19.5 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 111

Kanada gradi cevovod

0

Predsednik Vlade Kanade Mark Karni (Carney) i Danijela Smit, predsednica Vlade istočne kanadske pokrajine Alberte koja je proizvođač nafte, danas su potpisali sporazum o izgradnji cevovoda radi povećanja izvoza nafte brodovima u Aziju.

Naftovod će iz Alberte ići ka novoj duboka luci za velike brodove na pacifičkoj obali pokrajine Britanska Kolumbija.

Sporazum predviđa da formalni predlog za cevovod mora biti spreman do jula 2026. godine. Uslediće konsultacije, posebno sa autohtonim zajednicama u toj oblasti koje su već izrazile protivljenje naftovodu.

Veće otvaranje ka tržištima sveta, van SAD, deo je strategije premijera Karnija za diversifikaciju trgovine i ublažavanje efekata trgovinskog rata koji vodi američki predsednik Donald Tramp (Trump).

To je i strategija Marka Karnija, izabranog aprila ove godine, za oživljavanje kanadske ekonomije za koju želi da postane „supersila energetike“.

Ali, podrškom izgradnji naftovoda Mark Karni se otvara kritici, čak i unutar sopstvene stranke, uz optužbu da izdaje klimatske obaveze Kanade. Pogotovo što je njegov deklarisani cilj „povećanje proizvodnje nafte i gasa“.

Štaviše, Kanada je najavila da će napustiti ograničenje emisija iz naftnog i gasnog sektora koje još nije stupilo na snagu.

Da bi se suprotstavila kritikama, Kanada je najavila da će pokrenuti „najveći svetski projekat hvatanja ugljenika“.

Ta tehnologija je kontroverzna: njeni kritičari je vide kao izgovor za nastavak sagorevanja fosilnih goriva, a IPCC – Međuvladin panel UN o klimatskim promenama, međutim, smatra hvatanje ugljenika opcijom za smanjenje emisija.

SERBIANNEWS/CANADA

Narodno pozorište u Beogradu nastavlja s radom

0
a flower bed in the middle of a grassy area

Narodno pozorište u Beogradu saopštilo je danas da od 7. decembra ponovo počinje da radi, a da prodaja karata počinje sutra na blagajni pozorišta i putem onlajn prodaje.

Narodno pozorište Beograd (Foto: TANJUG/JELENA SAVIĆ) -

Narodno pozorište Beograd (Foto: TANJUG/JELENA SAVIĆ)

Kako je navedeno u objavi na Instagram nalogu Narodnog pozorišta, decembarski repertoar sadrži operske, baletske i dramske predstave, među kojima su praznični klasik, balet „Krcko Oraščić“, opera za djecu „Snježana i sedam patuljaka“, kao i novogodišnji koncert „Novogodišnja muzička čarolija“.

Dodaje se da publiku očekuje i premijera dramske predstave „Gospođa Olga“, po tekstu Milutina Bojića, u režiji Јuga Đorđevića, a da praznični repertoar obogaćuje i povratak čuvene komične operete Јohana Štrausa „Slijepi miš“.

Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu i Ministarstvo kulture su 3. oktobra saopštili da naredne tri nedjelje neće biti predstava kako bi se primjenile bezbjednosne mjere protivpožarne zaštite.

Ministarstvo kulture i uprava Narodnog pozorišta prethodno su saopštili da su, nakon inspekcijskog nadzora Sektora za vanredne situacije MUP-a, odlučili da dijelovi zgrade budu zatvoreni za upotrebu do ispunjenja mjera za otklanjanje nezakonitosti i utvrđenih nedostataka, javlja Tanjug.

Šulić: Srbija partner Međunarodnog sajma turizma u Banjaluci

0
a group of people walking on a street

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je Srni da će Srbija biti zvanični partner Međunarodnog sajma turizma u Banjaluci, koji će biti održan od 27. februara do 1. marta naredne godine.

Denis Šulić - Foto: SRNA

Denis ŠulićFoto: SRNA

Šulić je naveo da su Republika Srpska i Srbija dokazani prijatelji i partneri na ekonomskom i na političkom planu.

– To što će Srbija biti zvanični partner Međunarodnog sajma turizma u Banjaluci samo je još jedan korak naprijed u našoj saradnji i siguran sam da će biti od velikog značaja za dodatno umrežavanje i saradnju turističkih radnika dvije zemlje – naglasio je Šulić.

On je podsjetio da resorna ministarstva Srpske i Srbije imaju potpisane memorandume o saradnji i niz zajedničkih projekata.

– Јedan od njih je i omogućavanje međusobnog priznavanja turističkih vaučera, koje ćemo omogućiti novim zakonom o turizmu koji će biti razmatran u formi nacrta na narednoj sjednici Narodne skupštine – rekao je Šulić.

On je podsjetio da je na prethodnom sajmu turizma u Banjaluci zemlja partner bila Crna Gora.

– Regionalna saradnja je jako važna, posebno kada govorimo o našem predstavljanju na dalekim tržištima i drago mi je da smo u polju turizma to prepoznali – zaključio je Šulić.

Predstavljen Đački kalendar za 2026. godinu

0
group of people wearing white and orange backpacks walking on gray concrete pavement during daytime

Službeni glasnik Republike Srpske predstavio je Đački kalendar za 2026. godinu. Riječ je o projektu koji već treću godinu okuplja najkreativnije osnovce Republike Srpske, čiji su radovi nagrađeni na konkursu Republici Srpskoj za rođendan.I ove godine dio prihoda ostvarenih prodajom kalendara biće usmjeren za nagrade za buduće učesnike konkursa.

Promocija Đačkog kalendara Republike Srpske za 2026. godinu - Foto: Ustupljena fotografija

Promocija Đačkog kalendara Republike Srpske za 2026. godinuFoto: Ustupljena fotografija

U Kulturnom centru Banski dvor je predstavljeno novo izdanje Đačkog kalendara Republike Srpske za 2026. godinu.

 Cilj je očuvanje,podrška i promocija kreativnosti najmlađih,njihovog talenta i stvaralaštva.

– Cilj ovog kalendara jeste da se promoviše kreativnost, da se promovišu djeca koja su svoju ljubav prema Republici Srpskoj pokazala učešćem na konkursu i ono što je najvažnije da prihod prodaje kalendara mi ulažemo u nagrade za djecu koja učestvuju na tom konkursu – rekao je Miloš Lukić, direktor Službenog glasnika Republike Srpske.

Kalendar je nastao u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom, koji već godinama ohrabruje učenike da svoje znanje, kreativnost i ljubav prema Republici Srpskoj pokažu kroz likovni izraz.

– Upravo smo danas ovde da bismo promovisali đački kalendar koji će nadamo se  ukrašavati kako privatne domove tako i i preduzeće i ustanove na nivou grada i na nivou Republike i sva prikupljena novčana sredstva prodajom usmjeravaju se ka podršci talentovanijim učenicima iz oblasti likovne umjetnosti – kaže Slađana Tanasić, direktorica Republičkog pedagoškog zavoda.

Među nagrađenim učenicima je i mnogo najmlađih autora, koji kažu da im je ovo podstrek da nastave da se bave umjetnošću.

– Nastavnica je tražila neke tradicionalne stvari koji predstavljaju našu kulturu i to smo zajedno stavljali i crtali – rekla je Ivona Kenežević, nagrađena učenica.

Službeni glasnik i Pedagoški zavod najavljuju da će i narednih godina nastaviti sa ovim projektom, koji je već prerastao u tradiciju i jedan od najljepših načina da se promoviše ljubav prema Republici Srpskoj.

Ćirilica dio kulturnog i istorijskog identiteta srpskog naroda

0

U Muzeju Republike Srpske u Banjaluci održani su “Muzejski dani ćirilice – Srce piše ćirilicu”. Nagrađeni su najbolji iz oblasti kaligrafskog rada i najljepšeg ćiriličnog rukopisa.

Muzejski dani ćirilice, Banjaluka - Foto: RTRS

Muzejski dani ćirilice, BanjalukaFoto: RTRS

Ćirilica je dio kulturnog i istorijskog identiteta srpskog naroda, kaže Kristina Todović iz Foče, čiji je rad na konkursu “Srce piše ćirilicu” zauzeo prvo mjesto. Svaki od pristiglih radova ima za cilj samo jedno – promovisati srpsko pismo i aktuelizovati njegovu upotrebu u svakodnevnoj pisanoj komunikaciji.

– Јako često koristim ćirilicu i volim da je koristim. Drago mi je što sam upravo ja osvojila prvo mjesto i želim da se zahvalim svima koji su prepoznali moj trud i onima kojima se moj rad svidio i koji su me nagradili – rekao je Kristina Todović prva nagrada na konkursu “Srce piše ćirilicu.

Druga nagrada pripala je Bojan Lazić čije pisanje ćirilicom stvara pravu umjetnost.

– Imam jako lijep rukopis i sama kombinacija rukopisa i umjetnosti nekako sama po sebi stvori jedno lijepo umjetničko djelo kakvo je ovo – navela je Bojana Lazić, druga nagrada konkursu “Srce piše ćirilicu”.

Manifestacija ima sve značajninij doprinos očuvanju ćirilice, kao nacionalnog i kulturnog dobra od izuzetnog značaja.

Foto: SRNA

Foto: SRNA

– Ćirilica zaista nije samo pismo, ona je temelj našeg nacionalnog identiteta a manifestacija kakva je ova upravo doprinose onome što je bila naša namjera kada smo pripremali zakon o očuvanju i upotrebi jezika srpskog ćiriličnog pisma, kada smo ćirilicu proglasili kulturnim dobrom od izuzetnog značaja – navela je Tanja Đaković pomoćnik ministra za kulturu.

Davor Strika, direktor Muzeja Republike Srpske istakao je da je Muzej trajno opredjeljen da se bori u očuvanju našeg identiteta kulture i tradicije.

– Tako da naš jezik ćirilica, koje je, slobodno mogu da kažem najljepše pismo na svijetu, predstavlja glavni dio tog identiteta – dodao je on.

Više od 800 pristiglih radova je dokaz da za ovaj konkurs vlada veliko interesovanje građana različitih generacija. Muzej Republike Srpske i u narednom periodu nastavlja realizaciju drugih aktivnosti s ciljem očuvanja ćirilice.

Liga Evrope: Zvezda sa igračem manje bolja od Rumuna

0

Fudbaleri Crvene zvezde, iako su igrali više od sat vremena sa igračem manje, savladali su Steauu (1:0) u meču 5. kola Lige Evrope.

Fudbaleri Crvene zvezde (foto: TANJUG/ANA PAUNKOVIĆ) -

Fudbaleri Crvene zvezde (foto: TANJUG/ANA PAUNKOVIĆ)

Kada je Učena dobio crveni karton u 27. minutu, mnogi su pomislili da već viđena pobjeda na stadionu “Rajko Mitić” polako klizi iz ruku. Ipak, i sa igračem manje izabranici Vladana Milojevića su se izdigli i savladali velikog rivala.

Interesantno da je to bio duel dva nekadašnja šampiona Evrope, jedina iz istočne Evrope.

Fudbaleri Crvene zvezde (foto: TANJUG/ANA PAUNKOVIĆ)

Fudbaleri Crvene zvezde (foto: TANJUG/ANA PAUNKOVIĆ)

Bruno Duarte je bio igrač odluke kada je u 50. minutu pogodio glavom. Isti igrač je i u finišu prvog poluvremena propustio veliku priliku, ali se ipak ispravio u nastavku i donio veliku radost navijačima “crveno-bijelih”. Treba napomenuti da su gosti samo minut prije gola Zvezde imali veliku šansu, ali je lopta umjesto u mreži završila na stativi Mateusovog gola.

Mogla je Zvezda i do drugo pogotka, imala je nekoliko opasnih kontranapada, a najbolju priliku propustio je Mirko Ivanić u 75. minutu, kada je u situaciji jedan na jedan golman Steaue izašao kao pobjednik.

Ovim trijumfom Zvezda je došla do sedmog boda i sada sasvim ravnopravno konkuriše za plasman koji joj garantuje nastupe na proljeće. S druge strane rumunski tim ostao je na tri boda sa malim šansama da ide dalje, odnosno da bude među 24 ekipe.  Naredni rival Crvene zvezde je Šturm, a ovaj duel igra se 11. decembra u Austriji.

Šampionat svijeta za rukometašice: Srbija protiv Islanda

0

Ženska rukometna reprezentacija Srbije igraće večeras protiv Islanda, od 20 časova i 30 minuta, na Svjetskom prvenstvu. Susret drugog kola grupe C biće odigran u Štutgartu, u Njemačkoj.

Ženska rukometna reprezentacija Srbije (Foto: EPA/FILIP SINGER, ilustracija) -

Ženska rukometna reprezentacija Srbije (Foto: EPA/FILIP SINGER, ilustracija)

Podsjećamo, tim Srbije savladao je Urugvaj u 1. kolu, dok su igračice tima Islanda poražene od selekcije Njemačke.

Na šampionatu čiji je domaćin i Holnadija učestvuju 32 selekcije, a u drugi krug će se plasirati po tri najbolje iz svih osam grupa.

Obradović i Partizan – gotov sastanak, još se čeka konačna odluka

0

Željko Obradović, trofejni srpski košarkaški stručnjak, bio je na sastanku sa upravom Partizana, potom je napustio zgradu, ali za sada nema zvaničnih informacija oko toga da li će ostati trener ili će ostati pri ostavci koju je podnio.

Željko Obradović (Foto: TANJUG/ MARKO ĐOKOVIĆ/ bg) -

Željko Obradović (Foto: TANJUG/ MARKO ĐOKOVIĆ/ bg)

Poslije sastanka sa rukovodstvom Partizana, pojavile su se informacije da će klub sačekati sa zvaničnim saopštenjem i da se neće oglašavati do subote.

Kurir i Sportal pišu da Obradović nije pristao da se vrati na klupu Partizana, barem za sada, te da zato Partizan čeka do subote sa saopštenjem, ali kada su ovakve situacije u pitanju uvijek je najsigurnije sačekati zvaničnu objavu kluba.

Nezvanično, kako prenose mediji, klub će se oglasiti u subotu.

Više od dva sata trajao je sastanak Ostoje Mijailovića i čelnih ljudi kluba sa Željkom Obradovićem, kako bi pokušali da privole najtrofejnijeg trenera Evrope da povuče neopozivu ostavku i ostane na klupi Partizana.

Podsjećanja radi, Obradović je poslije poraza od Panatinaikosa u Atini podnio neopozivu ostavku, klub je pokušao to da spriječi, a sada se čeka konačna i finalna riječ trofejnog trenera.

Da li ostaje trener ili je vrijeme za rastanak? Čekamo…

Španija u svetu Ive Andrića – izložba u Institutu Servantes

0
photo of person standing near wall

Nobelovac Ivo Andrić deo svoje karijere proveo je u Madridu. U Španiji je pronašao motive koji će snažno obeležiti njegov književni svet. U Instututu Servantes u Beogradu, otvorena je izložba „Španija u svetu Ive Andrića”. Autorka postavke je hispanistkinja Krinka Vidaković Petrov.

Iako je Andrić u Španiju stigao kao diplomata, njegov boravak nije bio ispunjen samo državnim obavezama, već je kroz beleške, putopisne zapise, eseje i pripovetke ostavio trag o boravku na tom prostoru.To su artefakti koji su predstavljeni ovom postavkom.

Pripremila Anđela Đečević

Pokreni video

„Ali što je najvažnije, ono na šta smo se fokusirali je književna dela Ive Andrića. Jer je Španija ostavila trag kod njega ne tolko kao diplomate, mada je u Španiji boravio nešto više od godinu dana 1928 i 1929. godine, kao diplomata. Ali trag koji je španija ostavila je kod Andrića u njegovom svetu književnog stvaralaštva“, rekla je Krinka Vidaković Petrov, autorka izložbe.

Postavka je podeljena na tri dela, dok najznačajniji momenat predstavlja Andrićev susret sa stvaralaštvom španskog romanopisca i slikara, Gojom. Esej „Goja” i pripovetka „Razgovor sa Gojom” svedoče o tragu koji je španska kultura ostavila na Andrića.

„Španija i njegovo iskustvo Španije, koje je bilo raznovrsno, je bila kao seme koje je posađeno u njegovom duhovnom svetu. I to seme, to je jedan proces bio kod Andrića, ono je proklijalo, pa je izraslo i onda je dalo plod. Taj krajnji vrhunski plod je Andrićeva pripovetka „Razgovor sa Gojom”, rekla je Krinka Vidaković Petrov, autorka izložbe.

Između gojinih bakropisa i Andrićevih rečenica nazire se most između Balkana i Mediterana. Most koji je Andrić svojim književnim delima izgradio. Izložba traje do 25. januara 2026. godine.

Tajna oaza na dnu Tihog okeana

0
a group of fish swimming around a coral reef

U vodama zapadnog Pacifika, nedaleko od ostrva Lihir u Papua Novoj Gvineji, naučnici su otkrili neobično i do sada nepoznato stanište na morskom dnu. Na padini podvodnog vulkanskog grebena, na dubini od oko 1.300 metara, pronađen je sistem u kome se kombinuju dva prirodna fenomena , vreli hidrotermalni otvori i hladna izvorišta metana. Do sada je smatrano da ovi fenomeni postoje uglavnom odvojeno, ali u ovom slučaju, vode, gasovi i minerali ističu bukvalno jedan pored drugog, ponekad samo na nekoliko centimetara razdaljine.

Ovaj „hibridni“ sistem je jedinstven u svetskim okeanima. Magmatska aktivnost podvodnog vulkana zagreva organske sedimente ispod morskog dna, što izaziva stvaranje metana i drugih hidrokarbonata, koji izlaze iz sedimenata.

Slika

Istovremeno, magmatska toplota pokreće mineralima bogate fluide – hidrotermalne vode koje izbijaju kroz iste ili susedne pukotine. Rezultat je skladištenje i istovremeno isticanje toplog rastvora i hladnog gasa, što podvodno stanište čini izuzetno kompleksnim i hemijski jedinstvenim.

Život u ekstremnim uslovima

Stručno istraživanje je pokazalo da ova neobična podvodna dolina podržava izuzetno bogat i raznolik biološki život. U ovom dubokomorskom ekosistemu,  školjke, crvi‑cevčari, škampi, amfipodi, morski krastavci u ljubičastim nijansama naselili su stene i sedimente na mestima gde topla voda i hladni metan izbijaju.

U nekim zonama živih bića je bilo u tako velikom broju da se jedva mogla videti ijedna gola stena. Stručnjaci veruju da neke od ovih vrsta nisu ranije opisane i da predstavljaju do sada nepoznate oblike života.

Ono što ovaj ekosistem čini posebnim jeste način na koji život crpi energiju –  ne od sunčeve svetlosti, već od hemijskih procesa u dubinama. Metan, minerali i hidrotermalni fluidi obezbeđuju hemijsku energiju, a organizmi žive u mraku i pod visokim pritiskom, adaptirajući se na ekstremne uslove.

Takav način preživljavanja dokazuje da okeanske dubine mogu da budu dom neverovatne biološke raznovrsnosti, čak i u okolnostima koje nam se čine neprihvatljivim.

Slika

Geološka prošlost i bogatstvo minerala

Studija koja je opisala ovo otkriće ukazuje da područje nosi i značajan geološki „otisak”. Stene na kojima je sistem otkriven sadrže tragove zlata, srebra i drugih metala, kao i arsena, antimona i žive. Ta mineralizacija potiče iz ranijih faza vulkanske aktivnosti kada je magma kroz fluide bogate metalima dolazila u kontakt sa sedimentima i taložila ih u stenama.

Današnji hidrotermalni sistem, manje intenzivan po temperaturi, ipak nastavlja da emituje fluide i gasove, što znači da je geološka aktivnost i dalje prisutna, ali u drugačijem obliku.

Ova istorija čini „podvodnu kartu“, zapis koji svedoči o magmatskim, mineralnim i hemijskim procesima tokom hiljada godina, sada dostupnim kroz istraživanje i analizu.

Pretnje i važnost očuvanja staništa

Uprkos svemu, ovo jedinstveno podvodno stanište nalazi se pod pretnjom. U blizini se nalazi rudnik zlata, čije pražnjenje otpada i rudarskog sloja u okean već ugrožava morske ekosisteme.

Pored toga, izdate su dozvole za istraživanje i eksploataciju minerala i ugljovodonika sa morskog dna. To znači da jedan loš potez  rudarske kompanije ili države  može nepovratno da uništi ovako ranjiv i jedinstven ekosistem, pre nego što bude potpuno proučen i dokumentovan.

Naučnici apeluju da se preduzmu hitne mere koje podrazumevaju temeljno istraživanje, strateško morsko prostor­no planiranje i međunarodnu zaštitu ovog područja, kako bi se sprečilo da ekonomski interesi potisnu očuvanje prirode i naučnu vrednost.

Slika

Šta nam ovaj nalaz poručuje

Otkriće ovog podvodnog „hibrida”, mešavine hidrotermalnih otvora i metanskih izvorišta podseća nas koliko malo zapravo znamo o dubokim okeanskim predelima. Nauka, pomoću napredne tehnologije i istraživačkih poduhvata, otkriva da život i procesi na morskom dnu mogu biti izuzetno kompleksni, neočekivani i dragoceni.

Ovo takođe predstavlja poziv na odgovornost prema prirodi, budućim generacijama i celom planetarnom ekosistemu. Ako ne uspemo da zaštitimo ovakva mesta, rizikujemo da izgubimo neprocenjive naučne i prirodne resurse.

Otkriće područja nazvanog Karambusel pokazuje da okeanske dubine i dalje kriju tajne, i da je naša obaveza da ih razumemo, istražimo  i sačuvamo.