Ali budući da zaštitni otvori za usta nisu dobro postavljeni i otvoreni su na vrhu, rekao je Hota, postoje “puno mogućnosti da kapljice uđu”.
“Izbegavala bih ih koristiti”, rekla je.
Pitanje venčanja na otvorenom. Da li je u redu plesati?
Postupnim ukidanjem ograničenja oko veličine skupova, Kanađani se pitaju kolika su okupljanja dozvoljena?Da li je plesanje preporučljivo?
Odgovor je: Komplikovano je.
Plesanje kao i pevanje, jedna je od aktivnosti koja se i dalje smatra rizičnom. U nekim okruženjima, na primer u restoranima i barovima u provinciji Ontario, oni spadaju pod striktna ograničenja i propise.
Na primer, izvođači moraju ds drže fizičku udaljenost od najmanje dva metra od svake druge osobe. Odvajaju se od drugih fizičkom ogradom, poput pleksiglasa.
Međutim, Ministarstvo zdravlja Ontario je u e-poruci objasnilo da se ti propisi ne odnose na događaje van restorana i barova.
To znači da je ples dozvoljen na vašem dvorišnom venčanju, iako ograničenja udaljavanja i okupljanja i dalje su važeća. Na otvorenom, to je skup do 50 ljudi ili i do 100 ljudi za prijem.
Ali samo zato što je to dozvoljeno ne znači da nema rizika. Posebno je rizično, rekao je Furness, jer ljudi imaju tendenciju da se približe i počnu teže disati, “što znači izbacivanje više kapljica i njihovo izbacivanje dalje”.
Doktor Anand Kumar, profesor medicine sa Univerziteta Manitoba, dodao je da glasni govor, vika i pevanje takođe povećavaju potencijalnu mogućnost širenja kapljica. Preporučio je da gosti nose maske “posebno ako postoji glasna muzika koja bi prisilila učesnike da viču”.
Health Canada takođe savetuje nošenje nemedicinskih maski kada je distanciranje teško. Furness je predložio da se na plesnom podijumu stvaraju veliki krugovi, sa udaljenošću od dva metra, kako se ljudi ne bi previše zbližili. Ali upozorio je da stvari mogu postati izazovne kada se gosti počnu opuštati.
“Problem s venčanjem je u tome što nije sigurno da bi ljudi tokom proslave nosili  masku na sebi ili da li su se međusobno držali distance”, rekao je.
To je reklo da bi boravak na otvorenom pružao “izvrsnu zaštitu”, rekao je Furness, “a ili stvarno vruće vreme ili jak vetrić još nas više štite.” Ali koristi od boravka na otvorenom mogu se smanjiti ako ste postavili šator.
Ako ima otvorene strane s povetarcem, Furness je rekao da bi se to moglo smatrati  “skupom na otvorenom”. Ali ako ima zidove koji ograđuju, onda to više nije otvoren prostor.
“Ja sam prisustvovao jednoj porodičnoj večeri u šatoru sa stranama tokom ovog meseca, i to je bila najrizičnija stvar koju sam učinio od kada je započeo COVID”, rekao je. “Ne bih to više ponovio.”
Postoji li sigurniji način grljenja?                                                                            Nisu samo venčanja mesto gde se ljudi mogu zbližiti. Pandemija je ostavila mnoge Kanađane u čežnji da zagrle svoje prijatelje i članove porodice.
Ali što je s ljudima koji nisu unutar vašeg socijalnog mehurića?
“Teško je odgovoriti kako sa tim ljudima”, rekla je dr. Lynora Saxinger, doktorka zaraznih bolesti sa Univerziteta Alberta u Edmontonu.Nestorović: Potrebno nam je fizičko distanciranje jer Srbi vole da se grle | Mondo Portal
“Znamo da velika bliskost može dovesti do povećane transmisije.”
Zagrljaje, na primer, treba rezervisati kao “posebnu priliku”, rekla je ona.
Ako biste nekoga zagrlili za neku posebni trenutak, kratak kontakt dok nosite maske i okrenutog lica “bio bi najsigurniji način da to učinite”, rekla je.
Možda ne bi bila loša ideja i da zadržite dah, rekao je medicinski saradnik dr. Peter Lin. Zadržite dah pre nego što “se zagrlite, virus se u tom trenutku ne kreće.”
Lin je rekla da takav potez čak i preporučuje starijim osobama.
“A kada je zagrljaj gotov, ponovo zadržite dah dok se povlačite, kako ne bi  virus ušao u vaš sistem.”
Ipak, fizički zagrljaji nisu bez rizika, a taj rizik bi se mogao povećati kada deca krenu u školu.
“Neki ljudi mogu reći: ‘Znate šta. Još uvek je u redu da grlim svoje unuke'”, rekao je dr. Isaac Bogoch, specijalista za zarazne bolesti u Opštoj bolnici u Torontu.
“Drugi ljudi bi mogli reći:” Rizik je previsok, i neću to više raditi”, rekao je.
Prenos virusa za sada je i dalje nepoznanica, ali izbegavanje kontakata je jedina mogućnost da zaštitimo sebe i druge.

Serbiannews.ca / Srpski Poslovni Imenik 

Apple razvija svoj pretraživač interneta

0

Jedan od benefita takvog modela bio bi oslabljivanje Google-ove dominacije na polju pretraživanja.

Prema informacijama koje godinama cirkulišu, Google ulaže milijarde dolara ne bi li ostao podrazumevani veb pretraživač na Apple-ovom pregledaču Safari — za iOS, iPadOS i macOS. Prema tom dogovoru, korisnici Apple-ovih uređaja pretragu po “difoltu” obavljaju pomoću Google-a, osim ako ručno ne promene podešavanja u Safariju.

Ta saradnja, međutim, mogla bi da se okonča, ako je verovati spekulacijama o tome da je i Apple otpočeo razvoj svog pretraživača.

Pritisak evropskih regulatornih tela, koja zahtevaju od Apple-a da omogući korisnicima izbor željenog pretraživača pri prvom korišćenju Safarija, “zategnuti” odnosi sa Google-om, kao i “sazrevanje” tehnologija Siri i iCloud, mogli bi da podstaknu Apple da razvije i na tržište postavi sopstveni alat za pretragu.

Kako piše tehnološki blog Coywolf News, za takav potez moglo bi da postoji nekoliko motiva. Pre svega, Apple, kao najvrednija kompanija na svetskom tržištu, nema velike finansijske koristi od aktuelne saradnje s Google-om. Kao drugi razlog navodi se povećana potražnja Apple-a za softverskim inženjerima specijalizovanim za tehnologije pretrage, te veliki broj oglasa za zapošljavanje koji je ova kompanija postavila u poslednje vreme. Konačno, Apple-ov “web-crawler” Applebot ažuriran je u julu, a vlasnici sajtova primećuju njegovu pojačanu aktivnost.

Dalje “zaključavanje” korisnika u Apple-ov ekosistem

Sudeći po opisima poslova inženjera koje Apple namerava da angažuje, Apple-ov pretraživač mogao bi da funkcioniše kao personalizovana kolekcija podataka, slična Google Assistantu na Androidu, ali (bar inicijalno) bez reklama. Benefiti takvog modela za Apple bili bi: oslabljivanje Google-ove dominacije na polju pretraživanja, te smanjenje njegovog kapaciteta za zaradu putem reklama i istraživanja podataka (data mining); promovisanje Apple-ovih usluga i proizvoda; dalje “zaključavanje” korisnika u Apple-ov ekosistem, piše Startit Dnevnik.

Ukoliko bi potencijalni Apple-ov “search engine” ugledao svetlost dana, SEO specijalisti bi morali da mu se prilagode i optimizuju sadržaje sajtova. Imajući u vidu dosadašnju dokumentaciju Applebot-a, taktika bi ostala ista, ali bi mogle postojati i mogućnosti drugačije u odnosu na Google i druge aktuelne pretraživače.