19.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1054

Federalna vlada kaže da će provincije izdavati “standardizovani” dokaz o vakcinaciji za putovanja

0

OTTAWA — Umesto izdavanja jedinstvenog federalnog nacionalnog pasoša za vakcinu protiv COVID-19, savezna vlada kaže da će svaka provincija i teritorija biti odgovorna za izdavanje “standardiziranog kanadskog” vakcinalnog pasoša koji Kanađani mogu koristiti kada putuju u inostranstvo.

Predloženi sistem znači da će, kao što je trenutno slučaj, pokrajinska akreditacija za vakcinu i dalje biti glavni način na koji će Kanađani morati da iskažu svoj vakcinalni status.
PasoŠ svake pokrajine bi trebao imati „zajednički“ izgled, uz očekivanje da će do sledećeg meseca svi Kanađani imati pristup vakcinalnim pasošima z svoje provincije ili teritorije, jer će uskoro biti potreban dokaz o vakcinaciji, kako bi se ukrcali na avion ili na voz u Kanadi.
Ovaj “standardizovani” dokaz o vakcinaciji već je dostupan Kanađanima čije su provincije i teritorije izdale akreditive za vakcinu kao  Newfoundland i Labrador, Severozapadne teritorije, Nova Škotska, Nunavut, Ontario, Quebec, Saskatchewan i Yukon.

Preostale provincije treba da izdaju pasoše u narednih mesec dana.
Standardizovani dokument će sadržati ime i datum rođenja nosioca pasoša, podatke o vakcinama koje su primili, koje vrste, koliko doza i kada su date, kao i QR kod.
Savezna vlada obećava da će promovisati ovaj sistem na međunarodnom nivou, tako da će ovaj pasoš, granične agencije, organizacije i kompanije širom sveta moći prepoznati i osloniti se kao na zvanični kanadski dokument.
Premijer Džastin Trudo objavio je plan na konferenciji za novinare u Ottawi danas, nakon konferencije službenika odeljenja za imigraciju, izbeglice i državljanstvo, agencije za javno zdravlje Kanade i agencije za graničnu službu Kanade.

” Uveren sam da će ovaj dokaz o vakcinaciji biti odobren od strane provincija sa zdravstvenim podacima za Kanađane, i da će biti prihvaćen na destinacijama širom sveta kao dokaz da ste se vakcinisali”, rekao je Trudo.
Prema federalnim zvaničnicima koji su informisali novinare pre konferencije za novinare, vlada je istraživala različite modele, uključujući i jedan federalni dokument, ali je na kraju zaključila da je “najbolji način” i način da se “što više olakša” korištenje postojećih pokrajinskih sistema o vakcinaciji.

„Pokrajine i teritorije izdaju ovaj dokaz jer imaju sve informacije o vakcinaciji. Vlada Kanade se složila da nema potrebe za stvaranje nacionalne baze podataka o vakcinaciji i umnožavanju onoga što pokrajinske i teritorijalne vlasti već rade vrlo dobro”, rekao je zvaničnik.
Pasoši će imati mere verifikacije i sigurnosne karakteristike koje će sprečiti neovlašteno menjanje i falsifikovanje, navodi vlada. Strani granični službenici mogu ili ručno pročitati podatke iz pasoša ili skenirati QP kod pomoću bilo koje tehnologije digitalne validacije koju koriste.

„Kanadski dokaz o COVID-19“ takođe se može koristiti sa aplikacijom ArriveCan prilikom podnošenja informacija prilikom povratka iz inostranstva, kako biste se kvalifikovali za izuzeće od karantina. Aplikacija je sada ažurirana kako bi “digitalno potvrdila autentičnost novog kanadskog dokaza o vakcinaciji protiv COVID-19, omogućavajući kanadskim službenicima da ga lako pregledaju na granici”, navodi se u materijalima za brifing.
“Nije još svaka pokrajina to ispunila, ali znam da sve rade vrlo brzo i trebalo je to rešiti u narednim sedmicama, a svakako na vreme da ljudi ponovo počnu putovati, jer ćemo ublažiti neka od ograničenja za putovanja i obavezno zahtevati dokaze o vakcinaciji prilikom putovanja ”, rekao je Trudo.

Sa obzirom da zemlje širom sveta nastavljaju otvarati svoje granice za međunarodna neobavezna putovanja, mnoge zahtevaju dokaz o vakcini protiv COVID-19, uključujući i Sjedinjene Države. Kanada već nekoliko meseci pregovara sa brojim međunarodnim vladama o vakcinalnom pasošu za strane putnike.
U avgustu je vlada objavila da sarađuje s provincijama i teritorijama na razvoju „svekanadskog pristupa“ koji bi olakšao prekogranična putovanja. Tada su rekli da se fokusiraju na to da sertifikat bude digitalan i da će dokumentacija biti dostupna u svim oblicima.

Kanadskim putnicima će biti potrebna dokumentacija da su vakcinisani za gotovo svaki vid transporta, a federalna odluka da ko želi da putuje na domaćim i inostranim letovima ili ako putuje železnicom, mora biti vakcinisan, i to stupa na snagu sledeće sedmice, kao što smo već pisali.
Zaposleni i putnici u federalno regulisanom sektoru vazdušnog, železničkog i pomorskog saobraćaja moraće biti u potpunosti vakcinisani od 30. oktobra. Postojaće kratak period u kojem će dokaz o negativnom testu na COVID-19 biti prihvatljiv za ukrcavanje, a već krajem novembra ta opcija više neće biti dostupna.

SERBIANNEWS/CANADA

Mogu li novozelandska radikalna nova stambena pravila pomoći Kanadi da obuzda vrtoglavi rast cena nekretnina?

0

Radikalan novi zakon koji ima za cilj da smanji problematičnu stambenu krizu na Novom Zelandu, mogao bi biti model kako bi i Kanada možda mogla obuzdati svoje previsoke cene nekretnina, smatraju stručnjaci koje je kontaktirao National Post.
Ove sedmice, vlada Novog Zelanda uvela je mere za ukidanje “previše restriktivnih pravila planiranja” koja ometaju razvoj u urbanim jezgrima.
Novozelanđani sada mogu graditi nekretnine maksimalno do 50 % na svom zemljištu, mogu graditi zgrade do tri sprata, bez brige oko pristanka opštinskih vlasti. Reforme takođe oslobađaju vlasnike zemljišta da grade i do tri kuće po parceli u područjima koja su ranije ograničavala te parcele na jednu ili dve kuće.
Iako mere ne obuhvataju gradnju koja je trenutno u toku, one znače da Novozelanđani sada imaju mnogo više slobode da grade na svom zemljištu, a da se gradnja ne protivi opštinskim zakonima o planiranju. Sličan zakon koji bi se primenjivao u Vancouveru i Torontu, na primer, automatski bi oslobodio građevinare od potrebe da traže lokalno odobrenje od komšija za gradnju kuća.

Analiza koju je naručila vlada od agencije Pricewaterhouse Coopers, procenjuje da će nove mere podstaknuti građevinski bum, za koji se očekuje da će do kraja decenije na Novom Zelandu pridodati između 48.200 i 105.500 novih stambenih jedinica.
“Mislim da bi reforme poput ove verovatno pomogle u priličnom uvećanju kanadskog stambenog fonda”, rekao je za Nathanael Lauster, istraživač gustine stanovanja na Univerzitetu Britanske Kolumbije.
Lauster je pomogao u stvaranju projekta Metro Vancouver Zoning Project, pokušaja da se pažljivo dokumentuju zakoni o zoniranju u trećem po veličini gradu u Kanadi. Ono što je projekat otkrio je da je ogromna većina zemljišta u Vankuveru zonirana za porodične kuće, što efektivno čini problem na najnepristupačnijem tržištu nekretnina u Kanadi.
U opsežnoj analizi novih stambenih reformi na Novom Zelandu, Lauster  je reforme nazvao “novim modelom ” za oduzimanje ovlašćenja iz ruku lokalnih vlasti, koje nesrazmjerno favorizuju interese postojećih vlasnika kuća. “Relativno je lako da opštinsku politiku zarobe oni, koji su najotporniji na promene i veću uključenost”, napisao je.
U opsežnoj analizi novih stambenih reformi na Novom Zelandu, Lauster ih je nazvao “novim modelom dobrodošlice” za oduzimanje “isključujućih” ovlašćenja iz ruku lokalnih vlasti, koje nesrazmerno favorizuju interese postojećih vlasnika kuća.
Nove mere Novog Zelanda podržale su vladajuća Laburistička partija i konzervativna opoziciona Nacionalna stranka. Zanimljivo je da je zvaničnom predstavljanju ove politike prisustvovala liderka Nacionalne stranke Judith Collins.

“Nacinalna partija podržava ovu politiku jer se fokusira na ponudu. Umesto da otežava život vlasnicima nekretnina, ova politika im govori da imate pravo graditi”, rekla je Collins na konferenciji za novinare u utorak.
Lider Nacionalne stranke je takođe udarila na Kivi partiju koja se protivi zakonu s obrazloženjem da će zajednicama oduzeti njihov “karakter”. “Naše zajednice gube svoj karakter kada ljudi ne mogu priuštiti da poseduju vlastiti dom”, rekla je ona.
Novi Zeland trenutno muči ovakvo tržište nekretnina, koje je još nepristupačnije od kanadskog. Jaz između prosečnih prihoda u Novom Zelandu i prosečnih cena nekretnina i trenutno je među najvišima u OECD-u.
Problem nastavlja rasti uprkos činjenici da Novi Zeland održava strogu kontrolu stranog vlasništva. Godine 2018. zemlja je zabranila nerezidentima da kupuju nekretnine na Novom Zelandu, iako je strancima data ograničena mogućnost kupovine novih zgrada.
Kanadsko ionako pregrejano tržište nekretnina je na brzom putu da parira Novom Zelandu po nedostupnosti. Samo u prošloj godini prosečne cene nekretnina u Kanadi porasle su za neverovatnih 21,4 %.
Jedini razlog za to je nedostatak ponude. Kanada ima najmanji broj stambenih jedinica po stanovniku od bilo koje druge zemlje u G7, odnos koji se samo pogoršava jer se slab stambeni razvoj susreće sa ogromnim rastom stanovništva.
U Kanadi, svaki zakon kojim bi se umanjili opštinski zakoni o zoniranju morao bi doći iz provincija. S obzirom da Novi Zeland ima samo pet miliona stanovnika, njegova nacionalna vlada često donosi odluke koje bi se smatrale, regionalnim problemima u Kanadi.
Međutim, postoji snažan presedan koji pokazuje da kanadske provincije imaju relativno slobodna ovlašćenja da donose opštinske zakone kad god to žele.
Jedan od najizraženijih nedavnih primera bio je, kada je pokrajina Ontario naglo prepolovila veličinu gradskog veća Toronta.

Grad Toronto izneo ovo pitanje pred sudom i proglasio ga nedemokratskim, a Vrhovni sud Kanade presudio da je vlada Ontarija postupila u skladu sa Ustavom.

Na nedavnim kanadskim saveznim izborima, sve tri glavne stranke iznosile su platforme o stambenim planovima, koje uglavnom zaobilaze pitanje opštinskih prepreka razvoju. Konzervativci su predložili da se federalno finansiranje tranzita poveže sa spremnošću gradova da se zgusnu, ali nije bilo obećanja u stilu Novog Zelanda da će se nadjačati opterećujući lokalni zakon o zoniranju.
“Ako bi došlo do opšteg zoniranja zemljišta u kanadskim Metro područjima, to bi dovelo do povećanja stambenog fonda”, rekao je Steve Lafleur, analitičar specijaliziran za pristupačnost nekretnina na Fraser institutu.
Liberno orijentisani institut Fraser, ne zagovara strogu vladinu kontrolu ekonomskog sektora, a Lafleur je rekao da provincijsko “mikroupravljanje” lokalnim zoniranjem ne bi bilo idealno. Ipak, rekao je, „sa obzirom na ogromnu potražnju za stanovanjem, nemoguće je verovati da ne bi došlo do buma… kada bi se dozvolilo gušće stanovanje”.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada će dobiti 2,9 miliona doza Pfizera za vakcinaciju dece od 5 do 11 godina nakon odobrenja, kaže Trudo

3

Kanada će od Pfizera dobiti dovoljno vakcina za svu decu uzrasta od pet do 11 godina, da dobiju prvu dozu čim agencija za zdravstvo Kanade izda dozvolu za tu starosnu grupu, rekao je premijer Džastin Trudo.

Trudo je pozvao decu i roditelje da budu strpljivi dok čekaju odobrenje od Health Canada. “Znam da su roditelji željni da vakcinišu svoju decu što je pre moguće, ali želim da ljudi budu strpljivi”, rekao je.
“Izuzetno je važno da kroz Health Canada prođe sve potrebne procese kako bi svaki roditelj imao poverenje, da će vakcine biti bezbedne za njihovu decu.”
Trudo nije precizirao kada će 2,9 miliona doza stići u Kanadu, ali je obećao da će to biti “što je pre moguće” nakon što dozvola bude odobrena.
Pfizer je početkom oktobra dostavio preliminarne podatke o vakcini za decu kanadskom zdravstvu, ali je tek ove sedmice formalno zatražio od agencije da to odobri.

Kompanija je saopštila da su rezultati uporedivi sa onima zabeleženim u Pfizer-BioNTech studiji kod ljudi starosti od 16 do 25 godina.
Pfizer je do danas isporučio Kanadi više od 46 miliona doza, a analiza dostupnih podataka o administraciji od strane pokrajinskih i saveznih vlada sugeriše da u Kanadi već ima više nego dovoljno Pfizer doza za vakcinaciju dece između pet i 11 godina.

Deca verovatno ne mogu dobiti vakcinu od trenutnih zaliha
Ali prošle sedmice, kanadska glavna službenica za javno zdravstvo dr. Theresa Tam upozorila je da kada vakcina bude odobrena za decu, to neće značiti da deca mlađa od 12 godina mogu stati u red za vakcinaciju od vakcina koje Kanada trenutno ima na zalihama.
Deci mlađoj od 12 godina verovatno će biti potrebna niža doza od odraslih što je moguće izvući iz bočica koje su trenutno na zalihama, a zatim je upozorila, da bi to moglo uzrokovati da vakcina u tim bočicama bude manje efikasna.
Za decu između pet i 11 godina koja su bila u ispitivanju, kompanija je koristila jednu trećinu količine koja se sada daje odraslima.
Tam je rekla da je Pfizer takođe napravio promene u nekim komponentama svoje vakcine, što će zahtevati dalje ispitivanje.
“Takođe razumemo od Pfizera da se formulacija promenila”, rekla je. “Ovo je formula sledeće generacije, tako da je to nešto što regulator mora ispitati.”

Nakon odobrenja, NACI će izmeriti efikasnost
Kanada je prošlog proleća potpisala novi ugovor s Pfizerom za pedijatrijske doze.
Vakcina je razvijena u partnerstvu s nemačkom kompanijom BioNTech i sada se prodaje pod robnom markom Comirnaty. Odobrena je za osobe od 16+ godina prošlog decembra, a za decu između 12 i 15 godina u maju.
Kada vakcina bude odobrena za decu, Nacionalni savetodavni komitet za imunizaciju (NACI) će proceniti da li su koristi vakcinacije veće od potencijalnih rizika za malu decu.
Kanadska agencija za javno zdravlje zabežila je retke slučajeve miokarditisa, upale srčanog mišića, kod osoba nakon što su primili mRNA vakcinu kao što su Pfizer-BioNTech i Moderna. Do 1. oktobra, Health Canada je dokumentovala 859 slučajeva povezanih sa vakcinama, koje su uglavnom pogodili ljude mlađe od 40 godina.

SERBIANNEWS/CANADA

“Veliki školski čas” povodom 80. godišnjice od masovnog stradanja civila u Kragujevcu

0

U spomen-parku “Kragujevački oktobar” u Šumaricama obeležen je Dan sećanja na žrtve u Drugom svetskom ratu i 80 godina od masovnog streljanja civila u Kragujevcu. Državnu ceremoniju predvodio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Moleban, pomen stradalima, služio je episkop šumadijski Jovan sa sveštenstvom, a nakon toga predsednik Vučić položio je venac kod Spomenika streljanim đacima, podignutom na mestu gde su 21. oktobra 1941. godine nemačke okupacione snage streljale đake i profesore kragujevačke gimnazije.

Vence su položili i ministri u Vladi Srbije, predstavnici Skupštine Srbije, Vojske Srbije, verskih zajednica, Grada Kragujevca, SUBNOR-a, kao i učenici i profesori Prve kragujevačke gimnazije.

Poštu stradalima odali su i predstavnici diplomatskog kora, a u ime Nemačke to je učinila potpredsednica Bundestaga Klaudija Rot.

Obeležavanju su prisustvovali ministri Branko Ružić, Nebojša Stefanović, Darija Kisić Tepavčević, Gordana Čomić, kao i brojni građani.

Povodom stradanja nevinih civila u Kragujevcu je održan i tradicionalni “Veliki školski čas”.

Skoro 2.800 žrtava nacističkog terora u Šumaricama
Masovno streljanje civila u Kragujevcu smatra se jednim od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu, a streljanje je vršeno 19, 20. i 21. oktobra kao odmazda za 10 ubijenih i 26 ranjenih nemačkih vojnika posle sukoba sa partizanima i četnicima na putu između Kragujevca i Gornjeg Milanovca.

Izdata je naredba da se za jednog ubijenog nemačkog vojnika strelja 100 ljudi, a za ranjenog 50.

Tačan broj žrtava nemačke odmazde nije tačno utvrđen, a Muzej 21.oktobar raspolaže podacima o 2.796 streljanih civila.

Prema podacama Muzeja, 19. oktobra je streljano 415 građana u okolini Kragujevca, u selima Grošnica, Mečkovac i Maršić, a 20. oktobra je u Kragujevcu strljeljano grupa od 122 građana, među lojima je bilo i Jevreja.

Osvetničko streljanje u kome je svako mogao biti meta
Viši kustos Muzeja 21. oktobar Marko Terzić kaže za RTS da je struktura streljanih bila raznolika – od 12 do 78 godina.

“Zajednička crta za sve zločine Trećeg rajha je bila ubijanje Jevreja i Roma, Ideja nacista je bila da se žene uglavnom ne ubijaju, dok su žene stradale u Šumaricama, od 27 likvidiranih, većinom bile Jevrejeke”, dodaje Terzić.

“Pored đaka i njihovih profesora, stradali su i radnici, sveštenici i seljaci pokupljeni sa pijace”, dodaje Terzić.

Navodi da su sva streljanja tokom jeseni 1941. bila odmazda na ustanak protiv okupatora koji je uzimao maha, što je ugozilao nemačku pozadinu i komunikciju Dunav – Egejsko more. General Franc Beme bio je poslat da uguši ustanak.

Ukazao je na to da je ubijanje talaca tradicija koja potiče još od pruske vojske, a u naredbi feldmaršala Vilhelma Kajtela dobija nove razmere. “Beme kao Austrijanac je verovatno postupao osvetnički, jer se u Srbiji streljalo bez ikakvog reda, svako je mogao biti meta”, kaže Terzić.

Naglašava da je u tri meseca terora ubijeno oko 30.000 civila.

Na “Velikom školskom času” izvedena je poema “Crni dan” Duška Radovića, prva poema namenski napisana za tu manifestaciju, a koja je izvedena 1971. godine. Poruke Kragujevčana prvi put su ove godine izložene u Muzeju.

Veliki školski čas u Šumaricama
Dramski prikaz režirao je Dragan Jakovljević, a poemu je izvelo 12 glumaca Knjaževačkog teatra sa gostujućim glumcem iz Milošem Lazićem, a u saradnji sa Kragujevačkim teatrom.

“Veliki školski čas” u Šumaricama kao komemoracija održava se od 1957.godine, a od 1961. godine ta manifestacija se održava kod Spomenika streljanim đacima i profesorima, koji je te godine i otkriven.

Veliki školski čas kraj spomenika streljanim đacima i profesorima prvi put je održan 1957. godine i od tada je u programu učestvovalo više od 50.000 učesnika, napisano na desetine poema, originalnih muzičkih i književnih dela.

U spomen na žrtve streljanja čitav prostor Šumarica je 1953. godine pretvoren u spomen-park, a memorijalni kompleks obuhvata površinu od 352 hektara na kojoj se nalazi 30 masovni grobnica.

U okviru kompleksa nalazi se deset spomenika koji su podignuti na humkama streljanih.

Tragedija koja se ne sme zaboraviti ni ponoviti
Ministarka rada i socijalne zaštite Darija Kisić Tepavčević kaže da su Šumarice mesto velike tragedije. Prisustvovali smo Velikom školskom času sa porukom da se ovaj događaj nikada ne zaboravi i da ne dozvolimo da se ikada više tako nešto bilo gde ponovi”, dodala je Kisić Tepavčevićeva.

Moleban žrtvama masovnog streljanja
Direktorka Prve gimnazije u Kragujevcu, Slavica Marković rekla je da je 21. oktobar datum koji budi najtužnija osećanja kod Kragujevčana koji, kako kaže, veoma poštuju sećanje na taj tragičan događaj.

Navodi da su komemoraciji u Šumicama prisustvovali učenici svih osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova u Kragujevcu i istakla da je važno da se neguje sećanje na taj datum.

Komemoraciji je i prisustvovao predsednik SUBNOR-a Vidosav Kovačević koji je rekao da je pre 80 godina srpski narod rekao istorijsko “ne” fašizmu i odazvao se pozivu Komunističke partije Jugoslavije i zajedno sa drugim jugoslovenskim narodima počeo je opštenarodni ustanak protiv okupatora.

Podsetio je da je u četvorogodišnjog borbi srpski narod najviše stradao o čemu govori i jedno od najvećih stratišta u Šumaricama.

“Oduševljen sam što je veliki broj mladih učenika bio u Šumaricama. Ne smemo zaboraviti takve događaje. Jednom je neko rekao:”mrtvi nisu oni koji su umrli, mrtvi su oni koji su zaboravljeni”, zaključio je Kovačević.
 

Zdrave namirnice koje možete da jedete uveče, a da se ne ugojite

0

Dok gledate film uveče, verovatno biste nešto grickali, ali čips i slične namirnice će samo doprinijeti gojenju. No, ne očajavajte. Stručnjaci su otkrili koje namirinice možete da jedete uveče, a da se pri tome ne ugojite.

Bobičasto voće (kupine, maline, borovnice, jagode itd) – Ono je bogato vlaknima koja vam pomažu da se osećate sitim, a osim toga sadrže i magnezijum, mineral koji opušta nerve i mišiće.

Krekeri od celog zrna – Ovo je odlična i zdrava namirnica pa je idealna za grickanje noću, samo pripazite da uzmete krekere bez soli.

Šargarepa i humus – Ako želite da pojedete nešto hrskavo bez puno kalorija, ovo je odličan izbor. Sveža šargarepa i humus su dobra i zdrava kombinacija.

Kokice – Jede li vam se nešto slano i hrskavo, kokice su idealan izbor. Kokice su bogate vlaknima pa će vas lako zasititi. Izbegavajte kokice s maslacem i solju, jer su zdraviji izbor one s maslinovim uljem ili svežim začinima.

Orašasti plodovi – Orašasti plodovi, kako lešnaci ili bademi, bogati su proteinima i magnezijumom, pa ća lako zadovoljiti vaš apetit i pomoći vam da pre zaspite, piše Times of India.

Prošlo je skoro 20 godina od ovako visoke inflacije u Kanadi

0

Stopa inflacije u Kanadi porasla je na novi 18-godišnji maksimum od 4,4 % u septembru, a veće cene prevoza, smeštaja i hrane najviše su doprinele skoku troškova života.
Zavod za statistiku Kanade objavio je u sredu da je transportni indeks, koji uključuje benzin, porastao za više od devet posto.

Cene benzina porasle su za gotovo 33% u prošloj godini, navodi agencija za podatke. Osim troškova punjenja, glavni faktor u troškovima transporta je i cena automobila, koja takođe brzo raste. Agencija za podatke je izračunala da su cene novih automobila porasle za 7,2 % u prošloj godini.
“Globalna nestašica čipova, što je dovelo do ograničene ponude, doprinela je povećanju cena u septembru”, objavila je statistika Kanade.
Troškovi stanovanja porasli su za 4,8% u prošloj godini, dok su cene hrane porasle za 3,9 %.

Cene gotovo svake vrste hrane naglo su porasle, posebno meso, koje je raslo po godišnjoj stopi od 9,5 %. To je najbrži rast cena mesa od 2015.
Kupujući hranu u jednoj trgovini u Torontu u utorak, Martin Rolin rekao je da su poskupljenja gurnula meso van njegovog budžeta.
“Prestao sam kupovati govedinu pre nekoliko godina jer je preskupa”, rekao je u intervjuu za CBC News. “Obično pokušavam nabaviti [namirnice] tokom rasprodaje, ali i tada je teško kupiti.”
Cene piletine porasle su za 10 % u prošloj godini, dok je govedina porasla za više od 13 %. Svinjetina je porasla za više od devet posto, kaže agencija za statistiku.
Jedini deo korpe sa namirnicama koji trenutno pruža olakšanje kupcima je sveže povrće, koje je u poslednjih godinu dana pojeftinilo 3,2 %.

SERBIANNEWS/CANADA

Leteti u Kanadi je neprihvatljivo skupo, vreme je da Air Canada i WestJet dobiju ozbiljnu konkurenciju

0

Da li ste nedavno gledali cene letova unutar Kanade? Ako niste, možda ćete doživeti šok. Prema poslednjim izveštajima, prosečni let unutar Kanade poskupeo je za gotovo 100 dolara, ili 21 % u odnosu na 2019. a i tada je bilo smešno skupo leteti unutar Kanade, a sada je to praktično pljačka.
Iako je uobičajeno pronaći domaće američke letove, pa čak i letove između velikih evropskih gradova po ceni od $ 100 ili manje, kanadske cene  često počinju od $ 350 i idu samo naviše. Još gore, međunarodni letovi su jeftiniji, nego što je to slučaj unutar naših granica. Putujem godišnje od Toronta do New Brunswicka da bih posetila porodicu, a iznos je gotovo uvek viši nego, da sam rezervisala let za Maroko, Francusku, Rim ili u suštini bilo gde su palme i topli okeani.
Mnogo toga se svodi na tipično kanadski nedostatak konkurencije u korist nekoliko velikih kompanija. Air Canada i WestJet u osnovi poseduju tržište, kontrolišući 80,2% domaćeg tržišta u 2020. Ko je sledeći najbliži igrač? Kanadski severni avio prevoznik sa oskudnih 3,2 %, a sledi ga Provincial Airlines sa 2,5 %.
Dve velike aviokompanije održavaju ovaj nezdrav nivo dominacije zahvaljujući saveznim pravilima koja zabranjuju međunarodnim prevoznicima da se takmiče na domaćem tržištu. Rezultat? Preterano visoke cene koje aktivno obeshrabruju turizam unutar naših granica i čine putovanje između kanadskih lokaliteta luksuzom kad bi to trebalo biti norma.

“Iako se očekuje određeni nivo inflacije cena sa obzirom na uticaj pandemije, kontinuirani rast cena pokazuje da je sada vreme za otvaranje kanadske avio-industrije i dopuštanje konkurencije”, piše iz Toronta menadžer David Clement u izjavi za medije. “Pre pandemije, Kanada je bila globalno na 65. mestu po pristupačnosti letova. Naši troškovi na 100 pređenih kilometara bili su 2,1 puta veći nego u Sjedinjenim Državama, 2,8 puta veći nego na Novom Zelandu i 3,6 puta veći nego u Portugalu. Povećanje konkurencije pomoglo bi kanadskom tržištu da postane konkurentnije i pristupačnije. ”
Ipak, ne radi se samo o džeparenju Kanađana. Postoje i drugi razlozi zašto je sada vreme za otvaranje tržišta. Ako su federalni liberali uistinu zabrinuti zbog potencijalnih uticaja na javno zdravlje, oko velikog povratka međunarodnih putovanja, trebali bi učiniti sve što je u njihovoj moći da domaća putovanja učine dostupnim i pristupačnim. Štaviše, kako se preduzeća u celoj zemlji trude da stanu na noge, svakako bi im mogli koristiti podsticaj koji dolazi od domaćeg turizma i kanadskih plata koje se troše kod kuće.

Povećanje konkurencije ne bi samo uštedelo novac potrošačima na letovima, već bi moglo umanjiti potrebu za podrškom teško pogođenih sektora turizma i ugostiteljstva koje finansiraju poreski obveznici. Ministarka finansija Chrystia Freeland ove će sedmice objaviti hoće li se CEW, kanadska hitna pomoć za stanarine i kanadska pomoć za oporavak produžiti i, ako ne, šta će slediti. Tokom predizborne kampanje, liberali su obećali da će osiromašenoj turističkoj industriji pružiti podršku za plate i kiriju “do 75 % njihovih troškova kako bi im pomogli da prebrode zimu”. U julu je Freeland takođe najavila 48,5 miliona dolara pomoći za atlantsku Kanadu. Pre toga, u aprilu su u federalnom budžetu izdvojili milijardu dolara za podršku sektoru turizma.
Trud da se turizmam i ugostiteljstvo kako tako održavaju, pretvara se u otvorena vrata bankarskog sefa, dodajući dug, koji će Kanađani možda otplaćivati ​​generacijama koje dolaze. Olakšavanje poslovanja kroz pružanje podrške nekim sektorima, a ne nasumično bacanje poreskih para, za njih se ne čini kao bolje rešenje. Kanađani bi tada dobili barem nešto u zamenu za svoje teško zarađene dolare.

Nenormalno visoki domaći putni troškovi, takođe pogoršavaju društveni danak kod stambene krize, u kojoj su porodice, prijatelji i zajednice prisiljeni da se sve više udaljavaju. Gotovo polovina potencijalnih kupaca mlađih od 45 godina razmišlja o odlasku iz Ontarija kako bi si priuštili kuću. Ljudi uopšteno beže iz Ontarija kako bi pronašli jeftinije domove u drugim provincijama. Kada visoki troškovi avionskih karata smanje mogućnost da roditelji i deca, bake i dedovi i unuci, braća i sestre i bliski prijatelji mogu videti jedni druge, potrebno je platiti cenu mentalnog zdravlja i socijalne kohezije. Cenu stambene krize ne bi trebalo usložnjavati nepristupačnim cenama avionskih karata.
„Jednostavno rečeno, nema razloga zašto međunarodnom prevozniku ne bi bilo dozvoljeno da prevozi Kanađane unutar zemlje. Treba li British Airways-u dopustiti let iz Vancouvera za Toronto na putu za London? Naravno da bi trebali. Sprečavanje ovih ruta ne čini ništa drugo nego da izoluje domaću industriju od konkurencije na račun kanadskih potrošača ”, piše Clement.

Zabrana stranim igračima da nude domaće letove, ne koristi nikome osim antikonkurentnim korporacijama, koje su iznova i iznova pokazale da im pristupačni letovi unutar Kanade nisu prioritet. Bili su privilegovani dovoljno dugo, sada je vreme za otvaranje tržišta.

SERBIANNEWS/CANADA

 

Neverovatan snimak kuće stare 100 godina koja pluta preko zaliva: Prevezli je na novu adresu ( VIDEO (

0
Prvo su hteli da je prevezu kamionom, ali to nije bilo moguće jer bi se dalekovodi zakačili za nju tokom transporta.Par iz Kanade nije želeo da se odrekne kuće iz snova koju su vlasnici zemlje na kojoj je bila želeli da sruše. Postigli su dogovor sa njima koji je podrazumevao da kuću podignu i prevezu je preko zaliva na idealnu adresu.Danijele Peni i njen partner Kirk Lovel zaljubili su se u 100 godina staru kuću u Njufaundlendu u Kanadi, iako nisu posedovali zemlju na kojoj je bila. Kada su čuli da njeni vlasnici žele da je sruše i naprave novu, par je iskoristio priliku i sa vlasnicima postigao dogovor.

On je podrazumevao da kuću podignu i prevezu je preko zaliva na drugu parcelu.

Govoreći za kanadske medije SaltWire, Peni je rekla da je kuća morala da se prenese preko zaliva. Prvo su hteli da je prevezu kamionom, ali to nije bilo moguće jer bi se dalekovodi zakačili za nju tokom transporta.

– Želeo sam da vidim da li može da pluta. Tako su prenosili kuće još 1960-ih i nisu morali puno da se muče oko toga. Danas, sa modernom tehnologijom i opremom, pomislio sam zašto da ne – rekao je Lovel.

Napravili su čelični okvir sa točkovima za prevoz kuće do obale. Kako bi lakše isplivali, par je unajmio 28 plastičnih buradi i izolaciju od stiropora. Kuću su preneli prošle nedelje preko zaliva uz pomoć tri broda.

Priznali su da su se plašili da li će sve proći kako treba.

– Da li će ostati na površini? Da li će potonuti? – pitali su se vlasnici.

Međutim, uspeli su u svojoj zamisli i kuća se sada nalazi na novoj adresi, a biće gotova nakon što par napravi podrum ispod nje.

– Kada smo je selili, bilo je neverovatno. To je nešto što nećemo ponovo iskusiti – rekli su.

KROFNE

0

200 ml hladnog mleka

200 ml tople vode

2 kašike šećera

1 kesica suvog kvasca

2 jajeta

1 žumance

prstohvat soli

1 vanilin šećer

2 kašike ruma

500-600 g brašna (pluz za oblikovanje testa)

30 g rastopljenog putera

ulje za duboko prženje

Priprema:

U velikoj činiji pomešajte mleko, vodu, kvasac, jaja, žumance, šećer, vanilin šećer, so i rum. Kada sve dobro sjedinite onda postepeno dodajte brašno sve vreme mešajući varjačom. Kada umešate celu količinu brašna onda dodajte rastopljen puter i nastavite sa energičnim mešanjem da se puter dobro sjedini sa testom.

Testo treba da je meko i blago lepljivo ali dovoljno čvrsto da se ne lepi za prste – u tome će pomoći puter. Dakle, sve vreme testo mešate varjačom, ne mesite ga rukama. Ostavite testo u činiji, pokrijte dobro plastičnom folijom i ostavite da udvostruči volumen.

ŠTA SAD? SADA FORMIRATE KROFNE ☺

Nakon toga, izručite testo na pobrašnjenu radnu površinu, pobrašnite blago odozgo. Nemojte ga premesiti već ga samo samo rastanjite na debljinu od oko 1 cm. Ako to uspete da uradite dlanovima, testo je idealno. Ako ne uspete, potražite pomoć od oklagije – ništa strašno ☺

Zatim, otvorite čistu krpu i stavite je sa satrane i pobrašnite. Na nju stavljajte testo koje ste vadili uz pomoć pobrašnjene tanje čaše. Neka se testo tu odmara makar pola sata a vi za to vreme 2 ili 3 puta svaku krofnu okrenite. Preostalo testo premesite pa ponovo izvadite krofne, ali te će biti malo tvrđe i možda neće imati rupu u sredini.

Sada, zagrejte veliku količinu ulja u dubljoj široj šerpi ili voku. Ređajte unutra krofne i pržite dok ne porumene sa donje strane ali nemojte da tresete šerpu da bi ostala bela crta po sredini.

krofne

Okrenite svaku, pržite još minut-dva pa vadite u činiju oboloženu ubrusom. Odmah prebacite u činiju za serviranje i posipajte šećerom u prahu. Tako ponavljajte dok ima testa ?

krofne

Električni trotineti ponovo na ulicama Kopenhagena

0

Opštinske vlasti Kopenhagena, koje su prošle godine zabranile upotrebu električnih trotineta, saopštile su da će takvi trotineti ponovo saobraćati na ulicama glavnog grada Danske ali pod strogim uslovima.

„Električni trotineti već danas se mogu očekivati na ulicama Kopenhagena. Međutim, neće moći da saobraćaju po centru grada i moraće da budu parkirani na mestima rezervisanim za takvu vrsta vozila“, navele su gradske vlasti.

Ti trotineti naišli su na kritike u mnogim gradovima zbog teške kohabitacije sa drugim vozilima posebno u skučenim urbanim zonama.

„U prošlosti smo imali velikih problema sa električnim trotinetima koji su ostavljeni na raskrsnicama, trotoarima ili biciklističkim stazama, što je otežavalo pešacima kretanje gradom. Nova pravila bi trebalo da okončaju takve probleme“, navele su vlasti Kopenhagena.

Kacige za vozaće električnih trotineta u Kopenhagenu biće obavezne od januara 2022. godine.